MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI

Katedra za ekološko inženjerstvo

Predmet: Sagorijevanje goriva i uticaj na okoliš

FOSILNA GORIVA STUDENTICA:

EMINA KADUŠIĆ
PRIMARNI OBLICI ENERGIJE
Energija je konzervabilna veličina (prvi zakon termodinamike).
Niti se može stvoriti , niti uništiti - moguće je samo transformirati iz jednog oblika
u drugi.

Raspoloživost, različitost, način i nivo korištenja energija bitan preduvjet za

prosperitet stanovnika u jednoj zajednici (državi,regionu itd.).
 1,000
history projections
non-OECD

800

600

400

OECD
200

0
2010 2020 2030 2040 2050

SLIKA 1. Dosadašnje i potencijalno korištenje energije na svjetskom nivou za period 2010 – 2050.godine u
kvadrilionima BTUs
 Azija

Srednji istok
Afrika
America
Europa and Euroazija

SLIKA 2. Dosadašnje i potencijalno korištenje energije u ne-OECD zemljama za period 2010 – 2050.godine u
kvadrilionima BTUs
SLIKA 3. Oblici ekologije
35 60

30 50
industrial
25
40 residential
non-OECD
20
30
15 OECD
20 commercial
10
transportation
10
5

0 0
2010 2020 2030 2040 2050 2010 2020 2030 2040 2050

SLIKA 4. Dosadašnje i potencijalno korištenje električne SLIKA 5. Dosadašnje i potencijalno korištenje električne energije
energije na svjetskom nivou za period 2010-2050.god u po sektorima za period 2010-2050.god u
trilionima kWh Kvadrilionima BTUs
Pored podjele primarnih oblika energija na konvencijalne i
nekonvencionalne,oni se dijele u dvije također važne skupine :
prirodno obonovljive i neobnovljive resurse

300

250

200

150

100

50

0
2010 2020 2030 2040 2050

SLIKA 6. Dosadašnje i potencijalno korištenje primarne energije nas svjetskom nivou za period 2010-
2050.god u kvadrilionima BTUs
Neobnovljive izvore predstavljaju oni izvori čije su zalihe u prirodi konačne a to se
prvenstveno odnosi na fosilna goriva i nuklearnu energiju.

Osnovne prednosti su mogućnost njihova skladištenja te sigurni i stabilni rad postrojenja koja proizvode
energije iz tih izvora.

250

200

150
non-OECD

100
OECD
50
SLIKA 7. Dosadašnje i potencijalno korištenje neobnovljivih
0
izvora energije na svjetskom nivou za period 2010-2050.god u
2010 2020 2030 2040 2050 kvadrilionima BTUs
Prirodno obnovljivi izvori energije su: zračenje Sunca, energija vodotokova, energija vjetra,
energija mora i okeana i unutarnja energija mora i okeana.

Većina obnovljivih primarnih oblika nije moguće akumulirati pa ih treba primjenjivati u vremenu
pojavljivanja.

Potencijalne mogućnosti obnovljivih primarnih oblika energije mijenjaju se s vremenom pa te

promjene mogu biti:
▪ vrlo brze – npr. brzina vjetra se moze promijeniti u nekoliko minuta
▪ brze - npr. plima i oseka mora
▪ polaghane – npr. snaga vodotoka
▪ vrlo laghane – npr. unutarnja energija mora i okeana
ČVRSTA GORIVA
U primarna čvrsta goriva ubrajaju se:
-drvo
-treset
-sve vrste ugljena (lignit, mrki, kameni,poluantracit i antracit)
-bitumenski pijesak
-uljni škriljci
DRVO
-sastoji se od visokomolekularnih jedinjenja: celuloze oko
49%, semiceluloze oko 25% i lignina od 20% do 28%
- sirovo drvo sadrzi 50% do 60% vlage
- Drvo se koristi kao sirovina u industriji i za ogrijev. Ono je
kruto gorivo slabijih toplinskih vrijednosti. U našim se
krajevima kao drvo za ogrjev koriste uglavnom bukva, hrast,
i grab, te oni dijelovi stabala koji se ne mogu dalje
prerađivati.

TRESET
.nalazi se u močvarnom području
-starost im se kreće od nekoliko stotina do nekoliko desetina
hiljada goriva SLIKA 8. Treset
-osušen na zraku sadrži od 25% do 30%
-toplotna moc mu je u raspornu od 6,3 do 8,5 MJ/kg
BITUMENSKI PIJESAK I ULJNI ŠKRILJCI

Nastali su uglavnom od planktona koji su se

taložili na dnu vode, a prema nekim misljenima oni
su ostatak prirodno ishlapljene sirove nafte.

Koriste se neposredno kao gorivo,jer im je

toplotna moć u rasponu od 8,5 do 10,5 MJ/kg.
SLIKA 9. Eksploatacija bitumenskog pijeska
Nagli porast cijene sirove nafte na svjetskom
tržištu doveo je do povećane eksploatacije
bitumenskog pijeska i uljnog škriljca.

SLIKA 10. Uljni škriljci

UGLJENI
Najznačajnija i najviše primjenjivana primarna goriva s obzirom na značajne rezerve.
Ugalj je sedimentna stijena organskog porijekla koja ima sposobnost gorenja, pa se koristi
kao fosilno gorivo koje se vadi iz zemlje rudarskim metodama.

U sagorive komponente goriva spadaju : ugljenik,vodonik, sumpor

Negorive komponente čine balast goriva a to su: vlaga, pepeo i dušik

% MASENIH UDJELA
INDEKS
C H O N S A W

g Goriva masa

s Suha masa

r Radno gorivo

TABELA 1. Elementarni sastav goriva u tabelarnom obliku

Sadržaj pepela zavisi od mase negorivih mineralnih sastojaka i kreće se od 1% do 55% u
bitumenskom pijesku i uljnim škrljcima.

Vlažnost goriva zavisi od vlažnosti zraka,mjesta eksploatacije i vode ugrađene u kristalnu rešetku
čvrstog goriva.

Isparive komponente predstavljaju važnu karektistiku goriva.Što je veći njihov udio,to su niže
temperature potrebne za paljenje goriva i stvaranje plamena.

Čvrsta goriva, u usporedbi s tekućim ili plinovitim gorivima, često su jeftinija, lakša za
eksploataciju, stabilnija za transport i na mnogim su mjestima lako dostupna. Osobito ugljen se
koristi za proizvodnju 38,1% svjetske električne energije Međutim, čvrsta goriva su također teža
za transport, zahtijevaju razornije metode za vađenje / izgaranje i često imaju veću emisiju
ugljika, nitrata i sulfata. S izuzetkom održivog drveta / biomase, kruto gorivo se obično smatra
neobnovljivim jer zahtijeva formiranje tisuća godina.
KLASIFIKACIJA UGLJA
➢ Lignit i mrki ugalj
➢ Kameni ugalj
➢ Antracit i poluantracit

Prvi pokušaj klasifikacije uglja napraio je Regnault 1837,godine, a zatim je istu

modifikovao Gruner 1874.godine.

Vlaga Cg Hg Og Ng Sg Isparivi
UGLJEN sastojci
% % GORIVE MASE (bez pepela i vlage) %
Lignit i mrki 20-60 60-75 5 16-28 0,6-1,6 0,3-6 45-60
Kameni 5-15 75-90 4,5-6 2-13 1-2,7 0,5-6 9-50
Poluantracit 2-3 90-94 3-5 2-5 1 0,5-3 6-9
Antracit <5 92-94 2 1-2 11 2-3 3-4

TABELA 2. Modifikovana Regnault-Grunerova klasifikacija uglja

 NALAŽIŠTE, REZERVE I PROIZVODNJA
UGLJA U SVIJETU
10 10

Thousands
India
9 India 9
8 8
7 China 7
6 China
6
5 5
other non-OECD
4 Asia 4
other non-OECD
3 3 Asia
other non-OECD other non-OECD
2 United States 2
United States
1 OECD Europe 1 OECD Europe
Other OECD Other OECD
0 0
2010 2020 2030 2040 2050 2010 2020 2030 2040 2050

SLIKA 11. Dosadašnja i potencijalna svjetska SLIKA 12. Dosadašnja i potencijalna svjetska potrošnja uglja u
proizvodnja uglja u US tonama US tonama
SLIKA 13. Svjetski rudnici u 2018 god.
Rezerve uglja se dijele na:
-sigurne
-vjerovatne
-moguće

SLIKA 14. Rezerve uglja na svjetskom nivou

SLIKA 15. Trgovanje ugljem na svjetskom nivou u 2016 god.
NALAZIŠTE, REZERVE I
PROIZVODNJA UGLJENA
U BiH Austrijski geolog F. Katzer u periodu 1900-
1914.god procijenio je rezerve uglja u BiH na oko
5 milijardi tona.

Najznačajnije rezerve mrkog uglja u BiH se

nalaze u srednjobosanskim ležištima, banovićkom
bazenu i ugljevičko-pribojskom bazenu, dok su
najznačajnija ležišta lignita u bazenima Kreka,
Gacko, Stanari, Bugojno, Livno i Duvno.

Ukupne eksploatacione rezerve uglja iznose 578 miliona

tona,
od toga 353 miliona lignita i 225 miliona tona mrkog uglja..

SLIKA 16. Rudnici u BiH

U 2015.god procjena ukupnih
bilančnih rezervi uglja iznosi 2,5 mlrd. Tona.

Većina proizvedene količine ugljena u BiH (u FBiH

~83 %, u RS više od 95 %) je sirovina za
termoelektrane, odnosno plasman je osiguran.
Prosječna godišnja stopa rasta proizvodnje ugljena
ključnih rudnika u FBiH, u razdoblju 2000. − 2015
iznosila je 2,1 % što je u apsolutnim terminima
porast od 1,6 mil. tona.
U RS prosječna godišnja stopa rasta proizvodnje
ugljena u razdoblju 2000. − 2015. iznosila je 4,5 %
završno s ostvarenom proizvodnjom od ~5,8
milijuna tona u 2015. godini.

SLIKA 17. Godišnja proizvodnja i rezerve

u rudnicima u BiH
 UTICAJ RUDARSKE INDUSTRIJE NA
OKOLIŠ
Ista hemija koja omogućava ugljenu proizvodnju energije - razgradnju molekula ugljika - također
proizvodi niz duboko štetnih utjecaja na okoliš i onečišćenja koja štete javnom zdravlju. Zagađenje
zraka i globalno zagrijavanje dvije su od najozbiljnijih.

2017 izvješće o potrošnji ugljena navodi da Kina dominira korištenje ugljena. Kina troši oko 51%
ugljena, više nego sve ostale zemlje zajedno. Ostali glavni potrošači ugljena uključuju Indiju (11%),
SAD (9%), Japan (3%) i Rusiju (3%).

Potrošnja ugljena pokazuje znakove nestanka sto doprinose smanjenju emisije stakleničkih gasova.

Nastavak pojave obnovljivih izvora energije također će biti presudan u smanjenju emisija
ugljika. Čisti izvori energije i dalje brzo rastu, ali još uvijek imaju zastrašujući izazov u smislu
uklanjanja emisija CO2. Još uvijek čine samo 12% proizvodnje energije .
 PRIPREMA I PRERADA UGLJENA
Ugljen izvađen iz rudnika,sadrži osim gorivih sastojaka i određenu količinu negorivih materijala –
JALOVINE
SORTIMAN KAMENI MRKI LIGNIT
mm
komad 60 80 80
kocka 30-60 30-65 40-120
orah 15-30 15-40 20-65
grah 5-20 5-20 10-35
sitan 0-10 0-10 0-20
griz 0-5 3-10 5-20
prah do 3 do 5 do 10
TABELA 3. Sortiranje uglja po krupnoći
Način pripreme ugljena zavisi od njegovih svojstava i od upotrebe.
Ugljen koji je namijenjen za loženje u termoelektranama direktno iz rudnika šalje se na depo termoelektrane
bez ikakvog sortiranja i upotrebe.
Priprema ugljena se sastoji iz :
-sušenja;
-briketiranja;
-isplinjavanja;
-švelovanja ugljena

KOKSOVANJE UGLJENA
Koksovanjem se dobija komadni koks velike čvrstoće za visoke peći u koji se proizvodi sirovo željezo i za
kupolne peći za proizvodnju lijevanog željeza.
Za koksovanje su pogodne samo određene vrste kamenih ugljena koje sadrže : 18 do 28% hlapljivih sastojaka,
pepela ne više od 7% i vlage ne više od 10%.

RASPLINJAVANJE UGLJENA
Rasplinjavanje ugljena je hemijski proces u toku kojega se gorivi sastojci ugljena pretvaraju u gorive plinove.
 TEČNA GORIVA
Tekuća goriva našla su široku primenu u svim oblastima zahvaljujući svojim dobrim osobinama i prednostima
u odnosu na čvrsta goriva. Ona poseduju: visoku toplotnu moć, mali sadržaj balasta, manje toplotne gubitke pri
sagorevanju, mogućnost transporta cjevovodima na velika rastojanja. Nedostaci tečnih goriva su: laka upaljivost
i eksplozivnost, otrovnost pojedinih tečnih goriva i drugo.

Najvažnija komponenta za dobijanje tečnih goriva je –SIROVA NAFTA.

Osnovnu masu nafte čine tri grupe ugljovodonika:

- Parafinski ugljovodonici
- Naftenski ugljovodonici
- Aromatski ugljovodonici
Nafta se klasificira u sljedeće vrste :
-parafinska;
-asflatna;
-miješana;
-naftenske;
-aromatske.

Upotreba nafte kao goriva sporna je zbog

utjecaja na globalno zagrijavanje i zakiseljavanje
oceana . Prema UN- ovom međuvladinom
panelu za klimatske promjene , ukidanje fosilnih
goriva , uključujući naftu, mora biti dovršeno do
kraja 21. stoljeća kako bi se izbjegli "teški,
prodorni i nepovratni utjecaji SLIKA 18. Sirova nafta
na ljude i ekosustave ".
NALAZIŠTA,REZERVE I
PROIZVODNJA SIROVE NAFTE

SLIKA 19. Rezerve sirove nafte u svijetu za 2017.god

Rezerve nafte na kraju 2018. iznosile su 1730 milijardi barela, što je 2 milijarde barela više u
odnosu na 2017.

Prema proračunima rezerve nafte trajat ce u prosjeku jos 53,3 godine.

SLIKA 20. Dosadašnja i potencijalna proizodnja sirove nafte 2018-2050 izražena u

milionima barela po danu
 POTROŠNJA SIROVE NAFTE

SLIKA 21. Dosadašnja i potencijalna svjetska potrošnja sirove SLIKA 22. Dosadašnja i potencijalna svjetska potrošnja sirove
nafte u kvadrilionima BTUs nafte po sektorima u kvadrilionima BTUs
 PRODUKTI PRERADE SIROVE
NAFTE
BENZINI
Benzin se dobiva mješanjem različitih komponenti proizvedenih u rafineriji ali sa dodatkom raznih
aditiva.

Prema namjeni i osnovnim karakteristika razlikuju se sljedeće vrste benzina:

1.Tehnički ili specijalni benzin
2.Teški benzin
3.Benzin-gorivo Otto-motora
4.Benzin- gorivo avionskih klipnih motora
5.Benzin – gorivo mlaznih motora vojnih aviona

KEROZIN
Kerozin (kerozen, engl. kerosene ili kerosine, prema grč.: vosak) je bezbojni, zapaljivi ugljikovodik
dobiven rafiniranjem petroleja koji se koristi kao gorivo u turbomlaznim motorima.
DIZELSKO GORIVO
Dizelska goriva svih vrsta najvažniji su proizvodi, pored benzina, u preradi
nafte.
Cetanski broj- predstavlja mjeru zakašnjenja paljenja goriva u Diesel-motoru
tj predstavlja kvalitet paljenja goriva.

NEENERGETSKA ULJA
Dijele se na: ulja za ležajeve, specijalna i motorna ulja.

MAZUT ili LOŽ ULJA

Koriste se kao gorivo u industrijski pećima i parnim kotlovima.
Najveći dio smole koji se nalazi u nafti prelazi u mazut.
Toplotna moć mazuta zavisi od težinskog odnosa ugljika i vodika tj. odnosa
C/H.
Prema namjeni i osnovnim karakteristima mazut se dijeli na: SLIKA 23. Spremnik
1.Ekstra lahko lož-ulje dizelskog goriva na kamionu
2.Lahko lož-ulje
3.Srednja lož-ulja
PARAFIN
Služi za proizvodnju šibica, svijeća,voštanog parafina,te za
izolaciju od vlage i za konzerviranje.

BITUMEN
Upotreblja se u građevinarstvu i industriji, za izolaciju od
vlage, razne premaze itd.

PETROLKOKS
Dobiva se posebnim postupkom iz ostatka prerade nafte. Služi
za izradu elektroda za lučne peći i elektrolizu aluminija, za
četkice električnih strojeva.

SLIKA 24. Parafin