Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Rayner

    Uploaded by

    pananos
    22 views13 pages
    life of st Rayner of Split

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    life of st Rayner of Split

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    22 views13 pages

    Rayner

    Uploaded by

    pananos
    life of st Rayner of Split

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 13
    ‘ ZIVOT SVETOGA ARNIRA. Uredio Cvito Fiskovié Pisuci 0 ubojstvu splitskog nadbiskupa Amina koje se dogodilo 1180. godine u Poljicima Daniel Far. lati spominje kao izvor pisanje Tome Arkidakona ¢ Lekcije splitskog brevira, pa je otito da se on tim Stiviria slutio i preuzeo nadbiskupov tivotopis Koji je ‘aj splitski kronifar ukratko opisao u prvoj polovict XII stoljecas Odjavljujuti 1765. godine tredi svezak svog djela wIliyricum sacrume Farlati spominje ¢ navodna Eude- sau veri s Arnirom i navodi latinske erkvene pjesme, koje su mu spjevane u potast, a za jednu pife da ju ie spjevao Marko Marulié, Sto je vjerojatno kad se ina da je pjesnikova sestra Hvjela kao koludrica u semostanu sv. Benedikta splitskih benediktinki, 1 éijoj je crkvi potivalo Arnirovo tijelo. Ta pjesma potinje: Ecce Sol claro radiens nitore Jam dicm nobis celebrem reducit? sitaM7OY $¢ Zivot sastaviien na hrvatskom jeziku Gitao u crkvi tog samostana i vedi dio mjegova ruko- isa, prepisana vjerojatno u XVIII stoljeéu, saéuvao seu arhivu samostana sv. Marije benediktinki w Zax dru, Tamo ga bijahu prenijele zajedno + neki panama, dokumentima, rukopisnim Zivotopisima sv. jenedikta i sv. Skolastike, splitske benediktinke kada ie njthov samostan sy. Benedikta ili sv. Eufemije bio 125 1 Splitu potetkom XIX stol jen ropisane. ‘omine kronike ili sae w cadarski samostan S00 ioscono POPES. swore ix Tomine romahe Mt a nacinu pisanja taj i prijevod posnayao JX M.* icradio ka Prema natinu pisanja taj siiepis i prifevod omnes? doa a barem dosad najstariji 9 ie kipar Juraj Dalmatines, Or syeteva Mi Stoljece, Sabuvala su mu se ar raku 8 Telit Prior eS suds si Stieme slove Tiel Sake n si ga aastaino pull ot elas 1 crveno. Sacuvane stranice $e i cstearene 108 ¥TSNOE nie erolim tablama, koje bi mogle postubitd "Tro stivo, je poenayan & iegubljenio na kojima je is 260g nepotpunosti tog se na tablama iw suvremenom exoval raj oe rato kami rukpi sala foji ot por eisama, spominje 4 mubentkovo koji je nastao poeetkom XD faa split era 1810. godine, kada je Arniroso feo w orked benediktink tu ero halter Tos Ace tom rukopisu spominje + 0. trad | Coen isa, dok u zadarskom toga nema, eee Exktjuciti da je tadarski wlomale oan Bee fa i XV stole, a moda 1 eee opis je cjelovie ¢ medi fim i P 3 njih jezignih raztika, od kojih ste 1: th stihova se vidi da je Kavanjin poznavao oudie cpiacene, esa se mani amen otrgnut navodno sa neke stijene ra koja} if nedostaten’ ca Konami 4 Bo rented ontavio udubene oske svt Ko ese 1 ovako vide na_prilodenim ijena. Toma Arhidakon 0 tome ne pike iako osuduje ‘kopis je dakle preinativan ponestoy Poljigane 1 spominje neobiénu smrt svecenika Mika, | skragen. Fzmedu regenica umetiite pe ili je t0 smatrao suviSnim napisati, kao i Arnirova rena w cadarskom. Ispisan fe a t fudesa koja ne spominje, ili se Stovanje tog kamena Uokvirenh stranica veliine 20326 asnije rezito, Okrugeo je, ima dvije plitke udubine reberiea mu nisu orvena kao 2 asvetevihe koljena, a éuva $e u splitsko} stolnoj erkviy pisen postije 1810, godine za YP die je bio prenesen skupa s Arnirovim kostima po- dlavine, ipak seu njemue prema éethom XIX stoljeéa, ali je Farlati donio u svom Spo- Spominje mlctacki duéd, Spomentta menutom djelu njegov erte® u kapeli benediktinske 4 Rojo} su Mletii ratovall = Ta crkve sv. Eufemije, koja je kasnije poprimila ime i darskom ne navodi. Nakon trinaest b1 Amira, a koju je podigao u skladnim omjerima § sUijedi petnaest pracnih, predvid %eé spomenutim oltarom Juraj Dalmatinae® Piesme molitve Prema tome Arnirov tivotopis bija’e uw XVIII ¢ 5 me Arnire opis bijae w jalthe ett hoje u XOX i Potetkom XIX stoljeca poznat na nasem jeziku vje- ‘ejasne netko je precriavao i mile 127 126 > rojatno ie nekih starijih prije thse Ckronike Tome Arka Shela Iutfa Demat Sanaa motda i Kavanjinovi ostali u rukopisu sve do zagrebatk a tek! pepsi tt prievode Sister fone ae Cee cereal Grats hoje taludeceae fle Marke Merute pce Steet na nasem jeziku, a opatici Tuliéié je Mded oot norco oil erate “indo iiteoe’ U erkina tepshog erate ijah dretve bast racer el ve Ts, godine aa te trea am Shom reds rutopis »Zivot Seopa eo Splickope: kan fe per a Toi potjels te proton wan oie hore Ueneee a 1 bladermayer saga ater ana Gh Ta ean ve hae a istovi uokvireni ertom, popraceni pri rice shjeteeg tad ofa olan ‘atriaja Na bru Daten Coop reuobitsene ttinske motte t Saved {ati sPlsam duhowna da dan 'S. Arnira A fa fe ee se a ctsaes Sheree, Het Fa abopomt ete Uspomena 128 rhe, 0 1 Spite procesiunor) (a pak ‘ d oo ra iste godine, DuaueTi Ras wo ntaghaano prostavgien, OV: regom. cascclti inujaskoga puke [ Vie posjednja doa Kasnije nadodan ni Poaskomt t hrvatskoms jezik ltucenika, Na dan Stone Aree At aoe slovinski jeaik: prinesends, @ Motive takoder uw oba jezik. tovna na dan S. Arnira Arkib od bladenikove vecernje javio Farlati® Dok se o, sastavijatima 2a hop ea sade ne, ora glo pretpostavitt da ga je pomenttom Zupskorn ar se naime | rukopisna Raji copa Ivana Urssina Isp Trogirskoga. Tspisan Godiscche Gospodi nacrtan perom lnjitici $a Svotom jaino da je & mju ts bogogliubstoom pretvoren u vojnitku botnicus® rok prije kojega se ne mote dat ‘Luksi¢a, Usporedivii ga s ovine crkvi, vidi se da je prepisiva’ rijebi ne dodav’i mi ukinuvSt nifte B Arnirovu Zivotopisu. Rijed Stenje {i dodao pred njim latinske sazive, U crkvi sv. Arnira w poljitkom: Kojemu je on prema ovim divotop éuva se »2ivot ‘sv. Amirae ispisan # vremeni jezik vjerojato poéetkom je inagica vee spomenutih »2ivotae, I 4X kojem se opisuje imenovanje biskupa Toma, a i Wk3i¢ki i splitski ruko} Se navodi da: ».... Kadié’ yidedl Arnirove ne htjedase pristati, nego ga i grditi najgorim pogrdama, pa. potakra {fathom nagovoriée svoje kmetove Rel ivahu te erkvene zemlje, da navale na biskupa kamenjem. T ovi tako uéinite, A, fe Rippubrent na miestu avanom Post je i »Pjesma na dan sv. Arnirae sliéna o Kom rukopisu ispisana rutopisom naseg Zadars eS sli tn pom Mil tod on nema, naraimo, at podataka yu ie kasnijih vremende Movie je, dake, da je Ar} negdje, osobito u rijedimna Kojim Poli ‘ira rakes pra, prosireno i prilagodeno eno lida mat ce ero ‘er Toma presuéuje, page See Aa bat Maule ni sa sv. Stjepanom, niti sa Za {Sik svedntka Jojede Kojegs pisenju us Paralipoment Pret cadarskom ulomki spl i onom poljigkom Arnir je 0 enika { mugenika pa su da. ‘modu vjernicima, bududi da {pliskog znakenja, njegovi # W Kastel Luksie anjedno s Tom prigodom je uéinjen ciku njegova Zivotopisa. ‘Prijenosom rake, vitog Jurja Dalmatinca, ‘mosti, uéinjen je znaée BILJESKE ‘Toma Arhidakon, Historia Ratki, Zagred 18%, str. 71; Toma yeo V. Rismondo, Split 1960, str. 39. »D, Farlati, Wlyrici saeri, tomus 1 spicaa chiesa Salonitana, Fanfonja. Varia, Kutija 75. 1V, 2D Fara 0; « @), tabla na © C. Fiskovié, Iskopine str, 206, biljedka 16, >a. ‘Samostan, tu. Novo Doba, Split 12. 1V ama za kude gdje je 1972, str. 19. a "I Motors na temelja kxvotvotene oc. 22 tron Zagred 154, str. 100. J. Bajamondl pi cong hits Nol a ea cect aaa 2 aan oe

    You might also like