 CARINA - Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina (davanja) na ostalu robu nekomercijalnog

karaktera u osobnoj prtljazi ograničava se na predmete u vrijednosti do 600 KM po putniku i danu. Da

bi pošiljka spadala u nekomercijalnu robu njena vrijednost ne smije preći 1.500,00 KM. Stanovnik BiH
može tražiti povrat poreza na robu kupljenu u RH u vrijednosti do 600 KM (vrijednost robe mora prelaći
100 evra), a da prilikom ulaska u BiH neće platiti carinu i ostala davanja. U navedenu vrijednost ne
uračunava se roba poput duhana i duhanskih proizvoda, alkohola i alkoholnih pića, mirno vino i pivo.
Vrijednost osobne prtljage putnika, koja se uvozi privremeno ili se uvozi ponovno nakon privremenog
izvoza i vrijednost lijekova nužnih za osobne potrebe putnika, također se ne uzima u obzir za potrebe
primjene navedenog oslobađanja. Kada je riječ o proceduri povrata poreza, kupac na blagajni trgovine
treba zatražiti obrazac koji mu nadležna osoba uz priloženu bh. putovnicu popuni. Prilikom izlaska iz
carinskoga područja EU građani se moraju obratiti nadležnoj carinskoj službi (ako putuju kopnenim
prijevoznim sredstvom, to je carinska služba te države članice EU). Carinska služba ovjerava
dokumentaciju (obrazac) i nakon toga građani BiH mogu uzeti povrat PDV-a u prodavaonici gdje su
robu kupili ili u nekoj banci u BiH koja vrši uslugu povrata, ali uz proviziju. Napominje se i na činjenicu
da ako je vrijednost pojedinog predmeta koji se uvozi veća od 600 KM, u svrhu ostvarivanja
oslobađanja od plaćanja uvoznih davanja vrijednost takvog predmeta ne može se podijeliti. Primjerice,
ako putnik unosi televizor carinske vrijednosti 800 KM, ne može se izvršiti podjela vrijednosti te robe
pa da se na vrijednost od 600 KM roba oslobodi od plaćanja uvoznih davanja, a da se na dio vrijednosti
od 200 KM obračunaju i naplate davanja, nego će carinsko tijelo obračunati i naplatiti uvozna davanja i
druge neizravne poreze na cjelokupnu carinsku vrijednost predmetnog televizora od 800 KM.

Od plaćanja uvoznih dažbina oslobađa se roba zanemarive vrijednosti (do 300 KM) sadržana u pošiljci
poslanoj direktno iz druge države primaocu u BiH. Kada je u pitanju naručivanje i kupovina proizvoda
online iz inostranstva, iz UIO BiH kažu da u slučaju da vrijednost robe koja iz inostranstva stigne
poštanskom pošiljkom u BiH, prelazi vrijednost od 300 KM, carinska služba obavještava lice koje je
naručilo robu o preuzimanju iste, putem poštansko carinske deklaracije za fizička lica. Ukoliko lice u
BiH prima paket (osim do vrijednosti od 90 KM) od fizičkog lica iz inostranstva, na utvrđenu carinsku
vrijednost (vrijednost robe + svi zavisni troškovi nastali u procesu nabave/prilikom uvoza robe poput
transporta, osiguranja i sl.), obračunava se jedinstvena stopa carine za nekomercijalnu robu u iznosu od
10 % carine, a onda tako dobijen ukupan iznos predstavlja osnovicu za obračun 17 % PDV-a. Ukoliko
lice iz BiH prima paket od pravnog lica iz inostranstva, na utvrđenu carinsku vrijednost obračunava se
standardna stopa carine u skladu sa Carinskom tarifom BiH (5%, 10%, 15% – ovisno o vrsti robe) i
PDV 17 %.

Prilikom utvrđivanja carinske osnovice za obračun uvoznih dažbina najčešće se uzima fakturna
vrijednost robe i to iz same fakture koja prati određenu robu ili se traži potvrda o plaćanju putem
izvadaka sa računa kreditne kartice. Ukoliko za određenu robu koja je predmet uvoza ne postoji faktura,
carinska služba upućuje poziv primaocu da dostavi dokaz o plaćanju putem kreditne kartice, a ukoliko ni
to ne postoji, carinska služba u skladu sa važećim propisima pristupa utvrđivanju stvarne vrijednosti te
robe koja, a na osnovu vrijednosti iste ili slične robe koja je uvezena u prethodnom periodu. Dodatni
dokumenti koji se traže of fizičkih lica dostavljaju se direktno u carinske referate pri poštanskim
kancelarijama u BiH, putem faxa, ili e-maila.

Unos mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH je također dopušten. Sva
spomenuta roba mora biti namijenjena za vlastite potrebe. Ne smije se raditi o količinama koje bi dale
naslutiti da je ta roba namijenjena za daljnju prodaju u BiH. Primjerice, ako osoba ulazi u BiH pa uvozi
za 600 KM 2000 ili 5000 kemijskih olovki. To nije moguće jer se može zaključiti kako su namijenjene
za daljnju prodaju, što nije dopušteno.
 Carinik na graničnom prijelazu daje vlasniku uvoznog automobila prolaznu carinsku prijavu, na
rok od 10 dana, u kojem vozilo mora proći pregled u ovlaštenom tehničkom servisu koji ispituje da li to
vozilo i motor zadovoljavaju uslove za uvoz u BiH. Kada dobiju uvjerenje da zadovoljavaju standarde,
tada vraćaju vozilo na carinjenje (sve navedeno na osnovu Odluke o najnižem standardu prilikom uvoza
vozila i Odluke o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila). Izuzetak
predstavlja situacija kada se vraćate kao povratnik iz strane države, u tom slučaju ova pravila ne važe!
Cilj je da se BiH približi ispunjavanju uslova za prijem u EU u kontekstu smanjenja količine ugljen-
dioksioda u zraku. U BiH je sada moguće uvesti polovne automobile samo ukoliko ispunjavaju standard
Euro 5 te nova vozila s Euro 6 motorom što znači da se u BiH više neće moći uvoziti automobili stariji
od otprilike 10 godina. Korištenim vozilom se smatra vozilo od čijeg je prvog registrovanja prošlo
najmanje 3 mjeseca ili koje je prešlo put od najmanje 3.000 km.