8.2.

OSNOVNE PROMETNE VELIČINE Osnovne prometne veličine i drugi važni pojmovi koje koristimo
kod prometnog planiranja odnosno prometne tehnike kao I pripadajuća važnija objašnjenja navedeni
su u slijedećem tekstu: • Brzina prometa - V ili v = pređeni put vozila ili pješaka [km, m]) u jedinici
vremena [h, min, s] → [km/h, m/min, m/s]. • PROTOK – Q = broj vozila ili pješaka [Voz, Pj] koji u
jedinici vremena [h, min, s] prođu promatranim presjekom (prometni trak, kolnik, cijeli prometni
profil ceste, pješački hodnik (pločnik), stepenište, ili na 1m' presjeka pješačke komunikacije) →
[Voz/h, Pj/h, (Pj/m'/h), Voz/min, Pj/min, Pj/m'/min, Voz/s, Pj/s]. • Gustoća vozila - G ili K = broj vozila
na određenoj dužini puta (obično na 1 km) dijela poprečnog profila presjeka ceste (obično
prometnog traka ili kolnika (više trakova) → [Voz/km]. PROMETNO I PROSTORNO PLANIRANJE (II.
dio) *** VELEUČILIŠTE U RIJECI, 2009. Priredio: predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozović, prof. v. š 8
Gustoća pješaka – g ili k = broj pješaka na jedinicu površine → [Pj/m2 ], Gustoća pješaka – g' ili k' =
broj pješaka po 1m' presjeka pješačke komunikacije na određenom odsječku (npr.: 100m) ili na cijeloj
dužini pješačke komunikacije: pločnik, stepenište, eskalator, samostalno vođen pješački put, pješački
prijelaz i sl. → [Pj/m2 /m']. • PAJ = uvjetna auto-jedinica (prosječna auto-jedinica) – koristi se za
interpretiranje odnosno proračun prometnih tokova kod prometnog planiranja (označuje “težinu”
odnosno ponder vozila u prometu), → npr.: 1 motocikl = 0,5 PAJ; 1 osobni auto = 1 PAJ; 1 autobus = 2
PAJ; 1 vučni vlak = 3 do 4 PAJ. • Protok - kod vozila Q = G X V = [Voz/km] x [km/h] → [Voz/h] ili
[Voz/24h] ili [Voz/15min] i sl. - kod pješaka Q = g x v x b = [Pj/m2] x [m/min] x [m] → [Pj/min]
(eventualno: [Pj/h]), pri čemu je: b = širina pješačke komunikacije [m], ili (rijeđe): Q' = g' x v x b →
[Pj/min] (eventualno: [Pj/h]) po 1m' presjeka promatrane pješačke komunikacije. • Volumen
prometa ili količina prometa = broj vozila ili pješaka ili sl. [Voz, Pj, tramvaji, autobusi, bicikli ili sl.]. •
Kapacitet prometnice = najveći mogući protok na nekoj prometnici ili prometnom traku [Voz/h], ev.
[Voz/24 h], [Voz/15min] odnosno [Pj/min], ev. [Pj/h]. • Kapaciteti kod optimalnih uvjeta o autocesta s
po dva prometna traka za svaki smjer vožnje: oko 1.800 do 2000 [Voz/h po traku], odnosno 3.600 do
4.000 za dva traka, o dvosmjerna cesta s jednim prometnim trakom za svaki smjer vožnje: oko 1.150
[Voz/h po prometnom traku]. Optimalni uvjeti: - širina prometnog traka: 3,75 m, - bočna smetnja na
većoj udaljenosti od 1,80 m, - dužina preglednosti najmanje 450 m, - prometni tok: samo putnički
automobili, - uzdužni nagib oko +/- 2,00%). Kapacitet raskršća na autocestama (samo konfliktne
situacije uplitanja odnosno ulijevanja i isplitanja odnosno izlijevanja) ovisi o nizu čimbenika od kojih
su važniji: - struktura (udio različitih vrsta vozila) prometnog toka na desnom traku glavne ceste i
uobičajeni razmaci vozila, PROMETNO I PROSTORNO PLANIRANJE (II. dio) *** VELEUČILIŠTE U RIJECI,
2009. Priredio: predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozović, prof. v. š 9 - oblikovanje ulaza i izlaza
spojnih rampi i spojnih rampi uopće (geometrijski nos, uzdužni nagib). - dužina rampi i širina
prometnih trakova na rampama, - struktura vozila na rampama, razmaci vozila i dr.). • Kapacitet
gradskih raskršća ovisi o tri grupe čimbenika: a) Osnovni uvjeti: ○ širina prometnih trakova i ukupna
širina prilaznih krakova raskršću, ○ uvjeti parkiranja prije i nakon raskršća, ○ jednosmjernosti odnosno
dvosmjernosti cesta koje čine krakove čvorišta. b) Uvjeti okoline: o faktor vršnog sata: PHF (odnos
protoka vršnog sata i četverostrukog najvišeg prometa u 15 minutnom intervalu), o lokacija raskršća
(centralno gradsko područje, prigradsko područje, područje dominantnih stambenih sadržaja), o broj
stanovnika grada (veličina grada). c) Prometne karakteristike ○ skretanja – udio lijevih i desnih
skretača, ○ udio teretnih vozila i prolaznih autobusa, ○ lokacije stajališta autobusa (prije ili nakon
raskršća u smjeru kretanja), ○ prometna signalizacija (semafor ili ne) – dužina faza i odnos zelene i
crvene faze). • Prosječni godišnji dnevni promet = PGDP = stvarni (izbrojani) ili planirani
(prognozirani) volumen prometa tijekom cijele godine podijeljen s 365 dana → [Voz/24h]. • Sezonski
dnevni promet = stvarni ili planirani volumen prometa odnosno količina vozila tijekom sezone (npr.:
srpanj-kolovoz = prosječni ljetni dnevni promet ili studeni-prosinac-siječanj-veljača = prosječni zimski
ljetni promet) podijeljen s brojem dana predmetne sezone, tj. 62 odnosno 120 dana) → [Voz/24h]. •
Vršni sat = najveći volumen prometa koji se ostvari tijekom 60 minuta nekoga dana = promet u satu
najvećeg protoka → [Voz/h], [Pj/h]). • “Normalni dan u tjednu” za brojanje ili planiranje prometa:
utorak, srijeda i četvrtak (izvan sezone). • Mjerodavni volumen prometa odnosno protok (na kraju
planskog ili projektnog razdoblja) → vidjeti graf. priloge: Sl. 8-1., Sl. 8-4. i Sl. 8-5.: - u pravilu: - kod
autocesta i državnih cesta: veličina protoka koja odgovara razini uslužnosti C, PROMETNO I
PROSTORNO PLANIRANJE (II. dio) *** VELEUČILIŠTE U RIJECI, 2009. Priredio: predmetni nastavnik:
mr. sc. Ivo Brozović, prof. v. š 10 - kod gradskih primarnih cesta: veličina protoka koja odgovara razini
uslužnosti D ili C, - kod sekundarnih gradskih cesta: veličina protoka koja odgovara razini uslužnosti E;
• - ili, u načelu kod vangradskih cesta → vidjeti: Sl. 8-1.: - kod autocesta i državnih cesta: protok koji
odgovara 50-tom do 100-tom satu po veličini u nizu na kraju planskog razdoblja, - kod ostalih cesta:
protok koji odgovara 300-tom do 1000-tom satu po veličini u nizu na kraju planskog razdoblja (ili npr.
kod vangradskih cesta 3., 4. i 5. razreda → razina uslužnosti “E”).