Uvod u iranistiku

Farsi
Farsi, poznat i kao perzijski jezik, najprostranjeniji je član iranske grane indo-iranskih jezika.
Farsi se danas primarno govori u Iranu i Afganistanu, mada povijesno je bio shvaćeniji jezik
na području od Bliskog Istoka do Indije. Značajna populacija govornika ovog jezika se može
naći u drugim zemljama Perzijskog zaljeva ( Bahrein, Irak, Oman, Jemen i Ujedinjeni Arapski
Emirati). U Iranu, farsi je napisan raznim arapskim pismima nazvanim Perzijsko- Arapskim,
koji ima neke inovacije koje objašnjavaju perzijske fonološke razlike. Upotreba tog pisma
dolazi u Perziju nakon islamskog osvajanja u sedmom vijeku.

Farsi je podgrupa zapadno-iranskih jezika u koja se uključuju Dari i Tajiki. Zapadni i istočni
Iran čine skupinu indo-iranske grane indoevropske porodice jezika. Indo-iranski jezici govore
se na širokom području, koje se proteže od dijelova istočne Turske i istočnog Iraka do
zapadne Indije. Druga glavna podjela indo-iranskog, osim iranskog, su indo-arijski
jezici, tj. skupina koju čine mnogi jezici Indijskog potkontinenta, na primjer Sanskrit,
Hindski/Urdu, Bengalski itd. Porijeklo farsija (ili modernog perzijskog) nije jasno. Iako je pod
velikim utjecajem usko povezan sa srednjim i starim perzijskim jezikom, mada ne postoje
tačni podatci koji dokazuju izravno porijeklo ovog jezika. Neki izvori tvrde da je farsi možda
poticao iz Pahlavi dijalekta koji se nekada govorio na sjeveroistoku Irana. Rano moderno
razdoblje jezika ( deveto do trinaestog stoljeća), sačuvano je u književnosti tadašnjeg
Perzijskog Carstva i poznat je kao klasični perzijski, zbog eminentnosti i razlikovanja
pjesnika kao što su Rudaki, Firdusi i Khayyam.

Klasični perzijski je u osnovi ostao nepromijenjen sve do devetnaestog stoljeća, kada se

Teheranski dijalekt povećao , nakon što je 1787. izabrana za prijestolnicu Perzije. Farsijski
( moderni perzijski) dijalekt postao je osnova onoga što se danas naziva suvremenim
perzijskim jezikom. Iako još uvijek sadrži veliki broj arapskih izraza, većina pozajmnica je
nativizirana, s mnogo nižim postotkom arapskih riječi u kolokvijalnim oblicima jezičkog
izražavanja.

Eldar Gološ - (48030R) / Odsjek za Filozofiju