MOSTOVI I INŽENJERSKE GRAĐEVINE

VJEŽBE

Osijek, 2020.
 OPĆENITO

Definicija:
MOST – građevina koja služi za prevođenje prometnice preko nekakve umjetne ili prirodne prepreke.

Podjela:
Mostovi prema vrsti prepreke: riječni, bujični, inundacijski (priobalni), cestovni, visoka cesta, vijadukt,
podvožnjak, nadvožnjak, obronački!

Mostovi prema namjeni: cestovni, autocestovni, željeznički, pješački, akvedukt, kanalni, cijevni!

Mostovi prema nosivom sustavu: gredni, viseći, lučni, ovješeni, pločasti, provješeni!

Elementi mosta:
Gornji ustroj
– dio mosta iznad ležaja glavnog nosača
– čine ga: rasponski sklop, kolnik, hodnik, vijenac
Rasponski sklop – sastoji se od glavnih i poprečnih nosača
– glavni nosači: služe za prijenos opterećenja s kolnika na stupove i tlo
– poprečni nosači: služe za povezivanje glavnih nosača i omogućuju preraspodjelu opterećenja s
izravno opterećenih nosača na neopterećene
Kolnik – dio mosta po kojemu se odvija promet vozila, pješaka, biciklista.
– sastoji se voznih traka (za promet jednog prometnog toka) 2,75 m do 3,75 m i rubnog traka koji je
učvršćeni dio prometnoga profila između prometnoga traka i rubnjaka (0,3; 0,35; 0,5 m)
Hodnik – dio mosta između rubnjaka i ograde u kojemu se odvija promet pješaka (min. 80 cm)
Vijenac – rubni završni dio prometne plohe, vidi se u pogledu pa je bitan za izgled mosta

Donji ustroj
– dio mosta ispod ležajeva
– čine ga: upornjaci i supovi
Upornjaci – krajnji supovi mosta na kojima prestaje nasip, a počinje most
– sastoje se od: zida upornjaka, ležajne grede, zidića upornjaka, krila, temelja, zbijenog tla iza zida i
nasipa
Stupovi – dijelovi mosta koji podupiru rasponski sklop između upornjaka
– sastoje se od: temelja, tijela stupa, ležajne grede.
 OPTEREĆENJA
Glavna opterećenja na mostu su opterećenja koja uvijek postoje i posljedica su njegove namjene

a) Vlastita težina i stalni teret

b) Korisno opterećenje – djeluje između rubova ograda, a sastoji se od opterećenja tipskim vozilima
koja se biraju ovisno namjeni i kategoriji mosta
I kategorija – most na autocesti
II kategorija – na državnim i županijskim cestama
III kategorija – na ostalim cestama (lokalne, gospodarske)
c) Sile od prednapinjanja
d) Djelovanje skupljanja i puzanja– ovisno o vrsti betonskoga mosta, ako je prednapeti betonski most
tada je to glavno opterećenje, ali ako je armiranobetonski most tada je to dodatno opterećenje
e) Opterećenje u vodovima
f) Pritisak tla
g) Vode – ako je voda mirna tada je opterećenje mirno i uzima se samo ako djeluje nepovoljno, a
ako je voda tekuća pritisak se uzima kao mirna horizontalna sila izračunata prema formuli
h) Uzgon – potrebno obratiti pažnju na najvišu i najnižu razinu vode
i) Opterećenje na ogradu – koju dimenzioniramo na linijsko opterećenje koje djeluje u visini gornjeg
ruba, horizontalno ili vertikalno u iznosu od 1 kN/m2

Dopunska opterećenja se povremeno javljaju, a promjene vrijednosti su im značajne

a) Promjena temperature – ujednačeno djelovanje i neujednačeno djelovanje (u pojedinom presjeku

ili dijelu)
b) Vjetar – veličina prama formuli, smjer horizontalan, a hvatište u težištu odgovarajuće efektivne
površine
c) Snijeg – kontinuirano djelovanje ovisno o lokaciji 0 - 2,51 kN/m2
d) Led – ovisi o mjestu mosta, može biti dinamičko ili statičko djelovanje
e) Zaustavljanje i pokretanje vozila – mirno opterećenje koje djeluje u horizontalnom smjeru u visini
površine kolnika (1/20 kontinuiranog korisnog opterećenja od 3 kN/m2)
f) Sila trenja (otpornost u ležajevima) – mirno opterećenje koje djeluje horizontalno u smjeru osi
mosta u visini donjeg ruba ležaja (k=0,03 - 0,2; T=k·R)
g) Centrifugalna sila – mirna horizontalna sila u težištu vozila u smjeru suprotnom središtu
zakrivljenosti
h) Očekivani pomaci temeljnoga tla – geotehnički proračun, samo nepovoljno djelovanje se uzima u
obzir

Posebna djelovanja rijetko se javljaju i u pravilu su kratkotrajnog djelovanja

a) Udar vozila ili plovnog objekta (kada most nije zaštićen od udara)
b) Potres
c) Izvanredna djelovanja od specijalnih vozila (tereta)
 SLIJED PRORAČUNA
1) Određivanje statičkog sustava konstrukcije mosta.
2) Analiza opterećenja:
- stalno opterećenje: vlastita težina konstrukcije

- promjenjivo opterećenje: prometno opterećenje (EN1991-2)

3) Određivanje reznih sila (M, N, T)

4) Dimenzioniranje

Analiza opterećenja:
Stalno opterećenje
- vlastita težina konstrukcije A   c  25 kN / m3 
- težina ograde čelična ograda 0,3  0,7 kN / m
- odbojnik oko 0,5  1,0 kN / m
- AB vijenac – ispod njega provodimo instalacije mosta, zaštita od prodiranja vode
Av   c  25 kN / m3 
- asfalt-betonski zastor – ovisi o vrsti ceste A a  a  22 kN / m 3

- hidroizolacija – ovisi o cesti i izvođaču A   h  h

 0,8 kN / m3 

Promjenjivo opeterećenje

EN1991-2
Podjela kolnika u proračunske vozne trakove
(1) Širinu kolnika, w, treba mjeriti između rubnjaka ili između unutarnjih granica sustava ograničenja za vozila i
ne treba obuhvatiti razmak između nepomičnih sustava ograničenja za vozila ili rubnjaka i srednjeg pojasa, niti
širine tih sustava ograničenja za vozila.

(2) Širina w1 proračunskih voznih trakova na kolniku i najveći mogući cijeli broj n1 takvih trakova na kolniku
navedeni su u tablici:

Broj i širina proračunskih trakova

Broj proračunskih Širina proračunskog
Širina kolnika w Širina preostale plohe
voznih trakova n1 voznog traka wl
w < 5,4 m n1  1 3m w  3m
w
5,4 m ≤ w < 6 m n1  2 2 0
w 
n  Int  
6m≤w 1
3 3m w  3  n1
NAPOMENA: Na primjer, za kolnik širine 11 m, w  i širina preostale plohe je 11  3  3  2 m .
n1  Int    3
3

(4) Gdje je kolnik na rasponskom sklopu mosta fizički podijeljen na dva dijela razdvojena srednjim pojasom,
tada:
(a) svaki dio, zajedno sa zaustavnim trakovima ili bankinama, treba podijeliti u proračunske vozne trakove ako
su dijelovi podijeljeni stalnim sustavom ograničenja na cesti

(b) cijeli kolnik, zajedno sa srednjim pojasom, treba podijeliti u proračunske vozne trakove ako su dijelovi
podijeljeni privremenim sustavom ograničenja na cesti.

(4) Vozni trak koji daje najnepovoljniji učinak označen je kao Vozni trak broj 1, vozni trak koji daje drugi
nepovoljni učinak označen je kao Vozni trak broj 2, itd. (vidi sliku).

Legenda
w širina kolnika
w1 širina proračunskog voznog traka
1 širina proračunskog voznog traka br. 1
2 širina proračunskog voznog traka br. 2
3 širina proračunskog voznog traka br. 3
4 preostala ploha

Vertikalna opterećenja – karakteristične vrijednosti

(2) Modeli opterećenja za vertikalna opterećenja predstavljaju sljedeće prometne učinke:

a) Model opterećenja 1 (engl. Load Model 1 - LM1): koncentrirana i jednoliko raspodijeljena opterećenja, koja
obuhvaćaju većinu učinaka koji potječu od prometa kamiona i automobila. Ovaj model treba rabiti za opće i
lokalne provjere.

b) Model opterećenja 2 (LM2): opterećenje jednom osovinom naneseno na određenu dodirnu plohu kotača i
obuhvaća dinamičke učinke običnog prometa na kratke konstrukcijske elemente.

c) Model opterećenja 3 (LM3): skupovi osovinskih opterećenja koji predstavljaju posebna vozila (npr. za
industrijski prijevoz) koji može putovati na pravcima gdje su dopuštena posebna opterećenja. Predviđen je za
opće i lokalne provjere.

d) Model opterećenja 4 (LM4): opterećenje navalom ljudi, namijenjen za opće provjere.

Model opterećenja 1
(1) Model opterećenja 1 sastoji se od dva parcijalna sustava:

(a) Koncentrirana opterećenja dvostrukom osovinom (opterećenje dvoosovinom: TS), svaka osovina ima
sljedeću težinu:

 QQk (4.1)

gdje je:
Q faktor prilagodbe.

- ne više od jednog opterećenja dvoosovinom po proračunskom voznom traku uzeti u obzir,

- samo cjelovita opterećenja dvoosovinom treba uzeti u obzir,
- za procjenu općih učinaka, za svako opterećenje dvoosovinom treba pretpostaviti da putuje duž osi
proračunskog voznog traka,
- svaku osovinu opterećenja dvoosovinom treba uzeti u obzir s dva jednaka kotača, stoga je opterećenje po
kotaču jednako 0,5 QQk ,
- dodirnu plohu svakog kotača treba uzeti kao kvadrat sa stranicama duljine 0,40 m (vidi sliku).

(b) Jednoliko raspodijeljena opterećenja (engl. uniformly distributed loads - UDL sustav) imaju sljedeću težinu
po kvadratnom metru proračunskog voznog traka:

 qqk

gdje je:
q faktor prilagodbe.
(2) Model opterećenja 1 treba nanijeti na svaki proračunski vozni trak i na preostale plohe. Na proračunskom
voznom traku Broj i, veličine opterećenja označavaju se  QiQik i  qiq ik . Na preostalim plohama, veličine
opterećenja označavaju se  qrqrk .

(3) Vrijednosti faktora prilagodbe  Qi ,  qi i  qr treba odabrati ovisno o očekivanom prometu i, moguće je,
prema različitim razredima cesta. Ako nema pojedinosti, te faktore treba uzeti da su jednaki 1.

NAPOMENA 1: Vrijednosti faktora  Qi ,  qi i  qr dane su u nacionalnom dodatku. U svim slučajevima, za

mostove bez prometnih znakova koji ograničavaju težine vozila, preporučene su sljedeće najmanje vrijednosti:

 Q1  0,8 i (4.3)

za i  2,  qi  1 ; ovo ograničenje ne primjenjuje se za  qr . (4.4)

NAPOMENA: Prema gornjim izrazima dovoljno točno je uzeti za oba koeficijenta 1.

(4) Karakteristične vrijednosti Qik i qik, uključujući dinamičko povećanje, treba uzeti iz tablice:

Model opterećenja 1: karakteristične vrijednosti

Opterećenje dvoosovinom TS UDL sustav
Položaj
Osovinska opterećenja Qik (kN) qik (ili qrk) (kN/m2) 1

Vozni trak br. 1 300 9

Vozni trak br. 2 200 2,5
Vozni trak br. 3 100 2,5
Ostali vozni trakovi 0 2,5
Preostala ploha (qrk) 0 2,5

Pojedinosti Modela opterećenja 1 prikazane su na sljedećoj slici.

NAPOMENA: U našem primjeru bavit ćemo se samo Modelom opterećenja 1.

Model opterećenja 2
(1) Model opterećenja 2 sastoji se od jednoosovinskog opterećenja βQQak s Qak jednako 400 kN, dinamičko
povećanje uključeno, koje treba nanijeti na bilo koje mjesto na kolniku. Međutim, gdje je važno, samo se jedan
kotač težine 200 βQ smije uzeti u obzir.

(2) Treba odrediti vrijednost βQ.

NAPOMENA: Nacionalni dodatak smije odrediti vrijednost βQ. Preporučeno je βQ = βQ1.

(4) Dodirnu plohu svakog kotača treba uzeti u obzir kao pravokutnik stranica 0,35 m i 0,60 m (vidi sliku).

Model opterećenja 3 (posebna vozila)

(1) Treba odrediti, gdje je važno, modele posebnih vozila i uzeti ih u obzir.
Model opterećenja 4 navalom ljudi

(1) Opterećenje navalom ljudi, gdje je važno, treba prikazati Modelom opterećenja koji se sastoji od jednoliko
raspodijeljenog opterećenja (koje obuhvaća dinamičko povećanje) jednako 5 kN/m2.

IZMJERE REBRASTOG POPREČNOG PRESJEKA

Os rasponskog sklopa
Os rebra

Os rebra
l/2 l l/2
l pl
˜ 0,2l pl
25 - 35 cm
20 - 30 cm

45 - 60 cm

poprecni pad
poprecni pad

razlika uslijed poprecnog nagiba

100 - 140 cm 60 - 100 cm

AB konstrukcija Prednapeta konstrukcija

Najmanje izmjere kolnicke ploce:

- kraj konzole 25,0 cm (za Lk > 200 cm ? hk ˜ 30 cm

za Lk < 200 cm ? hk ˜ 20 - 25 cm)
- sredina kolnicke ploce 25,0 - 35,0 cm (ovisno o rasponu lpl)
- debljina nad hrptovima 45,0 - 60,0 cm ovisno o rasponu
- duljina zadebljanja (vute) ˜ 0,2lpl (lpl raspon ploce)

Izmjere rebara:

- širina rebra za AB konstrukciju 100,0 - 140,0 cm

- širina rebra za Prednapetu konstrukciju 60,0 - 100,0 cm
- visina rebra za AB konstrukciju - slobodno oslanjanje L/Hp = 14
- kontinuirani sklop L/Hp = 16
- visina rebra za Prednapetu konstrukciju - slobodno oslanjanje L/Hp = 18
- kontinuiran sklop L/Hp = 20
(L - raspon konstrukcije, sve vrijednosti zaokružujemo na prvih 5 cm)
 RAZDIOBA OPTEREĆENJA NA GLAVNE NOSAČE

Stalno opterećenja
Na jedno rebro prenosi se polovica stalnog opterećenja, odnosno za stalni teret nema raspodijele
opterećenja između nosača.

Pokretno opterećenje
Pokretno opterećenje na mostu koje je neravnomjerno raspodijeljeno u poprečnom smislu
preraspodjeljuje se zbog utjecaja torzijske krutosti nosača. Izravno opterećen nosač preuzima veći dio
opterećenja, a neizravno opterećeni manji dio. Udio preraspodijele određuje se približno pomoću utjecajne
linije. Zasniva se na usporedbi kuteva zaokreta nosača uslijed opterećenja jediničnom silom za dva ekstremna
slučaja: u prvom pretpostavljamo torzijsku krutost jednaku nuli, a u drugom krutost na savijanje jednaku nuli.

1. slučaj – torzijska krutost jednaka nuli

G  IT  0 P  l3
f1 
→ 48  E  I
E
f
I B  1
2e

2. slučaj – krutost na savijanje jednaka nuli

EI  0 MT  P  l
E → MT  l
T 
IT 1, 6  E  IT

Torzijski moment otpora računamo prema izrazu IT    b  h3

b
h

b/h 1.5 2.0 3.0 4.0 6.0 8.0 10.0 

b/h 1,5 2,0 3,0 4,0
∞ 6,0 8,0 10,0
α 0,196 0,229 0,263 0,281 0,299 0,307 0,313 0,333
0.196 0.229 0.263 0.281 0.299 0.307 0.313 0.333

NAPOMENA: Monolitni rebrasti poprečni presjek promatramo kao sustav od dva T presjeka međusobno
spojena kolničkom pločom. Sukladno tome dimenzioniramo prema pravilima za dimenzioniranje T presjeka
poznata iz Betonskih konstrukcija. Dimenzionirano jedan T presjek pa sve dobiveno za njega vrijedi i za drugi
T presjek. U tom slučaju potrebno je postaviti promjenjivo opterećenje tako da dobijemo maksimalni učinak na
jednom T presjeku (svejedno radilo se to o lijevom ili desnom). Gornjim postupkom tada određujemo udio
opterećenja po pojedinom nosaču i prebacujemo opterećenje iz poprečnog smjera u uzdužni smjer tj.
određujemo opterećenje za statički sustav mosta.