 Slavne žene starog svijeta: božice, vladarice, ljubavnice

 doc. dr. sc. Mladen Tomorad Odjel za povijest, Hrvatski studiji,

 Sveučilište u Zagrebu
 akademska godina 2015./2016.
 Žene tijekom stare povijesti
 Spolne razlike uvjetovane su načinom života pojedinih kultura i civilizacija
 Socijalni i društveni status žena ovisi o ekonomskim uvjetima pojedine društvene skupine
 Žene su uglavnom imale glavnu zadaću brinuti se o kućanstvu i djeci
 Podijela na poslove potjeće još iz prapovijesnih vremena

 Žene u starom Egiptu

 Muškarci i žene bili su izjednačeni prema zakonskim propisima
 Brak se sklapao vrlo jednostavno zajedničkim pristankom oba partnera
 Prilikom rastave braka žena je zadržavala svoju imovinu, a njen bivši suprug ju je i dalje morao uzdržavati
 Muškarci i žene dobijali su jednaku plaću za svoje poslove
 Žene su prodavale raznovrne proizvode na tržnici, brale urod na poljima, žele žitarice, proizvodile brašno,
kuhale, tkale, proizvodile pivo, vino, parfeme, te brinule o kućanstvu i djeci

 Od razdoblja Srednjeg kraljevstva žene često nose titulu “gospodarice domaćinstva”

 Od dužnosti koje su često bile rezervirane za muškarce žena je u starog Egiptu ponekad bila pisar, prorok,
ili pogrebni svećenik
 Žene su također bile svećenice u hramovi te ponekad zauzimale visoke svećeničke pozicije npr. Kraljevske
supruge boga Amuna tijekom perioda III. međurazdoblja
 Žene su često obavljale dužnosti zabavljača i muzičara na raznim zabavama
 Visoko rangirane žene (viši društveni položaji, kraljevska obitelj te kraljice) ponekad su obnašale i najviše
društvene dužnosti te su mogle vladati egipatskim kraljevstvom (npr. Nitokret, Sebeknefru, Hatšepsut,
Nefertiti?, Kleopatra II, Kleopatra III, Kleopatra VII)

 Žene na prostoru Starog istoka

 Žene su se uglavnom bavile samo kućanskim poslovima, rađale te brinule o odgoju djece
 Obavljale su brojne “ženske poslove”: tkale, šivale, prale odjeću i čistile kućanstva
 Izvori i biblijski tekstovi često žene opisuju kako nose vodu s bunara ili s rijeke
 Rijetko su samostalno mogle putovati izvan mjesta stanovanja i to uvijek u pratnji muške osobe
 Dominacija muškaraca zasnovana na principu seksualnog čina te penetracije dok su žene uvijek bile
podređene; isti sistem odnosio se i na pripadnike muških homoseksualnih zajednica
 Odnos mlađeg muškara sa starijom ženom nije bio idealan te se u tom slučaju mlađa osoba smatrala
podređenom

 Žene na prostoru stare Grčke i Rima

 U Grčkoj i Rimu smatralo se da su žene prirodno predodređene za obavljanje zadaća u kućanstvu
 Kćeri su smatrane manje vrijednima od muškaraca
 bile su manje hranjene i jele su jednostavniju hranu te se manje pridavala briga o njenom zdravlju
 Djevojčice su ostajale kod kuće s majkom te obavljale poslove u kućanstvu
 Starije djevojčice su često obavljale razne poslove po drugim kućanstvima
 Obrazovane u kući od svoje majke
 Bogatije djevojke obrazovale su se u glazbi i plesu, sviranju lire
 Prijelomni trenutak u životu djevojke bila je njena udaja; udavale su se vrlo mlade jer se smatralo da su
zrele za udaju u trenutku kad su mogle imati djecu
 Udavale su se često za 10 do 15 godina starijeg muškarca te ulazile u brak bez ljubavi
 Ljubav nije imala veliku ulogu u sklapanju braka te je bila rijetka
 Žene su nakon sklapanja braka brinule o kućanstvu i robovima (nadgledale njih rad), brinule o bolesnima i
organizirale razne poslove u kući
 U siromašnijim obiteljima bez robova žene su obavljale samostalno sve kućanske poslove
 Visoki društveni poslove nisu bili dostupni ženama

 Česta zanimanja žena:

 Prodavačice raznih obrtničkih i poljoprivrednih proizvoda
 Svećenice
 Sluškinje
 Pralje
 Predilje
 Dojilje
 Zabavljačice (plesačice, sviračice)
 Konkubine
 Prostitutke


 Slavne kraljice Starog Istoka

 Kraljica od Sabe i kralj Salomon

 Kraljica od Sabe ili Šebe živjela je u doba židovskog kralja Salomona (o. 965. – o. 926. g. pr. Kr.)
 Poznata je pod imenom Bilkis i Makeda
 Vrlo malo izvora
 Prema tradicionalnoj pripovijesti posjetila je Salomonov dvor zaintrigirana pričom o njegovoj mudrosti
pritom mu donijevši bogate darove
 Prema židovskoj i arapskoj verziji priče Bilkis je vladala kraljevstvom Sabom koje se smjestilo na
jugozapadu Arapskog poluotoka
 U etiopskoj inačici Makeda je vladala kraljevstvom Šebom

 Ona je prilikom svog boravka na Salomonovu dvoru u Jeruzalemu zatrudnjela te je po povratku u Etiopiju
rodila sina Menileka I., osnivača nove kraljevske dinastije
 U perzijskoj tradiciji bila je kći kineskog vladara koja je uspostavila trgovačke veze između dviju dalekih
zemalja
 Nije sigurno da li se Salomon njome oženio
 Smatra se da je tijekom svog boravka u Jeruzalemu postala vjernica boga Jahve.

 Glas koji je u Jahvinu Imenu stekao Salomon dopro je do kraljice od Sabe; zato ona dođe da Salomona
iskuša zagonetkama.
 Došla je u Jeruzalem s golemom pratnjom, s devama koje su nosile mirise, nebrojeno zlato i drago
kamenje.
 Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu.
 Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno ništa da joj ne bi umio objasniti.
 Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijaše sagradio, jela na njegovu stolu, odaje
 njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike, i paljenice koje je
prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah.

 Tada reče kralju: "Istina je bila što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti. Ali nisam htjela
vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oči; i doista, ni pola mi nije bilo
rečeno: ti nadvisuješ u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sam čula. Blago tvojim ženama, blago ovim
tvojim slugama, koji su neprestano pred tobom i slušaju tvoju mudrost! Neka je blagoslovljen Jahve, Bog
tvoj, komu si tako omilio da te postavio na prijestolje Izraelaca; zato što Jahve uvijek ljubi Izraela,
postavio te kraljem da činiš pravo i pravicu.“
 Dade tada kralju stotinu i dvadeset zlatnih talenata, mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo
takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu.

 Pa i Hiramovo brodovlje, koje je donosilo zlato iz Ofira, dovezlo je odande mnogo sandalovine i dragulja.
 Kralj je od sandalovine napravio ograde za Dom Jahvin i za kraljevski dvor, i citre i harfe za pjevače;
nikad se više nije dovezlo toliko sandalova drveta niti se vidjelo do danas.
 Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je god zaželjela i zatražila, a povrh toga kraljevski je obdari.
 Potom ona krenu i sa slugama vrati se u svoju domovinu.“
 (Biblija - Stari zavjet, Kraljevi I, 101-13)

 Semiramida
 Semiramida (grč. Semiramis; asir. Sammu-ramat) je legendarna asirska kraljica.
 Živjela je u drugoj polovici 9. st. pr. Kr.
 Stele s njenim imenom pronađene su u starim mezopotamskim gradovima Ašuru i Nimrudu.
 Semiramida je bila supruga asirskog kralja Šamši- Adada V. (o. 823. - 811. g. pr. Kr.) i majka njihova sina
Adad-Nirarija III. (o. 810. - 783. g. pr. Kr.).
 Prema grčkoj legendi bila je kći feničke božice Astarte.
 Predaja joj je tijekom stoljeća pripisala i mnoge moći božice Ištar.
 Nakon što je odrasla, Semiramida je postala žena jednog asirskog oficira.

 Asirski kralj Nin (grč. Ninus) spazio ju je u svome logoru u vrijeme dok je osvajao Baktru.
 Odmah je bio očaran njenom snalažljivošću i ljepotom pa ju je ubrzo uzeo za ženu.
 Kada je Nin umro Semiramida je dugo samostalno vladala Asirijom.
 Legenda joj pripisuje izgradnju Babilona i njegovih legendarnih Visećih vrtova.
 Antički povjesničari, Herodot i Diodor Sicilski spominju je u svojim djelima.

 71-3. Nin je osigurao blaga Baktre koja su sadržavala veliku količinu zlata i srebra, i nakon što je sredio
prilike u Baktriani raspustio je svoju vojsku.
 Nakon što je sa Semiramidom dobio sina Niniasa, on ubrzo umire, ostavljajući svoju suprugu za kraljicu.
 Semiramida je pokopala Nina u okviru palače i podigla je iznad njegove grobnice vrlo velik grobni humak,
devet stadija visok i šest širok ...
 Budući da grad leži u nizini Eufrata, humak je bio vidljiv iz velike daljine, kao akropola; i taj humak stoji,
govore, sve do ovih dana, premda su Ninivu do temelja razorili Medijci kada su uništili asirsko kraljevstvo.
 Semiramida, čija ju je priroda obdarila golemom ambicioznošću i željom da nadmaši svoje prethodnike na
prijestolju, odlučila je osnovati grad Babiloniju, i nakon što je osigurala vrhunske arhitekte i umjetnike sa
svih strana svijeta i izvršila sve potrebne pripreme, ona je pred sebe okupila cijelo kraljevstvo od dva
milijuna ljudi koji su trebali izvršiti taj zadatak.
 Odredivši rijeku Eufrat za središte, podigla je zidove grada s velikim kulama u periodičnom razmacima ...
o 83 ... Semiramida je također izgradila dvije palače na samoj obali rijeke, jedan na svakom kraju
mosta s namjerom da otuda može promatrati cijeli grad i držati ključeve grada.

 94-5 ... Nakon toga one je u središtu grad izgradila hram Zeusa, koga kao što smo rekli, Babilonci nazivaju
Bel. ...
 Svi se slažu da je bila nevjerojatno visoka ...
 Cijela je zgrada bila domišljato izgrađena uz velik trošak bitumena i opeke, a na vrhu uspona Semiramida
je postavila tri kipa Zeusa, Here i Reje od kovanog zlata. ...
 (Diodorus Siculus, II, 71-3, 83, 94-5).

 Božice ljubavi
 Inanna/Ištar
 Inanna (sumerska, babilonska i neo-asirska verzija)
 Ištar (akadska verzija)
 Božica ljubavi, plodnosti, i ratovanja
 Glavni centar štovanja u Uruku
 Najpoznatija božica drevne Mezopotamije
 Često prikazivana na raznim posudama te na klinastim pečatima
 Smatrana božicom neba te se povezivala s planetom Venerom koja se u to vrijeme smatrala jutarnjom i
večernjom zvijezdom

 Sveti brak s božicom bio je smatran legitimnim simbolom kraljevanja za brojne vladare Uruka
 Prema “Mitu o Gilgamešu” Gilgameš je odbio sklopiti brak s Inannom zbog njeneg lošeg odnosa prema
svojim ljubavnicima (npr. Damuzijem)

 Najpoznatiji mitovi:
 “Inanna i Mes”
 Prema ovom mitu Inanna je prevarila boga kulture Enkija koji joj je dao “Mes” – svete pločice koje su
sadržavale sve temelje civilizacije (zakone, državne funkcije i običaje)
 Prema mitu Inanna je opila Enkija te mu ukrala pločice te ih odnjela u Uruk
 “Enmerkar i gospodar Arata”
 Osnovni motiv sukob gradova-država Arate i Uruka te otkriće pisma
 Inanna prikazana kao božica čije je štovanje prošireno na području oba grada te kao božica rata, njeno
glavno svetište hram Eana smješten u Uruku

 “Inanna i Šhukaletuda”
 Odnos vrtlara Šhukaletude i Inanne koji siluje božicu tijekom spavanja
 Potraga i osveta za počiniteljem zločina
 Inanna baca razne počasti na zemlju te traga za zločincem kojeg hvata i ubija
 “Inanna i Ebih”
 Mit o mitskom uništenju planine Ebih koji je odbio priznati njenu premoć i štovanje
 “Inanna i Gudam”
 Gudam je bio neustrašiv ratnik koji je uništavao sve pred sobom
 Napao njen hram i ubijao nedužne
 Inanna ga je porazila te joj je on obećao da će se iskupiti kroz djela i razne poklone

 “Inanna i An”
 Ona razgovara sa svojim bratom Utuom kako Eana hram nije u njenoj domeni
 Odlazi ocu Anu nakon čije rasprave hram ulazi pod njeno pokroviteljstvo
 “Inannino spuštanje u podzemni svijet”
 Najpoznatiji mit o božici Inanni
 Govori o njenom odlasku i povratku iz podzemnog svijeta mrtvih iz kojih se drugi ne mogu vratiti
 Razlog njenog odlaska u podzemni svijet nije u potpunosti jasan
 Navodni razlog je odlazak na pogreb Gudgalana, svetog bika kojeg su ubili Gilgameš i Enkidu

 Tijekom svog spuštanja ona prolazi kroz sedam vrata tijekom kojih svaki puta skida dio svoje odjeće
 Prilikom dolaska pred svoju sestru Ereshkigal bila je potpuno gola te je izgubila sve moći
 Ubijena ali se nakon pomoći drugih uspjela vratiti u svijet živih
 Srela svoga muža Damuzija
 Nakon boravka u podzemnom svijetu Damuzi se mogao vratiti u svijet živih svakih šest mjeseci
 Nekoliko tekstova o odnosu Damuzija i Inanne
 “Damuzijev san”, “Damuzi i galla”, “Kraljevstvo Inanne i Damuzija”

 Hator
 Hator (eg. Hwt-Hr –Hator) je božica majka, veselja, majčinstva, ženske seksualnosti i ljubavi te jedna od
najpoznatijih staroegipatskih božica i kći boga Sunca Ra.
 Štovana kao majka faraona i kao Horusova supruga.
 Jedan od najvažnijih staroegipatskih festivala Svetkovina božanskog susreta posvećen je braku Horusa i
Hator.
 Riječ je o drevnom božanstvu koje se spominje u Tekstovima piramida (Tekstovi piramida, 705) i
Tekstovima sarkofaga.

 Najčešće se ikonografski prikazuje kao žena duge kose obučene u dugu crvenu haljinu koja na glavi nosi
kapu s jastrebom koja je okružena Sunčevim diskom između kravljih rogova.

 U grobnicama, religijskim tekstovima i brojnim kipovima prikazuje se i u zoomorfnom obliku krave.

 Glavice brojnih stupova staroegipatskih hramova ukrašeni su njenim likom, a njeni prikazi pronađeni su i u
pulskoj Areni.

 Božica je nekoliko staroegipatskih noma: VI. nome Gornjeg Egipta sa središtem u Denderi te XIV. i XXII.
nome Gornjeg Egipta i III. nome Donjeg Egipta.
 Njeno najveće kultno svetište izgrađeno je u Denderi u kojoj je podignut vrlo lijep ptolemejski hram.
 Svetkovina božanskog susreta Horusa i Hator ovjekovječila je ponovni susret razdvojenim ljubavnicima.
 Scene ove svetkovine urezane po unutrašnjim zidovima hrama Horusa u Edfu i hrama Hator u Denderi.
 Na njima je prikazana scene na kojima su oba božanstva ponovno sjedinjena tijekom dana kada se
svetkovina obilježavala.
 Afrodita/Venera
 Afrodita (grč. Afrodite, lat. Venus)
 Božica ljubavi i ljepote
 Ljepotica grčkih i rimskih mitova
 Prema Homeru kći Zeusa i boginje kiše Dione
 Prema Hesiodu rodila se iz morske pjene iz izašla iz mora na otok Cipar

 Vjerojatno njeno podrijetlo potječe od Ištar

 Njen kult proširio se Velikom Grčkom i Italijom pa gdje je štovana kao Venera
 Svojom ljepotom, čarolijama postala jedna od najmoćnijih i najviše voljenih grčkih božica
 Bila je vrlo cijenjena i poštovana
 Tko ju je cijenio i poštovao mogao je računati na njenu naklonost odnosno pridobijanje ljubavi
 Njena sreća bila je nestalna i često površna
 Oženjena za božanskog kovača Hefesta
 Ljubavnica bogu rata Aresu s kojim je imala petero djece (npr. Erosa), Dionisa te Hermesa
 Majka Eneje kojeg je imala iz veze s dardanskim kraljem Anhizom
 Njena naklonost prema Parisu izazvala je trojanski rat

 Vjerojatno najčešće prikazivana grčka/rimska božica kojoj su posvećeni brojni kipovi tijekom antičkog
razdoblja ali i tijekom humanizma/renesanse

 Slavne staroegipatske kraljice

 Uvod
 Tijekom tri tisuće godina faraonskog razdoblja staroegipatske povijesti Egiptom je samostalno vladao veći
broj kraljica
 Faraon je obično imao više žena, a glavna je bila egipatska kraljica tzv. vrhovna kraljeva žena
 Kraljice su obično bile vrlo moćne osobe u društvu.
 U rijetkim slučajevima kada nije bilo muškog nasljednika ili je on bio maloljetan, samostalno su
preuzimale vlast u zemlji
 njihovu životu vrlo malo se zna
 Izvori su vrlo oskudni

 Najznačajnije:
 Neithhotep (vjerojatno supruga Narmera i majka Ahe)
 Merneith (kraljica I. dinastije)
 Hetephereš (supruga Snofrua i majka Khufua)
 Nitikret (posljednja kraljica VI. dinastije)
 Sobekneferu (posljednja kraljica XII. dinstije)
 Hetšepsut (supruga Tutmozisa II., kraljica XVIII. dinastije)
 Teja (supruga Amenhotepa III.)
 Nefretiti (supruga Amenhotepa IV.)
 Nefretari (supruga Ramzesa II.)
 Tausret (posljednja kraljice XIX. dinastije)

 Arsinoja II. (sestra Ptolemeja II. Filadelfa i njegova supruga)

 Berenika II. (supruga Ptolemeja III. Euergeta)
 Kleopatra II. (kći Kleopatra I., sestra i supruga Ptolemeja VI. i Ptolemeja VIII.)
 Kleopatra III. (kći Kleopatre II. i supruga Ptolemeja VIII.)
 Kleopatra VII. (kći Ptolemeja XII., ljubavnica Gaja Julija Cezara i supruga Marka Antonija; posljednja
vladarica dinastije Ptolemejevića)

 Neithhotep, prva poznata kraljica

 Prva poznata kraljica – Neithotep
 Kraja perioda Naqada III. i početak arhajskog razdoblja
 Povezuje se s Narmerom, Ahom i Menesom
 Pretpostavlja se da je prikazana na glavi toljage kralja Narmera

 Merneith, prva samostalna kraljica

 Supruga faraona Đeta te kraljica regentica kralja Dena
 Razdoblje I. dinastije
 Njena kraljevska grobnica pronađena je u Abidosu
 njenom životu vrlo se malo zna

 Hetephereš
 Supruga faraona Snofrua
 Razdoblje IV. dinastije
 Majka faraona Khufua
 Njena kraljevska grobnica pronađena je u Gizi
 Reisner 1926. godine
 Bogato opremljena grobnica
 njenom životu zna se vrlo malo

 Nitikret
 Sestra faraona Nemtiensafa II. Merenra te posljednja kraljica VI. dinastije
 njenom životu vrlo se malo zna
 Maneton je naziva “najljepšom ženom svog vremena”
 Prema predaji vladala vrlo kratko te je na večeru pozvala ubojice svoga brata koje je otrovala

 Sobekneferu
 Vjerojatno polusestra i supruga Amenhemhata IV.
 Nasljedila ga je samostalno na prijestolju
 Kratkotrajna vladavina, posljednja kraljica XII. dinastije
 njenoj vladavini gotovo se ništa nezna

 Ahhotep i Amoze-Nefertari
 Ahhotep „Gospodarice obale Hau-nebut”
 Majka faraona Amozisa i njegove supruge te sestre Amoze-Nefertari
 Pretpostavlja se da „Hau-nebut” označava Kretu budući da je kraljevska palača faraona Amozisa ukrašena
minojskim freskama i uređena u stilu minojske umjetnosti
 Ahhotep, pokopana u dolini Dra Abu el-Naga poput njena supruga Taa II
 Oznaku njenog kovčega je otkrio Auguste Mariette 1858. g.
 1881. g. veliki kovčeg Ahhotep je otkiven u DB320
 Amoze-Nefertari
 Prva važna kraljica 18. dinastije
 Sestra i supruga osnivača dinastije Amozisa
 Njihove palače izrađene u minojskom stilu
 Njen suprug joj je dodijelio veliku zemlju, te savjetnike budući da je ona bila njegov suvladar i savjetnik
 Rodila varem četiri sina i pet kćeri
 Nakon smrti Amozisa vladala kao regentica
 Pokopana u dolina Dra Abu el-Naga

 Hatšepsut
 Supruga Tutmozisa II. (o. 1492.-1479. g. pr. Kr.), regentica Tutmozisa III. (o. 1479.-1473. g. pr. Kr.) te
samostalna kraljica (o. 1473.-1458. g. pr. Kr.)
 Njena vladavina smatra se relativno mirnim razdobljem egipaske povijesti
 Nekoliko vojnih pohoda u Nubiju
 Ekspedicija u Punt (9 godina vladavine)
 Obnovljene gospodarske veze i osigurano drvo, začini, zlato, bjelokost i razna luksuzna roba
 Izgradila veličanstveni stepenasti hram u Deir el- Bahriju
 Bolovala od raka želuca, a uzrok smrti mogla bi biti teška upala zubnog mesa

 Teja
 Supruga Amenhotepa III. (o. 1390.-1352. g. pr. Kr.)
 Žena iz elitne obitelji iz Akhmima
 Njen otac je bio bogati zemljoposjednik
 Udala se za Amenhotepa III. o. 1389. g. pr. Kr.
 Njeni roditelji Yuya i Tuya, njihova bogata grobnica otkrivena na području Tebe
 njenom životu nemamo puno podataka
 Često prikazivana u pratnji svog supruga
 Kći – Sitamun, vrlo poznata žena
 Majka Amenhotepa IV., sestra vezira i kasnije faraona Aja
 Nadživjela svog supruga za barem 8 godina

 Nefertiti
 Supruga Amenhotepa IV. (o. 1352.-1336. g. pr. Kr.)
 Postoje indicije da je stranog podrijetla (možda Mitanka, možda princeza Tadukhepa)
 Otkriveni natpisi u nedovršenoj grobnici u Amarni govore da je pripadala egipatskoj eliti
 Vrlo se malo zna o njenom životu
 Pretpostavlja se da bi mogla biti kći Aja
 Gotovo uvijek prikazivana uz svog supruga na brojnim stelama
 Majka šestoro kćeri (Ankhesenamun supruga Tutankhamuna)
 Pretpostavlja se da je kratko naslijedila svog supruga na prijestolju
 Nefretari
 Supruga Ramzesa II. (o. 1279.-1213. g. pr. Kr.)
 Njegova glavna supruga
 Ramzes II. posjedovao veliki harem s mnogim lijepim ženama koje su mu rodile više od stotinu djece
 Nefertari oženio prije negoli je postao kralj
 Nije kraljevskog podrijetla
 Rodila je Ramzesu nekoliko sinova koji su umrli prije njegove smrti
 Provela je barem dvadeset godina vladavine uz svog supruga
 Posvetio joj je manji hram Abu Simbela te izgradio najljepšu grobnicu Doline kraljica (QV66)

 Tausret
 Posljednja kraljica XIX. dinastije
 Supruga Setija II. (1200.-1194. g. pr. Kr.)
 Nakon kratkotrajne vladavine Setija sina Siptaha Tausret je preuzela samostalnu vladavinu
 Vladala svega dvije godine
 njenom životu vrlo se malo zna
 Pokopana u KV14
 Maneton je spominje kao vladaricu tijekom čije vladavine je zauzeta Troja

 Arsonije II.
 Sestra Ptolemeja II. Filadelfa te njegova druga supruga
 Prije braka sa svojim bratom bila je oženjena za Lizimaha i Ptolemeja Kerauna
 Nakon njihove smrti udala se za Ptolemeja II.
 Umrla je nakon 5 do 7 godina zajedničke vladavine
 Njen suprug ju je proglasio božicom te je njen kult kasnije štovan na prostoru helenističkog i rimskog
Egipta

 Berenika II.
 Supruga Ptolemeja III. Euergeta
 Kći kralja Maga iz Kirenaike
 Vladala uz svoga supruga
 Nakon svoje smrti njen kult je štovan u Aleksandriji te je često smatrana personifikacijom grada

 Kleopatra II. i Kleopatra III.

 Kći Kleopatre I. i Ptolemeja V.
 Supruga i sestra Ptolemeja VI. (180. g. pr. Kr.-145.
 g. pr. Kr.) s kojim je imala četvoro djece
 Supruga Ptolemeja VIII. (170.-116. g. pr. Kr.)
 Majka Kleopatre III.
 U stalnim sukobima s državom Seleukida te upletena u građanske ratove Ptolemeja VI. i Ptolemeja VIII.
 Nakon smrti Ptolemeja VI. i njenog sina Ptolemeja
 VII. udala se za brata Ptolemeja VIII.
 Ubrzo njen novi suprug i brat Ptolemej VIII. stupa u vezu s njenom kćerkom Kleopatrom III.
 Sukob između majke i kćeri sve do njene smrti 116.
 g. pr. Kr.

 Kleopatra III. poznata po svojoj okrutnoj i nemilosrdnoj vladavini

 Prognala svog sina Ptolemeja IX. 107. g. pr. Kr.
 Njen sin Ptolemej X. dao je ubiti svoju majku 101.
 g. pr. Kr.

 Kleopatra VII.
 Najbolje istražena egipatska kraljica
 Živjela od o. 69.-30. g. pr. Kr.
 Vladala od 51.-30. g. pr. Kr.
 Kći Ptolemeja XII. i sestra Ptolemeja XIII.
 Nakon građanskog rata s Ptolemejem XIII. 47. g. pr. Kr. samostalno preuzela vlast u Egiptu
 Postala ljubavnica Gaja Julija Cezara s kojim ima sina Ptolemeja XV. Cezariona (44.-30. g. pr. Kr.)
 Aktivno uključena u građanski rat nakon Cezarova ubojstva
 41. g. pr. Kr. postaje ljubavnica Marka Antonija
 40. g. pr. Kr. rodila blizance Aleksandra i Kleopatru

 Marko Antonije je ubrzo napušta

 U ljeto ili jesen 37. g. pr. Kr. Marko Antonije vraća se Kleopatri te on ubrzo priznaje svoju djecu
 36. g. pr. Kr. Antonije proširuje egipatski utjecaj na istočnom Mediteranu
 Ubrzo započinje emisuju zajedničkog novca s Antonijem
 Složeni odnosi između Antonija, njegove supruge Oktavije i Kleopatre VII.
 34. g. pr. Kr. Kleopatra postaje kraljica Egipta, Cipra, Libije, Koele Sirije
 Sukob s Oktavijonom pod utjecajem Oktavije i Livije koje zahtjevaju svoja prava
 32. g. pr. Antonije traži službeni razvod s Oktavijom te ubrzo dolazi do otvorenog rata

 31. g. pr. Kr. poraz kod Akcija (2. rujan)

 Ljeto 30. g. Oktavijan ulazi u Egipat, Antonije i Kleopatra VII. izvršili samoubojstvo, Cezarion ubijen
 Egipta postaje rimska provincija
 Rimski povjesničari gledaju na Kleopatru kao zlobnu razvratnicu koja uz pomoć šarma i seksa očarava
slavne rimske političare i vojskovođe
 Egipatski i arapski spisi govore o njoj kao o “mudracu i filozofu, piscu knjiga o medicini, magiji i
kozmetici”
 Plutarh je pak opisuje kao vještog i pametnog govornika koji ne treba prevoditelje. Pripisuje joj eleganciju,
ljupkost i ljepotu

 Nijemi film:
 Tragedije William Shakespearea
 1908 - Antony and Cleopatra
 1910 – Cleopatra
 1912 – Cleopatra (d. C. L. Gaskill)
 1913 – Marcantonio e Cleopatra
 1917 – Cleopatra (d. J. G. Edwards with Theda Bara)

 zvučni film:
 1934 – Cleopatra (d. Cecil B. DeMille with Claudette Colbert; nominiran za 5 Academy Awards, dobio
Oscara za kameru)
 1943 – Cleopatra – prvi egipatski film
 1945 – Caesar and Cleopatra (d. G. Pascal; Claude Rains & Vivien Leigh; nominiran za 1 Academy award
najbolja dekoracija unutrašnjih interijera)
 1951 – Anthony and Cleopatra
 1953 – Due notti con Cleopatra (Sophia Loren)
 1962 – Una regina per Cesare
 1963 – Cleopatra (d. J. L. Mankiewicz, Elizabeth Taylor, Richard Burton, Rex Harrison; dobio 4 Oscara)
 1970 – Kureopatora – japanski erotski film
 1972 – Antony and Cleopatra (d. C. Heston)

 Cleopatra (1934)
 Režirao: Cecil B. DeMille
 100 min
 Uloge:
 Cleopatra = Claudete Colbert
 Julius Caesar = Warren William
 Marc Anthony = Henry Wilcoxon
– 48.–30. pr. Kr.

 Caesar and Cleopatra (1945)

 Režirao: Gabriel Pascal
 100 min
 Uloge:
 Cleopatra = Vivien Leigh
 Julius Caesar = Claude Rains
 Adaptacija drame “Caesar and Cleopatra” (1901)
 Aleksandrijski rat
 koštao 4.3 mil. $
 zarada: 2.2 mil. $

 Cleopatra (1963)
 Režirao: Joseph L. Mankiewicz
 248 min
 Uloge:
 Cleopatra = Elizabeth Taylor
 Julius Caesar = Rex Harrison
 Marc Anthony = Richard Burton
 Octavian = Roddy McDowall
 48.-30. pr. Kr.
 Temeljen na povijesnim izvorima o životu Cezara, Antonija i Augusta (Plutarh), Apijanu (Aleksandrijski
rat), Svetonije (Dvanaest rimskih careva)
 C. M. Franzero “The Life and Times of Cleopatra”

 Slavne žene grčke mitologije

 Perzefona
 Kći Zeusa i Demetre
 Žena boga Hada
 U svijetu mrtvih imala je položaj Hadove suvladarice
 Pazila da nitko od umrlih ne pobjegne iz njihova kraljevstva
 Hadova žena postala je protiv svoje volje
 Živjela je u društvu nimfi dok je Had nije oteo i oženio
 U podzemnom svijetu živjela je trećinu godine, dok je dvije trećine živjela sa svojom majkom Demetrom
 Njenim odlaskom u svijet mrtvih priroda umire koncem jeseni te počinje zima

 Pandora
 Žena Titana Epimeteja
 Mit o Pandori napisao je Hesiod
 Prema mitu “sve zlo potječe od žene Pandore” koja je svijetu donijela zlo i patnju
 Bog Hefest je od zemlje i vode stvorio krasnu djevojku kojoj su bogovi dali ime Pandora
 Uz brojene darove dali su joj i četvrtastu škrinju u koju su zatvorili svo zlo svijeta
 Prometejev brat Epimetej zaljubio se u Pandoru i njome oženio
 Pandora na nagovor Epimeteja otvorila škrinju ili je sama iz znatiželje otvorila škrinju te tako pustila svo
zlo svijeta
 Brzo ju je zatvorila, ali je u njoj ostala samo nada

 Euridika
 Žena slavnog grčkog svirača harfe Orfeja
 Mlada se oženila za Orfeja, ali njena sreća nije bila dugog vijeka
 U vrtu ju je ugrizla zmija otvornica te je preminula
 Potom je odlučio otići u svijet mrtvih akko bi u podzemnom svijetu smekšao boga Hada da mu vrati
suprugu
 Zamolio je Hada i njegovu ženu Perzefonu da mu vrate ženu zbog njegove neizmjerne ljubavi
 Rekao je da će je oni ionako dobiti natrag kad završi njen smrtni život, a ako mu ne ispune želju neka i
njega uzmu u njihovo kraljevstvo mrtvih
 Odlučili su mu ispuniti želju ako izađe iz svijeta mrtvih bez da se ogleda za svojom ženom koja će ga
slijediti do izlaska

 Nije se ogledao ali je vidio njenu sjenu te je time prouzrokovao njenu novu smrt
 Ponovno je pokušao otići u svijet mrtvih ali bez uspjeha
 Nakon četiri godine i sam je poginuo od ruku trakijskih žena te je tako ponovno susreo svoju voljenu
suprugu

 Arijadna
 Kći kretskog kralja Minoja i njegove žene Pasifaje
 Pojavljuje se u mitu o Tezeju i Minotauru
 “Arijadnina nit” – spasonosno sredstvo koje omogućuje snalaženje u teškim i zamršenim situacijama
 Tezej je dospio na Kretu kao jedan od sedam dobrovoljaca koji su svakih devet godina zajedno sa sedam
djevojaka bili poslani kralju Minoju kao kaznu zbog ubojstva njegova sina Androgeja
 Oni su bili bačeni Minotauru (polučovjeku- polubiku) koji ih je raskomadao i pojeo
 Tezej je odlučio ubiti Minotaura pa se zbog toga prijavio kao dobrovoljan

 Arijadna se zaljubila u Tezeja čim je pristigao na Kretu, dala mu je mač i klupko konca kako bi pronašao
put u labirintu u kojem je živio Minotaur
 Tezej je ubio Minotaura te je s Arijadnom pobjegao s Krete
 Na otoku Naksu, gdje su pristali, Arijadni se po noći javio bog Dioniz te joj je naredio da ostanu na otoku
jer se njome želi oženiti
 Tezej i Arijadna su se tome protivili jer su se planirali oženiti, ali nisu se mogli suprostaviti volji bogova
 Arijadna se oženila za Dioniza, a kasnije se Tezej nesretno oženio za njenu mlađu sestru Fedru
 Arijadna je bila vrlo nesretna u braku te je tugovala za Tezejom, na kraju se nad njom zažalila božica
Artemida koja ju je usmrtila svojom strijelom
 Bogovi su je prenijeli na nebo te je pretvorili u zvijezdu u blizini sazvijeđa Zmije
 Mit o Arijadni potječe iz minojskog razdoblja grčke povijesti
 Moderne interpretacije mita:
 Tizian “Bakho i Arijadna”
 Opera “Arijadna” Claudija Monteverdija (1608.)
 Opera “Arijadna i Bakho” M. Maraisa (1696.)
 Opera “Arijadna” Georga Friedricha Händela (1773.)
 Opera “Arijadna na Naksu” Richarda Straussa (1912.)

 Medeja
 Kći kolhidskog kralja Ejeta i njegove žene Ejdije
 Poznata čarobnica, svoje moći dobila je od božice Hekate
 Slavu stekla zbog mita o Argonautima u kojem je pomogla grčkom junaku Jazonu da ukrade “zlatno runo”
 Kad je Jazon došao pred Medeju njeno srce prostrijelio je Eros pa se ona zaljubila j Jazona
 Zajedno su ukrali “zlatno runo”
 Na putu iz Kalhide dospjela je na otok čarobnice Kirke, s kojom je bila u rodu, koja ju je oslobodila
prokletstva prolivene krvi tijekom krađe runa
 Željela se udati za Jazona, a Jazon je izbjegavao ženidbu, ali se na otoku Feačana odlučio za ženidbu pod
prijetnjom da je izgubi

 Jazon je u Medejinu pomoć varkom ubio kralja Pelija koji je Jazonu odbio vratiti vlast u Jolku
 Pelijev sin, Akast, prognao je Medeju i Jazona iz Jolka
 Utočište im je pružio korintski kralj Kreont, a u Korintu je Medeja rodila dva sina
 Jazon je htio Medeju zamijeniti za Kreontovu kći Glauku nakon čega se njena ljubav pretvorila u mržnju
 Ubila je Glauku, Kreonta te svoja dva sina koje je Jazon jako volio
 Medeja je nakon počinjenih zločina otišla u Atenu kod kralja Egeja gdje je pokušala otrovati Tezeja
 Nakon njena progonstva iz Atena njena sudbina više nije sasvim poznata

 Prema jednoj verziji mita vratila se u Kalhidu gdje je pomogla ocu vratiti prijestolje
 Prema drugoj verziji mita otišla je na područje Starog istoka gdje je zemlja u kojoj se nastanila dobila ime
Medeja (Medija)
 Smatra se ženom koja strasno ljubi te zbog toga trpi razočaranja te postaje okrutni ubojica
 Poznata iz djela antičkih pisaca
 Euripid tragedija “Medeja” i “Pelijeve kćeri”
 Ovidije tragedija “Medeja”
 Seneka tragedija “Medeja”

 Andromeda
 Žena grčkog junaka Perzeja, kći etiopskog kralja Kefeja i njegove žene Kasiopeje
 Trebala biti žrtvovana morskoj nemani Keto zbog toga što je njena majka uvrijedila Posejdona izjavom da
je ljepša od svih morskih nimfi
 Kako bi spasio svoju zemlju od uništenja njegove zemlje od morske nemani njen otac je bio prisiljen
žrtovati svoju kćer
 Kad ju je nemam trebala proždrijeti pojavio se je Perzej koji ju je odlučio spasiti ako mu postane ženom
 Na slavlju koje je nastupilo nakon ubojstva Keto pojavio se je njen zaručnik Finej koji je napao Perzeja te
prijetio da će odvesti Andromedu
 Perzej je tada bio prisiljen izvući Meduzinu glavu kojom je skamenio Fineja i njegovu pratnju
 Nakon vjenčanja s Perzejem Andromeda je otišla s njim na otok Serif gdje je živjela Perzejeva majka
Denaja, a potom u Arg gdje je Perzej postao kralj
 Rodila je nekoliko znamenitih ličnosti grčke mitologije
 Nakon njene smrti bogovi su je odnijeli na nebo gdje zajedno s Perzejom, Kefejom i Kasiopejom još uvijek
sjaji u obliku zvijezda
 Euripidaova tragedija “Andromeda”
 Imitacija Nikijeve freske iz 4. st. sačuvana u Pompejima
 Brojne suvremene slike (Rubens, Tizian, Delacroix
 ...) i skulpture (Gaudi)

 Antigona
 Kći tebanskog kralja Edipa i njegove žene/majke Jokaste
 Klasični grčki tragični junak
 Nakon progonstva svog oca Edipa, te samoubojstva majke Jokaste dobrovoljno je pošla s ocem u
progonstvo
 Vlast u Tebi podijelili su njegovi sinovi Eteoklo i Polinik te Jokastin brat Kreont
 Svađa među braćom te ih je Edip oboje prokleo; obojica su poginula u borbi za vlašću, a jedini vladar Tebe
postao je Kreont

 Antigona je odlučila mrtvog brata Polinika pokopati jer su ga ostavili da trune preg gradskim zidinama
 Pokušala zatražiti pomoć i od sestre Izmene, ali ona ju je odbila
 Antigona je simbolički pokopala brata posipavši ga prašinom i zemljom
 Nakon toga su je stražari odveli pred Kreonta
 Kreont je naredio da Antigona ubije na što se usprotivio njegov sin Hemon (Antigonin zaručnik)
 Nakon što se tebanski puk pobunio takvoj odluci naredio je da se Antigona živa zazida u kraljevsku
grobnicu

 Zatim je došao vrač Tirezija koji je Kreonta obavijestio da su bogovi gnjevni zbog lošeg postupanja s
Polinikovim tijelom te kažnjavanjem Antigone
 Zbog straha od bogova odlučio je ispuniti njihovu želju te je pokopao Polinika te je otišao u grobnicu po
Antigonu koja se prethodno objesila o pojas pogrebnog ruha
 Potom se njen zaručnik Hemon ubio mačem, a Kreontova žena Euridika počinila je također samoubojstvo
 Lik brojnih grčkih tragedija:
 Sofoklo “Antigona”, “Edip na Kolonu” te sporedni lik Eshil “Sedmorica protiv Tebe”

 Helena Trojanska
 Kći boga Zeusa i njegove ljubavnice Lede
 Najljepša od svih žena grčke povijesti
 Udala se za mikenskog kralja Menelaj
 U mladosti ju je oteo atenski kralj Tezej, a oslobodila su je njena braća Kastor i Polideuk
 Zaprosili su je gotovi svi vladari i prinčevi njena vremena
 Odisej je predložio njenom “ocu” spartanskom kralju Tindareju da ona sama izabere svog muža
 Njen izabranik bio je Menelaj koji je nakon Tindarejeve smrti postao spartanski kralj
 Rodila im se kćer Hermiona
 Zahvaljujući svađi božica Afrodite, Here i Atene oko toga tko je od njih najljepša u priču se upleo Paris

 paris je primio “Eridini jabuku” te je trebao odlučiti koja je božica najljepša

 Božice su svojim moćima utjecale na njega te mu je svaka obećala moć, ratničku slavu i najljepšu ženu
 Grčke
 Paris je presudio da je najljepša Afrodita te je ona odlučila da on što prije upozna Helenu
 On je ubrzo dospio u Troju gdje ga je prepoznala njegova sestra Kasandra, odbačeni sin je ubrzo opet
zauzeo mjesto u kraljevskoj palači kralja Prijama
 Afrodita je potom namamila Parisa da otplovi u Spartu koja je poznata pa lijepim ženama gdje je on
upoznao Helenu te se zaljubio na prvi pogled
 Afrodita je pobudila ljubav u Heleni te je ona s njim pobjegla u Troju te tako izazvala najpoznatiji rat
kretsko-mikenske kulture

 prema raznim verzijama mita prvo su otplovili u Egipat gdje su se vjenčali, pa u Sidon te na koncu u Troju
 Helena je sa sobom odnijela kraljevsku riznicu te Menelaj nije mogao prijeći preko toga što se zbilo
 Tražio je od Prijama da mu vrati ženu što je ovaj odbio te je izazvao rat
 Rat je završio uništenjem Troje te smrću Paris
 Vrlo brzo Helena se otrijeznila od ljubavi za Parisom, te ga je na kraju prezirala zbog njegova čestog
kukavičluka
 Nakon Parisove smrti ljubovala je s njegovim bratom Dejfobom kojeg je ubio Menelaj prilikom zauzimanja
Troje
 Menelaj je vjerovao da ona nije pošla dobrovolja s Parisom te da ju je oslobodio patnji te se s njim vratila u
Spartu

 Njihov povratak u Spartu trajao je sedam godina

 U Egiptu joj je kraljica Polidamna dala čarobni napitak uz pomoć kojeg je zaboravila sve muke te su
Menalaj i Helena živjeli sretno sve do smrti
 Nakon smrti zajedno su preneseni na Elizejske poljane
 Homer je smatrana simpatičnom, slobodnom i avanturističkom ženom
 Euripid u tragediji “Trojanke” je pak osuđuje jer je izbjegla kaznu za sva stradanja i propast Troje
 Euripid u tragediji “Helena” koja je nastala nekoliko godina kasnije pak navodi da ona nikad nije ni bila u
Troji nego da je ostala u Egiptu gdje je živjela časno dok je Menelaj nije našao na svom povratku kući

 Sofoklo u drami “Helenina svadba” opisuje kao vjernu i zaljubljenu ženu

 Filozof Gorgija iz 4. st. pr. Kr. opisuje je u svom “Govoru o Heleni” gdje je brani i zastupa mišljenje da
njen bijeg od muža ne treba negativno ocijeniti
 Pjesnik Simonid ju je u jednoj svojoj pjesmi osudio, a u drugoj pohvalio
 Sve to govori da Grci nisu imali jedinstveno mišljenje o njenim postupcima
 Ovidije u svom djelu “Heroide” ima za nju samo riječi razumijevanja
 Vergilije je pak osuđuje

 Ženski likovi trojanskog ciklusa

 Kasandra
 Kći trojanskog kralja Prijama i njegove žene Hekabe
 Proslavljena proročica i čarobnica
 Zaprosio ju je Apolon ali ga je ona odbila pa ju je on zbog toga kaznio da nitko više ne vjeruje njenim
proročanstvima
 Nakon zauzeća Troje obečastio ju je Ajant, a prilikom podjele plijena pripala je Agamemnonu koju je o
odveo u Mikenu
 Na putu mu je rodila blizance
 Po dolasku u Mikenu ubili su je zajedno s Agamemnonom i njehovom djecom Egist i Klitemnestra

 Klitemnestra
 Kći spartanskog kralja Tindareja i njegove žene Lede, Helenina sestra
 Supruga Agememnona
 Simbol nevjerne žene
 Podlegla zavodničkim čarima Agamemnonova bratića Egista te su zajedno skovali plan kako da ubiju
Agamemnona
 Po dolasku u Mikenu ubilo ih je dvanaest plaćenika (prema Homeru) ili prema drugoj verziji Klitemnestra
sa sjekirom dok se Agamemnon kupao
 Nakon ubojstva Agememnona udala se za Egista
 Egista i Klitemnestru ubio je njen sin Orest

 Događaje opisuje Eshil u tragedijama “Agamemnon” i “Orestija”

 Prema navodima u “Orestiji” te Euripidovoj tragediji “Ifigenija u Aulidi” autori pronalaze razlog njenog
zločina u žrtvovanju njene kćeri Ifigenija božici Artemidi (osveta za izgubljenom kćeri) te u povratku
Agememenona iz trojanskog rata s ljubavnicom Kasandrom

 Ifigenija
 Kći mikenskog kralja Agamemnona i njegove žene Klitemnestre, Orestova sestra
 Tragična junakinja grčke mitologije
 Njen otac je naredio njeno žrtvovanje u Aulidi jer zbog nevremena nije mogao isploviti
 Kazna za ubojstvo Artemidine košute
 Agamemnon je pozvao Ifigeniju u Aulidu pod izlikom da se treba udati za Ahileja, no umjesto bračnih
radosti dočekala ju je smrt na žrtveniku
 Zaljubila se u Ahileja koji se usprotivio njenom žrtvovanju
 Ifigenija je se na kraju samo odlučila žrtvovati

 Vrač Kalhant koji je zatražio njeno žrtvovanje ju je trebao žrtvovati te čim ju je dotaknuo nožem na
žrtveniku se pojavila košuta, a Ifigenija je odnesena u Tauridu (današnji Krim) gdje je postala svećenica u
Artemidinu hramu

 Sedamnaest godina služila je kao svećenica gdje je trebala žrtvovati svakog stranca kojeg bi doveo taurski
kralj Toant
 Jednog dana njen brat Orest došao je u njen hram gdje je Oresta i njegova bratića Pilada trebala žrtvovati
Ifigenija
 Nad njima se smilovala božica Artemida te je Ifigenija saznala da je Orest njen brat
 Po povratku u domovinu ostala je u Artemidinoj službi te je postala svećenica u novoosnovanom hramu u
Brauronu gdje je živjela do svoje smrti
 Mit o njenoj sudbini ostao je sačuvan u Euripidovim tragedijama “Ifigenija u Aulidi” i “Ifigenija u Tauridi”

 Penelopa
 Žena itačkog kralja Odiseja
 Svijetao primjer bračne ljubavi i vjerne žene
 Udala se za Odiseja iz ljubavi, a Odisej je u miraz dobio Itaku
 Rodila je sina Telemaha, a Odisej je otišao u trojanski rat gdje je proveo deset godina, te se deset godina
vraćao kući
 Tijekom tog razdoblja Penelopa ga je čekala te odbijala brojne prosce
 Izjavila je da će prihvatiti prošnju kad starom Odisejevom ocu istka pogrebnu košuljuž
 Ona je svaki dana tkala, te parala kako bi produžila vrijeme izbora
 Otkrili su je ta je moralo odlučiti za koga će se udati
 Prosci su se sporazumjeli da će ubiti njena sina Telemaha koji je otišao tražiti oca
 Pronašao je Odiseja te su se zajedno vratili u Itaku gdje se prerušio u starog prosjaka
 Penelopa se neznajući da je on Odisej zauzela za njega jer nije dala da se prosci tuku i ponižavaju
 U dvorcu ga je jedino prepoznala njegova stara dadilja Eurikleja
 Penelopa je proscima rekla da će njen muž postati onaj tko kroz uši dvanaest sjekira ispali strijelu
Odisejevim lukom
 Luk nitko nije mogao napeti pa su odlučili dobiti na snazi jelom i pićem

 Tad se pojavio Odisej te zatražio da i on sam pokuša napeti luk

 Uspio je ispuniti Penelopin zahtjev te je skinuo staru odjeću te redom pobio prosce
 Penelopa nije vjerovala da se vratio njen muž dok joj nije rekao se njihov bračni ležaj ne može donesti u
dvoranu jer je izrađen od masline koja je ukopana u zemlju
 Prema djelu “Telegonija” Eugamona Krećanina nakon toga Penelopa je ponovno primila svog muža te su
zajedno živjeli do Odisejeve smrti kojeg je ubio njegov sin Telegon (sin iz veze s Kirkom)
 Nakon Odisejeve smrti s Penelopom se navodno oženio Telegon te su imali sina Itala po kojem je Italija
dobila ime

 Slavne žene rimske povijesti

 Oktavija Mlađa (69.-11./9. g. pr. Kr.)

 Mlađa sestra Oktavijana Augusta, prabaka cara Kaligule i carice Agripine Mlađe te drugih careva iz
Julijevsko-Klaudijevske dinastije
 Četvrta supruga Marka Antonija s kojim je imala dvije kćeri Antoniju Mlađu (majka cara Kaligule i carice
Agripine Mlađe) i Antoniju Stariju
 Jedna od najutjecajnijih žena rimske povijesti
 Vrlo štovana zbog svoje odanosti i humanosti (posvojila Antonijevu djecu s Kleopatrom VII)
 Nećakinja Gaja Julija Cezara
 Udavala se nekoliko puta
 Prvi brak za Gaja Klaudija Marcela Mlađeg
 Udala se s 15. godina, postala udovica s 29. godina; troje djece

 Sklopila je drugi brak s Markom Antonijem odlukom Senata 40. g. pr. Kr. (šest mjeseci nakon smrti prvog
supruga)
 Brak je trebao potvrditi savezništvo između Oktavijana i Marka Antonija
 Vjerna žena koja je s Antonijem putovala prvih četiri godina njihova braka
 Kovali zajednički novac

 Zajedno živjeli u Ateni

 36. g. pr. Kr. odlazi s djecom u Rim gdje i dalje vjerno služi svog muža kao njegov savjetnik i pregovarač s
njenim bratom Oktavijanom
 Nakon što se Marko Antonije vratio Kleopatri VII. te s njom službeno oženi dolazi do razmirica s njom
 Povrijeđena žena koja želi svoja prava
 Razvod 32. g. pr. Kr. te ubrzo dolazi do rata između Antonija i Oktavijana koji rezultira samoubojstvom
Marka Antonija i Kleopatre VII.
 Posvojila njegovu djecu s Fulvijom i Kleopatrom
 23. g. pr. Kr. umire od bolesti njen sin Marcel te se od te tragedije više nije oporavila (Seneka, Cons. Ad
Marciam)
 Oktavijan mu je podigao tzv. Marcelovo kazalište u Rimu

 Ubrzo se povlaći iz javnog života

 Pojavila se samo na ceremoniji izgradnje Are Pacis
 Umrla je između 11. i 9. g. pr. Kr.
 Javni sprovod te je pokopana u Augustovu mauzoleju
 Oktavijana je vrlo volio i štovao svoju sestru te joj je posvetio Porticus Octaviae u njen spomen

 Livija Druzila (59./58. g. pr. Kr.-29. g.)

 Treća supruga Oktavijana Augusta
 Njen otac borio se na strani Gaja Kasija Longina i Marka Junija Bruta u bitci kod Filipa gdje je izvršio
samoubojstvo
 Ženila se dva puta
 Tiberije Klaudije Nero (43.-38. g. pr. Kr.)
 Dvoje djece: Tiberije (Augustov nasljednik) i Nero Klaudije Druz Germanik, otac generala Germanika i
cara Klaudija)
 Borio se protiv Oktavijana te je proskribiran
 40. g. pr. Kr.
 Pobjegli iz Italije
 Nakon sklapanja mira 39. g. pr. Kr. vratili se u Italiju gdje je upoznala Oktavijana

 Prema legendi Oktavijan se odmah zaljubio u nju iako je još bio oženjen za Skriboniju s kojom se odmah
razvodi (isti dan kad mu je rodila kćer Juliju Stariju)
 Tri dana nakon što je Livija rodila drugog sina Oktavijan i Livija su se oženili uz privolu njenog bivšeg
muža
 Tiberije Klaudije Nero je vjerojatno pristao na razvod zbog želje očuvanja svoje obiteljske linije
 Brak bez djece
 Vjerna supruga i savjetnik, utjecala na njegove političke odluke
 Uzor kasnijim ženama iz visokog roda (matrona)
 Vodila brigu o vlastitim finacijama

 Vrlo utjecajna žena koja je sklapala poznanstva sa svim važnim osobama rimskog društva kasne Republike
i ranog Carstva
 Budući da nije imala djece s Oktavijanom poticala je Augusta da postavlja njenu djecu iz prvog braka na
sve važne političke pozicije
 Njen sin Druz oženio se za Oktavijinu kći Antoniju Mlađu s kojom je imao troje djece Germanika, Livilu i
Klaudija (kasniji rimski car)
 Dion Kasije (55.33.4) navodi da je Livija bila odgovorna za smrt Marcela kojeg je dala otrovati, nikad
dokazano
 Tiberije je oženio Oktavijanovu kći Juliju Stariju
 4. g. August ga je posinio i proglasio svojim nasljednikom

 Prema Tacitu (Anali, 1.3, 1.6) bila je odgovorna za smrt svih Tiberijevih suparnika za nasljedstvo
prijestolja
 Postoje indicije da je možda odgovorna i za smrt August kojem je otrovala sviježe smokve (Tacit, Anali,
1.5; Dion Kasije, 55.22.2; 56.30)
 Augustovu unuku Juliju Mlađu dala je prognati, a njenog muža Paula je dala ubiti zbog pokušaja pobune
 Nakon Augustove smrti 14. g. dobila je trećinu njegove imovina, a dvije trećine njen sin Tiberije
 Tiberije je proglasio izdajom svaki govor protiv njegove majke (20. g.), a 24. g. dodijelio joj je sjedište u
kazalištu među vestalskim djevicama
 Dodijelio joj je titulu Mater Patriae
 Nakon 22. g. dolazi do sukoba između Tiberija i Livije te se on povlači na Kapri

 livija umire 29. g. od bolesti u dobi od 87 godina

 Znatno utjecala na političke igre unutar Julijevsko-Klaudijevske dinastije često ne birajući sredstva
 12. g. pr. Kr. natjerala sina Tiberija da se rastane od svoje prve supruge kako bi brakom s Augustovom
kćerkom Julijom Starijom osigurao prijestolje

 Antonija Mlađa (36. g. pr. Kr.-37. g.)

 Mlađa kćerka Marka Antonija i Oktavije Mlađe
 Nećakinja Oktavijana Augusta
 Majka Germanika i Klaudija
 Bogata i utjecajna žena odgojena od strane svoje majke, ujaka Oktavijana i njegove supruge Livije
 16. g. udala se za Nera Klaudija Druza, Livijina sina i Tiberijeva brata
 Imala nekoliko djece, ali samo je troje preživjelo (Germanik, Livila i Klaudije)
 Baka cara Kaligule, carice Agripine i prabaka cara Nerona
 9. g. pr. Kr. Druz je umro u Germaniji od posljedica pada s konja

 Nije se više udavala

 Djecu odgojila u Rimu
 4. g. Tiberije je posvojio njenog sina Germanika
 Otrovan 19. g.
 Tiberije i Livija zabranili su joj otići na njegov pogreb
 Nakon smrti Livije najutjecajnija žena Rima
 31. g. otkrila zavjeru svoje kćeri Livile protiv Tiberija i Kaligule
 Antonija je zatvorila svoju kćer u sobu te je izgladnila do smrti

 37. g. Germanikov sin Kaligula postaje car

 Dodijelio svojoj baki sve počasti koje je Livija imala tijekom svog života
 Ubrzo je došla u sukob s Kaligulom koji je dao ubiti svog bratića Gemela
 Osudila Kaligulu zbog čega ju je on oštro napao te nije s njom htio privatno razgovarati
 Zbog toga je ona navodno počinila samoubojstvo; Svetonije sugerira da ju je dao otrovati
 41. g. kad je njen sin Klaudije postao car proglasio ju je Augustom te je njen rođendan postao rimski
praznik

 Izvori:
 Plutarh, Marko Antonije
 Suetonius, Caligula, Claudius
 Tacit, Anali

 Agripina Starija (14. pr. Kr.-33. g.)

 Unuka Oktavijana Augusta, majka cara Kaligule i carice Agripine Mlađe
 Između 1. i 5. g. udala se za svog bratića Germanika, popularnog političara i generala koji je otrovan 19.
 g. od strane guvernera Sirije i njegove žene
 Imali devetoro djece
 Imala reputaciju dobre rodilje

 Između 19. i 29. g. živjela u Rimu

 U to vrijeme bila je prilično boležljiva i slaba
 Nije bila u dobrim odnosima s Tiberijem i Livijom
 Zastupala svoju djecu da nasljede carsko prijestolje
 Zatražila da se uda za rimskog senatora Salonija što joj Tiberije nije dozvolio
 Prema nekim izvorima Tiberije ju je čak pokušao otrovati
 29. g. uhićena zajedno sa svojim sinovim Neronom i Druzom pod lažnom optužbom
 Protjerani na otok u Tirenskom moru gdje je izgubila oko u sukobu sa stražarom
 Odbijala jesti te se izgladnila do smrti (33. g.)
 Njen sin Druz je umro od izgladnjelosti u Rimu

 37. g. nakon što je stupio na prijestolje Kaligula je dao prenesti posmrtne ostatke svoje majke i brata u Rim
 Pokopana uz sve počasti u Augustovu mauzoleju
 Reputacija velike žene, sjajnog karaktera i morala
 Brižna majka koja se brinula za sudbinu svoje djece i obitelji
 Prva Rimljanka koja je putovala sa svojim mužem na vojne pohode

 Izvori:
 Suetonije, De vita Casearum: Augustus, Tiberius iii.52.3, 53, Caligula iv.23.1
 Tacit, Anali

 Valerija Mesalina (17./20.-48. g.)

 Treća supruga cara Klaudija
 U srodstvu s Oktavijanom Augustom, Kaligulom i Neronom
 Vrlo moćna rimska žena s reputacijom promiskuiteta
 Ozloglašena Rimljanka
 njenom životu prije njenog braka s Klaudijem se vrlo malo zna
 38. g. udala se za Klaudija
– dvoje djece: Klaudija Oktavija (prva supruga cara Nerona) i Tiberije Klaudiej Britanik
 Navodno nezasitna žena koja svoje seksualne nagone nije mogla sudržavati

 Prema zapisu Plinija Starijeg (Naturalis historia, X.83) u jednoj noći Mesalina se takmičila s jednom
prostitutkom koja će imati više partnera tijekom jednog dana
 Mesalina pobijedila s 25
 Prema Juvenalu carica je noćima radila u bordelu pod nadimkom “ženska vučica”
 48. g. navodno se udala za svog ljubavnika Gaja Salija (Svetonije, Tacit)
 Klaudije je saznao za taj čin te joj je pružio drugu priliku što su mnogi okarakterizirali kao njegovu slabost
 Jedan od njegovih oficira je potom naredio njeno smaknuće, a nakon što je čuo da su je ubili Klaudije nije
reagirao nego je samo zatražio drugi bokal vina
 Rimski Senat je naredio da je se izbriše iz sjećanja (damnatio memoriae)

 izvori
 Cassius Dio, Roman History, LX. 14–18, 27–31
 Josephus, Antiquities of the Jews XX. 8; The Wars of the Jews II. 12
 Juvenal, Satires 6, 10, 14
 Pliny the Elder, Natural History 10
 Plutarch, Lives
 Seneca the Younger, Apocolocyntosis divi Claudii; Octavia, 257–261
 Suetonius, Lives of the Twelve Caesars: Claudius 17, 26, 27, 29, 36, 37, 39; Nero 6; Vitellius 2
 Tacitus, Annals, XI. 1, 2, 12, 26–38
 Sextus Aurelius Victor, epitome of Book of Caesars, 4

 Plinija Starijeg (Naturalis historia, X.83)

 “... Messalina, the wife of Claudius Cæsar, thinking this a palm quite worthy of an empress, selected, for
the purpose of deciding the question, one of the most notorious of the women who followed the profession
of a hired prostitute; and the empress outdid her, after continuous intercourse, night and day, at the twenty-
fifth embrace. In the human race also, the men have devised various substitutes for the more legitimate
exercise of passion, all of which outrage Nature; while the females have recourse to abortion. How much
more guilty than the brute beasts are we in this respect! Hesiod has stated that men are more lustful in
winter, women in summer.”

 Juvenal, Satire
 SatVI:114-135 Or Messalina?
 Are you worried by Eppia’s tricks, of a non-Imperial kind?
 Take a look at the rivals of the gods; hear how Claudius
 Suffered. When his wife, Messalina, knew he was asleep,
 She would go about with no more than a maid for escort.
 The Empress dared, at night, to wear the hood of a whore,
 And she preferred a mat to her bed in the Palatine Palace.
 Dressed in that way, with a blonde wig hiding her natural
 Hair, she’d enter a brothel that stank of old soiled sheets,
 And make an empty cubicle, her own; then sell herself,
 Her nipples gilded, naked, taking She-Wolf for a name,
 Displaying the belly you came from, noble Britannicus,
 She’d flatter her clients on entry, and take their money.
 Then lie there obligingly, delighting in every stroke.
 Later on, when the pimp dismissed his girls, she’d leave
 Reluctantly, waiting to quit her cubicle there, till the last
 Possible time, her taut sex still burning, inflamed with lust,

 Then she’d leave, exhausted by man, but not yet sated,

 A disgusting creature with filthy face, soiled by the lamp’s
 Black, taking her brothel-stench back to the Emperor’s bed.
 Shall I speak of spells and love-potions too, poisons brewed,
 And stepsons murdered? The sex do worse things, driven on
 By the urgings of power: their crimes of lust are the least of it.

 Poznati lik svjetske umjetnosti, književnosti i filma

 Inspiracija mnogim umjetnicima

 Agripina Mlađa (14.-59. g.)

 Kći Germanika i Agripine Starije
 Praunuka cara Augusta, sestra cara Kaligule i četvrta supruga cara Klaudija i majka cara Nerona
 Prema Pliniju Starijom bila je lijepa i poštovana Rimljanka
 Brojni izvori i moderni historičari smatraju je beskupuloznom, okrutnom, nasilnom i ambicioznom ženom

 S 13. godina udala se za Gneja Domicija Ahenobarba kojeg Svetonije opisuje kao odvratnu osobu
 Kaligula je stupio na prijestolje 37. g. te je počeo kovati novac sa svojim likom i likovima svoje tri sestre
 Neki su smatrali da je imao incestualan odnos sa sestrama osobito s Druzilom

 37. g. rodio se njihov sin Lucije Domicije Ahenobarb – Neron

 38. g. umire njena sestra Druzila
 Nakon njene smrti Kaligula više nije štovao ostale preživjele sestre te je počeo sve više prikazivati znakove
ludila
 39. g. Livila i Agripina pokušale su izvršiti neupješni prevrat i ubiti Kaligulu te postaviti Lepida za novog
cara
 Lepid je bio ubijen, a sestre su bile prognane
 41. g. vratile se iz progonstva nakon što je njen stric Klaudije postao carem

 Ubrzo umire njen muž te se ona pokušava povezati s budućim carem Galbom
 Mesalina je dala prognati njenu sestru Livilu zbog preljubničke veze sa Senekom
 Agripina se nije puno pojavljivala u javnosti tijekom početnih godina vladavine Klaudija te nije imala neki
politički utjecaj
 41. g. udala za Gaja Salustija Krispa Pasiena
 On umire 47. g. - navodno ga je dala otrovati
 Mesalina je navodno pokušala ubiti Nerona
 48. g. Mesalina je smaknuta
 U to vrijeme Agripina je bila ljubavnica Marka Antonija Palasa, jednog od Klaudijevih savjetnika
 Zavela Klaudija te postala njegova četvrta supruga (49. g.)

 Brak smatran incestualnim i nemoralnim

 Ubrzo je dala maknuti Klaudijevu ljubavnicu Loliju Paulinu koja je bila prisiljena napustiti Italiju te po
njenoj naredbi izvrštiti samoubojstvo
 Upletena u čitav niz spletki tijekom narednih godina
 Naredila ubojstvo raznih osoba kako bi osigurala Neronovu vladavinu
 Najmoćnija žena Rima tog razdoblja
 Dobila titulu Augusta, a po njoj je nazvana i novoosnovana kolonija Colonia Claudia Ara Agrippinensis
(Cologne)
 Utjecala na pretorijance i političare
 Manipulirala Klaudijem, senatorima i političarima

 Neron je postao Klaudijev adoptivni sin te nakon njegove smrti rimski car
 Klaudije je uskoro zažalio zbog svojih postupaka te je želio da ga naslijedi sin Britanik
 Prema izvorima Agripina je otrovala Klaudija 54.
 g. otrovnim gljivama, no moguće je da je car ipak umro prirodnom smrću
 Neron uskoro postaje carem uz pomoć svoje majke
 Ubrzo ona gubi moć nas svojim sinom te dolazi do sukoba
 Agripina potom počinje raditi na tome da Britanik postane novim carem

 55. g. Neron je dao otrovati Britanika što dovodi do borbe za vlašću između Agripine i njenog sina
o iste godine Neron je istjeruje iz palače u njenu imperijalnu rezidenciju
 Ubrzo joj je maknuo sve počasti i čuvare te je ona otišla živjeti u Misen
 Prema Tacitu, Svetoniju i Dionu Kasiju Neron je ubio svoju majku 59. g.
 Nekoliko bezuspješnih pokušaja trovanja
 Dao ju je ubit nakon što se brodske nesreće koju je organizirao Neron
 Navodno su Neronu brojni političari i vojska slali pisma u kojem su mu čestitali što se konačno oslobodio
 majčinih spletki

 Nakon majčinog ubojstva Neron je navodno izjavio da je i u smrti i dalje lijepa

 Njeno tijelo je kremirano iste noći nakon njenog ubojstva na ležaljci za obroke
 Na samom javnom pogrebu Neron je navodno bio bez riječi i prilično uplašen
 Pokopana je u skromnoj grobnici u Misenu
 Njen beskrupulozni lik ostavio je trag u suvremenoj umjetnosti
 Handel – opera “Agrippina” (1709)
 Daniel Casper von Lohensteina - barokna tragedija “Agrippina: Trauerspiel” (1665)
 Robert Graves “I, Claudius” (1934)
 Robert DeMaria “Empress of Rome” (1978)

 Film:
 “Agrippina” (1911)
 “Messalina, Messalina” (1977)
 “Caligula” (1979)
 TV serije:
 “I, Claudius” (1976)
 “A.D.” (1985)
 “Imperium: Nero” (2005)

 Popaja Sabina (30.-65. g.)

 Druga žena cara Nerona i supruga cara Ota
 Lijepa žena koja se koristila spletkama kako bi stekla moć i bogatstvo
 Ambicionza i okrutna
 Udavala se tri puta:
 Rufrije Krisp
 Oto
 Neron
 Prema Tacitu uzrok zašto je Neron ubio svoju majku Agripinu

 62. g. Neron i Sabina su se oženili

 Razveo se i dao ubiti svoju prvu ženu Klaudiju Oktaviju
 rodila jednu kćer koja je ubrzo umrla
 65. g. navodno je umrlo zbog udarca u trbuh dok je bila trudna, ali postoje indicije da je možda umrla zbog
komplikacija tijekom poroda
 Neron je navodno tugovao zbog njene smrti
 Nakon smrti osigurao joj je državni pokop

 Prema Dionu Kasiju navodno se voljela kupati u mlijeku

 Prema Josipu Flaviju bila je vrlo religiozna te je tražila od Nerona da ne progoni Židove i kršćane
 Prema Tacitu bila je žena zaslijepljujuće ljepote čiji je šarm, bogatstvo i umjerenost koju je prikazivala u
javnosti zapravo prikrivao svu njenu pokvarenost, ambiciju i nemogućnost da bilo koga voli
 Također ostavila utjecaj na suvremenu kulturu:
 Claudio Monteverdi – opera “L’incoronazione di Poppea” (1642)
 Hendel “Agrippina” (1709)
 Henryk Sienkiweicz “Quo vadis” (1895)
 Film: “The sign of the cross” (1931) – Claudette Colbert (kupala se u mlijeku), prikazana kao biseksualka
 Također ostavila utjecaj na suvremenu kulturu:
 Claudio Monteverdi – opera “L’incoronazione di Poppea” (1642)
 Hendel “Agrippina” (1709)
 Henryk Sienkiweicz “Quo vadis” (1895)
 Film: “The sign of the cross” (1931) – Claudette Colbert (kupala se u mlijeku), prikazana kao biseksualka
o “Quo vadis” (1951) – prikazana kao uzrok Senekine smrti te da je dala poticaj pobune rimskog puka
protiv Nerona

 Domicija Longina (53/55.-126./140. g.)

 Supruga cara Domicijana
 Udavala se dva puta
 Prvi brak s Lucijem Aelijem Lamilom; rastala se
 71. g.
 Drugi brak (71.-96.) s budućim carem Domicijanom (81.-96.)
 Njen otac je sudjelovao u uroti protiv Nerona (65. g.) te je bio natjeran na samoubojstvo a njena obitelj je
došla u nemilost
 Malo se zna o njenom životu prije njenog braka s Domicijanom; u nju se Domicijan navodno zaljubio te je
zajedno s njom natjerao njenog tadašnjeg supruga ne rastavu

 Domicijan, sin cara Vespazijana (69.-79.), brat cara Tita (79.-81.)

 Tit iznenada umire u jesen 81. te ga nasljeđuje Domicijan te Domicija Longina postaje rimska carica
 Svetonije je optužuje da je utjecala na Titovu smrt (navodno umro od upale mozga)
 Dobila titulu Augusta te je zajedno sa suprugom prikazivana na novcu
 83. g. kratko prognana tijekom Domicijanove veze sa svojom nećakinjom Julijom Flavijom
 84. vraćena na položaj carice; Julija Flavija je bila Domicijanova ljubavnica sve do svoje smrti uzrokovane
propalim abortusom; kasnije je njen pepeo navodno bio pomiješan s njegovim

 96. Domicijan ubijen u dvorskoj uroti; Dion Kasije i Svetonije aludiraju da je Domicija Longina bila
upetljana u carsku urotu
 Isključene iz carskog dvora te je živjela povućenom životom
 Umrla između 126. i 140. g.
 Njen lik portretiran je u nekoliko povijesnih romana:
 Sabine Baring-Gould “Domitia” (1898)
 David Corson “Domitia and Domitian” (2000)
 Kate Quinn “Mistress of Rome” (2010) i “Daughters of Rome” (2011)

 Popeja Plotina (?-o. 122. g.)

 Supruga cara Trajana
 Malo se zna o njenom životu
 Rođena je u Hispaniji tijekom vladavine cara Nerona (između 54.-68.)
 Udala se za Trajana prije njegova stupanja na prijestolje
 Sretan brak
 Nosila titulu Augusta ali tek nakon 105. godine
 Obrazovana Rimljanka koja je pokazivala interes za filozofiju i književnost

 Prema povijesnim izvorima bila je posebno zainterisirana za epukurijaske filozofe

 Zalagala se za smanjenje poreza, poboljšano obrazovanje te se brinula o siromašnima
 Zbog svih svojih vrlina bila je vrlo štovana u društvu
 Navodno je bila ljubavnica Publija Acila Acijana koji je zajedno s Trajanom bio Hadrijanov skrbnik
 Navodno je zajedno s Acijanom krivotvorila Trajanovu oporuku te omogućila Hadrijanovo stupanje na
prijestolje
 Hadrijan ju je nakon njene smrti proglasio božicom te je u Nimesu (Francuska) dao izgraditi hram u njenu
čast

 Vibija Sabina (83.-136./137. g.)

 Supruga cara Hadrijana
 Rođaka cara Trajana
 100. g. udala se za Hadrijana
 Navodno je bila u ljubavnoj vezi s povjesničarem Svetonijem koji je bio Hadrijanov osobni tajnik
 Hadrijan je bio zaljubljen u Antinoja te je imao još nekoliko muških ljubavnika
 Nisu imali djece
 Posvojili Antinoja Pija

 Faustina Starija (100.-140. g.)

 Supruga cara Antonina Pija
 U rodu s carem Trajanom, car Hadrijan bio je njen ujak
 Udala se između 110. i
 115. g.
 Rodila dva sina i dvije kćeri
 Najpoznatija kćer Faustina Mlađa, buduća carica i supruga Marka Aurelija

 138. g. umire njen ujak Hadrijan

 Njen suprug i posvojeni sin te nasljenik postaje rimski car
 Faustina postaje rimska carica
 Bila vrlo štovana zbog svoje ljepote i mudrosti
 Pomagala siromašnima te starala za obrazovanja rimske ženske djece
 Način na koji je uređivala svoju kosu te radila frizure bio je generacijama kopiran u rimskom društvu

 Faustina Mlađa (125./130.-175. g.)

 Kći cara Antonina Pija i Faustine Starije
 Supruga cara Marka Aurelija
 Bila je vrlo štovana od rimskih vojnika
 Rimski izvori ne prikazuju je u pozitivnom svijetlu
 Trebala se udati za Lucija Vera, prvog adoptivnog sina cara Hadrijana, ali je udaja otkazana

 145. g. udala se za Marka Antonija

 Malo je sačuvanih podataka o njenom životu
 161. g. Lucije Ver i Marko Antonije postaju carevi
 Jedini sačuvani izvori, Dion Kasije i Historija Augusta, prikazuju je u negativnom svijetlu zbog raznih
spletki u kojima je učestvovala te je navodno dala ubiti ili otrovati brojne suparnike
 Navodno je varala muža s brojnim pomorcima, gladijatorima, i visoko rangiranim Rimljanima – neki je čak
uspoređuju s Mesalinom
 Usprkos svim tim optužbama čini se da su se Antonije i Faustina vrlo štovali
 Pratila je muža u brojnim vojnim pohodima, dobila nadimak “Mater Castrorum”
 Imala 14 ili 15 djece; najpoznatija djeca: Lucila, supruga Lucija Vera i Komod, budući rimski car

 175. optužena i za urotu Avidija Kasija protiv svog muža

 Avidije Kasije se proglasio carem nakon krivih informacija da je Marko Aurelije umro u vojnom pohodu (u
Sirmijumu)
 Kasije je tijekom urote bio povezan s Faustinom koja je bila zabrinuta za muževo zdravlje te je htjela
osigurati vlast svome sinu Komodu
 Faustina ubrzo umire u vojnom logoru tijekom zime 175. u Kapadokiji
 Marko Aurelije je žalio za svojoj suprugom te ju je dao pokopati u Hadrijanov mauzolej u Rimu

 Lucila (148./150.-182. g.)

 Kći cara Faustine Mlađe i Marka Aurelija
 Supruga cara Lucija Vera
 Sestra cara Komoda
 Udala se za Lucija Vera u dobi između 14 i 16 godina
 Imala troje djece
 Utjecajna žena rimskog društva
 169. umire njen mužu u vojnom pohodu na dunavskom limesu te ona gubi status carice

 170. g. udala se za Tiberija Klaudija Pomeijana, političkog saveznika svoga oca

 U vrlo prisnim odnosima s ocem kojem je uvijek bila vrijedna savjetnica
 Njen suprug trebao je biti nasljednik Marka Aurelija, ali je Komod proglašen carem 180. g.
 Nakon što je Komod postao carem vratila se u Rim
 Ubrzo je postala zabrinuta za vladavinu svog brata te je sudjelovala u neuspješnoj uroti da se Komod ubije
 Lucila je nakon otkrića pobune protjerana na Kapri zajedno s svojom kćerkom gdje ubijena 182. g.
 Njen lik je prikazan u dva filma “Pad rimskog carstva” i “Gladijator”

 Julija Domna (170.-217. g.)

 Supruga Septimija Severa, majka careva Gete i Karakale
 Potječe iz sirijske obitelji čiji su članovi pripadali kraljevskim svećenicima Elagabala
 180. g. udala se za Septimija Severa za kojeg se smatra da je bio punskog podrijetla
 Julija je bila vrlo obrazovana, načitana te se bavila filozofijom
 Imali dvoje djece

 193. g. Septimije Sever postaje carem te započinje građanski rat u kojem ga je pratila na vojnim pohodima
 Imala brojne političke neprijatelje koji su je optuživali za preljub i razne urote koje nikad nisu dokazane
 211. umire njen suprug te njeno dvoje djece postaju carevi
 Braća se nisu voljela te je mladi Geta ubrzo ubijen od strane Karakalinih vojnika
 Teški odnosi između Karakale i njegove majke
 Ubila se nakon što je 217. g. ubijen Karakala u jednoj uroti
 Bolovala od raka dojke pa je to možda bio uzrok samoubojstva

 Julija Mameja (180.-235. g.)

 Potječe iz sirijske obitelji, nećakinja Julije Domne
 Udavala se nekoliko puta
 Drugi brak sklopila s Markom Julijem Gesijem Marcianom s kojim je imala sina Aleksandra, kasniji car
Aleksandar Sever (222.-235.)
 Bila u vezi s svojim bratićem Karakalom, i nećakom Elagabalom

 222. g. Elegabal je ubijen te njen četrnaestogodišnji sin postaje carem, a ona postaje njegovim suvladarom i
savjetnikom
 U početku vrlo uspješno vladala
 Pratila sina u vojnim pohodima
 Izokrenula skandaloznu i lošu politiku koju je vodio Elegabal te tako stekla podršku senatora, njih 16
 izabrala je za svoje savjetnike
 225. g. Aleksandar se oženio za Barbiju Orbianu na koju je njegova majka ubrza postala jako ljubomorna,
dala ubiti njenog oca koji je bio proglašen Aleksandrovim suvladarom
 Pozvala Origena, kršćanskog vođu iz Aleksandrije da je podučava u doktrinama kršćanstva
 235. sudjelovala u vojnom pohodu s Germanima te su ga njegove ogorčene trupe zbog Aleksandrove
nesposobnosti ubile zajedno s njegovom majkom

 Slavne žene kasnoantičke povijesti

 Zenobija (240.-o. 275.? g.)

 Slavna kraljica Palmire
 Tvrdila da njena obitelj potjeće od Ptolemejevića i Seleukida
 Poznavala staroegipatski jezik
 Započela slavni pohod protiv oslabljene rimske vlasti na istoku
 267. g. postala kraljica Palmire nakon smrti svog supruga Septimija Odaenata i sina
 Željena obraniti istočne granice Rimskog Carstva od Sasanida
 269. g. osvojila Egipat te bezuspješno započela opsada Aleksandrije
 Vojni pohodi u Anatoliju
 Vladala Egiptom do 271. g.

 Aurelijan je 272. započeo pohod obnove Carstva na istoku, prodro u Siriju, sukobio se s njenim
postrojbama ublizini Antiohije, a Zenobija potom bježi u Emesu, a potom uz pomoć Sasanida preko Eufrata
 Zenobija i njen sin su uhvaćeni i odvedeni u zarobljeništvo
 274. u zlatnim lancima dovedena u Rim prilikom Aurelijanova trijumfa
 Razni izvori govore različito o njenoj sudbini u Rimu
 Neki izvore govore da je umrla u zatočeništvu od bolesti ili samoubojstva, a drugi da je bila oslobođena te
da je nastavila slobodno živjeti u Hadrijanovoj vili u Tivoliju, da se udala za jednog rimskog senatora s
kojim je imala nekoliko kćeri

 Helena (o. 248./250.-o. 330. g.)

 Supruga cara Konstantina Klora (293.-306.) i majka Konstantina I. Velikog
 Nije poznato njeno mjesto rođenja, navodno potječe iz Bitinije u Maloj Aziji; grad je nakon njene smrti
Konstantin preimenovao u Helenopol; nekoliko drugih mjesta u Palestini i Lidiji također nosi ime
Helenopol vjerojatno prema ovoj slavnoj ženi
 Prema Eutropiju njena obitelj nije bila visokog ranga
 Razni kršćanski kroničari nazivaju je „djevom od staja” – zbog njene uloge u širenju i priznavanju
kršćanske vjere

 Zbog svog velikog utjecaja na sina Konstantina postala kršćanska svetica istočne i zapadne crkve te raznih
protestantskih crkvi
 Kasnoantički kršćanski oci za nju tvrde da je pronašla „istinski Kristov križ” tijekom svog hodočašća u
sirijsku Palestrinu između 326. i
 328. g.
 U vrijeme svog hodočašća imala je oko 80 godina (prema Euzebiju iz Cezareje)
 Tijekom druge polovice 60-ih godina 3. st. udala se za budućeg cara Konstancija Klora koji je u to vrijeme
služio pod carem Aurelijanom
 270. g. rodila Konstantina I. u Nišu (Naissus)
 Prije 289. g. Konstancije se rastao od Helene kako bi se oženio za Teodoru
 Nakon rastave više se nikad nije udavala
 Ubrzo nakon rastave zajedno sa svojim sinom poslana je na Dioklecijanov dvor u Nikomediju
 306. g. Konstantin postaje carem te smrti Konstancija Klora
 325. g. dobila titulu Augusta
 o. 330. g. pokopana u Heleninu mazoleju izvan Rima na cesti Via Labicana
 Njen sarkofag je danas izložen u Vatikanskom muzeju, a navodno je njena glava izložena kao sveta
relikvija u katedrali u Trieru
 Danas se štuje 21. svibnja kao svetica kršćanskih crkvi

 Hipatija (350./370.-415./416. g.)

 Slavna egipatska matematičarka i znanstvenica
 Kći posljednjeg voditelja Aleksandrijske knjižnice Teona Aleksandrijskog
 Obrazovana u Ateni, upoznata s poganskim vjerovanjima i kršćanstvom
 Posljednja velika poganska znanstvenica
 Podučavala u Muzeju i Aleksandrijskoj knjižnici
 Vrlo se malo zna o njenom životu
 Razna svjedočanstva njene smrti
 Kršćanski ekstremisti kamenovali u crkvi sv. Mihajla u Aleksandriji
 Točna godina nije utvrđena

 izvori: Ivan iz Nikiua, Sokrat iz Konstantinopola, Suda

 Sokrat i Ivan iz Nikiua navode sukob tadašnjeg prefekta Aleksandrije, Oresta s aleksandrijskim biskupom
Ćirilom kao glavne uzroke njena ubojstva
 Ona je bila u vrlo dobrim odnosima s Orestom koji je često tražio njezin savjet pa sto stoga kršćani
vjerovali da je to glavni razlog njegove tolerancije prema ostacima poganstva.
 Godine 415./416. u Aleksandriji je došlo do novih vjerskih nemira između kršćana i židova nakon kojih su
kršćani iz grada nastojali istjerati posljednje simbole poganstva.

 Budući da odnosi tadašnjeg patrijarha Ćirila i njegovog poklonika magistrata Petra s bizantskim prefektom
Orestom nisu bili idilični, kršćani su oteli Hipatiju iz njezine kuće, odveli je u crkvu Caesarion (kasnije
crkva sv. Mihajla) gdje su je skinuli do gola i kamenovali do smrti.
 Nakon ritualnog ubojstva raskomadali su njeno tijelo komadićima opeke te ga potom spalili na lomači.
 Suda kao uzrok njenog ubojstva optužuje ljubomoru patrijarha Ćirila koji nije mogao podnijeti da mnogi
građani Aleksandrije poštuju jednu ženu koja je uz to sama vlasnica kuće. Prema ovom izvoru Ćiril je
nahuškao gnjevne kršćane protiv Hipatije te su je oni potom odveli iz kuće u crkvu gdje su je ubili, a potom
i javno spalili.
 Prema Ivanu iz Nikiua patrijarh Ćiril je potom od okupljenih vjerskih fanatika proglašen novim Teofilom
budući da je on uništio posljednje ostatke poganstva u gradu.

 Gaja Placidija (388.-450. g.)

 Kći rimskog cara Teodozija I.
 Supruga vizigotskog kralja Ataulfa i Konstancija III.
 Regentica cara Valentinijana III.
 Mladost provela u kućanstvu Flavija Stilihona, slavnog rimskog generala vandalskog podrijetla
 Trebala se udati za njegova sina Euherija
 Nakon što je Stilihon pokušao svrgnuti Teodozija
 II. bio je 408. g. ubijen zajedno sa sinom
 Tijekom vizigotske opsade Rima između 408. i 410.
 g. Alarik ju je zatočio neposredno prije pada Rima

 Tijekom narednih godina nalazila se u njihovom zarobljeništvu gdje je upoznala Ataulfa, Alarikova
nasljednika
 414. udala se za Ataulfa kojem je iste godine rodila sina Teodozija
 415. Ataulfa je ubijen u Barceloni, Gaja Placidija je postala udovica
 S njom je nakon Ataulfova ubojstva vrlo loše postupano
 Nakon što je sklopljen mirovni ugovor između njenog brata Honorija i Ataulfova rođaka Walija, Gaja
Placidija je vraćena u rimsku državu
 417. udala se za Konstancija III., cara zapadnog dijela Carstva s kojim je imala sina Valentijana (rođen
419.)

 Gaja Placidija intervenirala prilikom izbora pape Eulalija, prva carska intervencija u kršćanskoj povijesti
 Budući da njen brat Honorije nije imao djece, njen suprug Konstancije III. 421. postaje njegov suvladar, ali
on ubrzo umire zbog bolesti
 Gaja Placidija postaje carica na zapadu
 Budući da je bila vrlo utjecajna morala je napustiti zapadni dio Carstva zbog pomućenog odnosa sa svojim
bratom
 Odlazi u Konstantinopol već iste godine
 423. Honorije umire te se uskoro njen sin Valentinijan postaje car na zapadu, a Gaja Placidija njegova
regentica
 Uskoro vojni pohod u Italiju kako bi se zauzela Akvileja i Ravena

 425. Valentinijan postaje novim carem na zapadu sa središtem u Raveni

 425.-437. Gaja Placidija regentica Valentinijana III.
 Nesigurna vremena te stalni ratovi s Vizigotima, Vandalima i Hunima
 450. umire u Rimu
 Hakledonska kršćanka, brinula se za podizanje mnogih crkava
 Pokopana u mauzoleju u Raveni

 Teodora (o. 500.-548. g.)

 Supruga bizantskog cara Justinijana I.
 Jedna od najmoćnijih bizantskih carica
 Suvladarica Justinija I.
 Podatke o njenom životu znamo iz “Tajne povijesti” i “Ratova Justinijana” koje na napisao Prokopije
 Različito prikazan njen lik

 U “Ratovim Justinijana” i “Justinijanovim građevinama” Prokopije je opisuje kao hrabru i utjecajnu caricu
 U “Tajnoj povijesti” Justinijan i Teodora opisani su kao okrutni vladari te kao demone
 Teodora je opisao kao bludnicu, prostitutku, te beskrupuloznu ženu
 oba djela opisana je kao neizmjerno lijepa
 Ivan iz Efeza navodi da je imala vanbračnu kćer i sina koju Prokopije ne navodi
 Prema historiografskim istraživanjima bila je grčkog podrijetla s otoka Cipra, ali točno mjesto njenog
rođenja nije sigurno
 Njen otac bio je trener medvjeda “zelene frakcije” Konstantinopola
 Njena majka bila je plesačica i glumica
 Nakon očeve smrti postaje pobornica “plave frakcije”
 Zajedno sa sestrama radila u bordelu gdje je služila klijentelu niže klase
 Kasnije se okušala na pozornici kao glumica i prostitutka
 Zarađivala pružajući seksualne usluge različitoj klijanteli
 Sa 16 godina odlazi u Libiju u pratnji guvernera s kojim živi četiri godine
 Jedno vrijeme živjela je u Aleksandriji gdje se preobraća u miofizitski kršćanski nauk
 522. prestaje se baviti prostitucijom te počinje zarađivati predenjem u kući blizu palače

 Ubrzo je za njenu ljepotu čuo Justinijan koji ju je želio oženiti, ali to nije smio učiniti zbog zakonskih
odredbi koje su to branile
 525. Justinijan je ukinuo taj zakon te se ubrzo oženio Teodorom
 U to vrijeme je ona već ima kćer čije se ima izgubilo
 Nije utvrđeno da li je Justinijan bio njen otac
 532. dolazi do Nikejske pobune u Konstantinopolu tijekom kojih se Teodora iskazala kao vičan suvladar
 Na hipodromu ubijeno 30,000 pobunjenika
 Po završetku pobune oboje uredili Konstantinopol te izgradili Aju Sofiju

 Navodno je spriječila prostituciju natjeravši 500 prostitutki da se preobrate u opatice, neke izvršile
samoubojstva, zatvorila bordele te zabranila prostituciju
 Različita politika po pitanju vjere od svog muža
 Justinijan je bio kalhedonski kršćanin, a ona monofizit
 Kalhedonski kršćani optuživali su je za herezu
 Umrla 548. g. vjerojatno od raka dojke
 Justinijan je navodno plakao na njenom pogrebu
 Pokopana u Crkvi sv. apostola u Konstantinopolu
 njenom životu napisani brojni romani, snimljeni filmovi te izvođene kazališne predstave