ROMANTIZAM

Trajanje: kraj 18. početak 19. st., vrhunac 1800.-1830. g

Romantizam se javlja kao opreka klasicizmu:
klasicizam romantizam
temelji se na razumu temelji se na mašti i osjećajima
postoje pravila za umjetničko stvaranje pisci pišu prema svojem nadahnuću
uzor u antici uzor u srednjem vijeku
oponašaju se uzori važna je originalnost
Teme i književne vrste
- dominira lirika, koja prodire i u ostale književne rodove, jer je najprikladnija za izražavanje osjećaja
- najčešće teme:
daleki nepoznati krajevi,
povijesne teme,
ljubavne teme,
odmetništvo i sukob sa zakonom,
okultna i mistična tematika

romantičarski junak – usamljen je, uživa u prirodi i umjetnosti, osjećajan je, često u sukobu s
društvom
PREDSTAVNICI
Francuska
Preteča romantizma Jean-Jacques Rousseau, Julie ili nova Heloiza (roman)
Alphonse de Lamartine – u francusku poeziju unosi motiv svjetske boli (pjesma Jezero – koje čuva
uspomenu na prošlu ljubav, vrijeme koje nemilosrdno prolazi)
Victor Hugo – najvažniji franc. romantičar, poznat po romanu Zvonar crkve Notre-Dame
Njemačka
U okviru predromatičarskog pokreta Sturm und Drang (Oluja i nagon) razvili su se najvažniji
njemački romantičari:
Johann Wolfgang Goethe (1749.-1832.): „Patnje mladog Werthera“
Bio je na čelu pokreta Sturm und Drang.
Stvaralaštvo mu se dijeli na tri faze:
1. faza:
Nastaje roman „Patnje mladog Werthera“, te pjesme s temom boraca za slobodu ideja.
2. faza:
Obilježena je odlaskom u Weimar gdje piše lirske pjesme, tragedije u stihu i prozi, te roman
„Naukovanje Wilhelma Meistera“.
Prijateljuje sa Schillerom.
3. faza:
Nakon Schillerove smrti piše autobiografsku prozu i dovršava životno djelo: dramsku pjesmu „Faust“.

J. W. Goethe – Patnje mladog Werthera, epistolarni roman (pisan u obliku pismama) o mladiću
Wertheru koji dolazi u grad W. Srediti neke poslove okona sljedstva gdje se zaljubi u prelijepu Lotu.
Lota je zaručena za Alberta (koji je na putu), a budući da joj je majka umrla, ona brine za svoju
malodobnu braću i sestre. Werther je tipični romantičarski junak, sklon maštanju, uživa u prirodi,
umjetnosti, hipersenzibilan je. Wertherova zaljubljenost prerasta u ljubav koja ga uništava, čini ga
emotivno ovisnim o Loti. Nemogućnost ostvarenja ljubavi on rješava samoubojstvom.
KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: roman
ANALIZA JEZIKA I STILA:
- metafora: gutao one crne oči, kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu
- epiteti: crne oči, svježe usne, umni čovjek, istinska sreća
ZNAČENJE ROMANA:
Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izražavanju misli i osjećaja).
Značenje je romana:
1. dokumentarno-socijalno - sklonosti su i težnje mladog Werthera djelomično sklonosti i težnje
Goetheova vremena
2. psihološko - opisana su Wertherova unutarnja promišljanja i težnja za slobodnim razvojem ljudske
ličnosti
WERTHER KAO ROMANTIČARSKI JUNAK:
Werther je romantičarski junak kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je maštanju, uživa u prirodi, u
opreci je s društvom i često pesimističan. Karakterizira ga hiperbolizacija osjećaja.
WERTHEROV ODNOS PREMA LJUBAVI I SMRTI:
Ljubav je za Werthera patnja, bolest koja mu onemogućuje racionalno prosuđivanje. On joj se ne
može oduprijeti i jedini je izlaz iz te krize samoubojstvo. Smrt je za njega oslobođenje od boli i patnje,
ali i otvara nadu u ostvarenje sreće s Lottom u nekoj novoj dimenziji postojanja.
KRATAK SADRŽAJ:
Mladi pravnik Werther dolazi u neki grad.
Zadivljen je ljepotom krajolika, koju opisuje svome dragom prijatelju Wilhelmu. No, Werther opisuje
i mnoge događaje vezane uz grad. U gradu na nekakvom balu susreće pukovnikovu kćer Lottu, koja ga
isti tren očara svojom ljepotom. No, ona je zaručena za Alberta, ali Werther ipak provodi dosta
vremena s njom.
Kako sam ja, za vrijeme tih razgovora, gutao one crne oči...
Kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu!
Naravno, to se sve odvijalo dok je Albert bio na poslovnom putu.
Werther je bio tužan znajući da Lotta nije njegova, no ona ga opet na neki način voli, što Werthera čini
još depresivnijim. Ali, došao je i taj dan kada se Albert odlučio vratiti kući i povući se iz posla.
Werther se s njim ipak sprijateljio i svo troje provode sretne dane uživajući u bezazlenoj društvenosti i
prirodnim ljepotama gradske okolice.
On me smatra umnim čovjekom, i to me čini sretnim.
Za rođendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg obožava i vrpcu s Lottine haljine koju je
nosila kad su se upoznali. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jača i on je bio sve
tužniji jer je vidio da Lotta nikad neće biti njegova.
Zar mora tako da bude? Ono što čovjeku predstavlja istinsku sreću, da mu to bude i izvor njegova
jada?
Tada Werther shvaća da mu više nije tu mjesto i, kako ne bi narušio sklad među zaručnicima, on
odlazi.
Ne, ja ne mogu bez nje živjeti, a ipak moram. Teško je, ali moram otići odavde, s ovoga groznog
mjesta.
Hoteći se praktično zaposliti da bi izmakao mislima na Lottu, mladić se dade nagovoriti da primi
mjesto tajnika kod jednog diplomata. Teško podnosi službu jer nije birokrat nego pjesnička duša. A
kako njegov gospodar voli sitničavo zabadati, gubi volju za službu koja ga nikad nije privlačila.
Poslanik tuži Werthera ministru, no ministar pokazuje više razumjevanja i daje mladiću očinske
savjete kako se u buduće ima vladati. Werther podnosi ostavku i stupa u službu nekog kneza kome ć
na ladanjskom imanju kratiti vrijeme .Wertherov novi gospodar nije loš čovjek, ali je prosvjetiteljski
suhoparan pa ga romantični mladić teško podnosi i doskora napušta službu. Neuspio pokušaj da se
zaposli i da u tom poslu nađe zadovoljstvo pojačava potisnute osjećaje prema Lotti, koja se udala za
Alberta. ne mogavši odoljeti želji da je opet vidi, Werther se vraća u gradić gdje su se bili upoznali.
Stanje doskora postaje neizdrživo. Albert s koji, se nekoć dobro slagao sada mu je omrznuo, a sve mu
se čini da Lotta u tom braku nije srtna koliko bi zaslužila. U drugu ruku Wertherova ekscentričnost
vrijeđa trijeznog Alberta koji mutno naslućuje da bi mu Werther mogao postati opasan. I Lotta koja je
dugo zavaravala samu sebe, počinje uviđati da njezini osječaji nisu bezazleni. Između Werthera i
njegove okoline nesporazumi se množe i Lotta bi se htjela izvući iz te situacije, ali sama ne zna kako.
Da bi spriječila svakodnevne Wrtherove posjete, ona mu naređuje da par dana izostane, a Werther
kojeg već duže vrijeme salijeću misli o samoubojstvu izvršava sada posljednje pripreme. Vraća se još
jednom Lotti, pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenutačnog zanosa Lotta
se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga više ne želi vidjeti, Werther odlazi kući sav rastresen.
poručivši Albertu da mu posudi pištolje jer se sprema na putovanje, on ih dobiva, a pri tom ga blaži
misao da ih je sa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama.
Zlo sam ti za dobro vratio, Alberte, ali ti ćeš mi oprostiti. Zbogom, Alberte! Činim svemu tome kraj.
Neka mi smrt bila na sreću!

Pun je. – udara dvanaest. Neka se dakle zgodi što treba! Lotta, zbogom, zbogom!!

Jedan susjed vidio je kad je planuo barut, i čuo je pucanj. Ali, kako je i dalje vladao mir, nije više
obraćao pažnju.
Sluga je te večeri otišao znajući da će se nešto loše dogoditi.
Werther je popio čašu vina, uzeo pištolj te opalio metak ravno u desnu sljepoočnicu. Sluga ga je
pronašao ujutro još živog, no u teškom stanju. U podne je preminuo...
Prije smrti, Werther je izrazio želju da ga pokopaju izvan groblja, tj. u blizini, između dvije vitke lipe.
Na posljednji počinak ispratila ga je Lottina rodbina, nosili su ga obrtnici, a svećenika nije bilo.
Preminuo je u podne. (...) Noću, oko jedanaest sati, dao ga je on pokopati na mjestu koje je sam bio
izabrao. Stari je sa sinovima išao za lijesom, Albert nije mogao. Bojali su se za Lottin život. Werthera
su nosili obrtnici. Svećenik ga nije ispratio...
LIKOVI:
WERTHER: sanjar, romantični, idealni (lijep, obrazovan, uglađen, prilično bogat) mladić. Nositelj je
“svjetske boli” u kojem čitatelji vide ili žele naći sebe jer on je uzor kako treba osjećati. Gaji ljubav
prema Lotti koja je od početka osuđena na propast. Ponaša se kao da ona nema zaručnika te stvara
iluzije o zajedničkom životu s njom, čime se sve više udaljava od stvarnosti. Njegov emocionalni
svijet dominira njegovom osobom i on se, svjestan da mu Lotta nikad neće pripasti, lišava života i
kažnjava društvo.
LOTTA: nježna i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridržavati se moralnog kodeksa. U
svojim osjećajima nije površna, ali poštuje Alberta i zadanu riječ pa, iako pokazuje naklonost i možda
čak ljubav prema Wertheru, nastoji je zatomiti i odbija ga. Osuđena je na isprazan život u
svakodnevnom životu malog gradića.
ALBERT: stabilan i realan lik. Suprotnost je Wertheru. Voli Lottu, poštuje njezinu obitelj, a ona je
sigurna u njegovu ljubav. Cijeni je i poštuje pružajući joj nadu i sigurnost za sretan i miran budući
život. Time je što nije otjerao Werthera od Lotte dokazao da je baš on njena čvrsta ruka koja je čuva
da ne prekorači konvencije društva.
O DJELU:
Djelo ima uzorke iz piščeva života. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi, taj čin ga je potaknuo na
pisanje ove knjige. Lottu možemo podijeliti na dvije osobe iz Goetheova života, Charllotu i Maxa.
Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bliži svakodnevici. Možemo ga podijeliti u dva
djela. Prvi dio do njegova odlaska u grad, a drugi do njegove sahrane. Tema samoubojstva se očituje
na kraju djela.
... kukavan je onaj koji sebi život oduzima, kao što bi bilo nepristojno reći da je kriv onaj, koji bi umro
od kakve opake groznice.

Trebao bi vidjeti kako glupim se činim kada se u društvu govori o njoj! A kada me još i upitaju kako
mi se ona sviđa! - Sviđa! Smrtno mrzim tu riječ. Kakav bi morao biti čovjek komu bi se Lotta samo
sviđala, komu ne bi ispunjavala sve misli, sve osjećaje! Sviđa!
Raspravljački školski esej

Pred vama je ulomak djela Johanna Wolfganga Goethea Patnje mladoga Werthera. Pozorno ga
pročitajte, a zatim i smjernice za pisanje raspravljačkoga školskog eseja ispod teksta.
Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje vas u oblikovanju eseja. Svoj esej oblikujte kao
zaokruženu cjelinu (uvod, razrada zaključak).
Pazite na pravopisnu i gramatičku točnost. Esej treba imati od 400 do 600 riječi.

22. svibnja

Da je ljudski život tek san, već se učinilo mnogima, a i u meni se taj osjećaj vazda provlači. Kad vidim
ograničenosti u kojoj su djelatne i istraživačke strane čovjeka zatočene; kad vidim kako je sva
učinkovitost usmjerena na to da si čovjek pribavi zadovoljenje potreba, koje opet nemaju nikakve
svrhe nego da nam produže bijedni opstanak, a zatim kako je svako smirenje nad određenim točkama
propitivanja tek stanovita rezignacija budući da zidove, među kojima sjedimo zatočeni, oslikavamo
šarenim likovima i svijetlim izgledima – sve to, Wilhelme, čini nas nijemim. Povlačim se natrag u
sebe i nalazim neki svijet! Opet više u slutnji i nejasnoj požudi nego u prikazu i živoj sili. I tada sve
pred mojim osjetilima pluta, a ja se tako sanjajući smiješim naprijed u svijet.

Smjernice za pisanje
•Koju početnu tezu Werther iznosi već u prvoj rečenici priloženoga ulomka? Slažete li se s tom
tvrdnjom? Obrazložite svoje mišljenje na temelju osobnoga i čitateljskoga iskustva.
•Navedite argumente kojima Werther potkrjepljuje svoje mišljenje i komentirajte ih.
•Protumačite smisao tvrdnje da „zidove, među kojima sjedimo zatočeni, oslikavamo šarenim likovima
i svijetlim izgledima“. Smatrate li da se čovjek i danas ponaša na isti način?
•Kakav zaključak s obzirom na svoj život Werther izvodi na temelju izložene argumentacije?
•Slažete li se s Wertherovim načinom razmišljanja (i izvođenja zaključaka)? Obrazložite svoje
mišljenje na temelju osobnoga i čitateljskoga iskustva.
•Povežite Wertherov doživljaj svijeta sa svjetonazorom književnopovijesnoga razdoblja u kojem djelo
nastaje. Usporedite svjetonazor njegova vremena sa svjetonazorom vremena u kojem živite.
Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera

Pred Vama je ulomak romana Patnje mladog Werthera Johanna Wolfganga Goethea.Pozorno ga
pročitajte, a zatim i smjernice za pisanje školskoga eseja ispod teksta.
Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje Vas u Vašem oblikovanju eseja.Svoj esej oblikujte kao
zaokruženu cjelinu (uvod, razradba, zaključak).
Najprije pišite na priloženome listu za koncept, a na kraju uredno prepišite na listza čistopis. Esej
možete ispravljati na konceptu, ali ne i na čistopisu.
Pazite da Vaš esej bude pravopisno i gramatički točan.Vaš esej treba imati između 400 i 600 riječi.

10. svibnja

„Čudesna je vedrina obuzela cijelu moju dušu, nalik na slatko proljetno jutro, pa uživam od svega
srca. Sam sam i radujem se životu, radujem se u tom kraju koji je, rekao bih, stvoren za duše kao što je
moja. Tako sam sretan, dragi, da sam uronio, uronio u čuvstvo divnoga bivstvovanja da to ne prudi
mojoj umjetnosti. Sada ne bih mogao crtati, ne bih mogao povući ni jedne crte, a nikada nisam bio
veći slikar nego u ovim trenucima. Kada se dragušni dol ispod mene isparuje, a sunce koje se popelo
visoko nad površinu neprozirne šume pa se tek neke zrake prikradaju i poniru u dubinu tog svetišta, a
ja se ispružio u visokoj travi uz potok koji se spušta u dolinu – onda uočavam da sam bliže zemlji,
uočavam nebrojene travičice koje su tako čudne... Osjećam kako među vlatima buja i ključa život,
mali jedan svijet, mikrokozam crvića i mušica koji su sada bliži mome srcu. I tada osjetim prisutnost
Svemogućega koji nas stvori na svoju sliku i priliku; ćutim kako se odasvud izvija i zrači Onaj koji je
sušta ljubav i nas u vječnoj slasti i blaženstvu održava i nosi lebdeći...

To su trenuci kad se, prijatelju, spušta na mene kao neka sumaglica, a svijet oko mene i nebo nada
mnom kojoj počivaju duši kao lik drage, tada me često zgrabi čežnja i pomišljam: Ah, kad bih to
mogao ponoviti, izraziti, udahnuti papiru, nadahnuti ga onim što u tebi živi tako punim i toplim
životom, pa da bude ogledalom tvoje duše, kao što je tvoja duša ogledalo neizmjernoga božanstva!
Prijatelju... to će me upropastiti, smrvit će me sila i snaga ovih divota.“

J. W. Goethe, Patnje mladog Werthera

SMJERNICE ZA PISANJE

Smjesti djelo i autora u književnu epohu i odredi mjesto J. W. Goethea u njoj. Osvrni se na pojam
verterizma i njegovu pomodnost u Getheovo doba.

Uoči temu s kojom se susrećeš u ponuđenom ulomku. Usporedi doživljaj prirode u prvom i drugom
odlomku.

Protumači kako pred našim očima izrasta lik umjetnika i koje on stavove prema ljudima, prirodi i
Bogu zauzima u tekstu pred tobom. Protumači je li to važno za cjelinu djela i sveukupni portret
mladog Werthera. Smjesti ulomak u cjelinu teksta i iznesi svoj stav o temi romana. Svoje tumačenje i
raščlambu potkrijepi primjerima iz teksta.

Uoči kojim se pripovjednim postupcima i stilskim sredstvima služi autor i analiziraj njihovu
učinkovitost u stvaranju atmosfere u ulomku. Dokaži citatima i obrazloži svoj izbor.

Što misliš mogu li doista osjećaji biti tako rušiteljski i razarački kao što su bili za Werthera?