Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet

Odsjek: Pedagogija-psihologija

Naziv predmeta: Psihološke osnove mentalnog zdravlja

IZVJEŠTAJ

Analiza stresne situacije

Mentor: Student:

Dr. Sc. Ljubica Tomić-Selimović, doc. Ibrahim Jusić 10-11/16

Mevla Bešić 10-39/16

Tuzla, novemebar 2018. Godine

Priča 1; Govornik:Mevla Bešič Slušatelj:Ibrahim Jusić

1.Opišite šta se desilo?

Za nju jedna od najstresnijih situacija predstavlja dan kada joj je tata otišao da radi van
države, tačnije slovenija. Osjećala je veliki stres, jer nije mogla suočiti se s činjenicom da će
biti odvojeni i da se neće viđati na dnevnoj bazi.

2.Koliko je vama ta situacija bila važna i zbog čega?

Bilo joj je važno iz razloga da osobi s kojom provodi 24h dnevno odjednom odlazi.

3.Jeste li imali osjećaj da možete utjecati na razvoj odnosno ishod te situacije?

Smatra da nije mogla da utiče na ishod te situacije, jer ta odluka eventualno ovisi od njenih
roditelja.

4. Kako ste se osjećali, šta ste mislili? Šta ste učinili u toj situaciji da bi vam bilo lakše ili
da bi ste riješili problem?

Osjećala se bespomoćno, tužno i usamljeno. Polahko se počinje navikavati na tu činjenicu te

provodi sve više vremena sa svojom mamom.

5.Jeste li osjećali kakve posljedice te situacije (ili ih možda i danas osjećate)?

Osjećaj nostalgije, koje je i dalje prisutan, ali i prilika da se učim samostalnosti.

Komentar govornika (Mevla): Kolega me je sa punom pažnjom i razumijevanjem dočekao, te

dok sam privodila svoju priču kraju uvidjela sam da sve što se desi nosi i nešto pozitivno sa
sobom, kao prilika za samoostaljivanjem.

Analiza opisane stresne situacije:

a) analiza simptoma stresa: fizički simptomi stresa- 53, psihički simptomi stresa- 40, ukupni
skor- 93

b) analiza načina suočavanja sa stresom: nakon analize čitave situacije, koja iako je za nju
stresnu, kolegica je tražila pozitivne stvari kao i pouke koje može izvući iz date situacije.

1
Priča 2; Govornik :Ibrahim Jusić, slušatelj: Mevla Bešić

1. Ukratko opišite sta se dogodilo?

Kolega je prije 3 godine doživio situaciju kojoj je njegova kuća bila provaljena, odnosno
desio se pokušaj pljačke. Stvari su bile isprevrtane i prerovljene u potrazi za novcem, nakitom
i sl.

2. Koliko je Vama bila ta situacija važna i zbog čega ?

Zato što je mjesto u kojem se on osjeća ugodno i sigurno odjednom promijenilo svoj status.

3.Jeste li imali osjećaj da možete utjecati na razvoj odnosno na ishod te situacije

(neovisno o tome jeste li zaista mogli utjecati na situaciju) ?

Nije bilo govora o tome šta se može promijeniti iz date situacije, nego kako je prevazići.

4.Kako ste se osjećali, šta ste mislili? Šta ste činili u toj situaciji da bi vam bilo lakše ili
da biste riješili problem ?

Pored šokiranosti i osjećaja nesigurnosti, prisutan je bio i osjećaj razočarenja kako u narod
koji je spao na to da pljačka, kao i u komšiluk koji „nije“ uočio i prijavio slučaj.

5.Jeste li osjećali kakve posljedice te situacije (ili ih možda jos i danas osjećate )?

Nije bilo javljanja nekih značajnijih posljedica.

Komenar govornika (Ibrahim): kolegica me je nastojala da bude objektivna ali i puna

razumijevanja vezanog za datu situaciju. Nastojala je da uz punu koncentraciju ne izostavi ni
jedan važan detalj situacije.

Analiza opisanih stresnih situacija

a) analiza simptoma stresa: fizički simptomi stresa – 20, psihički simptomi stresa -20, ukupni
skor -82

b) analiza načina suočavanja sa stresom: Ono što je na kraju Kolega shvatio jeste da neke
stvari ako su suđene da se desi, mi nismo u stanju spriječiti ih, nema te brave ili vrata koja se
ne mogu provaliti, prihvatio je situaciju onakvu kakva jeste.

2
Dio 2: Načini suočavanja sa stresom

a) Analiza stresne situacije Mevla Bešić: Kolegica prilikom stresne situacije je suočila se s
problemom uključivši svoju majku, odnosno potražila pomoć, savjet i utjehu od iste.

Klasifikacija strategija u 3 dominantna načina:

1. Usmjereno suočavanje sa problemom–aktivno suočavanje, planiranje i prihvaćanje;

2. Usmjereno suočavanje sa emocijama–potiskivanje smocija, religija, fizička izolacija;

3. Suočavanje izbjegavanjem- nije zastupljeno;

b) U navedenoj stresnoj situciji, kolegica je navela stresnu situaciju kada joj otac odlazi raditi
vani. Strategije suočavanja koje je kolegica primijenjivala u već u navedenoj stresnoj situaciji
su: aktivno suočavanje (jer je se suočila sa navedenim problemom), planiranje (pokušala je da
isplanira način suočavanja sa problemom), prihvatanje (jer je prihvatila situaciju u kojoj se
našla ).

Dio 2; Načini suočavanja sa stresom:

Analiza stresne situacije Ibrahim Jusić:On prilikom suočavanja sa datom situacijom koristi
prihvatanje kao metod, gdje otvoreno prihvata svoj položaj u toj situaciji.

Klasifikacija strategija u 3 dominantna načina:

1.Usmjereno suočavanje sa problemom - aktivno suočavanje, planiranje, prihvatanje i

pozitivna interpretacija;

2.Usmjereno suočavanje sa emocijama- traženje socijalne podrške zbog emocionalnih

razloga, traženje socijalne podrške znog instrumentalnih razloga, humor;

3.Suočavanje izbjegavanjem - nije zastupljeno;