GIMNAZIJA “JEZDIMIR LOVIĆ”

SJENICA

Društvene mreže
(seminarski rad)

Profesor: Učenik:
Prof..Jasmin Biberović Džejna Višnjić

Sjenica, mart 2020.god.

 1.Uvod

Društvene mreže postoje već dugi niz godina. Čovek, odnosno osoba je društveno biće koje
ima potrebu rada u grupi. Radom u grupi ljudi dobivaju samopouzdanje, staloženost i sigurnost.
Definišimo društvene mreže, kao skupine od tri ili više osoba nastale puno prije samog weba.
Nastankom weba tehnologija je doživjela totalni preokret. Web se koristi kao izvor informacija,
mjesto na kojem možete pristupiti bilo koji podacima gdje god se nalazili, a u zadnje vrijeme
najzastupljenije na webu su društvene mreže. Zašto su društvene mreže najpopularnije danas?

Baš zbog prvog razloga, jer je čovjek društveno biće i jer ga to zanima. Na društvene mreže
dolazimo kako bi se zbližili, povezali i sprijateljili s novim ljudima, kako bi podijelili odnosno
primili razne informacije, jednostavno kako bi komunicirali s ljudima na svaki mogući način (od
chattanja do slika i sl.). Glavno obilježje svih društvenih mreža je zajednički interes koji drži
grupe ljudi zajedno i samim time daje popularnost svim društvenim mrežama danas. Odnos
poslodavaca prema društvenim mrežama su razne.

Slika 1.Društvene mreže

Od onih poslodavaca koji sasvim zabranjuju korištenje društvenih mreža tokom radnog
vremena, do onih koji ih sasvim dopuštaju. Kroz sve to protežu se, kao i uvijek, prednosti i
mane. Kompanije koje promišljeno i pažljivo kreiraju svoju strategiju pristupa društvenim
mrežama ostvaruju prednosti u odnosu na ostale.
 2. Osnovni pojmovi

2.1. Internet

Mreže nastaju povezivanjem ljudi, mjesta ili stvari. Razvojem računalne tehnologije
dolazi i do razvoja jedne nove mreže-Interneta.Internet je javno dostupna globalna paketna
podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog
protokola (Internet protokol = IP).
To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i
vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta,
chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.. Pomoću Interneta
moguće je skoro trenutačno stupiti u elektroničku vezu s računalima diljem svijeta.
Internet nije nastao planski, nego spontano. Njegov početak se veže za 1969. godinu kada
je osnovan komunikacijski sustav američkog ministarstva obrane i vojske pod nazivom
ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network). Širenjem učesnika u komunikaciji,
Net izlazi iz okrilja vojske i biva prihvaćen od sveučilišta i istraživačkih instituta.
Povećanjem broja korisnika dolazi do osnivanja Interneta 1980. godine od strane
„Nacionalne fondacije za nauku“ (National Science Foundation-NSF), a obuhvatio je desetine
tisuća studenata i istraživača iz privatnog sektora i sa sveučilišta, koji su bili povezani na ovu
mrežu preko računalnih centara u svojim institucijama.
1992. godine Internet prelazi tzv. „prag snova“ od milijun korisnika u svijetu te se osniva
Internet Society (Društvo za Internet) koje ga proglašava „općim dobrom čovječanstva“. Ovakav
nastanak Interneta stvorio je i upravljanje njime. Internet nema vlasnika, tj. niti jedna država ili
privatna institucija nema vlasništvo nad njegovom cjelinom.
Pojavom Interneta i njegovim ulaskom u danas već skoro sve aspekte ljudskog života
pojavila se i potreba za određenim pravilima i normama ponašanja kojih se potrebno pridržavati
kako bi svi korisnici mogli nesmetano koristiti sve dostupne im resurse. Opće prihvaćena pravila
i norme ponašanja koja vrijede na Internetu u manjoj su ili većoj mjeri jednaka su ponašanju
pojedinaca u socijalnim kontaktima u stvarnom životu.
Drugim riječima, onako kako bi se trebali ponašati u društvu, trebali bi se ponašati i na
Internetu. Internet je u svome razvoju prerastao onaj osnovni okvir razmjene informacija i postao
jedno od osnovnih sredstava modernog i poslovnog života.
Nakon komercijalizacije Interneta, tj. pojave i mogućnosti obrtaja novaca putem "on-
line" kupovine i Internet bankarstva pojavila se veća potreba za sigurnim načinima
komunikacije.Danas se Internet najčešće koristi za dopisivanje, pretraživanje, dnevno
informiranje, skidanje sadržaja, igranje igrica, klađenje, kupovanje i marketing.
 2.2. Web 2.0

Web 2.0 je pojam koji je obilježio proteklih nekoliko godina i unio mnoge promjene u
način na koji se Internet koristi, a posebice u način na koji se na Internetu zarađuje.
Web je nedvosmisleno postao jednim od najvažnijih pojmova početka 21. stoljeća. Danas
je većina medija, uključujući novine, televiziju, radio, zabavu, glazbu, ili komunikacijska
sredstva poput maila, chata ili telefona postala dio Weba. Razvoj World Wide Web-a (WWW,
W3) ili jednostavno Web-a usko je povezan s konceptom Interneta i rastom njegove
popularnosti. Internet je kao koncept počeo lokalno, temeljen na „Internet Protocol“ mreži, da bi
kasnije evoluirao u javnu mrežu. Web je kao takav puno mlađi i započeo je s HTTP konceptom
kojeg je razvio Tim Berners-Lee. Jasno je da je Web zapravo izgrađen na temelju javne
Internetske mreže koja je i omogućila mrežni efekt Weba. WWW je skup dokumenata koji mogu
sadržavati tekst, grafiku i sl., a međusobno su povezani hipervezama. On, u stvari predstavlja
samo jedan od servisa interneta i obično mu se pristupa internetskim preglednikom

Slika 2. Web 2.0 logo

Glavne karakteristike Web 2.0 su:

 Internet kao platforma – krajnji korisnici koriste aplikaciju u potpunosti putem web
preglednika
 korisnici kreiraju sadržaj i nad njim imaju kontrolu
 sadržaj pripada korisnicima
 društvena komponenta
 unaprijeđena grafička sučelja
 3. DRUŠTVENE MREŽE

Društvene mreže (social networking siteovi) najnoviji su fenomen u Internetskim

sferama. Riječ je o besplatnim online servisima koji korisnicima omogućuju raznolike poglede
komunikacije sa svijetom. Društvenim mrežama danas se koriste stotine miliona ljudi, a osim
onih neutralnih (generalne uporabe) postoje i servisi s određenom namjenom.

Slika 3. Najpoznatije društvene mreže

Društvene mreže su sajtovi na kojima možete da se predstavite, upoznate i družite sa

osobama istih interesovanja i sklonosti. Postale su hit proteklih godina, posebno među mlađim
korisnicima Interneta. Da li zbog napretka tehnologije ili zbog degradacije procesa socijalizacije,
danas se ljudi druže preko tastature. Socijalne mreže obuhvataju sve potrebe modernog čoveka;
od razmene recepata, do sklapanja prijateljstava i brakova, pa sve do brze internet zarade. Bilo da
skidate novu seriju ili ugovarate kupovinu novog kauča, ćaskate sa prijateljem ili učestvujete u
piramidalnoj prevari i na taj način zarađujete, uopšte nemate potrebu da se maknete od
kompjutera. Socijalne mreže u kombinaciji sa ostalim aspektima internet komunikacije vam
omogućavaju doživljaj ispunjenog društvenog života.
Poznate društvene mreže su Facebook, MySpace, Twitter, Bebo, Friendster, Hi5, Orkut,
Perfspot, Yahoo! 360, Zorpia, Netlog Amplify, Posterous... Pored velikih, javljaju se i manje
mreže lokalnog ili nacionalnog karaktera. Takve su one koje u osnovi imaju muzičke sadržaje
kao što je last.fm; namenjene održavanju poslovnih kontakata kao što je LinkedIn; one koje nisu
usko profilisane, do onih namenjenih isključivo objavljivanju kratkih poruka, gde korisnici pišu
o čemu trenutno misle, šta rade ili osećaju.
Ono što ljudi često rade na društvenim mrežama je pisanje i menjanje statusa. O
promenama statusa, osim na sajtu, obaveštenje je moguće dobiti i korišćenjem pojedinih desktop
aplikacija, ali i putem SMS-a.
 3.1. Istorijski razvoj društvenih mreža

Razvoj društvenih,mreža usko je povezan i sa razvojem Interneta i Web 2.0 servisa što se
najbolje vidi na slici 4.

Slika 4. Razvoj društvenih mreža kroz istoriju

 3.2. Društvene mreže kao dominantni servisi

S obzirom da su društvene mreže napravljene za obične korisnike, njihovo korišćenje je

krajnje olakšano, samim tim danas u svetu postoji 400 miliona korisnika Faceook-a. Što ni jedan
servis, bilo kog tipa, do sada nije postigao. U Srbiji se od svih Internet servisa (web, mail…) –
najviše koristi Facebook. To je potvrdila i anketa na Personal magazinu na prilično velikom
uzorku od skoro 900 anektiranih, sa postavljenim pitanjem: Koji društveni sajt najviše posećujete
i koristite?
Rezulate možete videti na sledećem grafu:

Slika 5. Prikaz društvenih mreža koje se najviše koriste

Prema istraživanju koje je sproveo adriatalk.com, Srbija se, među evropskim zemljama,
nalazi na 17. mestu po broju korisnika Facebooka.
Isto mesto zauzela je i po procentu koji pokazuje broj korisnika u odnosu na broj stanovnika, a
broj stanovnika Srbije koji otvoren nalog na ovoj društvenoj mreži iznosi 2.029.260.
Rast u odnosu na prošlogodišnje istraživanje iznosi čak 40%, a u odnosu na zemlje regiona,
Srbija ima ubedljivo najveći broj korisnika. Prati je Hrvatska sa skoro duplo manjim brojem
korisnika Facebooka.

Što se starosne strukture tiče, najviše je korisnika starosti izmedju 18 i 34 godine, čak 61%,
a posebno zanimljiva činjenica je da se najveći rast beleži u starosnoj grupi preko 65 godina.
Naravno, ovaj podatak treba uzeti sa rezervom, jer je istraživanje bazirano na podacima koje
korisnici ostave pri registraciji, a koji ne moraju nužno biti tačni.

Muškarci u Srbiji, kao i u svim ostalim zemljama regiona, i dalje prednjače po broju naloga
na Facebooku i to sa 56% u odnosu na žene.
Twitter koriste "obični" ljudi, poznate ličnosti, političari, vladine i nevladine organizacije,
medijske kuće i Internet portali, pa čak i američki predsednik Barak Obama. Trenutno nalazi na
trećam mestu po popularnosti (iza Facebook i MySpace sajtova), što je ipak veliki uspeh ako se
zna da je osnovan tek 2006. godine.
Sam sistem socijalnih mreža je takav, da je orjentisan prema određenom krugu prijatelja
samog korisnika, što dovodi do toga da se na njima lako mogu pronaći privatne stvari samih
korisnika, što za konvencionalne Web 2.0 servise nije slučaj. Da bi se nešto pojavilo na
internetu, moralo je da ima neku vrednost (umetničku, tehničku, naučnu...). Međutim, pojavom
društvenih mreža, širio se krug korisnika, koji su u mogućnosti da postave svoje kreacije na
Web-u, koje nisu od relevantnog značaja za širu javnost.

3.3 Dobre strane socijalnih mreža

a) Stalan priliv novosti

Ono što je mnogima primamljivo u vezi Facebooka je stalni priliv novosti od „prijatelja“,
starih i novih, to jest, ono što sociolozi zovu „ambijentalnom svešću“. Ovo nije nov fenomen: svi
su znali, od naših kromanjonskih predaka do Džejn Ostin, kako izgleda biti okružen neprestanim
brbljanjem drugih. Facebook je primamljiv zbog svoje sposobnost da reducira brbljanje celog
sveta na Internetu na veličinu koledža, ili sela, ili dnevne sobe.

b) Obrazovanje

Projekat namenjen edukaciji korisnika Facebook-a, sadrži se u tome što su napravljeni

profili pesnika, naučnika, književnika… opis njihovog života, dela i dostignuća. Projekat je
naišao na veliko interesovanje kod učenika, jer motiviše da slobodno vreme, koje i onako
provode na internetu, upotrebe u nastavnom procesu. Postoji i mogućnost za razvoj obrazovnih
aplikacija na Facebook-u, mada one, nažalost, nisu tako česte.

c) Lakša komunikacija i pronalaženje prijatelja

Socijalne mreže, u suštini, objedinjuju više različitih servisa koji su bili prisutni pre
nastajanja SOCIJALNIH MREŽA: blogovanje, razmena slika, razmena videa, razmena muzike,
e-mail, chat, interaktivne aplikacije, olakšana mogućnost razmene mišljenja i iznošenja stav
 3.4. Loše strane socijalnih mreža
a) Zavisnost

Kao i sa bilo čim drugim u životu, manijakalno korišćenje društvenih mreža može dovesti do
zavisnosti. Zavisnost o Facebooku još uvek nije uvrštena u službene liste bolesti i psihičkih
poremećaja, ali sa obzirom na manijakalno ponašanje sve većeg broja korisnika ovog servisa,
uskoro bi se mogla naći u nekoj medicinskoj publikaciji.

Štaviše, sve veći broj psihijatara i psihologa širom sveta izveštava da im se javljaju pacijenti
koji kao uzrok za svoje životne probleme upravo navode svoje prekomerno korišćenje
Facebooka.

Psiholog Joanna Lipari sa kalifornijskog univerziteta UCLA odredila je pet znakova koji
signaliziraju zavisnost o Facebooku:
1. Propuštate san zbog korišćenja Facebooka.
2. Na Facebooku provodite više od sat vremena dnevno.
3. Opsesivno pronalazite nekadašnje prijatelje i ljubavi na Facebooku i komunicirate sa njima.
4. Ignorišete poslovne obaveze; surfujete po Facebooku intenzivno tokom radnog vremena.
5. Pomisao na napuštanje Faceboka izaziva u vama nemir.

Pozitivni odgovori na priložene tvrdnje mogu da signaliziraju postojanje zavisnosti o

Facebooku, navodi Joanna Lipari te predlaže jednostavan test: probajte izdržati jedan jedini dan
bez Facebooka. Ako vam dan prođe u stresu i nemiru, definitivno ste zavisni o Facebooku.

b) Privatnost

Društvene mreže koristi veliki broj ljudi i samim tim ukoliko želite da zaštitite privatnost
vaših podataka, morate biti obazrivi koje informacije delite. Morate paziti na svaku fotografiju,
svaku ličnu informaciju, svaki video… Sve što objavite na Facebook-u automatski pripada ovoj
kompaniji, svaka fotografija, svaka informacija!

Možete ugasiti vaš nalog na ovoj društvenoj mreži, ali sve vaše informacije koje ste delili
ostaju sačuvane i skladištene na njihovim serverima. Facebook ima pravo upotrebe nad svim
podacima.
Vodite računa, jer je svaki vaš korak na Facebook-u je više nego vidljiv. Ukoliko primera
radi, ostavite komentar nečijeg statusa, fotografije, veze i sl, osim onoga čiji je profil,
informaciju o komentaru dobija i svako ko je tagovan(označen) na slici, a ako se komentari
nagomilaju- informaciju dobijaju i svi prijatelji tagovanih osoba. Ukratko, jedan komentar može
biti viđen i od onih za koje smo svesni, i za koje nismo.
c) Zloupotreba dece

Najviše pažnje u poslednje vreme srpska policija posvećuje suzbijanju zloupotrebe dece u
pornografske svrhe na internetu… Iako je deci do 13 godina zabranjeno da koriste Facebook, oni
su mu najverniji, a da bi napravili svoj profil samo treba da slažu da imaju na primer 15 godina.
Uglavnom ga koriste bez kontrole roditelja koji ponekad ne znaju ni šta je to Facebook, za šta
služi i kakve probleme i opasnosti može da uzrokuje. Zato se na profilima često mogu videti
slike razgolićenih devojčica, psovke, govor mržnje, pretnje, pornografski sadržaji... "Srbija je u
vrhu zemalja po korišćenju Facebooka. Deca od 7 ili 8 godina već imaju profile, nekad i više
njih. Problem je što se profili otvaraju bez kontrole, a ljudi ne znaju kako da se zaštite niti kako
da prijave zloupotrebu. Osim toga, pošto se lažni profili tako lako prave, i pošto svako može da
se predstavi kako hoće, ljudi često pomisle da mogu i da se sakriju", kaže Jovanović.

d) Zloupotreba platnih kartica, pretnje

U poslednje vreme svedoci smo pojave pretnji na društvenim mrežama kao što je
Facebook, ali i na drugim mrežama i putem elektronskih poruka. Nedavno je na Facebooku
osnovana grupa pod nazivom „Tadiću džaba ti blindirana mečka kad otvoriš vrata snajper te
čeka”.
Vremenom su, zatim, počele da se pojavljuju računarske prevare u kojima se
zloupotrebljavaju platne kartica. Lažnim platnim karticama, predstavljajući se kao njeni pravi
vlasnici, počinioci su elektronski kupovali robu. Uglavnom je to bila skupocena roba, kao što su
laptop računari, mobilni telefoni, audio i video-uređaji.
Reč je o „fishingu” koji podrazumeva da se pomoću različitih metoda socijalnog
inžinjeringa od vlasnika platne kartice prikupljaju podaci.

Postoji više načina, a jedan od najčešćih je slanje „spam” poruka u kojima počinilac
napada grupu ljudi, određenih korisnika jedne banke. Naime, počinioci se predstavljaju kao
osobe iz banke, administratori ili korisnički servis. Na stranicu poruke stave logo i napomenu da
je došlo do određenih sistemskih problema, zbog čega je neophodno da potencijalna žrtva na
određenom navedenom linku unese svoje korisničke podatke za tu banku. Taj link je pod
kontrolom počinioca i on kasnije prikupljene podatke preprodaje ili zloupotrebljava za
elektronsku kupovinu. Ovako se zapravo krade identitet osobe.

Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala zabeležilo je i slučajeve takozvane

kompjuterske osvete. Naime, veliki broj krivičnih prijava policija je podnela protiv osoba koje su
brisale računarske podatke sa drugih kompjutera ili su uklanjali bitne komponente računarskih
programa. Najčešće se dešavalo da to iz osvete rade bivši zaposleni firmama u kojima su dobili
otkaze.
Ovakve i slične strašne priče vezane za društveno umrežavanje postaju sve popularnije, dok
dugoročni uticaj mreže na naše društvo tek postaje očigledan.
 4. ZAKLJUČAK

Društvene mreže su prisutne u našem okruženju, a ljudi svakodnevno provode dio svog
vremena posjećujući takve siteove. Svakim danom broj korisnika društvenih mreža raste, a
njihov uspjeh ne iznenađuje, prvenstveno zbog toga što korisnicima nude besplatan pristup i
neograničenu mogućnost povezivanja sa drugim ljudima

Društvene mreže u komunikacijskom smislu novi način komuniciranja, dok u

društvenom smislu to je nova forma društvenosti, koja nameće i nove obrasce ponašanja i novi
način društvenog povezivanja u virtualnom svijetu.

Korisnici imaju mnogo argumenata kojima će opravdati svoj boravak u ovakvim

virtualnim zajednicama (od mogućnosti da se „sretnu“ s prijateljima koje godinama nisu čuli ni
vidjeli, preko poboljšanja društvenih veza sa ljudima sa kojima se u stvarnom svijetu ne stignu
sresti, do mogućnosti da se na jednom mjestu kreiraju foto album, dnevnik i adresar kontakata.)

S druge strane, njihovi protivnici će uvijek naglasiti svojevrsnu ovisnost koju one
izazivaju kod korisnika, smanjenje stvarnih kontakata u realnom svijetu u korist online
komunikacije, opasnost od krađe identiteta, smanjenu mogućnost zaštite privatnosti, pa sve do
zloupotrebe podataka iznesenih na njima.

Facebook se smatra vodećom društvenom mrežom svijeta jer ima 600 milijuna korisnika.
Razlozi njegove popularnosti su profili s pravim imenom i prezimenom te autentične informacije
o pojedinim korisnicima, jer svi žele znati što više o svojim poznanicima i prijateljima te
mogućnost kontrole privatnosti svakog korisnika. Prema vlastitim željama korisnik može sakriti
svoj profil i fotografije od nepoznatih ljudi.