ZLATKO GURSKY

ZLATWA FI JJIGA
LJEKOVITOG BILJA

TREĆE DOPUNJENO IZDANJE

UREDNIK
B R A N IM IR DONAT

NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE

ZAGREB
1985.
 STRUČNI RECENZENT
PROF. DR JOSIP KOVAČEVIĆ
 PREDGOVOR AUTORA DRUGOM IZDANJU

Ovo, drugo izdanje svoje knjige

posvećujem objema kćerima:
Jelis i I

U pismima koja sam primao, u dnevnoj štampi, na sajmovima

knjiga i prilikom prigodnih susreta, pokazalo se da je javnost
veoma povoljno ocijenila prvo izdanje ove moje knjige. Pohvala
vrijednosti njezina sadržaja i studiozni, a ipak svakome razum­
ljiv način njegove obrade bili su uzrok da je prvo izdanje ubrzo
rasprodano, pa se osjetila potreba ponovnog tiska. Time se oprav­
dava izlazak ovoga drugog, dopunjenog izdanja, kojim se udovo­
ljava želji javnosti, a ja joj se ovom prilikom zahvaljujem na pri­
znanju za moj rad.
Posebno se zahvaljujem izdavaču Nakladnom zavodu Matice
hrvatske i svim njegovim suradnicima, koji nisu žalili ni truda ni
sredstava da knjigu opreme dostojno svrhe kojoj je namijenjena,
i ugleda što ga ta kuća uživa u domovini i izvan nje.
Nastojao sam da knjigu sistematski i studiozno obradim, ka­
ko' bi svojim sadržajem koristila ne samo puku nego i klasično
obrazovanim krugovima.
Pri sređivanju materijala pomagala mi je moja kći Jelis-Liza,
pa joj se za to od srca zahvaljujem.
Poticaj za pisanje ove knjige neizmjerna je energija koja nam
stoji na raspolaganju u prirodi u izvornim oblicima, mnogo pri­
stupačnija od dugotrajnih laboratorijskih istraživanja i skupe
tvorničke proizvodnje umjetno sintetiziranih nadomjestaka. Nije
dakle besmisleno služiti se prirodnim izvornim sirovinama, uglav­
nom biljkama, od kojih se, zbog ljekovitog djelovanja, mnoge 6d
pamtivijeka upotrebljavaju kao lijekovi. Ali želimo li se njima
uspješno služiti, treba ih poznavati, znati njihovo djelovanje i
naučiti kada se i kako njima valja koristiti. A to je nauka ravna
školskoj farmakologiji, farmakognoziji i farmakoterapiji. Njezino
nepoznavanje dovodi do šarlatanstva, koje nema veze ni sa zna­
njem ni sa savješću.

5
 Ovom svojom knjigom želio sam potaknuti u čitaocu zani­
manje za ljekovito bilje; da bi naučio sam otkloniti mnoge nela­
gode uzrokovane oboljenjem nekog organa ili cijelog organizma.
U nadi đa će se čitalac uspješno koristiti ovom knjigom, osobito
ako nema liječnika u blizini, predajem je, u drugom, dopunje­
nom izdanju, javnosti s najboljim željama.
Autor
 PREDGOVOR

Zahvaljujući svom geografskom položaju naša zemlja obu­

hvaća — od Alpa na sjeveru, preko pitomih ravnica i brežuljaka,
brda i planina sve do Jadranskog mora i otoka na jugu — pod­
ručje veoma bogato različitim vrstama bilja. Mnoge od njih upo­
trebljavala je, a upotrebljava još i danas, pučka, ali i znanstvena
medicina za liječenje. Tako je s vremenom nastao pojam ljekovi­
tog bilja, tj. bilja koje, primijenjeno u slučaju bolesti, liječi, u
slučaju opasnosti od bolesti štiti organizam i sprečava oboljenje,
a kod zapuštenih, kroničnih bolesti olakšava i poboljšava stanje.
Ljekovite biljke pomažu i ljudima i životinjama. Razumije se,
postoje razlike u bolestima i liječenju ljudi i životinja, pa, kao što
se znanstvena medicina dijeli na humanu i veterinarsku, tako se
može podijeliti i ljekovito bilje.
Treba dobro upoznati ljekovito bilje, njegova svojstva i dje­
lovanje (ima ga i otrovnog), kako bismo ga, u slučaju potrebe,
mogli uspješno primijeniti.
Skupljači ljekovitog bilja i poznavaoci njegova djelovanja
crpu znanje iz tradicije i iz vlastitih iskustava. Ođ davnina uži­
vaju veliki ugled u narodu. Upravo su oni dali prve poticaje raz­
voju medicinske znanosti.
Suvremena farmacija još i danas upotrebljava velik broj lje­
kovitih biljaka u obliku čaja, ekstrakta, tinkture, praška i drugih
galenskih pripravaka.
U ovoj knjizi autor opširno opisuje više od 200 ljekovitih bi­
ljaka, koje su prikazane i slikama. Tako čitalac može upoznati te
biljke, njihova ljekovita svojstva i djelovanje, i naučiti da sam
priprema lijekove koji su mu gotovo uvijek pristupačni.
Naša javnost dobiva ovom knjigom vrlo dobar i koristan pri­
ručnik za prirodno liječenje, a ljubitelji prirodnih nauka odličan
priručnik sistematike ljekovitog bilja na latinskom, hrvatskom i
njemačkom jeziku, svrstanog abecednim redom po vrsti (species)
s oznakom porodice (familia) kojoj neka biljka pripada, mjesta
gdje raste, te vremena i načina sabiranja.
Slavonski Brod, 26. listopada 1976.
Ing. Vladimir Špoljarić
šumarski inspektor
 UVOD

Misleći da radi dobro, čovjek često postupa pogrešno i kvari

tok prirodnih procesa. Posljedica su poremećaji i nevolje koje, uz
ostalo, oštećuju njegovo zdravlje, ugrožavajući mu život i opsta­
nak. U takvim nevoljama treba potražiti*f)omoć u prirodi. Njezina ,
je pomoć pouzdana. Ona čovjeku omogućuje život, hrani ga i brani.
Sve nas više zabrinjava zagađenost zraka, vode i hrane kemi­
kalijama, otpadnim produktima industrije, plinovima iz tvornica
i motornih vozila, insekticidima, konzervansima, aromaticima i bo­
jama za hranu i piće, žestokim alkoholnim pićima, drogom; tome
se priključuje buka, preopterećenost u radu i prevelika žurba. Da­
nas ima zbog toga bolesti koje naši djedovi nisu poznavali, zbog
toga je većina ljudi bolesna i, usprkos svim nastojanjima moderne
medicine, mnogi umiru od infarkta, kapi i ostalih bolesti civili­
zacije. Da bismo spriječili ta zla, treba da se ponovo približimo
prirodi, da se što više krećemo na svježemu zraku a izbjegavamo
zadimljene, zatvorene prostore, da liježemo i ustajemo rano, a
umjesto što se trujemo različitim sredstvima za umirenje, protiv
bolova i nesanice, da se služimo prirodnim lijekovima, o čemu će
biti govora u ovoj knjizi. Ona želi uvjeriti čitaoca da lijek što ga
pruža priroda djeluje, iako možda nešto polaganije od sintetskih
lijekova, pouzdano i trajno. Prirodni lijekovi liječe uzrok bolesti.
To je tzv. kauzalna terapija. Ona ima velike prednosti pred tzv.
simptomatskom terapijom, ili liječenjem znakova (simptoma) bo­
lesti. Odstranimo li uzrok, nestat će i bolest; liječimo li znak, sim­
ptom, bolest traje i dalje. Snizujemo temperaturu, otklanjamo bo­
love, ali bolest može ponovo buknuti čim prestane djelovanje li­
jeka. Antibiotici, na primjer, katkada stvaraju imunitet, pa kod
ponovljene primjene više ne djeluju. Osim toga, iako često spa-
savaju život, mogu izazvati anafilaktički šok i čak smrt, kao npr.
penicilin, ili slabljenje sluha, vida, okusa i slično, kao npr. strepto-
micin. Dakako, liječnik o tome vodi računa, pa takve i slične li­
jekove smijemo uzimati samo pod njegovim nadzorom.
Bol je signal da nešto nije u redu, a temperatura je znak borbe
tijela proti uzročnika bolesti. Tu prirodnu obranu tijela potpo­
mažu prirodni lijekovi, i zato oni bolest zaista izliječe, a ne samo
zaliječe.

9
 U ovoj knjizi riječ je dakle o ljekovitim biljkama. Da bismo
se njima mogli služiti, moramo znati kako koja biljka izgleda, pro­
tiv koje se bolesti upotrebljava, kako djeluje i kako se priprema
za lijek. Razumljivo je da treba poznavati i nazive. Budući da u
svakom kraju naše zemlje jednu istu biljku često nazivaju dru­
gačijim imenom, a mnoge različite biljke nose isto ime, postoji
mogućnost zamjene biljaka, U takvom slučaju može se dogoditi
da biljka kao lijek ne pomaže, pa se za vrijeme takvog besko­
risnog liječenja bolest nesmetano razvija. Pogrešno odabrana bilj­
ka može tako stanje bolesnika još pogoršati.
Da bih to spriječio, poslužio sam se hrvatskim nazivljem iz
udžbenika naših istaknutih stručnjaka, osobito akademika prof,
dra Frana Kušana, zatim naučnom latinskom nomenklaturom —
ona ima tu prednost da za svaku biljku daje samo jedan naziv,
po kojemu je poznaje čitav svijet — i, naposljetku, budući da se
u našim krajevima upotrebljavaju i mnogi njemački nazivi za lje­
kovito bilje, dodao sam još i njemačko nazivlje. Mislim da sam
time posve isključio mogućnost zabune.
Navest ću samo jedan primjer na kojemu se vidi kako može
doći do zabune: Biljka Convalaria majalis ima hrvatski naziv, pre­
ma prof. Kušanu, đurđica, ali je ponegdje zovu šumarica — što je
zapravo druga biljka (Anemone nemorosa), negdje đurđevak —
što je treća biljka (Polygonatum officinale), a negdje opet drago­
ljub što je četvrta biljka (Tropaeolum majus)! Takvih primjera
ima, naravno, vrlo mnogo.
Biljni lijekovi djeluju i terapijski i profilaktički, pa se i znan­
stvena medicina i farmacija u posljednje vrijeme njima sve više
služe. Zbog toga se ljekovito bilje počelo već i plantažno uzgajati.
Naša je zemlja veoma bogata ljekovitim biljem. Ima ga po li­
vadama i šumama, u planinama i dolinama, uz potoke, rijeke i
putove. Ima ga u vrtovima i baščama, u kojima osim toga uzga­
jano povrće sadrži dragocjene minerale, vitamine i ostale tijelu
potrebne tvari. Dodamo li tome vođu, sol, jaja, brašno, šećer, ulje,
i mliječne proizvode, čak ugljen i pepeo od drva što također može
poslužiti za pripravu lijeka, zatim rasol kiselog zelja, voćne i
biljne sokove, voće i povrće konzervirano prirodno — bez boja,
mirisa i konzervansa, pa pčelinji med, imamo sve što je potrebno
za bilo koji lijek.
U ovoj će knjizi čitalac naći, uz savjete za liječenje bolesti,
također i uputu za pomoć u nezgodi, kako bi sebi olakšao stanje
do dolaska liječnika ili odlaska u bolnicu, a možda i oboje učinio
nepotrebnim. Mnogi će lijekovi poslužiti preventivno i profilak­
tički kod epidemija zaraznih bolesti, prehlada, upala i si.
Poglede znanstvene medicine nastojao sam uskladiti sa ovdje
objašnjenim prirodnim liječenjem.
Uputa u ovoj knjizi treba se strogo pridržavati. Nerazumno
upotrijebljeni, mogu i ovi lijekovi izazvati smetnje, pa i kompli-

10
kacije ako su kontraindicirani. Na primjer, preparate atropina
ne smije uzimati onaj, tko boluje od glaukoma. Neke lijekove ne
smiju uzimati ljudi koji boluju na bubrezima, jetri, itd. Zbog
toga u slučaju kad čovjek nije posve siguran ili mu je nešto ne­
jasno, prije nego što se posluži nekim lijekom treba da za savjet
upita liječnika ili ljekarnika, osobito kad je u pitanju lijek kod
kojega sam to izričito naglasio.
Za svaki sam lijek objasnio protiv koje se bolesti uzima, u
kojoj količini (npr. 1, 2, ili polovica male ili velike žlice, ili na
vrhu noža, jedanput, dvaput ili triput dnevno), u koje vrijeme
(npr. natašte, prije ili poslije jela, ili prije spavanja), i u kojem
obliku (npr. čaj, tinktura, ekstrakt, kaša, oblog, namaz, posip i
si.), pije li se ili grglja, treba li ga popiti najednom ili u g u f
jima u toku dana itd. U podnaslovu svake biljke: »Priprema lije
primjena i djelovanje« čitalac će naći sve potrebne upute.
Da bih olakšao traženje ljekovitih biljaka i njihovu identin-
kaciju, dodao sam abecedni popis ljekovitog bilja, a radi pre­
poznavanja pojedine biljke uz svaku se nalazi i njezina slika.
Ako čovjek ne bere ljekovito bilje sam, može ga pod ljekar­
ničkim nazivom, koji navodim pod naslovom svake biljke, ku­
piti u ljekarni, ili kod berača ljekovitog bilja. Razumljivo, berač
ne može biti bilo tko, nego savjestan čovjek i dobar poznavalac.
Na svaku kutiju ili omot u koji je biljka spremljena treba napi­
sati njeno ime da ne dođe do zamjene.
Prepuštam sada knjigu čitaocu s preporukom da se posluži
ljekovitim snagama prirode s punim povjerenjem da će mu one
sačuvati ili povratiti zdravlje.
Bit ću sretan ako ovo moje skromno nastojanje urodi plo­
dom — ako pomogne čovjeku u nevolji.
Zlatko Gursky

11
OPĆI DIO
i

O LIJEČENJU BILJEM

Promatramo li pažljivo kako neka biljka djeluje na organi­

zam čovjeka koji ju je upotrijebio, zapazit ćemo da neke organe
potiče na rad, podražuje i oživljuje, ili opet koči u radu, umiruje ,
i uspavljuje, a sve se to može iskoristiti za održavanje zdravlja
ili liječenje.
Kombiniranjem određenih svojstava pojedinih biljaka i nji­
hovih pripravaka možemo ljekovito djelovanje pojačati, prejako
djelovanje ublažiti, odnosno usmjeriti ga u određenom pravcu. Kao
primjer mogu poslužiti odlične kombinacije različitih »prsnih ča­
jeva«, pa čajeva za živce, za reguliranje probave, za bubrege i
mokraćne organe itd.
Radi upotrebe biljaka i njihovih pripravaka u svrhu liječe­
nja, i radi određivanja načina, vremena i količine uzimanja, treba
bezuvjetno poznavati farmakologiju, nauku o lijekovima, čitaocu
ove knjige to nije potrebno: on se može s povjerenjem poslužiti
njezinim savjetima, ali se mora strogo i točno pridržavati svih
uputa, jer nijedna nije nevažna i bezrazložna.
Ima veoma starih biljnih lijekova, još od vremena starih Egip­
ćana, koji su se zadržali u upotrebi sve do danas, što znači da su
tako uspješno odabrani i sastavljeni da nisu mogli biti zamijenje­
ni boljima. U ono vrijeme, kad se još ništa nije znalo o hormo­
nima, vitaminima, fermentima i si. liječnici su na osnovi zapa­
žanja i razmišljanja ipak pronalazili prave lijekove, takve, koji­
ma su mogli izliječiti neku bolest iako joj nisu poznavali uzroč­
nika.
Uza sve čovjeku poznate čimbenike, koji djeluju ljekovito ima
ih još do danas nauci nepoznatih, iako se njihovo djelovanje
osjeća. Zbog toga lijek proizveden iz neke biljke kemijski, indu­
strijski, nikada nije tako djelotvoran kao sama biljka. Mrtva tab­
leta C-vitamina sigurno nije isto što i sok istisnut iz živog limuna;
industrijski dobivena uljna otopina A-vitamina ne može biti jed­
nako korisna kao sok od svježe mrkve.
Priroda je najbolja ljekarna, čiji lijekovi ne remete tok pri­
rodnih procesa, nego te procese potiču, ispravljaju i održavaju
u ravnoteži.

15
 ŠTO JE LIJEK

■Lijek je sve ono što bolesnom čovjeku vraća prijašnju snagu

i sposobnost za život i rad obnavljanjem oštećenih organa i isprav­
ljanjem poremećenih funkcija. Lijek obično prepisuje liječnik, a
nabavlja se u ljekarni. U ovoj knjizi bavit ćemo se prirodnim
liječenjem pomoću biljnih lijekova. Ali se među ljekovitim biljka­
ma nalaze i one, koje su označene kao otrovne. O čemu je riječ?
Otrov je sve što šteti zdravlju, tj. koči, mijenja ili obustavlja
funkcije organizma — otrov oštećuje tijelo, ili ga čak usmrćuje.
Kako je onda moguće da se među ljekovitim biljkama nalaze
i otrovne?
Upotrijebljena u većoj količini ili koncentraciji nego što je
organizam može podnijeti otrovna biljka remeti ravnotežu i izaziva
bolest. Ali isti takav učinak može proizvesti i biljka koja se ne
smatra otrovnom, upotrijebljena u količini ili koncentraciji iznad
određene granice. Digitalis, curare, atropin i još mnogi drugi jaki
otrovi, koji izazivaju trenutačnu smrt, primijenjeni u vrlo malim
količinama mogu kao spasonosni lijekovi smrt spriječiti.
Otrovnost, dakle, počinje onda kad se prekorači određena ko­
ličina ili koncentracija. Drugim riječima: mala je količina lijek,
veća je otrov. Isto tako jednom ili dvaput uzeta određena količina
može izliječiti, a uzimana duže može izazvati trovanje ili smrt.
Tako dolazimo do pojma količine ili doze uzimanog lijeka u odre­
đenom pojedinačnom obroku i vremenskom intervalu. Lijek se
može i razređivati. To razrjeđivanje otrovnih lijekova — koje omo­
gućuje da oni djeluju uistinu kao lijekovi a ne kao otrov — ide do
u stotinke i tisućinke miligrama.
Najmanja — jednokratna — količina lijeka, koja još može
proizvesti promjene na bolesnom ili zdravom čovjeku, zove se
fiziološka doza, a najveća količina lijeka — također jednokratna
— koja još ne izaziva otrovanje a djeluje ljekovito, zove se mak­
simalna . doza. Da u slučaju dužeg uzimanja lijeka ne bi došlo
do tzv. kumulacije ili nagomilavanja lijeka u tijelu, određene su
i maksimalne dnevne doze. One obično sadrže trostruku maksi­
malnu dozu. Npr., ako je maksimalna doza 1 gram, onda je mak­
simalna dnevna doza 3 grama.

ŠTO JE HOMEOPATIJA

Na osnovi Hipokratova učenja o zakonu sličnosti, koje je

izrazio riječima: »Slično se sličnim liječi« (Similia similibus curan-
tur), postavio je Christian Friedrich Samuel Hahnemann svoju teo­
riju o homeopatiji (grčki: hćmoios = jednak, sličan, pathos = bo­
lest). Homeopatija je način liječenja minimalnim dozama onih li­
jekova koji, uzeti u većoj dozi, u tijelu zdrava čovjeka izazivaju po­
jave slične simptomima one bolesti što je želimo izliječiti.

16
 Kad bismo npr, od neke vrlo otrovne biljke uzeli veću dozu,
smrt bi bila neizbježna. Ako tu istu biljku upotrijebimo u dovoljno
velikom razrjeđenju, postat će jedan od najboljih i najpouzdanijih
lijekova homeopatske medicine.
Homeopatija se, dakle, služi veoma malim dozama, mnogo
manjim nego znanstvena medicina. Razrjedenje može biti tako
veliko da se jedva može zamisliti djelovanje lijeka. Takva home-
opatska razrjeđenja zovu se potence, a bilježe se slovom »D«. Raz-
rjeđenje Di dobivamo miješanjem 1 g lijeka sa 9 g tzv. vehiculuma
(vode ili alkohola); razrjeđenje D2 dobiva se miješanjem 1 g raz­
rjeđenja Di sa 9 g vehikuluma, D3 se dobiva miješanjem 1 g
razrjeđenja D2 sa 9 g vehikuluma, itd. Homeopatska doza je
obično D12 , a može biti čak i do D30.
U takvim se dozama i opasni otrovi mijenjaju u spasonosne
lijekove.

OBLICI BILJNIH LIJEKOVA

Svi prirodni lijekovi, spomenuti u ovoj knjizi, mogu se pri­

premiti u nekoliko oblika. Najčešći je oblik čaj, jer ga je najlakše
prirediti i najbrže je gotov. U specijalnom dijelu, u poglavljima
o upotrebi lijekova, opisani su pojedinačno postupci koji se pri­
mjenjuju. Ovdje samo skrećem pažnju čitaoca na potrebu da se
pridržava svih uputa, čak i kad mu se neka čini nevažnom, jer o
tome ovisi uspjeh liječenja. U potanja obrazlaganja postupaka neću
ulaziti, jer bi to zahtijevalo zadiranje u znanstvena područja, što
bi knjigu nepotrebno opteretilo.
Ako se čaj priprema od cvijeća ili mekanog lišća, obično se
ne kuha, nego samo popari kipućom vodom, poklopi, ukloni s va­
tre, ostavi poklopljeno određeno vrijeme (npr. 5, 10, ili 15 minuta),
zatim se procijedi i pije. Ako je lišće tvrđe i kožnato, može se
razmrviti i ostaviti duže poklopljeno, ponekad i po pola sata ili
više, pa tek onda procijediti. Priprema li se čaj od korijena, treba
korijen kuhati 10 do 30 minuta, ili još prije kuhanja preko noći
namočiti, pa ga sutradan kuhati u vodi u kojoj je bio namočen.
Neke se biljke uopće ne kuhaju, nego samo moče u vodi, i ta se
voda pije.
Tinktura je najprikladniji oblik lijeka, jer se dade lako do­
zirati — u kapljicama. Budući da su ekstrahirane tvari u vodi
netopive, one se u njoj talože, pa takve lijekove treba prije upo­
trebe promućkati. Zato se tinkture prave s alkoholom, a ako se
razrjeduju vodom, neposredno se prije upotrebe ukapaju u čašu
s malo vode ili na kocku šećera.
Kod tzv. unutarnje upotrebe, pojedinačna doza slabije tink­
ture iznosi obično pola do cijele kavske žličice, a ako je tinktura
jača, samo 10—30 kapi.

2 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja

17
 Za izradu iscrpina (ekstrakta) potrebno je poznavanje kemije,
upotreba tome prilagođenog posuđa i primjena određenih postu­
paka, pa je bolje prepustiti to ljekarniku.
Sirupi se pripremaju otapanjem šećera u blago zagrijavanoj
vodi. Na 16 dijelova šećera dodaje se 10 dijelova vode i 10%
iscrpine biljne droge, ili prokuhanog i procijeđenog voćnog soka,
a onda se sve zajedno jednom prokuha.
Kod kuće se mogu pripremiti i ljekovita vina (vina medicata),
koja se dobivaju miješanjem tekućih ili otapanjem krutih lijekova
u vinu. Ljekovita vina uzimaju se na žlice, likerske čašice ili male
čaše.
Sami možemo pripremiti i praške. Mljevenjem, tucanjem i
prosijavanjem droge dobit ćemo grube, polusitne i sitne praške.
Ovi posljednji, u obliku fine prašine, služe isključivo za unutar­
nju primjenu. Prašci se uzimaju kavskom žličicom ili na vrhu no­
ža. Treba poznavati težinu praška u jednoj kavskoj žličici, jer
sve žličice nisu jednako velike. Vršak noža iznosi približno polo­
vicu praška poravnane kavske žličice.
Izradbu kapsula, pilula, tableta, granula, čepića, melema i ma­
sti treba prepustiti ljekarniku.

KAKO SE LIJEČIMO LJEKOVITIM BILJEM

Neki se lijekovi piju ili jedu, ulaze dakle u tijelo kao svaka
druga hrana. Kao i hrana, lijek se apsorbira u tijelu i rastavlja
na svoje komponente koje krv raznosi po tijelu, pa one tako stižu
i tamo gdje se želi da lijek djeluje. Za to vrijeme lijek se mijenja
djelovanjem encima i različitih tjelesnih sokova, i to upravo tako
da on tijelu može koristiti.
Lijekovi se obično uzimaju poslije jela, jer tada najmanje
podražuju sluznicu želuca. Lijek koji treba brže resorbirati, a slu­
znicu ne nadražuje prejako, treba uzimati ili neposredno ili pola
sata prije jela. Da bi se nadraživanje sluznice još smanjilo, treba
s lijekom piti dosta tekućine. Ako je tekućina topla, nadražaj je
manji a resorpcija lijeka brža.
Kad lijek obavi svoju zadaću, tijelu više nije potreban i ono
ga izlučuje respiracijom (disanjem), transudacijom (znojenjem),
uriniranjem (mokrenjem) i defekacijom (stolicom).
Ako adsorpcija i eliminacija (izlučivanje) lijeka ne funkcionira
kako treba, lijek se kumulira (nagomilava) u tijelu i može izaz­
vati teške posljedice. To se obično događa kad se lijek uzima duže
vrijeme, ali i kod jednokratnog uzimanja ako je doza lijeka pre­
velika. "
Ako lijek ne uspije izazvati trajnu promjenu, pa se bolest
vrati, ili, točnije, nastavlja, znači da nije uklonjen uzročnik. Kao
što je rečeno već u uvodu, to je tzv. simptomatsko liječenje, tj.
liječenje simptoma bolesti, npr. boli, temperature i si. a ne ukla­
njanje uzroka koji ih je izazvao. Ako liječnik ustanovi da glavo­

18
bolja potječe na primjer od bolesne jetre, ili očiju, pa izliječi
jetru ili naočalama ispravi vid, i glavobolja će nestati. To je tzv.
kauzalno liječenje, tj. liječenje uzroka bolesti. Takvo je izliječenje
trajno, i bolest se više ne pojavljuje ni nakon prestanka uzimanja
lijeka.
Neke lijekove organizam ne podnosi. Ako je nepodnošljivost
prirođena, zovemo je idiosinkrazijom. U takvom slučaju tijelo jako
reagira i na najmanje doze nekog lijeka alergičnim sindromom,
koji može izazvati i anafilaktički šok.
Ponekad se dva lijeka, ili čak više njih, uzimamo li ih u isto
vrijeme, mogu upotpunjivati i pojačati učinak. Zato se lijekovi
često kombiniraju, ali pri tom treba paziti na njihovu moguću
međusobnu nepodnošljivost (inkompatibilnost), kao i antagonizam
ili suprotnost u djelovanju.
Antagonistički lijek može djelovati kao protuotrov, čak i ako
je sam za zdravo tijelo otrov. U slučaju otrovanja uzimaju se tzv.
intidoti (voda, mlijeko, sluzave tvari, bjelanjak i si.) i različita
sredstva za povraćanje, a ako sve to ne koristi ispire se želudac,
da bi se uklonio otrov.
Vidimo, dakle, da i otrovne biljke mogu poslužiti kao lijek i
kao protuotrov. Zbog toga su i uvrštene u ovu knjigu. Ali njima
se smije služiti samo liječnik i iskusan stručnjak.
Sve su to tek općenite napomene. Pojedinosti o pripremanju i
upotrebi lijekova opisane su uz svaku biljku posebno.
Vjerujem da će čitalac u ovoj knjizi naći lijeka za svaku bo­
lest. Ali, pravo ozdravljenje može očekivati od lijeka samo ako živi
prirodno, ako se ne truje nikotinom, alkoholom rnezđravim jelima,
ako je umjeren u jelu, ako slijedi prirodni ritam izmjene dana i
noći pa rano liježe i rano ustaje, ako boravi što je više moguće
na svježem zraku i ni u čemu ne pretjeruje. Pridržavajući se tih
savjeta pomažemo lijeku u borbi protiv bolesti, čuvamo i produžu­
jemo život. A treba znati da i starost može biti lijepa — ako je
nepomućena.

O PREHRANI I DIJETI

Vjerojatno je uvijek bilo ljudi koji su jeli više nego što je

potrebno, preopterećivali organe i tako poremetili njihove funk­
cije, što beziznimno dovodi do bolesti i skraćuje život.
Čovjeka je teško uvjeriti da mu je na štetu nešto što mu
prija, u čemu uživa. Zato je uzdržavanje od pojedinih jela, ili po­
vremeno uzdržavanje od jela uopće — što omogućuje da se pro­
bavili organi odmore, da se organizam očisti od suviška, obnovi
i osposobi za daljnju normalnu funkciju — uvedeno u nekim reli­
gijama kao vjerski propis.
Ne shvaćajući potrebu takvog uzdržavanja za zdravlje, a od­
bacivši ga kao religioznu obvezu, mnogi ljudi ugrožavaju pa i na­
rušavaju svoje zdravlje. A da se i dalje ne bi morali odricati pre­

19
obilnih ukusnih obroka, a ipak u želji da se riješe svojih tegoba,
oni nalaze kompromisno rješenje u »liječenju« različitim dijeta­
ma. Takve dijete, na žalost, ne mogu vratiti zdravlje oboljelom
organizmu, nego samo olakšavaju tegobe; jede se, naime, samo
ono što oštećeni organ još može podnositi.
Za normalan rad organa potrebno je mnogo različitih tvari
koje u tijelo mogu doći samo mješovitom, raznolikom hranom, a
ne jednoličnom kakvu propisuju naročito »stroge« dijete. Takve
dijete uskraćujući tijelu upravo potrebne tvari, mogu izazvati no­
ve, čak vrlo ozbiljne bolesti.
Zdrav čovjek može jesti sve na što je navikao, ali u količinama
koje odgovaraju normalnim potrebama tijela i njegovim mogućno­
stima prerade. Svako pretrpavanje hranom prava je ataka na zdrav­
lje. Ono opterećuje organe probave i krvotoka, izaziva fizičku i
psihičku tromost, smetnje u funkcijama organa, gomilanje suviška
otpadnih produkata tvarne izmjene, koji mijenjaju kemijske i fi­
ziološke procese u tijelu. Ti su depoziti, osim toga, i uzrok deblja-
nju. Zbog toga zdrav čovjek smije kao dijetu primijeniti samo
smanjenje količine hrane i ukidanje nepotrebnih obroka. To tre­
ba da bude osnova svake dijete za mršavljenje. Sve druge prepo­
ručivane metode i sredstava samo su trgovački posao, koji može
imati vrlo ozbiljne posljedice za zdravlje pa čak i za život.
Za bolesnog čovjeka dijeta je, naravno, opravdana, ali je mora
odrediti stručnjak na osnovi iscrpne anamneze, potrebnih pretra­
ga i promatranja pacijenta.
Nakon svega što je rečeno možemo zaključiti da i zdravi i
bolesni ljudi treba da se hrane razumno. To je i osnovni uvjet
zdravlja i osnovni uvjet liječenja od bolesti. ■

O DIJETI NAPOSE

Kao što je rečeno u primjeni dijete treba postupiti indivi­

dualno. Zbog toga ne želim ovdje ponuditi niz različitih recepata
pa prepustiti čitaocu da sam sebi postavlja dijagnozu i snalazi se
kako zna. Dat ću samo neke opće savjete da čitaocu budu pri ruci
kad mu zatreba — pod pretpostavkom da će se on, osobito ako je
bolestan, posavjetovati i s liječnikom.
Da bi zdrav čovjek održao svoje zdravlje i kondiciju, može
jesti (odnosno piti):
od povrća: blitvu, kelj, zelje, poriluk, korabu, mahune, krastavce,
zelenu papriku, a u manjim količinama: grah, leću, zeleni gra­
šak i krumpir — sve kuhano bez zaprške; ciklu, mahune, cvje­
taču — narezano, bez ulja, s limunovim sokom, kao kuhanu
salatu; ciklu, mrkvu, crvenu rotkvicu, bijelu rotkvicu, kra­
stavce, zelje bijelo i crveno, zelenu papriku, rajčice — bez
ulja, naribano prijesno, preliveno limunovim sokom, kao si­
rovu salatu;

20
od mesa: slatkovodne ribe, od morskih riba samo »bijele« ribe,
teletinu, junetinu, govedinu, janjetinu, piletinu, puretinu, sve
nemasno, kuhano ili pirjano u vlastitom soku; ako je meso
pohano, treba odstraniti ovojnu koru od jaja, brašna i mr­
vica;
od kruha: graham;
od žitarica: rižu;
od voća: grape, naranče, ananas, jabuke, limun, ribizi, borovnicu,
ogrozd, breskve, marelice, a u manjoj količini: grožđe, šljive
(osobito suhe), kruške, jagode, kupine, oskoruše, dud i banane;
od mliječnih proizvoda: samo svježi kravlji sir, jogurt, kiselo mli­
jeko, kefir, kuhano mlijeko (obrano), bijelu kavu (Kneippovu);
od čajeva: šipak, metvicu paprenu, matičnjak, lipu, kamilicu, bo­
siljak, miješani (narodni) čaj — sve s limunovim sokom, b~~
šećera, zaslađeno s malo meda, pravi čaj valja isključiti;
od pića: naravnu limunadu bez šećera, gorku ili zaslađenu s maio
meda; tvornički proizvedene sokove samo u maloj količini,
i to: breskvin, mareličin, borovničin, višnjin i malinov sok.
Ne preporuča se: tjestenina, pšenična krupica, bijeli kruh i pe­
civo, guska, patka, divljač, »plava riba«, sve vrste kobasica,
osobito krvavice, hrenovke, naresci, salame, svinjetina, suhi
sir, maslac, slanina, meso dimljeno (sušeno), pohano i na ma­
sti pečeno, punomasno mlijeko, kikiriki, orasi, kolači, keksi,
kreme, pudinzi, bomboni, čokolada i slatki sokovi. U manjoj
količini dopušteno je kiselo vrhnje (sa svježim kravljim si­
rom), vino i mineralna voda.
A evo nekoliko općih smjernica za najčešće bolesti, uglavnom
kronične (akutne i rijetke bolesti liječe se ionako bolnički).

Za one koji boluju na bubrezima:

Dopušteno: kruh, neslani maslac, svjež kravlji sir bez začina, npr.
papra, crvene paprike i si., špinat, mrkva, kelj, zelje, cvjetača,
grašak, mahune, koraba, leća, blitva, krumpir, poriluk, raj­
čice, riža, krupica, mast, ulje, margarin, tjestenina, kolači,
puding, pečeni nabujak, sirovo i kuhano voće, cikla i zelena
salata s limunovim sokom, marmelada, med, krastavci, slatko
i kiselo vrhnje, neslana slanina (bez začina) i naravni voćni
sokovi.
Samo u maloj količini dopušteno: gusto kiselo mlijeko, jogurt, te­
letina, riječne ribe, jaja, perad, blijeda šunka i salata od zele­
ne paprike (ne ljute!).
Potpuno zabranjeno: svi začini, kao papar, paprika, celer, peršin,
sol, kopar i si., sva slana jela, sve ostale vrste mesa, osobito
sušenog (dimljenog), kobasice i naresci, luk, rotkva, rotkvica,

21
 gljive, češnjak, šparga i kiselica, zatim vino, pivo, rakija, likeri
i ostala alkoholna pića. Kuhinjska sol i tekućine dopuštene su
samo u količini koju prepiše liječnik.

Za one koji boluju na srcu i krvnim žilama:

Jesti treba češće, ali u malim obrocima: mjesto u tri velika,
u 5—6 malih obroka. Me valja piti mnogo tekućine ni jesti hranu
koja sadrži mnogo tekućine, kao što su juhe, kompoti, sočna va­
riva, salate i voće. Kuhano voće treba jesti više kašasto, kao
pire. - ^■
Hrana ne smije biti začinjena, u dimu sušena, konzervirana;
treba izbjegavati hranu koja izaziva žeđ ili koja napuhava, kao
što je grah, leća, zeleni grašak. Soliti što manje!
Treba izbjegavati psihički i tjelesni napor. U toku prijepod-
neva i poslije objeda treba ležati po V* — 1 sat. Dnevno treba
spavati najmanje 7 sati. Važno je da stolica bude redovita, lagana
i izdašna. Lijekove treba uzimati točno po uputi. Ne smije se pušiti,
cmu kavu dopušteno je piti samo dvaput dnevno po šaličicu,.po­
slije jela. Alkohol nije dopušten.

Za one koji boluju od čira na želucu i dvanaesniku:

Hranu treba pripremati na maslacu ili ulju. Jesti treba u 6
malih obroka, nikada veću količinu odjednom. Jelo ne smije biti
ni vruće ni hladno. Treba ga dugo i dobro žvakati.
Dopušteno:
(od juha) prežgana, od riže, kaše, teletine, peradi, s ukuhanom
tjesteninom ili krupicom, juha od povrća;
(od mesa) teletina, perad, riba (kuhana, pirjana i pečena bez kore,
a ako je pohana, valja skinuti koru od jaja, brašna i mrvica);
(od povrća) špinat, blitva, mrkva, cvjetača, zeleni grašak, rajčica
i šparga, sve to pasirano ili kuhano, preliveno s malo maslaca
ili ulja. Mogu se uzimati i svježe istisnuti sokovi iz svježeg
povrća, pomoću sokovnika. Dopušten je krumpir kao pire
ili kuhan u slanoj vodi i preliven maslacem ili uljem, riža i
bijela krupica;
(od tjestenina) mliječno i obično pecivo, bijeli kruh (ne svježi!),
dvopek i kuhani valjušci, rezanci, tarana, makaroni, špageti;
(od salata) mlada zelena salata, glavatica i rajčica;
(od jaja) meko kuhana, pečena na maslacu (kajgana), s brašnom
kao omlet ili kao nabujak;
(od mliječnih proizvoda) mlijeko, svježe i kiselo, jogurt, svježi
kravlji sir, kiselo i slatko vrhnje, maslac;
(ođ voća) jagode, maline, kupine, grožđe, naranče, breskve, ribane
ili pečene jabuke (bez kore i kućice) i ostalo voće kuhano;

22
(od slatkih jela) nabujak od riže ili krupice, palačinke, drobljenac,
med u manjoj količini; .
(od napitaka) mineralna voda, čaj od kamilice, kakao 8 mlijekom,
bijela Kneippova kava bez cikorije.
Zabranjeno: pivo, vino, rakija, likeri i ostala alkoholna pića, crna
kava, sladoled, ledena pića, sva marinirana i kisela jela, dim­
ljena i mirodijama začinjena jela, sve vrste kobasica, osobito
krvavice, salame i naresci, svinjetina, ovčetina, guščetina, pa-
četina, divljač, salata mesna, majoneza, svinjska mast, slanina,
jela pripremljena na masti, pečenje, pohana jela, mahunjače
(osobito grah), kelj, zelje, na masti pečeni krumpir, sirovo i
nezrelo voće, krastavci, hren, paprika, gorušica, papar, češnjak,
celer, tijesto s kvascem, razne konzerve i oštri sirevi, svjež
krah, crni krah.
Poslije obroka treba na želudac staviti topli oblog i ležati 1 s
Prije spavanja popiti čašu mlijeka. Pušenje je najstrože zabra­
njeno.
Za one koji boluju na jetri: Nakon preboljelog akutnog stadija
preporuča se hrana bogata ugljikohidratima i bjelančevina­
ma a s malo masti, koja daje oko 2 500 do 4 500 kalorija.
Dopušteno:
(od juha) nemasna juha od mesa ili juha od povrća, s ukuhanom
tjesteninom, rižom ili krupicom;
(od mesa) nemasna teletina ili mlada junetina, riba, perad i jaja;
(od povrća) krumpir kao varivo ili pire, špinat, cvjetača, mrkva,
koraba, šparga, buča (tikva), blitva, rajčice i krastavci kao
varivo i pasirani, grah, zelje, repa, kelj, leća i rotkva, priprem­
ljeni isto tako;
(od tjestenina) sve vrste kruha, peciva, biskvit, pereci, palačinke,
drobljenac, valjušci, rezanci, krpice, makaroni, špageti, fide-
lini, tijesto s krumpirom;
(od žitarica) krupica, riža, kukuruzno brašno, zobene pahuljice;
(od mliječnih proizvoda) svjež kravlji sir;
(od voća) sve sirovo voće, a ako to pacijent ne podnosi, onda kom­
pot ili istisnuti svježi sok;
(od slatkih jela) nabujak od riže, bijele krupice, marmelada, džem,
slatko, med;
(od salata) zelena salata, blitva, rajčica, cvjetača, cikla, s malo
ulja i limunova soka; *
(od napitaka) čaj, kakao, Kneippova bijela kava bez cikorije, slaba
crna kava, čokolada i mlijeko.
Jela se mogu malo posoliti ako liječnik ne zabrani sol zbog
edema ili ascitesa. N i jesti ni piti ne valja prevruće; jesti treba
češće, u manjim obrocima.

23
Zabranjeno: sve vrste masnoća, kobasice, salama, masno meso,
kljukana perad, jetra, kavijar, svi umaci, češnjak, luk, kopar,
' sirovi krastavci, sirevi, orasi, kikiriki, feferoni, muskat, sva al­
koholna pića i duhan.

Za one koji boluju na žučnom mjehuru:

U akutnom stadiju, dok traju bolovi, može se uzimati samo
nešto ugljikohidrata u obliku zaslađene vode, voćnih sokova i čaja.
Poslije kad se bolovi smire, uzima se kašasta i pasirana riža, krum­
pir, krupica, tjestenina, sve to kuhano na mlijeku, zatim pasirano
povrće ili voće. Tek nakon potpunog oporavka može se prijeći na
obilniju hranu.
Dopušteno:
(od juha) nemasna juha od mesa, juha od povrća sa zaprškom na
maslacu ili ulju, s ukuhanom tjesteninom;
(od mesa) nemasna teletina, bijelo meso peradi, riba, blijeda šunka;
(od povrća) krumpir kao pire ili kuhan u slanoj vodi, preliven s
maslacem, špinat, cvjetača, mrkva, koraba, šparga, buća (tik­
va), blitva i rajčice, sve kuhano kao varivo, pasirano, preli­
veno maslacem ili uljem, ili na zapršci od maslaca ili ulja;
(od tjestenina) prepečen bijeli kruh, dvopek, staro pecivo, biskvit,
pereci, palačinke, drobljenac, sve kuhane tjestenine zamiješe-
ne s malo jaja ili bez jaja, a svakako bez kvasca, s malo ma­
slaca, tjestenina s krumpirom;
(od žitarica) pšenica, krupica, riža, kukuruzno brašno, zobene pa­
huljice;
(od mliječnih proizvoda) svjež kravlji sir, mlijeko;
(od slatkih jela) nabujak od krupice ili riže, bez jaja i kvasca,
džem, marmelada, slatko, med;
(od salata) zelena salata, blitva, rajčica, cvjetača, cikla, sve s uljem
i limunovim sokom;
(od voća) sve voće, kuhano bez kore kao kompot, voćni sokovi;
(od napitaka) čaj, kakao, crna kava (ne jaka!)
Ne smije se jesti ni piti prevruće. Jesti treba male količine
češće u toku dana, nikada mnogo odjedanput. Poslije jela treba
leći 1h do 1 sat, a na mjesto žučnog mjehura staviti topli oblog.
Zabranjeno: jaja, svinjska i gušća mast, slanina, margarin, loj,
suho meso, sve vrste kobasica, salama, narezaka, pečeno i po­
hano meso, svinjetina, govedina, divljač, kljukane guske i pat­
ke, gušća jetra, sva konzervirana jela, kavijar, sardine, svi
umaci, svi sirevi (osim kravljeg svježeg sira), krumpir pečeni
ili pirjani (restani), suhi grah, leća, češnjak, luk, rotkva, kra­
stavci, kelj, zelje, repa, dinje, lubenice, badem, lešnjaci, orasi,
sve tjestenine i kruh s kvascem i jajima, paprika, feferoni, sve
mirodije, alkoholna pića, duhan.

24
 Osim umjerenosti u količini važno je svako jelo dugo i dobro
žvakati, jer već u ustima počinje razgradnja hrane pomoću fer-
menata sline. U želucu se probava nastavlja djelovanjem želuča­
nih sokova. Jedemo li brzo i gutamo li cijele komade, ni slina ni
želučani sokovi ne mogu uspješno razgraditi hranu, pa ona dugo
leži u želucu neprobavljena, pritište i nadražuje sluznicu želuca
i izaziva njezinu upalu (katar). Od toga nastaju oštećenja koja
mogu s vremenom dovesti i do zloćudnih promjena.
Što se tiče alkoholnih pića, štetno ih je piti redovito, ali i
povremeno u većoj količini. Osim toga, osobito je važno da alko­
holno piće, ako ga ipak pijemo — a gdjekada to čak činimo radi
liječenja ili preventive — bude prirodno, nepatvoreno.
Djelovanje nikotina na krvne žile, osobito srca, dovoljno je
poznato: angina pectoris, infarkt i si. česte su njegove posljedice,
a da ne govorimo o kancerogenom djelovanju boja i mirisa 1o
jima se duhan »oplemenuje«, ili cigaretnog papira u koji je du
han omotan.

O BOLESTI U VEZI SA PRIRODNIM LIJEČENJEM

Govoreći o prehrani i dijeti, razjasnio sam pojavu bolesti kao

poremećaj funkcije organa. Uzrokom bolesti mogu biti i drugi
čimbenici, a ne samo nedostatak tijelu potrebnih tvari.
Kao primjer navodim tzv. prehladu, najčešću poznatu bolest.
Jedni kažu da nastaje kada ugrijanog, oznojenog ili prokislog čo­
vjeka zahvati propuh ili vjetar, kad mu obuća propušta vlagu,
ili kad zaspi na goloj zemlji. Drugi misle da nije riječ ni o kakvoj
prehladi, da propuh ne može prouzročiti tu bolest koju su nazvali
»influenca« (lat. influere = utjecati, prijeći na nešto) ili »gripa«.
Nađen je i uzročnik bolesti, Pfeifferov bacil, kojim se zarazi čo­
vjek ako se nađe u blizini oboljelog. Razmislimo sami o našim
iskustvima i sjetimo se onoga što smo naučili u školi.
Uzročnici bolesti, koje zovemo bakterijama, živa su stvorenja,
raširena u prirodi svuda oko nas kao i ostale biljke i životinje.
Ljudi bi dakle morali biti ili neprekidno bolesni ili, naviknuti na
njih, trajno imuni, tj. uvijek zdravi. A uistinu oni neki rjeđe neki
češće, obolijevaju samo ponekad. Kako to?
Svaki živi organizam za svoje postojanje uz ostalo mora imati
i mogućnost stvaranja obrambenih mehanizama za zaštitu od
bakterija koje ga razaraju i uništavaju. Znamo da neka živa stvo­
renja žive na račun drugih, hraneći se njima (grabežljivci), ili iz
njih (nametnici, bakterije). U prirodi postoje mehanizmi i procesi
kojima se jedni brane od drugih, kao npr. snaga kojom se može
nadvladati protivnik, osobito razvijen sluh, vid ili njuh da se
protivnik izdaleka zamijeti i da se može na vrijeme pobjeći, prila­
gođivanje okolici bojom i oblikom (mimikrija), pa lučenje smra­
da, žaoke, otrovni zubi i slično. Jedan je od obrambenih mehani­

25
zama organizma i sposobnost stvaranja, tzv. antitijela u krvi, koja
na sebe vežu bakterije i tako onemoguće njihovo djelovanje. Sli­
čnu zadaću imaju i bijela krvna tjelešca (leukociti), koja bakte­
rije »gutaju« (fagocitiraju) i rastvore, te tako unište.
Uvjete za postojanje i djelovanje obrambenih tvari u svome
tijelu čovjek može poremetiti nerazumnim postupkom. Tako će
npr. oboljeti ako vruć pije hladno piće, ako ga oznojena ili pro-
kisla zahvati vjetar ili propuh, jer takve okolnosti poremete nor­
malno stanje i stvore izvanredno, koje onemogući obrambene
snage da zaštite tijelo od bakterija i spriječe njihovo razmnoža­
vanje.
Organizam, dakle, može oboljeti kad mu oslabimo ili uništimo
obrambene snage. To se događa i zbog iscrpljenosti radom, zbog
slabe prehrane, noćnog bančenja itd. Kad obrambene snage nisu
oslabljene, organi funkcioniraju uredno i stvaraju sve što je po­
trebno za obranu od bakterija, pa organizam ne oboli.
Pri pojačanom zračnom strujanju (propuh, vjetar) znoj i voda
na površini tijela brže isparuje, oduzimajući mu potrebnu tempe­
raturu, pa se tijelo rashladi ispod optimalne granice. Sniženje
temperature otežava i akcije tijela. Tako npr. zimi teško mičemo
prstima, gmazovi i vodozemci (žabe i gušteri) jedva se miču, a
neke životinje zapadaju čak u tzv. »zimski san« te se, potpuno
neaktivne, čine kao da su uginule. Neaktivan organizam, narav­
no, ne može odoljeti bakterijama ako se u nj nasele i počnu se
razmnožavati. Produktima svoje tvarne izmjene truju organizam,
koji na to reagira tresavicom, povišenjem temperature, lokalnim
upalama, bolovima i ostalim znacima zaraze.
Prema tome, imaju pravo i oni koji kažu da tzv. influenca ili
gripa nastaje »prehladom«, jer se je organizam zaista »pre-hladio«
ispod temperature najpogodnije za njegovo normalno funkcio­
niranje, te tako izgubio sposobnost obrane od bakterija, a i oni
koji kažu da je to zaraza bacilom, protiv kojega se, iz opisanih
razloga, organizam nije mogao obraniti. Prehlada, dakle, nije baš
tako nedužna kako se misli. Njome oslabjeli organizam mogu,
osim Pfeifferova bacila, napasti i drugi uzročnici još mnogo opa­
snijih bolesti, kao npr. uzročnici upale pluća (pneumokoki), pa
Kochov bacil tuberkuloze itd.
Tresavica nastaje zbog trovanja tijela produktima bakterija.
Ti otrovi izazivaju, prema vrsti bakterija, simptome karakteri­
stične za dotičnu bolest. Kod tresavice se puls i krvotok ubrzaju,
što omogućava brži i veći priliv bijelih krvnih tjelešaca ili leu-
kocita koji gutaju bakterije i u sebi ih uništavaju.
Osim leukocita, bakterije uništava i visoka temperatura u ti­
jelu. Ako se temperatura lijekovima snizuje, bakterije se mogu
oporaviti, preživjeti i stvoriti novi soj bakterija koji uzrokuje
ponovno oboljenje ili recidiv, a kako su na dotadašnje liječenje
stekli otpornost, mogu dovesti u pitanje ozdravljenje, pa čak i

26
 život, te prouzročiti i nove epidemije izazvane tim novim sojem
bakterija, otpornih na dotadašnje liječenje, zbog čega treba pro­
naći lijek — a dok se on pronađe, žrtve su neizbježne.
Kulminacija borbe tijela protiv bakterija jest tzv. »kriza«, u
kojoj ih uništi visoka temperatura. Ako od te temperature ne bude
oštećen nijedan za život važan organ, npr. srce, mozak ili pluća,
onda kažemo da je »kriza sretno prošla«, i čovjek ozdravi. Po
život opasna oštećenja zbog visoke temperature, kao npr. pomu­
ćenje ili gubitak svijesti, zatajivanje srca itd., predusreću se stav­
ljanjem ledeno hladnih obloga na glavu, gležnjeve, zapešća i na
prsa iznad srca, ili Priessnitzovim oblozima oko prsiju, ili umata-
njem cijelog tijela u vlažne, hladne plahte prema Kneippu. U
takvom se slučaju svaka hrana potpuno obustavi. Pije se samo
dosta toplog čaja od lipe i bazge, s limunovim sokom i medom,
da se pospješi mokrenje i znojenje, kako bi se bakterijski otrovi
iz tijela što prije odstranili. Kod eventualne slabosti srca uzima
se šalica prave crne kave (bez cikorije!). Liječnika treba svakako
pozvati.
' Čim nastupi znoj enje, kriza je prebrođena. Temperatura poč­
ne opadati, a malaksali bolesnik osjeti potrebu za spavanjem.
Tada ga treba obrisati, brzo u suho presvući, dati mu malo limu­
nade, soka od ribizla ili slično, i pustiti da zaspi, jer će ga san
okrijepiti. Daljnjom njegom vratit će mu se snaga i zdravlje.
Temperatura je, dakle, korisna. Ona je prirodna obrana tijela,
kojemu treba dopustiti da u sebi »spali« sve bakterije. Dobrom
vanjskom njegom treba samo spriječiti nepoželjan tok bolesti.
Prednost je takvog liječenja u tome što, ako se postupi kako
treba, nema preživjelih bakterija koje bi, stekavši otpornost pre­
ma lijeku, mogle oboljelog ponovno ugroziti. Zatim, tijelo je vla­
stitom prirodnom obranom stvorilo u sebi tzv. antitijela, koja
nakon preboljele bolesti ostanu u krvi čineći tijelo za kraće ili
duže vrijeme, a ponekad — npr. kod šarlaha i još nekih bolesti
— čak i doživotno imunim protiv te bolesti.
Možemo, dakle, ostati zdravi ako uspijemo održati svoje tijelo
u optimalnim uvjetima i okolnostima na koje je prilagođeno. Bo­
lest se javlja najčešće ako nerazumnošću i nepažnjom to opti­
malno stanje poremetimo. Razumnim načinom života, uz preven­
tivne i higijenske mjere, onemogućujemo razvoj i razmnožavanje
bakterija i sprečavamo bolest.
Stari način liječenja osnovan je, dakle, na prirodnim zakoni­
ma. Priroda, kojoj pripada i čovjek, kadra je sama sebe održa­
vati, obnavljati i ispravljati oštećenja, dakle i liječiti. Ona to
umije svakako bolje od nas. Sve što mi znamo, naučili smo od
nje, promatrajući i skupljajući iskustva.
Zbog svega toga prirodna sredstva i metode liječenja ne mo­
žemo omalovažavati ili smatrati nadrilij ečništvom. Ta, školska se
medicina razvila iz pučke medicine, i iza liječenja prirodnim
sredstvima stoje mnoga značajna imena u povijesti čovječanstva,

27
kao što su: Hipokrat, Theophrastus Bombastus Paracelsus, Vin-
cenc Priessnitz, Sebastijan Kneipp, Christian Friedrich Samuel
Hahnemann, Karl Gotthielf v. Lehmann, Schussler, August Bier,
Bircher, Benner i mnogi drugi. Većini prirodnih lijekova nije se
do danas mogla odreći njihova ljekovita vrijednost, a mnoge još
nije uspjelo nadomjestiti nekim laboratorijskim pripravcima.
Spomenuti su liječnici svoja iskustva i znanje o prirodnom
liječenju zapisali u knjigama. Nekima od tih knjiga, npr. Kneip-
povom, služe se, ne bez razloga, još i danas mnoge obitelji. Da
prirodno liječenje nije plod šarlatana, svjedoči i to što i danas,
potkraj 20. stoljeća, suvremeni sveučilišni kliničari i učenjaci
svjetskog glasa, kao H. Leclerc, E. Perrot, F. Wohler, E. Fischer,
J. King, D. Hanbury, K. Hartwich, Thoms, Ružička, Pančić, Tu-
cakov, Fran Kušan, R. Gostuški, A. Vogel i mnogi drugi pišu o pri­
rodnom liječenju i primjenjuju prirodne preparate svježeg bilja.
Njihova se iskustva primjenjuju u mnogim klimatskim i kupa­
lišnim institucijama, bolnicama i klinikama.
Ostavljam čitaocu da sam stvori zaključak o vrijednosti i
opravdanosti prirodnog liječenja, te da odluči hoće li mu poklo­
niti svoje povjerenje.
Autor

28
SPECIJALNI DIO
I

I
I
 ABDOVINA

Sambucus ebulus L. — Caprifoliaceae

L jeka rn ičk i naziv: F o liu m , Fructus, Radix ebuli

Nalazište: Kao smrdljivi korov raste na vlažnim mjestima,

uz putove, vrtove, na rubu šuma i šumskih čistina.

Opis: To je jednogodišnja, zeljasta, 1— 2 m visoka biljka,

velikih nasuprotnih listova sličnih bazgi, perastih, sitno na-
zubljenih. B ijeli ili ružičasti cvjetovi razmješteni su na vrho­
vima grana kao štitovi. Imaju po 5 latica i 5 prašnika iznad
niske plodnice. Neugodno mirišu. Biljka je gorkog okusa. Plod
je mala, okrugla, crna boba. '

31
 Sadrži; U cijeloj biljci ima eteričnih ulja, gorkih tvari i
nekih šećera. U korijenu ima gorkih tvari i cijanogenetskih
heterozida, a u plodu jabučne, vinske i valerijanove kiseline,
pektina, tanina i antocijana koji mu daje plavu boju.
Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. Lišće i bobe ubiru se
u rujnu i listopadu, a korijen u listopadu i u proljeće. Plod je
kiselo-sladak i sluzav. Obično se upotrebljavaju lišće, plod i
korijen.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Cvijet (čim

procvate) kuha se kao čaj za pospješivanje mokrenja, smiri­
vanje živaca, protiv kašlja i promuklosti.
Pola kilograma usitnjenog korijena kuha se 2 sata u 5 1
vode. U tom toplom odvaru namaču udove oboljeli od reume.
Neki istodobno i piju od toga čaja 2— 3 šalice na dan.
Zgnječene zrele bobe, nakon stajanja 3— 4 dana, uzavru,
a kad se otopina razbistri, filtrira se, zasladi medom i pije
triput na dan po 1 žlicu prije jela, u proljeće i jesen, kroz
3— 4 tjedna, za proljetno i jesenje čišćenje krvi.
Svi dijelovi biljke, kad se piju kao čaj, odvar ili alkohola-
tura, izazivaju čišćenje, mokrenje i znojenje, pa tako izlaze iz
tijela loši sokovi.
Suhi korijen,, usitnjen u prah, upotrebljava se tako, da se
količina toga praha sa vrha noža prelije s 2,5 dl kipuće vode,
ostavi da kipi 5 minuta, a zatim procijedi i pije 1 šalica na
dan, i to po gutljaj svakih 1— 2 sata. Tako upotrijebljen čisti
bubrege, liječi vodenu bolest i bolest mokraćnog mjehura.
Djelovanje je jače kuha li se taj čaj uz dodatak peršina
(Petroselinum sativum) i 8— 10 zgnječenih smrekovih boba
(Juniperus communis) ili korijena zečjeg trna (Ononis spino-
sa) i kore krkavine (Rhamnus Frangula), u jednakim dijelo­
vima.
Rakija od abdovine neprijatnog je mirisa, izaziva glavo­
bolju i ne preporuča se za piće. Pomiješana sa vodom služi za
obloge protiv vodene bolesti. ■

32
 AGAVA AMERIČKA

Agava Am ericana L. — Liliaceae

L jek a rn ičk i naziv: Folia, radix Agavae

Nalazište: Donesena je iz Južne Amerike, raste kod nas u

Dalmaciji.
Opis: Ima oko 7 m visoku, golu, iz ružice listova izraslu
stabljiku, na čijem se vrhu rascvjetava golema metlica s mno­
go cvjetova. Oko 1 m dugačko, sočno mesnato lišće, koje pri
zem lji tvori tzv. ružicu, na vrhu je šiljato, a po obodu ima
oštre i vrlo šiljate bodlje. Cvate tek nakon 100 godina, a kad
procvate i donese plod, odmah ugiba.

3 Zlatna knjiga ljekovitog bilja

33
 Sadrži: U korijenu ima saponina, a u lišću kalcij um oksa-
lata.
Bere se: Upotrebljava se lišće, i to svježe, ili sok iscijeđen
iz lišća, ili lišće osušeno i samljeveno u prah. Najbolje je lišće
upotrijebiti malo prije nego što biljka procvate, ili dok je u
punom cvatu, jer je tada u njoj nakupljeno najviše aktivnih
tvari, a one m ijenjaju svoja svojstva čim biljka ocvate, jer
tada i ugiba.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Sok od aga-

vina lišća s malo meda liječi hripavac. List, istučen da omekša,
položen na ranu ili opeklinu, umanjuje bol i ubrzava zacje-
Ijenje. Ako se prašak od prepariranog lista rastopi u vodi
i pomiješa s medom, pospješuje zaostalu menstruaciju, liječi
reumu, žuticu, bolesti želuca i jetre. Suhi prašak agave uzima
se 3 dana, jedanput dnevno na vrhu noža, a četvrti dan 1/5 čaj­
ne žličice. Dalje ne! Pomaže protiv kaheksije i tuberkuloze.

34
 a l g i o b :ci ii

Aloe vulgaris Lam. —Liliaceae

L jek a rn ičk i naziv: A loe pulvis, extraction, emulsio

Nalazište: Uspijeva u krajevima Sredozemlja i u klijali-

štima uzgajača.

Opis: To je jednogodišnja biljka, zeljaste, oko 60 em vi­

soke, 4— 7 cm debele okrugle stabljike. Listovi su mesnati, bli-
jedozeleni, kopljasti, na rubu pilasti, s dugim bodljama. Crven
cjevasti cvijet ima 6 latica i čini duge, viseće cvjetne grozdove.
Na jugu Evrope cvate u lipnju.

35
 Sadrži; jaku gorku tvar, emodin, i biogene stimulatore
koji pojačavaju obrambene snage organizma.

Bere se: cijelu godinu. Za lijek se upotrebljavaju listovi,

tako da se iz njih iscijedi sok, i razređuje u alkoholu,,! to: 80 g
soka na 20 g alkohola.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Aloj djeluje

baktericidno. Primjenjuje se kod očnih bolesti, kroničnog ar­
tritisa, čira na želucu i dvanaesniku. Svježe odsječeni listovi
mogu, i pod nepovoljnim uvjetima, dugo sintetizirati biogene
faktore. Čim se odsijeku, stave se 12 dana u tamnu sobu kod
4— 8 °C, zatim im se odstrane bodlje, izrežu se na komade i u
zatvorenim staklenkama steriliziraju u autoklavu na 120° C.
Tako sterilno čuvaju se za ušivanje pod kožu — ali to već
ulazi u kompetenciju liječnika praktičara.
Samljeveni dijelovi lišća pomiješaju se s destiliranom vo­
dom ili fiziološkom otopinom 1:5, ostave stajati 2 sata, zatim
zakipe, procijede, ponovo prokipe 2 minute, pa filtriraju. Do­
biveni vodeni ekstrakt stavlja se u ampule, zatali i sterilizira
u autoklavu 1 sat kod 120® C, za potkožne injekcije po 1 ml
dnevno, kroz mjesec dana.
Sok lišća, pomiješan s ricinusovim i eukaliptusovim uljem,
daje emulziju koja liječi suhi i mokri epidermitis, te opekline
11 i I I I stupnja poslije rendgenskog zračenja.
Kuhanjem soka aloj a dobiva se staklasta, tvrda, gorka,
smoljasta masa neugodna okusa za unutarnju (peroralnu) i
vanjsku (parenteralnu) upotrebu. Kod unutarnje primjene aloj
polako ali sigurno čisti crijeva već u dozi od 0,2— 0,6 g. U većoj
dozi je škodljiv — 8 g može već usmrtiti! Za djecu ne dolazi
u obzir nikako! Pomiješan s malo šećera, sok pomaže kod
hripavca. Izvana primijenjen, na opeklinama prelivenim tim
sokom ili pokrivenim ploštimice presječenim listom, ubla­
žuje bol i zacjeljuje.
Protiv kronično otekle jetre i poremećene stolice kuha
se 5— 10 min. uvarak od % — % lista, ili 2 g praška sa po 1
čajnom žličicom samljevenog komorača (Foeniculum officina­
le), zgnječenih boba borovice (Fructus juniperi), prosenice (Tri-
gonella Phoenum Graecum) koliko stane na 2 vrha noža i baz-
ginog cvijeta (Sambucus nigra) koliko stane na vrh noža, u
1/-2 1 vode. Pije se 1 šalica kroz cijeli dan, u gutljajima.

36
 Protiv hemoroida, navale krvi u glavu, pluća i srce te za­
kašnjele menstruacije pomiješa se prašak aloj a, koliko stane
na vrh noža, sa po 1 čajnom žličicom kantariona (Hypericum
perforatum) i stolisnika (Achillea millefolium), ili prašak, ko­
liko stane na 2 vrha noža, rastopi u vodi i pomiješa s medom,
pa se to uzima 2 dana, a kasnije, 4— 5 puta, svaki treći dan
samo koliko stane na vrh noža.
Aloj se smije uzimati samo u malim dozama, nipošto stal­
no, a za vrijeme trudnoće i u slučaju plućnih bolesti nikako
(!), jer uzrokuje krvarenja i druge poremećaje.
Ako se prašak aloj a sa vrha noža popari s 2 dl vruće vode
i kuha dok zakipi, pa se tom ohlađenom vodom ispiru upaljen
i mutne oči, one ozdrave. Ako nakon ispiranja oči peku i svrb«
to je znak uspješnog djelovanja.
Stare gnojne rane i čirevi čiste se i brzo zacjeljuju ako se
jedanput na dan pospu debelim slojem alojeva praška, ili ispi­
ru uvarkom od 1 čajne žličice praška kuhanog 5 min. u ^ 1
vode.

37
 ANGELIKA

Angelica archangelica L. Umbelliferae

—

Ljek a rn ičk i naziv: Radix Angelicae

Nalazište: Raste na močvarnim mjestima, šumskim čisti­

nama, livadnim guštarama dolina i brda, a ponekad se nađe
i u vrtovima.

Opis: To je krupna, do 2 m visoka, uspravna i zeljasta

dvogodišnja biljka. Korijen jo j je mesnat i krupan podanak,
s mnogo dugih korijenčića. Stabljika, pri zem lji oko 6 cm ši­
roka, okrugla je, šuplja i crvenkasta, na vrhu razgranata. Li­
stovi su veliki, jajoliki, triput razdijeljeni, na rubu nazubljeni,

38
a pri dnu obuhvaćaju stabljiku. Imaju šuplje peteljke. Blijedi
žućkasto-zelenkasti cvjetići čine krupne štitaste cvatove na vr­
hovima grana. Plod je oko 7 mm dugačko, jajoliko, plosnato,
krilasto zrno, žućkaste boje. Biljka cvate u srpnju i kolovozu.
Ima ugodan miris, sličan vaniliji ili mošusu, i slatkasto-ljuti
okus.

Sadrži: U korijenu ima 0,30%— 1% eteričnog ulja, oko

6 % smole, pektina, tanina, citosterola, kumarina, angelicina,
jabučne i angelične kiseline i još nekih tvari. U plodu ima
0,5— 1% eteričnog ulja, oko 16% masnog ulja, kumarina i fe-
landrena.

Bere se: prve godine od svibnja do rujna, i to mladice bez

cvatova, a od kolovoza do rujna štitovi sa zrelim plodovima,
koje treba odmah rasprostrti i osušiti; rizom se može vaditi
već prve godine, prije nego što otpadne lišće, ali se obično
vadi u jesen druge ili u proljeće treće godine. Za lijek se upo­
trebljava korijen, stabljika, lišće i sjeme. Iz svježe narezanog
korijena curi mlječast sok.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Olakšava pro­

bavu, odstranjuje vjetrove i teškoće koje oni uzrokuju. U tu
se svrhu 5— 10 g praška suhog korijena, ili 5 g ploda i kori­
jena, popari sa 100 g kipuće vode, ostavi poklopljeno da stoji
2 sata, a zatim se procijedi i pije triput dnevno po šalica prije
jela. Čaj od svježih peteljki i korijena još je ukusniji zbog oso­
bite arome.
Tri velike žlice mješavine od 30 g korijena angelike sa po
15 g lincure (Gentiana lutea), kičice (Erythrea centaurium),
pelina (Artemisia absinthium) i šikaline (Cnicus benedictus) po­
pare se s V 2 1 kipuće vode; mješavina se zatim ostavi da poklop­
ljena stoji 2 sata, i nakon toga procijedi. Pije se po čaša 3— 4
puta dnevno prije jela. Liječi rak želuca, smiruje nervozni tr­
buh, potiče tek i probavu, tjera žuč, mokraću i plinove i ubla­
žuje grčeve od astme.
Za bolju probavu služi mješavina od po 25 g plodova an­
gelike, aniša (Fructus anisi), komorača (Fructus foeniculi) i
kumina (Carum carvi); 2 velike žlice popare se sa 100 g kipuće
vode, mješavina se zatim ostavi da stoji poklopljena 2— 3 sata,
a onda se pije po šalica, triput dnevno, poslije jela.

39
 Protiv nadimanja od vjetrova, grčeva i srčanih smetnji
uzmu se 2 velike žlice mješavine 30 g korijena angelike sa po
15 kg kamilice (Flores chamomillae), metvice paprene (Men-
thae piperitae), komorača (Fructus foeniculi) i kumina (Carum
carvi); mješavina se popari sa 100 g kipuće vode i, pošto odstoji
poklopljena 3 sata, pije -se po šalica triput dnevno poslije jela.
Svježa zelen, mladice i lišće, kuhani u slanoj vodi, služe
kao varivo. Od mladih svježih stabljika pravi se »slatko«, kom­
pot ili se kandiraju, pa se i zimi može iskorištavati ljekovitost
angelike za jačanje želuca i čišćenje krvi.
Pomiješana s kaduljom (Salvia officinalis) i hrastovim liš­
ćem (Folia quercus) u jednakim dijelovima, angelika liječi osip,
lišaje i drage kožne bolesti.
Korijen, kuhan s pola vode i pola vina, odstranjuje loše
sokove iz krvi, želuca i crijeva, uklanja nadimanje od vjetrova,
liječi venerične bolesti, dizenteriju, grčeve, hemoroide, žga­
ravicu i bolesti jetre, a izbacuje i sluz iz bronha.
Prah stučenog suhog korijena, pomiješan s rakijom, oja­
čava. Nekada su korijenom liječili i kugu, pa je zbog toga
prozvan »svetim korijenom«.
Doda li se angelikinom vinu lišća od pelina (Artemisia
absinthium), liječi rak želuca.
Dvije čajne žličice •praha ili stučenog korijena angelike,
poparene s ik 1 kipuće vode, piju se za liječenje žutice, hemo-
roida, vrućice i protiv naglog slabljenja nakon teških bolesti,
naročito upale pluća ili porebrice.
Sitno izrezano korijenje angelike, 50— 70 g moči se 3 dana
u vinu ili rakiji, a zatim se sve zajedno kuha oko 10 min., pa
se tome doda mješavina jednakih dijelova korijena odoljena
(Valeriana officinalis), pelin (Artemisia absinthium) i tinkture
iđirota (Acorus calamus). Tako dobivamo izvanredan lijek za
različite bolesti. U slučaju upale uha uštrca se u uho iscije­
đeni sok svježeg korijena — i upala nestaje.
Prašak suhog korijena angelike, koliko stane na vrh noža,
uzima li se jedanput dnevno u toploj vodi ili juhi, pomaže kod
svih bolesti navedenih u ovom poglavlju. Rekonvalescentima
vraća snagu, a rane posipane tim praškom brže zacjeljuju.

40
 AN1Š

Pimpinella anisum L. — Um helliferae

L jek a rn ičk i naziv: Fructus anisi

Nalazište: Uzgaja se na vapnenom tlu, na zaštićenim sun­

čanim mjestima vrtova.

Opis: To je jednogodišnja, zeljasta, oko 1 m visoka,

uspravna, tanka, valjkasta i šuplja stabljika, prilično razgra-
njena i pahuljasto dlakava. Donji su listovi okruglasti, na du­
gim peteljkama i krupno nazubljeni, srednji dvostruko pe-
rasti, a gornji uski, kopljasti i triput razdijeljeni. Sitni bijeli

41
cvjetovi čine štitaste cvatove. Pojedini cvijet ima 5 latica, 5
prašnika i nisku plodnicu, u sredini uzdužno pregrađenu, pa
je stoga i plod uzdužno podijeljen na dvoje. Plodovi su ka-
lavci s gustim prilegnutim dlakama. Sivo-zelene su boje, spljo­
šteni, puni masnog eteričnog ulja, ugodna mirisa i okusa, slič­
nog komoraču ili kuminu.

Oprez! Sjeme je vrlo slično otrovnom sjemenu kukute ili

trubeljike.

Sadrži: željeza, 1,5— 4% eteričnog ulja, oko 10% masnih

ulja, 20% bjelančevina i šećera. Anišovo ulje ima 80— 90%
anetola, zatim estragola, anizaldehida i anišove kiseline. Na
zraku i svjetlu anišovo se ulje kvari i postaje otrovno. Zato
ga treba držati na hladnom i tamnom mjestu, u boci od žutog
stakla s brušenim staklenim čepom.

Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu, a suhi i zreli plodovi

beru se u rujnu i suše na zračnom mjestu, uz često prevrtanje.
Plodove, koji se obiru po dvaput u sezoni, treba očistiti od pe­
teljki i odmah osušiti, jer inače pocrne, dobiju neugodan mi­
ris i moraju se baciti.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Od suha kori­

jena stuče se 6 g praha, moči se 12 sati u mješavini 1,5 dl vode,
1,25 dl vina i 2 velike žlice meda, zatim se sve prokuha 5 mi­
nuta i pije po 2 šalice u toku dana, svakih 1k sata po žlica, radi
čišćenja krvi, izlučivanja loših sokova iz tijela, podraživanja
živaca na rad, odstranjivanja sluzi iz pluća, čišćenja želuca,
mjehura i bubrega, ili ispravljanja neurednog menzesa.
Uzmemo li 1 čajnu žličicu čaja od anišova sjemena, ili 1h
žličice u prašak samljevenog korijena progutamo s malo vode,
ili 3— 4 puta na dan uzmemo na vrhu noža stučenog sjemena
i zalijemo s malo vode ili vina, to liječi od astme, jača tek,
uklanja besanicu, štucanje i histeriju. Prašak korijena pomi­
ješan s medom liječi kašalj, grčeve želuca i trbuha.
U litrenu staklenku s vodom stavimo, dobro zatvoreno,
stajati 4— 6 tjedana na toplom: 50 g samljevenih sjemenki ani-
ša, 50 g komorača (Fructus foeniculi), 25 g osušene, u prah
stučene limunove kore i % kandisa; pije se natašte 1 kavska
žličica na dan, radi jačanja probavnih organa.

42
 Kavska žličica samljevenog sjemena aniša, kuhanog
5— 10 min. u šalici mlijeka s 1 velikom žlicom meda, uklanja
vjetrove i ublažuje kašalj.
Prsni čaj od 10 g aniša i 10 g divizme (Verbascum thap-
siforme), poparenih u vodi rastopljenim kandisom, jača, održa­
va zdravlje i sprečava mnoge bolesti, ako se svako jutro uzme
još 6— 8 kapi anišova ulja s malo starog vina ili voćnog soka.
Protiv nesanice, s glavoboljom ili bez nje, žvaču se sjemenke
aniša, koje ujedno djeluju i kao blagi laksans, dojiljama sti­
muliraju stvaranje mlijeka, kod djece čiste od glista, a pomi­
ješane s konjakom liječe i skorbut.
Protiv bronhitisa uzima se dnevno, u običnom čaju, 6— 8
kapi alkoholature od 4 g aniša i 1 g sumpornog praška (Flor
sulphuris). Manja količina potiče organe na rad, a veća uzro­
kuje težak san.
Aniš se uzima kao čaj •pripremljen od 1 kavske žličice sje­
menki na šalicu kipuće vode, kao prašak od 0,2— 2 g na dan,
kao tinktura 1— 3 g na dan, kao alkoholatura: 2 g anišove
tinkture i 89 g 90-postotnog alkohola, i to 5— 15 g na dan.

43
 ARIŠ

Larix europaea D. C. — Pinaceae

L jek a rn ičk i naziv: Laricis cortex, gemma et fo liu m
Oleum Therebinthinae

Nalazište: Ceste u gorskim i planinskim šumama, ili kao

ukras u parkovima.

Opis: To je uspravno, 20— 30 m visoko stablo, tankih pog­

nutih grana. Listovi su mekane iglice, od kojih 20— 60 čine
kitice. U jesen otpadaju. Smeđecrvena kora stabla je ispu­
cana. Cvjetovi su muški (prašnički) i ženski (plodni). Ženski
čine crvene rese, čije zelene ljuske odrvene u češere ili šišar­
ke, dugačke do 3 cm.

44
 Sadrži: željeza, kalija, kalcija, natrija, fosfora i terpenti-
nova ulja, (»Venecijanski terpentin« ili Therebinthina veneta),
u kojemu je 20— 22% eteričnog ulja, a ostalo je smola. Osim
toga ima gorkih tvari, jantarne i m ravlje kiseline u tragovima,
borneola i pinena, u kori tanina i koniferozida, u lišću oko
130 mg % vitamina »C «, 0,2 % šećera meletoze i eterskog
ulja ugodna mirisa, a u sjemenkama 9— 12 % masnog ulja i
7 % dušičnih spojeva.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Terpentinsko

ulje ariša služi za vanjsku upotrebu, za flastere, zatim kao
aerosol za osvježenje zraka u dvoranama s mnogo ljudi, i za
inhalaciju — samo ili pomiješano s uljem eukaliptusa, bo~a
ili jele. U tu se svrhu 5— 6 kapi ulja stavi u posudu s kipućom
vodom, pa se udiše para. Pri tom se ručnikom pokrije posuda,
nos i usta, a oči moraju biti slobodne. Udiše se kroz nos, a
izdiše na usta. Poslije inhalacije ne valja oko % sata govo­
riti niti piti hladnog pića. Kfajbolje je inhalirati navečer, prije
nego što se legne u krevet, je r se poslije inhalacije najmanje
1 sat ne smije izlaziti. Pušenje je apsolutno zabranjeno, a ni
drugi ne smiju pušiti u toj prostoriji.
Kupelji za rekonvalescente i živčano slabe dodaje se ođ-
var od 1 kg ariševih iglica i nasjeckanih zelenih, svježih če­
šera, što se kuha 2 sata u 10 1 vode.
Upaljene rane i čirevi oblažu se zgnječenim mladim igli­
cama.
Čaj od 20 g kore i mladica, kuhan 1k sata u 2,5 dl vina s
1 velikom žlicom meda, pije se svaki dan, po 1 šalica nataste,
radi čišćenja krvi, stimuliranja na mokrenje, liječenja od vo­
dene bolesti (u početku), žutice i reume.
Praškom od suhe kore posipaju se rane i čirevi.
Iz kore izbušenog ariša curi mirisava smola. Uzmemo 4 g
te smole i s 3 velike žlice meda kuhamo u 2,5 dl vina; osta­
vimo da poklopljeno stoji 1/z sata, i zatim pijemo svaka 2 sata
po 1 žlicu. Taj napitak drobi kamence i pijesak i omogućuje
njihovo izlučivanje iz bubrega, iz žučnog i mokraćnog m je­
hura. Isti napitak koristi i protiv upale grla.

45
 Terpentinsko ulje iz arišove smole dodaju ljekarnici ma­
stima i melemima, je r omekšava, ublažuje upale i jača otpor­
nost tkiva.
Radi liječenja od upale grla ili bronhija i od hripavca
dobro je 15— 20 min. duboko udisati pare kipuće vode u koju
smo stavili 10 kapljica arišova ulja (Oleum therebinthinae).
U slučaju upale živaca tim se uljem mažu bolna mjesta, a pro­
tiv reume, gihta i trganja dobro je takva mjesta masirati m je­
šavinom jednakih dijelova arišova ulja, ulja smrekovih iglica,
ulja jelovih češera, kamforova ulja, hlapljivog linimenta i opo-
deldoka.

46
 ARTIČOKA

Cynara scolymus L. ■
— Compositae
L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a k op eji

Nalazište: Raste u vrtovima i plantažama primorskih kra­

jeva cijele Europe, naročito Italije i Francuske, i oko Paci­
fika,

Opis: Ima velike cvjetne glavice s mesnatim, sočnim cvje-

tištem, mesnatim ovojnim listovima i sočnom bazom. Ti su
sočni dijelovi omiljeno povrće. Sirova se ne jede, jer je teško
probavljiva.

47
 ' Sadrži: različite mineralne sastojke, gorke tvari, eucin i
razmjerno mnogo vitamina »A «. Ljekovitost, koja nije mala,
potječe od gorkih specifičnih tvari u lišću i korijenu. One
imaju posebnu aromu i sadrže djelotvorne tvari koje potiču
jetra na protjecanje žuči. Tako djeluje još i korijenje nekih
azijskih biljaka, npr. Curcume i si.

Bere se: kao i ostalo plantažno povrće, u lipnju i srpnju,

kad dozriju cvjetne glavice. -

Pripremanje lijeka, primjena i-djelovanje: Čaj lišća arti­

čoke vraća tek, pomaže probavu masti, stimulira mokrenje,
liječi jetru i žučni mjehur, odstranjuje iz krvi ureu, otrovni
produkt poremećene izmjene tvari u tijelu, liječi od žutice,
kongestije i ciroze jetre. Pomaže i u slučaju oboljele slezene,
pijeska u bubrezima, gihta, reume, podagre i otoka od vo­
dene bolesti.
Namočena u vrućem, slabom bijelom 'vinu kao čaj, uzima
se također u slučajevima svih navedenih bolesti nastalih zbog
poremećene izmjene tvari u tijelu. Starijim ljudima pomaže
naročito u slučaju azotemije, tj. trovanja otrovima vlastitog
tijela, koje uzrokuju oboljeli bubrezi, zastoj mokrenja i slično.
Za lijek se priprema tinktura iz svježe biljke. Može se
upotrijebiti i ekstrakt, ali je tinktura prikladnija jer dobro
podnosi miješanje s drugim tinkturama svježih biljaka, koje
potiču jetrene funkcije, npr. s Chelidoniumom ili Boldom, od
kojega je poznat odličan lijek dra Vogela iz Švicarske »Bol-
docynara«. .
Pri današnjoj premasnoj hrani dobro je povremeno uzeti
neko sredstvo koje olakšava da žuč otječe u crijevo, a jetru
potiče na intenzivniju funkciju. Time se izbjegava opasnost od
navedenih poteškoća sa žučnim kamencima. Ako znamo da
je jetra regulator zdravlja, kojemu treba primjerena njega,
sigurno ćemo tom savjetu pokloniti veliku pažnju.

48
 Prunus amygdalus com m unis L. — Rosaceae
L jek a rn ičk i naziv: Aqua amigdatarum

Nalazište: Uspijeva u zemljama oko Sredozemnog mora,

a kod nas u Dalmaciji i Primorju. •

Opis: To je drvo visoko oko 4 m, dugoljastih, šiljatih, na

rubu nazubljenih listova. Kod nas cvate već u siječnju, prije
svih drugih voćaka. Cvjetovi su ružičaste boje. Plod je dugo­
ljasta koštica s jednom, rjeđe dvije sjemenke, prevučene sme-

4 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja

49
đom kožom koja u toploj vodi omekša i lako se skida s jezgre
sastavljene od dviju uljastih, plosnatih i mesnatih kotileđona.
Postoji gorki badem, čije je sjeme gorko, a pri žvakanju se
osjeća miris po cijanovodičnoj kiselini i benzaldehidu. Ta je
vrsta otrovna. Slatki, jestivi badem ima potpuno bijele koti-
ledone, a gorki žućkaste.

Sadrži: Gorki badem (Amygdalus amarus) razlikuje se od

slatkoga (Amygdalus dulcis) samo po tome što u njegovu sje­
menu ima heterozida amigdalozida, a u sjemenu ga slatkog
badema nema. U slatkom bademu, osim toga, ima više šećera
i ulja. Otrovno sjeme gorkog badema smije se upotreblja­
vati samo u svrhe liječenja, ali i to vrlo oprezno; za jelo ni­
kako.
Sjeme gorkog badema sadrži 40— 55% masnog ulja, oko
5% šećera, oko 25% bjelančevine, 2,2— 4% amygdalina, za­
tim sluzi, gume i cijanogenetskog heterozida koji daje gor­
kost (a baš je on ljekovit). S vodom i encimom emulzinom
hidrolizira se u cijanovodičnu kiselinu, benzaldehid i eterično
ulje (Oleum amygdalae amarae aethereum). Cijanovodična je
kiselina jak otrov, pa nešto više sjemenki može izazvati smrt.
Voda gorkih badema (Aqua amygdalarum amarum) narkotik
je i sedativ. Najveća doza je 6 g badema za odraslog. Bade-
movo ulje sadrži oko 80 % trioleina.
Od slatkog badema dobiva se emulsio amygdalarum dul-
cium, a od bademova ulja emulsio oleosa.

Bere se: potkraj ljeta, kad sjeme potpuno dozre. Tada se

rasprostrto suši na propuhu. Sprema se u ljusci, kao orasi, a
kad se želi upotrijebiti, razbijaju se koštunjave ljuske.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Gorki badem

mora se zbog otrovnosti upotrebljavati vrlo oprezno, i to po­
miješan sa slatkim. Oba umiruju bolove. Tzv. mlijeko gorkog
badema uzima se protiv groznice, bolesti želuca i crijeva, a
umiruje i srčane bolove. Priprema se ovako: Sjeme badema
(50 g) moči se u toploj vodi da s njega padne kožica, zatim se
u porculanskoj posudi (tarionici) zgnječi s malo hladne vode
(100 g) i šećera (50 g), a kad se šećer rastopi, sve se procijedi

50
kroz čistu lanenu krpu i pije kao limunada. To m lijeko osvje­
žuje u .slučaju zamorenosti živaca.
M lijeko gorkog badema priprema se od 6 g slatkog ba­
dema, 4 g gorkog badema, 60 g šećernog sirupa i ih 1 hladne
vode. To se m lijeko ne pije kao limunada, zbog otrovnosti,
nego tek po 1 veliku žlicu triput dnevno, poslije jela.
Mnogi grizu po 1 slatki badem (sjeme) dnevno protiv žga­
ravice i boli od želučanog čira. Često se mjesto masnih oraha
za kolače upotrebljava mljeveni badem, pa uz užitak ima i
koristi od njegova ljekovitog djelovanja. Zbog opasnosti da se
u industrijskim proizvodima među slatkim nađu i gorki ba­
demi, bolje je kloniti se likera i sličnih proizvoda od badema.
Ulje slatkog badema blagi je laksans za djecu. Sirupus amyg-
dalinus i emulsio amygdalina oleosa uzimaju se protiv kašlja.

51
 BAZGA

Sambucus nigra L. — Caprifoliaceae

L jek a rn ičk i naziv: Flores sambuci

Nalazište: Raste samonikla na rubovima šuma, uz plotove,

ograde i živice u naseljima, na zapuštenim i neobrađenim mje­
stima i uz jarke gdje ima vlage.

Opis: To je oko 4 m visok, stablu sličan grm, čije šuplje

grane, drvenaste, ispunjene bijelom, mekanom, spužvastom
srčikom, imaju nasuprotne izrasle neparno peraste listove, sa­
stavljene od po 3, 5 ili 7 jajolikih, šiljastih lisaka nazubljenih
rubova.

52
 Vrlo sitni, žućkasto bijeli cvjetići jakog mirisa čine razgra­
nate, štitu slične plosnate cvatove. Imaju po 5 latica, 5 prašni-
ka i podraslu plodnicu.
Vanjska kora drva i grana siva je i bradavičasta, a unu­
tarnja kora, ispod nje, svježa je i zelena.
Plodovi su ljubičasto crne bobice s crveno modrim sokom.

Sadrži: cijanogenetski heterozid sambunigrozid, koji uzro­

kuje znojenje, zatim flavonski heterozid rutozid, oko 0,25%
eterskog ulja, zatim tanin, smolu, 6— 8% invertnog šećera,
1— 1,5% organskih kiselina, antocijana, holina i vitamina »€ «.
Kora i list sadrže, osim toga, alkaloid sambunigrin i pu
tivne smole. Kora sadrži još saponina, tanina i holina. U <
loj biljci ima željeza, kalija i natrija, a u bobama jabu _„„
kiseline.

Bere se: lišće, kora i korijen u proljeće, cvijet u lipnju,

dok se nije posve rascvao, a bobe potkraj ljeta, kad đozru.
Sivi vanjski bradavičasti sloj kore ostruže se prije upo­
trebe i baci, a upotrebljava se samo onaj unutarnji, ze­
leni. Cvijet se bere za toplih i suhih dana. Cijele kite objese
se na konop ili razastru na papir na toplom mjestu ili na pro­
puhu, da bi se što brže osušile i ostale žutobijele. Ako cvijet
posmeđi, ili uopće potamni, valja ga baciti.

. Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od 10 g

bazgova cvijeta, poparenog s l i kipuće vode, treba da odstoji
poklopljen pola sata. Pije se svaka^2 sata po šalica protiv
prehlade, nazeba, gripe, boli u nogama, glavobolje, upale sred­
njeg uha i krajnika. Pojačava znojenje i mokrenje. Dobro je
zasladiti ga medom, što je mnogo zdravije nego ako je zasla­
đen šećerom. Djelovanje je jače u mješavini od 4 dijela bazge
i po 3 dijela lipe (Flores tiliae) i kamilice (Flores Chamo-
millae).
Za jače mokrenje uzima se mješavina od po 30 g bazgo­
va cvijeta, peršunova ploda (Petroselinum sativum) i borovice
— smreke (Fructus juniperi communis), zatim 10 g komorača
(Fructus foeniculi), pa se 3 velike žlice te mješavine popari
s V 2 1 kipuće vode. To se poklopi i ostavi preko noći, a drugi
se dan pije — triput dnevno po 1 šalica prije jela.

53
 Za sve vrste prehlade, kašlja i upale sluznice dobar je čaj
od jednakih dijelova bazgova i lipova cvijeta (Flores tiliae),
te smrekovih boba (Fructus juniper!). Zasladi se medom i do­
da limunova soka.
Mješavina od po 30 g bazgova cvijeta, podbjela (Tussilago
farfara), te po 20 g cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis)
i komorača (Fructus foeniculi) služi za lakše iskašljavanje. Tri
velike žlice te mješavine popare se sa 400 g kipuće vode, zatim
se to poklopi, ostavi da stoji 2 sata i procijedi. Pije se toplo,
svaka 2 sata po 1 žlica.
Protiv velikog kašlja (hripavca) uzme se po 20 g bazgova
cvijeta, rosulje (Drosera rotundifolia), lista pitomog kestena
(Castania vesca), trpuca (Plantago lanceolata) i timijana (Thy­
mus serpyllum). Tri velike žlice te mješavine popari se sa 400 g
kipuće vode. Zatim to poklopljeno treba da stoji 2 sata, pa se
procijedi i pije toplo svaka 2 sata po 1 žlica.
Od 3— 4 cvjetna štitca, 5 1 vode, 1/z kg šećera, 1 čaše octa,
soka i razrezane kore jednog limuna, pošto se odstoji 24 sata
na toplome, uz češće mućkanje, dobiva se vrlo ukusno i osvje­
žujuće bazgovo vino, koje pijemo poslije jela po jednu malu
čašicu.
Kad se zrele, svježe bazgove bobe, posute šećerom i vi­
nom ili limunovim sokom, jedu svakog dana po tanjurić, i to
3— 4 tjedna, preporodi se cijeli organizam, jer one čiste i re­
generiraju krv.
Sirup od zrelih boba, ukuhan s medom ili šećerom, čisti
želudac i mokraćni mjehur, a osobito je koristan onima koji
dugo sjede. Kad se 10— 15 osušenih boba dobro prožvače i
zalije čašicom cm a vina u kojemu je kuhano 6 g mladog hra­
stova lišća, liječi se griža i zaustavljaju teški proljevi. Cma
juha od bazgovih boba zdrava je i ukusna. Kaša od njih, raz­
mućena u vodi, pije se radi osvježenja i čišćenja krvi.
Četiri velike žlice bazgova lišća popare se s pola litre
kipuće vode i zaslade s 2 velike žlice meda. Piju se 3 šalice
dnevno u slučaju bolesti bubrega, nedovoljnog mokrenja i
šećerne bolesti.
Po 25 g lišća bazge i oraha (Juglans regia) kuha se u V* 1
cm og vina 5 minuta i procijedi. Pije se po čašica poslije jela
protiv škrofuloze.

54
 Protiv unutarnje vrućine, kao npr. kod hemoroida, uzme
se po 10 g lišća bazge i kadulje (Salvia officinalis), popari
s 2,5 dl kipuće vode, doda se velika žlica meda i pije se na­
tašte 4— 5 tjedana po pola šalice na dan. Tri žlice mješavine
jednakih dijelova lišća bazge, stolisnika (Achilea millefolium)
i kadulje s 1 velikom žlicom meda, poparena sa 400 g kipuće
vode, pije se protiv mnogih unutrašnjih bolesti s vrućicom.
Protiv dobraca (M orbili) i ospica (Rubeola) daju se djeci
dnevno 2— 3 velike žlice iscijeđenog soka svježeg bazgina lišća
s mlijekom: na 1 šalicu mlijeka dolazi 1 žlica soka i 1 velika
žlica meda.
Mlaki čaj od svježeg ili suhog lišća uštrca se dvaput dnev­
no u uho radi jačanja oslabjelog sluha. Čaj od 7— 8 listova
bazge, poparenih s 2 dl kipuće vode, u kojoj vrije 8 minuta,
s 1 velikom žlicom meda, preporuča se kod astme, bolesti srca,
želuca, bubrega, pluća, jetre, i za čišćenje crijeva (blagi lak-
sans). Upotrebljava se i u slučaju vanjskih čireva jer ih ra­
stvara i ublažuje boli.
Čaj od unutarnje, zelene kore bazge liječi kronični želu­
čani katar i stimulira stolicu i mokraću ako se pije 2— 3 m je­
seca po 1 šalica dnevno na tašte. Pije li se u većoj količini
služi kao sredstvo za povraćanje. Pomaže i kod nekih bolesti
srca, jetre i bubrega.
Radi liječenja od vodene bolesti uzmemo 15 g sitno isjec­
kanog bazgina korijena, močimo ga u 2,5 dl vina 16— 20 sati,
dodamo veliku žlicu meda, kuhamo 15 minuta i ostavimo da
poklopljeno stoji još 15 minuta. Pije se jedan dio natašte,
drugi pol sata prije ručka, a treći pol sata prije večere. Isti
čaj koristi i protiv debljanja i bolesti mokraćnih organa.
Osim za čaj, cvjetni se štitci upotrebljavaju kao ukusna i
zdrava hrana: umoče se u tijesto za palačinke, ispeku na vre­
lom ulju ili masti i pospu se šećerom i cimtom ili garniraju
voćnim đemom.

55
 BEDRENIKA

Pim pin ella magna ( et saxifraga) L. Um belliferae

—

L jek a rn ičk i naziv: Radix pimpinellae

Nalazište: Raste na livadama, pašnjacima, uz putove i u

šikarama. ■

Opis: Biljka ima trajnu, zeljastu, oko 50 cm visoku, raz­

granate stabljiku. Listovi su perasti, sa 3— 5 lisaka, nasuprotni
su, na rubu tupo nazubljeni. Na gornjem dijelu stabljike na­
lazi se po k oji listić. Korijen je rizom, neugodna mirisa kao

56
papar. Cvjetovi su ružičasto-bijeli ili žuti, te čine cvjetni štitac.
Cvate od lipnja do listopada.

Sadrži: željezo, kalcij i gorke tvari, pimpinelin, izobergap-

ten, saponozid, gumu, umbelliferon, eterično ulje, tanin i ku-
marin.

Bere se: u proljeće i jesen i to korijen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Eterično ulje

djeluje ljekovito na kronične upale grla i ostalih organa, olak­
šava mokrenje, popravlja menzes i probavu, koristi protiv
astme, čisti i jača krv i živce, liječi bolesti pluća i reumu, čisti
bubrege od kamenaca, potiče izlučivanje loših sokova, kame­
naca mokraćnog mjehura, a pomaže i kod gihta i uloga.
Radi popravljanja stolice i jačanja probavnih organa uzi­
ma se dvaput do triput dnevno prah istucanog suhog kori­
jena, koliko stane na vršak noža, s malo vina ili mlijeka. Čaj
skuhan od korijena potiče rad jetre, otjecanje žuči i probavu,
a budući da djeluje na sluznice, koristi i u slučaju slabog i
spuštenog želuca, slabosti crijeva, kašlja i promuklosti.
Radi rastvaranja i otklanjanja nezdravih tvari iz tijela
kuha se korijen s 1 velikom žlicom meda u jednakim dijelo­
vima vode i vina. Taj čaj jača nakon preboljelih teških bo­
lesti. Kuha li se korijen s kaduljom (Salvia officinalis) i ki-
čicom (Erythraea centaurium) s malo meda, čisti pluća, prsa
i mokraćni mjehur.
Tinktura korijena uzima se u vrućoj šećernoj vodi, svaki
sat po 1 velika žlica, radi uklanjanja otrovnih tvari iz tijela.
Radi liječenja od bronhijalne astme uzmemo po 35 g bedre-
nike i steže (Potentilla tormentilla) i po 15 g lista breze (Be­
tula alba) i rate (Ruta graveolens); 3 velike žlice te mješa­
vine prokuhamo 10 min. u 1h 1 vode i ostavimo da stoji 2 sata.
Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica.
Radi liječenja od katara u nosu i ždrijelu 2 velike žlice
mješavine od po 25 g bedrenike, kadulje, kamilice (Flores cha-
momillae) i stolisnika (Achillea millefolium) prokuhamo 5 min.
u 400 g vode; kad se to ohladi, procijedi se i tim se mlakim
čajem ispiru nos i grlo. Dobro je također tri velike žlice m je­
šavine od po 20 g bedrenike, kamilice, stolisnika, kadulje i

51
steže (Potentilla tormentilla) prokuhati u V 2 1 vode na tihoj
vatri 10 min., pa pošto 2 sata odstoji procijediti i grgljati.
Jedna velika žlica mješavine od po 20 g bedrenike i oma-
na (Inula helenium), po 10 g kamilice, tetrljana (Marubium
vulgare) i cvijeta od tm ine (Prunus spinosa), te 30 g stolisnika
popari se s 200 g kipuće vode, zatim se poklopljeno ostavi da
stoji 2 sata pa se procijedi. To se pije navečer, prije spavanja,
u slučaju kad izostane menzes.

58
 BLJUŠT

Tamus com m unis L. — Dioscoreaceae

L jek a rn ičk i naziv: Tam i rhizoma et gemma

Nalazište: Raste uz živice i na okrajcima šuma.

Opis: To je trajna biljka povijuša s debelim mesnatim i

teškim korijenom (rizom); iz njega raste tanka, 3— 4 m duga
stabljika koja se penje po drveću. Korijen je izvana sivocm,
na presjeku bijel, ljepljiv, neugodna mirisa i ljutoga, gor­
kog okusa.
Listovi su srcoliki i šiljati, na dugim peteljkama. Iz pa-
zušaca listova izlaze cvatovi sitnih, zelenkasto-žućkastih cvje­
tova. Plod je jajolika, živocrvena, sjajna boba.

Sadrži: škrob, sluz u kojoj se nalaze oštri i veliki kristali

kalcijeva oksalata, te steroidne saponozide.

Bere se: cvijet ljeti, u doba cvatnje, a korijen u jesen.

59
 Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Svjež korijen
lijek je protiv reume, išijasa i krstobolje. Bolno se mjesto
može njime natrljati, iii se pospe naribanim korijenom i pri­
vije na 3— 5 min., ili se masira naribanim korijenom koji se
močio 12 sati u alkoholu (konjaku). Odmah nakon skidanja
povoja ili nakon masaže, namaže se to mjesto mašću ili la­
nenim uljem, a u nuždi i mlijekom, da se ne pojave plikovi i
rane. Nakon prve primjene lijeka koža na tom mjestu jako
peče i svrbi, ali to nakon 10 min, prestane. Ako je koža prije
masaže bila znojna, dakle pore proširene, lijek ulazi dublje u
kožu pa jače peče i svrbi. Nastrugan korijen odstranjuje tam­
ne podočnjake i modrice od podlivene krvi ako se na ta mje­
sta privije dvaput ili triput po 3— 5 minuta. Bljušt je otrovan!
N jegov sok izaziva jako povraćanje i proljev. Mnogi su i život
izgubili zbog neznanja. U slučaju nezgode treba liječniku reći
da je upotrijebljen bljušt, kako bi znao dati protuotrov. Zbog
toga je bolje uzeti neko drugo neopasno, a možda i bolje sred­
stvo protiv reume, išijasa i krstobolje. .

60
 BOB

V itia fab a L. — Papilionatae

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima, kao grah i grašak.

Opis: To je jednogodišnja, zeljasta, 60— 140 visoka biljka

s bijelim ili modrikastim crnopjegastim cvjetovima. Plod je
mahuna sa sjemenkama sličnim grahu, ali mnogo većim.

Sadrži. U zelenim mahunama ima dioxifenilalanina, leu-

cina, tirozina, asparagina, oxitiramina i proteolitskih encima,
a u cvijetu još i boje antofena.

"61
 Bere se: potkraj ljeta, kada i grah i grašak. Cvate od lip­
nja do rujna.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Ako se 25 g

cvijeta popari s Va 1 kipuće vode i nakon 2 sata stajanja oci­
jedi i pije triput dnevno po šalica, liječi akutni pijelonefritis
i bubrežne kolike, a ublažuje i boli, naročito pri izbacivanju
bubrežnog kamenca.
Čaj od 250 g zelenih mahuna boba kuha se 15 minuta u
1 1 vode i popije u toku dana protiv upale mokraćnog mjehura.

62
 BOR BIJELI
Pinus silvestris — Pinaceae
Ljek a rn ičk i naziv: Gemmae p in i

Nalazište: pješčana tla s dosta vapna u ravnicama i ni­

skim brdima.
Opis: To je oko 10 m visoko stablo raširene krošnje, du­
boka korijena, smeđe crvene ispucane kore koja se Ijušti u
ljuskama. Ima duge, uvijek zelene četine u čupercima. U sta­
diju pupanja ovijene su opnenom ljuskom da se ne smrznu.

63
Prašnički cvjetovi vise u resama na kraju grana i puni su
žutog peludnog praha, koji vjetar nosi kao »sumpornu kišu«.
Mali, skrletnocrveni cvjetovi izlaze na kraju mladih grančica.
Češeri, pri dnu debeli, sazriju tek nakon 2 godine. Krilate
sjemenke stoje po dvije na svakoj ljusci češera. Pupoljci su
3— 5 cm dugi, oko 4 mm debeli, ljepljivi, žutosmeđe boje,
balzamična mirisa i gorka, aromatičnog okusa.
Sadrži: gorke tvari, vitamin C, šećer, pinitol, karoten,
etarska ulja, alfa-pinen, gelandren, dipenten, silvestren, ka-
dinen, u kori oko 25— 50% tanina, i flavonske spojeve koji
djeluju kao tonik, a katranovi, koji se primjenjuju kod kož­
nih bolesti, imaju antimikrobno i antiseptično svojstvo. Drvo
stabla bogato je smolom, koja curi kad se drvo duboko za­
reže, pa je sabiru i prave od nje terpentin, terpentinovo ulje,
kolofonij, crnu smolu i katran koji se topi u alkoholu, eteru
i uljima. Vodu oboji žuto. 01. therebinthinae, kojega ima oko
15— 30%, djeluje kao antiseptik. Katran, crna tekućina, jakog
mirisa i opora okusa, dobiva se sagorij evanj em borova drva
bez pristupa zraka.
Bere se: Cvate od travnja do svibnja, a beru se pupoljci
i iglice. Sjeme dozrijeva u listopadu iduće godine. Sušenje
pupoljaka traje 1— 2 mjeseca.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Smola bora,
pupoljci i iglice sadrže terpentinskog ulja, pa služe za inhala­
ciju, dodatak kupeljima i osvježen je pokvarena zraka u za­
tvorenim prostorima s mnogo ljudi. Iz smole bora, pomiješa­
ne s raznim biljem, prave se ljekoviti melemi. Iglice vrlo sitno
izrezane sadrže oko 80% više vitamina C nego cijele, a upo­
trijebiti se moraju čim se uberu, jer se sušenjem C-vitamin
gubi. Čuvane duže od 1 godine, postaju bezvrijedne za lije­
čenje. Katran bora liječi dišne organe, tjera na mokrenje,
dezinficira mokraćne organe, osobito mjehur, potiče znoje-
nje i liječi od plućnih bolesti. U te svrhe dobar je sirup od
borova katrana: 10 g katrana od bora pomiješa se s 30 g
strugotina od jele, na to se nalije 1 litra prokuhane (destili­
rane) i ohlađene vode, ostavi stajati 24 sata, zatim se ocijedi,
doda 1800 g bijelog šećera, koji valja pustiti da se rastopi, i
dobro se izmiješa. Uzimaju se 4 velike žlice dnevno poslije
jela. Tko ima jači želudac, može to piti prije jela.

64
 BAZGA
SAMBUCUS NIGRA
 w %
w

VACC'NIUM MYRTILLUS
 BOŽUR
PAEONIA OFFICINALIS
BRĐANKA
ARNICA MONT/
BUNIKA
HYOSCYAMUS NIGER
 .xiuyfc&j.
iaku.

ČIČAK
ARCTIUM LAPPA

TiPs
CORNUS MAS
DUD CRNI
MORUS NIGRA
 U slučaju napada žučnih kamenaca rastopi se 5 g svježe,
upravo istekle smole bora u 20 g etera, te uzima 5— 10 kapi
na kocki šećera.
Smjesa od 10 g borovog katrana, 90 g sala ili svinjske
masti, te 1— 10 g sitnog sumpornog praha dobro se izmiješa
i time maže koža oboljela od lišaja, ekcema (majasil), šuge
(svraba) i psoriaze (srebrnasto Ijuskavih krasta na laktovima).
Mrlje od katrana peru se poslije sapunicom ili terpentinom,
i napokon, benzinom i alkoholom.
Ekstrakt borovih iglica liječi lišajeve ako se koža njime
natrlja, ostavi posušiti, pa tek drugi dan ispere. To se ponav­
lja do ozdravljenja.
Ako se 2 kg svježih vršaka s iglicama, ubranih po sunč
nom vremenu, prokuha u 91 vode, pusti stajati pokriveno 2
dana, zatim procijedi kroz lanenu krpu, doda 1 kg šećera,
1/2 kg meda, još jednom lagano prokuha i toplo ulije u sta­
klene posude, dobro zatvori i spremi na hladnom mjestu, do­
bije se tzv. »sirup šumskog bora«, od kojega se uzima 3— 5
velikih žlica dnevno, poslije obroka, protiv bronhitisa, reu­
me, gihta i skorbuta. Svježe borove vrške, koje se u proljeće
ubiru svaki dan po 30 g, preliju se šalicom vrućeg mlijeka,
zatim se to ostavi stajati 1/4 sata, pa se ocijedi i pije u gut­
ljajim a u toku dana; ili se, u istu svrhu, 100 g borovih pupo­
ljaka popari s 1/21 kipuće vode, pusti stajati 2 sata, doda 1
kg meda, dobro izmiješa, procijedi i pije 4— 6 velikih žlica
dnevno. Može se pripremiti i u obliku čaja: 20 g pupoljaka
popari se sa 100 g kipuće vode, ostavi stajati 1/4 sata, pa pro­
cijedi i pije.
Ako se vodi za kupanje doda procijeđen uvarak od 150 g
pupoljaka kuhanih 10 min. u l i vode, liječi se reumatizam
i osvježuje tijelo.
Za čaj se može upotrijebiti i vršna grančica sa čuperkom
igala, a mogu se uzeti i šišarke (1 dio) koje se kuhaju u 10
djelova vode, pa se, pošto se ocijede, zaslade medom. Taj se
čaj pije za čišćenje krvi, protiv katara dišnih puteva, promu-
klosti, kašlja i upale bronha.
Bor djeluje, dakle, kao stomahik, sedativ, antispazmoli-
tik, karminativ, diuretik i ekspektorans; protiv reume u obli­
ku obloga na bolnom mjestu, zatim u slučaju slabih živaca,

5 Zlatna knjiga ljekovitog bilja

65
u obliku kupki za jačanje mekanih kostiju i napokon protiv
tuberkuloze. ’
Protiv prhuta, lišajeva na tjemenu i slično može se mje­
sto katran-sapuna načiniti i »katranova voda« od 5 g katrana,
15 g strugotina od jele i l i vode: to ostavi kisnuti 1 dan, za­
tim se procijedi i time pere glava. Može se uzeti i 50 g katra­
na, 40 g sode bikarbone, 10 g vapnenog magnezija; sve se to
smiješa u l i vruće vode, ostavi stajati 15 dana, zatim proci­
jedi. Za jedno pranje glave uzme se 1 velika žlica na 1 litra
vode, odnosno 3— 4 žlice na lavor vode. Nakon pranja kosa se
još jednom isplahne i osuši.

66
 BORAC

B o r rago officin alis L. — Borraginaceae

L jek a rn ičk i naziv: B erb a borraginis

Nalazište: Uzgaja se po vrtovima, a ima ga i u poljim a i

na napuštenim zemljištima, osobito u primorju.

Opis: To je slabo razgranata, zeljasta, oštro dlakava, jed­

nogodišnja biljka, visoka oko 45 cm, šuplje stabljike. Donji
listovi, izrasli u obliku rozete, ravnog su ruba, jajoliki i valovito
naborani, na dugim peteljkama, a gornji su dugoljasti, na

67
tako kratkim peteljkama da gotovo obuhvaćaju stabljiku.
Cvjetovi su modri, na dugim peteljkama, s jako razvijenim
prašnicima u sredini, i vise na vrhovima grančica kao zavi-
nuti cvatovi. Biljka ima okus krastavca i dodaje se salatama.

Sadrži: oko 25% sluzi, 2,5% tanina, malo eteričnog ulja,

saponin, masne kiseline, mnogo kalcijeva malata i kalijeva
nitrata, te alantoin.

Bere se: cvijeće za vrijem e cvatnje, od lipnja do kraja

srpnja. Suši se u hladu, na zraku.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kao čaj za

iskašljavanje upotrebljava se mješavina jednakih dijelova cvi­
jeta boraca, ruže (Rosa centifolia), divizme (Verbascum thap-
siforme), bijelog sljeza (Altheae officinalis) i podbjela (Tussila-
go farfara), od koje se Uzme 1 velika žlica, popari s 2 dl kipuće
vode, poklopi i, pošto V2 sata odstoji, pije se svakih 15 min.
po 1 velika žlica.
Protiv škrofula, kožnih osipa, groznice s malom tempe­
raturom, protiv reume i za jačanje srca uzima se čaj od 2 ve­
like žlice cvijeta borača, prelitog s 3 dl kipuće vode. Taj čaj
ujedno čisti krv, potiče lučenje žuči i mokraće, a uzima se
uvijek kad treba bubrege potaknuti na mokrenje i kožu na
znojenje. Djelovanje mu je takvo zbog kalijum nitrata koji
sadrži.
Cvijet se dodaje i plućnim cvjetnim čajevima za lakše
iskašljavanje. Svježe iscijeđen sok iz cijele biljke djeluje na
izbacivanje klorida iz tijela.
Radi lakšeg mokrenja i znoj enja uzme se 20 g cvijeta,
prelije s 300 g kipuće vode, ostavi da stoji % sata pa se pije
toplo u nekoliko obroka u toku dana. Radi mirisa može se
dodati ruže ili lipe.

68
 BOROVICA

Juniperus com m unis L, —Cupressaceae

L jek a rn ičk i naziv: Fructus Juniperi

Nalazište: Borovica ili smreka raste po svijetlim šumskim

brežuljcima, krčevinama, klisurama i neplodnom, kamenitom
tlu gorskih strmina.

Opis: To je zimzeleni dvodomni grm, ili manje drvo, raz­

granate, vrlo uskih, vječno zelenih listova (iglica), koji su po 3
u pršljenu. Žuti, muški, prašnički cvjetovi nalaze se u pazušci-
ma listova, ženski su kratki, zeleni češerići iz kojih se razviju

69
plodovi, ili bobe veličine graška, prve godine zelene i nezrele, a
tek na početku drage jeseni sazore, oboje se cmo-ljubičasto i
prevuku voštanom maglicom kao šljive.

Bere se; Borovica cvate u travnju i svibnju. Za lijek se

upotrebljavaju bobe. Zrele su bobe mesnate i mekane, a beru
se u toku drage jeseni. Suše se rasprostrte u tankom sloju na
suhom zraku, uz često prevrtanje.

Sadrži: oko 2,5% eteričnog ulja, do 33% invertnog šećera,

oko 10% smole, gorki tanoglikozid: juniperozid, tanin, gumu,
vosak, jabučnu, mravlju i octenu kiselinu, neke soli organ­
skih kiselina i flavonske heterozide.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Dvije velike

žlice zdrobljenih boba preliju se s V 2 1 kipuće vode, pa se to
ostavi da odstoji i/a sata i zatim procijedi. Čaj se pije po 7 da­
na u mjesecu, svaka 3 sata mala čašica, radi ubrzanja izmjene
tvari, a posebno radi odstranjivanja pijeska i kamenaca iz je­
tre i bubrega. Žvakanjem boba liječi se pokvaren želudac i
probava, čisti nezdrava krv i sprečavaju zarazne bolesti.
Veliku žlicu mješavine jednakih dijelova borovice, celera
(Apium graveolens) i abdovine (Sambucus ebulus) poparimo
s 2,5 dl kipuće vode, procijedimo pa pijemo triput dnevno po
manju šalicu poslije jela, radi odstranjivanja otrovnih taloga
iz krvi, liječenja od vodene bolesti i oteklih zglobova.
Osim što je diuretik, borovica pomaže i protiv nazeba,
astme, gonoreje, za jačanje želuca i lakše znojenje, a njezina
rakija služi za obloge i trljanje protiv reume, nazeba i infek­
cije.
U malim dozama eterično ulje smreke ili borovice olak­
šava iskašljavanje, ali je u većim dozama škodljivo, pa ne
treba pretjerati s upotrebom. Veće količine mogu i u zdravih
izazvati upale, a u slučaju bolesti bubrega uopće se ne smije
uzimati. Premda liječi od reume i bolova mokraćnog mjehu­
ra, treba biti oprezan i voditi računa o dijagnozi koju mora po­
staviti liječnik. .
Za odstranjivanje mokraćne kiseline i njezinih soli' (ura-
ta) iz tijela, Kneipp propisuje da se 2— 3 puta na dan žvače
10— 15 boba, ili, još bolje, prvi dan 4 bobe, pa svaki idući

70
po 1 više, do 15 boba, a onda svaki dan po bobu manje sve do
4 bobe. Treba ih dobro sažvakati. Ako se to ponovi 4— 5 puta
uzastopce, pročisti se i najnezđravija krv, nestaje pritiska u
glavi i očima, iznemoglosti, migrene i bolova u zatiljku.
Ako se mladice 24 sata moče u hladnoj vodi, pa zatim
kuhaju 1,5— 2,5 sata, dobiva se uvarak za kupke protiv reume
i išijasa.
Tinktura od 2— 3 šake zdrobljenih boba, močenih u 7,5 dl
konjaka ili rakije, uzeta jedanput do dvaput tjedno 15— 20
kapi dnevno na šećeru ili u vodi, osim spomenutih bolesti li­
ječi neuralgiju, giht, reumu i sakralgiju, a također i uzete
udove kad sa njome namažu. Dobro je i vatu namočenu t o o
tinkturom staviti na bolesno mjesto, pa ga omotati vunenim
rupcem.
Korisno je ujutro i navečer uzeti po 1 kavsku žličicu svje­
žeg borovičina soka. To ublažuje tegobe želuca i pomaže ci­
jelom organizmu, naročito kod ljudi koji mnogo sjede. Oblozi
od kuhanih boba rastjeruju otekline i liječe od kožnog osipa.
Nekada su za pročišćavanje zraka u bolesničkim sobama,
osobito u slučaju priljepčivih bolesti, palili na žeravici iglice i
bobe, a njegovatelji tih bolesnika žvakali su dvaput na dan
po 8— 10 boba.
Radi jačanja živaca i želuca, uklanjanja otrovnih plinova
i izlučivanja loših sokova znojenjem i mokraćom, a kamenaca
i pijeska iz žučnog, mokraćnog mjehura i bubrega, pije se
dnevno 4— 5 šalica čaja od 1 šake zgnječenih boba, kuhanih
5 min. u l i vode. Tim se čajem liječi i bijeli cvijet u žena
(Fluor albus) i zastoj mokraće, a koristi i prsobolnima. Još
vrućim kuhanim zgnječenim bobama iz tog čaja oblažu se ote­
čene žlijezde, guke, ukrućeni vrat, otečena mošnja i škrofuli.
Mladi vršci i pupoljci cvjetova, dok su još u razvoju, liječe
kostobolju, škorbut, škrofule, curenje iz ušiju i živčanu ra-
strojenost, ako se kuhaju u mlijeku koje se onda pije, i to 4— 5
čaša na dan.
Protiv tuberkuloze, astme i prsobolje uzima se 6— 8 žli­
čica zdrobljenih svježih boba pomiješanih s medom. Dobro
je udisati pare odvara ili dim smrekovih boba na žeravici,
ili inhalirati pare njezina eterskog ulja.

71
 Za čišćenje krvi uzima se 3— 4 tjedna godišnje 2— 3 puta
na dan po 30 kapi tinkture dobivene od šake zgnječenih boba
smreke, koje su se 6— 8 tjedana močile u l i konjaka ili ra­
kije. Ta rakija, pomiješana s uljem od rate (Ruta graveolens) i
matičnjaka (Melissa officinalis) u jednakim dijelovima, utrlja
se 5— 6 puta na dan po uzetim udovima, i oni će ozdraviti. Isto­
dobno treba jesti kuhanu pšenicu i držati propisanu dijetu.
Ako se 1 velika žlica mješavine od po 25 g borovice, ko­
rijena zečjeg trna (Ononis sipnosa), šipka (Rosa canina) i ki­
lavice (Hem iaria glabra) popari s 200 g kipuće vode, pa pošto
odstoji 2 sata pije triput na dan prije jela, pojačava mokre­
nje. Isto se postiže i mješavinom od po 25 g borovice, peršu-
nova ploda (Petroselinum sativum) i po 10 g peteljki od vi­
šanja (Prunus cerassus), bazge (Sambucus nigra), ploda aniša
(Pimpinella anisum), komorača (Foeniculum vulgare) i kumina
(Carum carvi): velika žlica te mješavine popari se s 200 g ki­
puće vode i pije triput na dan prije jela.

72
 BOROVNICA CRNA

V accinium Myrtillus L. — Ericaceae

L jek a rn ičk i naziv: Folia, Fructus myrtilli

Nalazište: Raste po vlažnim guštarama crnogoričnih i bje­

logoričnih šuma na planinskim terenima.

Opis: To je mali, uspravni, 20— 40 cm visoki grm, s jajo-

likim, pilasto nazubljenim, naizmjenično na kratkim petelj­
kama postavljenim listovima, glatkima s obje strane. Iz lisnih
pazušaca rastu bijeli, gdjekad slabo ružičasti, zvonoliki cvje­
tovi s 8 prašnika i podraslom plodnicom. Plod je sočna mo-

73
drocma boba s više sjemenska. Za lijek se upotrebljava lišće,
suhi ili svježi plod, sok iz ploda, ekstrakt, vino i korijen bo­
rovnice.

Sadrži: kalcij i natrij, a u osušenim bobama ima 7— 11%

flobatanina, nekoliko antocijanskih heterozida od kojih bobe
imaju boju, zatim oko 27% invertnog šećera, oko 6% organ­
skih kiselina, ponajviše limunove, jabučne i jantarne, pektina,
oko 6 mg°/o vitamina »C «, oko 1 mg% karotena, a u listu još
oko 18% pirokatehinskih tanina, do 1,5% arbutozida, nekoli­
ko flavonskih heterozida i oko 220 mg% vitamina »C «.

Bere se: Borovnica cvate u svibnju i lipnju. Listovi se be­

ru za cijelo vrijeme cvatnje, a plod u srpnju i kolovozu. Osu­
šeni je plod smežuran, veličine zrna papra. Na vrhu bobe vidi
se ostatak prstena kruništa nekadašnjeg cvijeta.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Zbog sadržaja

pektina i tanina zaustavlja proljeve i liječi od upale sluznice
kod enterokolitisa. Arbutozid iz lišća djeluje diuretično, pa se
upotrebljava kao lijek protiv šećerne bolesti. Iz zrelih plo­
dova pravi se ekstrakt koji jača vid, pa je koristan noćnim
vozačima i radnicima jer utječe na vidni purpur. U soku ne
smije početi alkoholno ni kiselo vrenje.
Od osušenih zrelih borovnica kuha se kompot kao od sva­
koga drugog voća, a kako je neškodljiv, može se trošiti bez
ograničenja.
Protiv proljeva služi mješavina od po 25 g lišća i ploda
borovnice, sjemena dunje (Cidonia oblonga) i nane (Mentha
piperita): 3 velike žlice te mješavine popare se s V 2 1 kipuće
vode, zatim se pusti da to odstoji 2 sata, pa se procijedi i pije
u toku dana umjesto vode.
Radi lakšeg mokrenja uzme se po 20 g lista od borovnice,
breze (Betula alba), kilavice (Herniaria glabra), troskota (Po­
lygonum aviculare) i preslice (Equisetum arvense): 4 velike
žlice te mješavine kuhaju se 15 min. u l i vode, zatim se to
ostavi da poklopljeno stoji 2 sata, pa se procijedi i pije umje­
sto vode.
Radi liječenja od šećerne bolesti uzme se po 20 g lista
borovnice, duda (Morus nigra — seu alba) i dobričice (Glecho-

74
ma hederacea), te 40 g bijelih mahuna graha (Phaseolus vul­
garis): 3 velike žlice te mješavine kuhaju se 15 min. u 1k 1 vode,
zatim še to ostavi da poklopljeno stoji tri sata, pa se procijedi
i pije triput dnevno po 1 šalica.
Da bismo pripremili lijek protiv šećerne ili vodene bo­
lesti, slabosti mokraćnog mjehura ili upala sluznice u grlu,
kuhamo 60 g osušenog lišća borovnice u l i vode tako dugo
dok se ne pokuha na polovinu, a zatim procijedimo i pijemo
3— 4 šalice dnevno.
Često vrlo dobro djeluje protiv šećerne bolesti i mješa­
vina od po 20 g mladica borovnice i lišća jagode (Fragaria
vesca), koja se popari s V2 1 kipuće vođe i, pošto 15 min. od­
stoji, pije se umjesto vode.
Radi zaustavljanja proljeva dobro je temeljito sažvakau
i pojesti 20— 30 boba dnevno, a od griže (dizenterije) liječi
tinktura od borovičinih boba. Ona se dobiva tako da se 250 g
osušenih boba moči u 750 g prepečene rakije 6— 8 mjeseci, a
zatim procijedi i filtrira. Najmanja je doza tinkture 10— 15
kapi, srednja 25— 30, a najveća 1 kavska žličica na 5— 7 veli­
kih žlica tople prokuhane vode, ili još bolje, crna vina. Isto­
dobno treba na trbuh staviti topli oblog od octene vode. Neki
preporučuju i da se 1 velika žlica tinkture u 125 g vode popije
najednom, i da se to ponovi nakon 8 sati.
Sok iscijeđen iz mladog lišća borovnice liječi djecu od
gnojnih afti koje zaudaraju, a sokom iz svježih boba maže se
vlažni osip koji svrbi.
Bobe se mogu kuhati sa šećerom i limunovim sokom kao
slatko, žele, pekmez i sok, pa daju osvježujuće jelo i piće;
ukusno je i vino od borovnice, razrijeđeno s vodom, a još je
bolje kad se u vino stavi nekoliko klinčića i nešto cimeta, i ako
se pije još dosta vruće.

75
 BOSILJAK PITOMI

Ocymum b m ilicu m L. — Labiatae

L jek a rn ičk i naziv: Herba, oleum basilici

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima i u loncima za cvijeće.

Opis: To je jednogodišnja, zeljasta, mirisava biljka, 30— 40

cm visoke, razgranate stabljike, jajoliko kopljastih, na kraju
zašiljenih listova na dugim peteljkama. U pazušcima listova
na vrhovima stabljike izrastu poput klasova cvatovi malih,
dvousnatih, bijelih cvjetića.

76
 Sadrži: oko 0,4— 0,8% eteričnog ulja, zatim tanin, sapo­
nin i gorke tvari, zbog kojih je gorko aromatičnog, ljutkastog
okusa. Eterično ulje sadrži estragol ili methylcavicol, linalol,
pineol, cianol, thymol, kamfor i još neke antiseptične tvari
koje služe kao konzervans, jer uništavaju bakterije i drage
mikroorganizme.

Bere se: u srpnju i kolovozu, kada i cvate. Za lijek se upo­

trebljava cijeli nadzemni dio biljke u cvatu, a također i sje­
me. Suši se u hladu, na zračnom mjestu, i odmah sprema u
staklenke ili limene kutije da ne izgubi miris. Osim za lijek,
služi i kao začin u kuhinjama.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za čaj se pre­

lije 1 kavska žličica biljke s 2 dl kipuće vode. Pije se češće u
toku dana. Ublažuje grčeve u želucu, smiruje živce, olakšava
mokrenje, popravlja raspoloženje, pojačava tek i probavu, li­
ječi astmu, upalu bubrega, sprečava nesvjesticu, potiče krvo­
tok i pojačava spolni nagon. Sjemenke liječe mokraćne organe.
Esencija bosiljka uzima se poslije jela, po 5 kapi na kocki še­
ćera. Uzme li se 15 g čitave biljke, zajedno sa sjemenom, do­
da 1 velika žlica meda i popari s 2,5 dl kipuće vode, pije se
više puta dnevno po šalicu radi liječenja od kašlja, bubrežnih
bolesti, radi lakšeg mokrenja a da pri tom ne peče, radi ukla­
njanja vjetrova, glavobolje i neraspoloženja. U slučaju visoke
temperature uzima se svaki sat po 1 velika žlica hladnog čaja:
on osvježava, i suzbija temperaturu.
Radi liječenja od hripavca, bolesti grla i usta, grglja se i
ispiru usta 6— 8 puta dnevno čajem od 20 g bosiljka koji se,
s velikom žlicom meda popari s 2,5 dl kipuće vode, ostavi da
stoji poklopljen 5 minuta i procijedi.
U l i bijelog vina stavi se za 1 šaku čitave biljke, moči
se tako 8— 10 sati, a zatim se pije triput dnevno po mala čašica,
poslije jela, radi reguliranja stolice. Kod dojilja stimulira to
stvaranje mlijeka. Kad se ovo vino pomiješa s jednakim dije­
lom stolnog ulja, piju se 3— 4 žlice dnevno kao lijek protiv
najtvrdokornijih zatvora stolice. Bosiljak pomaže protiv muč­
nine i nadutosti.

77
 Protiv tuberkuloze uzima se triput dnevno na vršku noža
mješavina praška od jednakih dijelova bosiljka, pelina (Arte­
misia absinthium) i boba borovice (Juniperus communis) u
1 velikoj žlici maslinova ulja.
Protiv hripavca i skupljanja sluzi u dušniku pomaže i čaj
od jednakih dijelova bosiljka i majčine dušice (Thymus vul­
garis) s velikom žlicom meda, što'se zajedno popari s 2,5 dl
kipuće vode. Pije se svaki sat po 1 žlica.
Sok iscijeđen iz svježeg lišća bosiljka, nakapan u uho, li­
ječi upalu uha, a svježe lišće, stavljeno u nos, odstranjuje hu-
njavicu.
Ružina voda, u kojoj su 18 sati močene sjemenke bosiljka
zacjeljuje brzo rane na grudnim bradavicama.

7 8
 . b o s il j a i :

Calamintha officin alis Moench. —Labiatae

•

L jek a rn ičk i naziv; Berba, Flores Calaminthae

Nalazište: Raste na napuštenim zemljištima, tratini, me­

đama i šumama.

Opis: To je niska, razgranata, uspravna biljka, visoka oko

60 cm, koja ima tupo jajaste listove, na obodu malo nazupča-
ne. Cvate jarko crvenim, katkada ljubičastocrvenim cvjeto­
vima u grozdu. Listovi su na stabljici poredani od mjesta na

79
kojem se grana poput viljuške pa prema kraju grančica, gdje
stvaraju klasove. Korijen je trajan i puzav, te pušta Izdanke.

Sadrži: vrlo malo eteričnog ulja.

Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. Sabiru se lišće i vrho­
vi grančica dok je biljka u cvatu. Zatim se brzo osuše da sa­
čuvaju prirodnu boju i miris, sličan matičnjaku.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Kao i pitomi

bosiljak, i ovaj liječi živce i jača. Pomaže protiv podrigivanja,
nadutosti od vjetrova, štucavice, neraspoloženja, depresije i
nesanice.
Pije se kao čaj od 10 g vršnih grančica s cvjetovima, preli-
tih s 200 g kipuće vode. P ije se 3— 4 puta dnevno. Taj čaj oživ-
Ijuje, potiče na rad, vraća dobro raspoloženje i samopouz­
danje.

80
 BOŽJE DRVCE

A rtem isia abrotanum L. Compositae

—

Ljek a rn ičk i naziv: B erb a Abrotani

Nalazište: Raste uz potoke i rijeke, u vrtovima i po na­

puštenim zemljištima.

Opis: To je trajna, mirisava i gorka biljka. Drvena stablji­

ka visoka je oko 1 m. Listovi su tanki, usko perasto razdije­
ljeni, a sitni, žuti cvjetovi tvore glavičaste cvatove. Lišće do­
njeg dijela stabljike dvaput je perasto, a gornjeg dijela jedan-

6 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja

81
pul perasto. Protrljano prstima miriše na limun i malo na
pelin. Ubraja se među biljke pelinjače.

Sadrži: eterično ulje, gorke tvari, tanin, alkaloid abrotin i

flavonske spojeve.

Bere se: Cvate od lipnja do listopada. U to vrijem e beru

se grančice s cvatovima i cvjetovi. Upotrebljava se mjesto pe­
lina, jer je manje gorak, a ugodno miriše.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Dvije velike

žlice (30 g) vrhova grančica u cvatu popari se s 1 1 kipuće
vode, pa se to ostavi da poklopljeno stoji 1 sat, zatim se pro­
cijedi i pije po 1 šalica ujutro i navečer prije jela. Svježe b ilj­
ke uzme se 15 g (1 velika žlica).
Tinktura se priprema od 200 g grančica u cvatu, koje se
namoče u 1 1 96 postotnog alkohola (ili rakije): pošto odstoji
10- dana (uz češće mućkanje), filtrira se i pije po 1 čašica tri­
put dnevno tk sata prije jela.
Čaj i tinktura služe protiv akutne upale crijeva, grozni­
ce, žutice, zatvora stolice, bolesti jetre i bubrega, guše, glista
i slabog želuca. Abrotin snizuje temperaturu. Biljka je nekada
služila kao specifični lijek protiv tuberkuloze potrbušnice, na­
ročito one s ascitesom. Cijela se biljka kao odvar upotrebljava
za kupke, jer jača oslabjele živce i liječi od neurastenije. Ma­
zanjem i utiranjem u kožu liječi od mnogih kožnih bolesti.

82
 BOŽUR

Paeonia officin alis L. — Ranunculaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Herba, Radix, Flores Paeoniae

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima, a raste i kao divlji po

močvarnim planinskim uvalama, pod imenom evropska pla-
ninčica (Trollius Europaeus), s velikim, okruglim, žutim cvje­
tovima. Korijen je podanak.

Opis: Ima uspravnu, 40— 70 cm visoku stabljiku s pera-

stim, nejednako nazubljenim lišćem. Cvate velikim bijelim, ru­
žičastim ili purpurno-crvenim cvjetovima na vrhu stabljike.

83
Zelena čaška cvijeta ima 5 lapova, pricvjetne listiće i mnogo-
latični vjenčić. Kratak podanak obrastao je debljim žilama.

Sadrži: U cvijetu ima tanina, antocijanske boje peonidina,

a u cijeloj biljci alkaloida, kalcijeva oksalata, tanina glikoze,
saharoze, sluzi, škroba, eteričnog ulja i masti. U sjemenu ima
masnog ulja, šećera, tanina, smole i boje. Biljka izaziva po­
vraćanje.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Upotrebljava se cvijet i

korijen, a ponekad i sjeme, koje se sabire u rujnu. Biljka je
otrovna. Slučajevi trovanja nisu rijetki, jer žene upotreblja­
vaju sjeme radi reguliranja menstruacije, a kako su nestruč­
njaci, ne znaju ni potrebnu dozu ni način upotrebe. Zbog svoje
otrovnosti biljka se ne preporuča za liječenje.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Nekada su se

sjeme i cvijet upotrebljavali protiv epilepsije, a danas još sa­
mo cvijet protiv hripavca i kao sastavni dio čaja za inhala­
ciju astmatičara. Božur se uzimao i za umirenje uzbuđenog
živčanog sistema i za liječenje hemoroida.
Kao narkotično, uspavljujuće sredstvo božur djeluje pro­
tiv epileptičnih grčeva, grčeva mokraćnog mjehura i bubrega,
bronhijalnih napada, stezanje oko srca i astme. Liječi i od
velike slabosti, nesvjestice, vrtoglavice, navale krvi u glavu,
neuralgije, grčevitog kašlja, rastrojenosti, groznice, promuklo­
sti i gnojnih rana.
Protiv svih vrsta grčeva uzima se tinktura božura u dozi
od 5— 15 kapi u čaši vode, triput dnevno. Tinktura se dobiva
močenjem suhe biljke u alkoholu.
Protiv slabosti, nesvjestice, vrtoglavice i navale krvi u
glavu upotrebljava se mješavina od po 25 g praška istucanog
suhog korijena božura i divljeg pelina (Arthemisia vulgaris),
i to triput dnevno na vršku noža s vodom ili vinom.
Sve to i uz to još neuralgiju, grčeviti kašalj, epilepsiju i
grč mokraćnih organa liječi čaj od božura, ali ga treba uzi­
mati oprezno, jer u većoj količini izaziva trovanje. Stoga ga
treba uzimati pod kontrolom liječnika. .
Čajem od korijena ispiru se gnojne rane i čirevi. U l i vo­
de kuhaju se 2 min. 3 velike žlice korijena.

84
 Prah božurova ploda, stučenog u avanu, uzima se na vr­
šku noža 2— 3 puta dnevno s vodom — protiv vrtoglavice, ra-
strojenosti živaca, bolesti srca, groznice i osjećaja straha.
Četiri do pet velikih žlica božurova korijena kuha se 3— 4
min. u l i vina, zatim se to ostavi da stoji 10 dana pa se pro­
cijedi. Uzima se po 6— 12 kapi u čaši vode više puta dnevno,
radi uklanjanja bolova od kamenaca i želučanih grčeva.
Protiv stezanja oko srca priprema se lijek tako da se 5 g u
prah stučenog korijena kuha u V i l vina sa žlicom međa. Pije
se svaki sat po 1 velika žlica.
Ponovo upozoravam da je potreban oprez pri uzimanju
božurovih lijekova zbog njihove otrovnosti. Povraćanje je pr­
va opomena da treba prestati s lijekom i savjetovati se s li­
ječnikom.

85
 BRĐANKA

Arnica montana L. — Compositae

'Ljeka rn ičk i naziv: Flores, Folia, Radix arnicae

Nalazište: Raste po šumskim i planinskim livadama,

obroncima, kremenjacima, pješčanim i humusnim zemljišti­
ma planina.

Opis: To je trajna, oko 50 cm visoka, slabo razgranata

biljka, posuta sitnim dlačicama. Im a oko 9 cm dug, 3— 5 mm
debeo, valjkasti, mrkocrveni rizom, obrastao mnogim korijen­
skim žilicama, koji traje više godina. Stabljika ima na vrhu

86
jedan ili više glavičastih, zlatnožutih, cvjetova, sličnih mar-
garetama. Cvate od lipnja do kolovoza. Ima ugodan, smolast
miris i pomalo gorak i ljut okus. Više dugoljastih jajolikih li­
stova izlazi u obliku rozete pri dnu stabljike iz podanka. Nisu
nazubljeni, za razliku od listova na stabljici, koji su manji,
nazubljeni i nasuprotne postavljeni.

Sadrži: kamfor, gorke tvari i jabučnu kiselinu. U cvijetu

ima oko 0,10% eteričnog ulja, kristalni amicin, flavonoid, smo­
lu, tanin, boju i amisterol, a u korijenu, osim toga još i oko
10% inulina. .

Bere se: Cvjetovi se ubiru, bez čaške* i ovojnih listova,

prije nego što se potpuno rascvjetaju u cvjetne glavice. Cvi­
jet treba potpuno očistiti od larvi amikine muhe, crnih, nešto
većih od zrna prosa i otrovnih, i brzo ga osušiti da ne pocrni
od vlage. To se radi u srpnju i kolovozu. Rizom s korijenjem
vadi se u proljeće i jesen. Za lijek se obično upotrebljavaju
cvijet i korijen, a ponekad i lišće.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Najčešće se

pravi tinktura, i to za unutarnju upotrebu od korijena, a za
vanjsku od cvjetova. Od korijena načinjena tinktura služi kao
izvorna za pripremanje homeopatskih razrjeđenja. Nariban
korijen ili cvjetovi preliju se u staklenki široka grla 96 po­
stotnim čistim alkoholom, staklenka se zatvori i ostavi na
suncu ili na toplom mjestu 6— 8 tjedana, zatim se tinktura pro­
cijedi, filtrira i spremi do upotrebe.
Pri unutarnjoj upotrebi brđanke treba biti vrlo oprezan
jer je otrovna, pa se preporuča uzimanje samo u dogovoru s
liječnikom i pod njegovim nadzorom. Izvornu tinktura treba
svakako jako razblažiti: najviše 10— 20 kapi na čašu vode, i tek
od te doze uzimati po 1 žlicu svaka 2 sata. Tako se npr. upo­
trebljava za liječenje čira na želucu. Ako se 1 kavska žličica
tinkture stavi u 2,5 dl vode, te pije triput dnevno po 1 velika
žlica, jačaju se glasnice, što koristi ljudima koji moraju mno­
go govoriti. U slučaju velike slabosti, kad srce nakon teških
bolesti zatajuje u radu, uzima se po 3 g korijena odoljena
(Valeriana officinalis) i mladih smrekovih vršika, kuha po­
klopljeno pol sata u Vs 1 vode, procijedi i na svaku šalicu

87
čaja doda 10 kapi za djecu a 15— 20 kapi za odrasle tinkture
amike. Pije se ujutro natašte, po 1 šalica, a u toku dana svaka
2 sata po 1 velika žlica. Hranu treba uzimati suhu, sa što ma­
nje tekućine.
Radi sprečavanja povraćanja treba popiti 5— 6 velikih
žlica vode sa 7— 8 kapi tinkture amike.
Čaj od amike uzima se radi liječenja od padavice, po­
tresa mozga i bolesti leđne moždine. Protiv čira na želucu
može se staviti 6— 8 kapi tinkture u % 1 vode i piti 4— 6 puta
dnevno po mali gutljaj. U slučaju mučnine uzima se 4— 6 kapi
tinkture na 5 velikih žlica vode.
Čaj od 1k kavske žličice biljke prelivene s Vs 1 kipuće
vode ostavi 'se da stoji V* sata, zatim se procijedi kroz gustu
lanenu tkaninu, dodaju se 4 velike žlice limunova soka, pa
se p ije po 1 velika žlica dnevno radi jačanja slabih živaca že­
luca i leđne moždine. Protiv uloga i ovapnjenja žila uzme se
3— 5 g suhog cvijeta i potopi u l i bijelog vina, pošto odstoji
8— 10 dana, pije se po 1 velika žlica dnevno. Radi osvježenja
u slučaju bolesti srca i paralize živaca poslije moždane kapi,
4 g cvijeta i 4 g lišća od am ike popari se sa 750 g kipuće vode,
doda se 60 g limunova sirupa i to se pije u 4 obroka. U istu
svrhu može se piti dvaput dnevno po 5 kapi alkoholature ar-
nike u 1/s čaše vode. Alkoholatura se napravi od 1 velike žlice
suhih cvjetova, močenih 10 dana u 100 g 96-postotnog alkohola.
Čaj od cvijeta amike potiče rad živaca i krvnih žila, te stimu­
lira izlučivanje mokraće i znoja.
Protiv dječjeg noćnog mokrenja u krevet treba 1 veliku
žlicu mješavine od 30 g cvijeta amike i 70 g lista hajdučice
(Achillea m illefolia) popariti s 200 g kipuće vode i ostaviti da
odstoji poklopljeno 2 sata. Pije se 2— 3 sata prije spavanja,
Am ika uklanja grčeve krvnih žila, arterija i vena, koje
proširuje. Unutarnja upotreba am ike ■— samo nekoliko kapi
— čak i kod angine pektoris pomaže bolje od mnogih dragih
lijekova, pa i kad je posrijedi akutni napad. Zbog toga je ar-
nika sastavni dio odličnog švicarskog lijeka Hyperisana od
dr A. Vogela.
Ljudi osjetljivi na amiku dobivaju urtikariji slične mr­
lje. Zbog takvih alergičnih pojava treba se ograničiti samo na
homeopatske srednje i više potence.

88
 Pri vanjskoj upotrebi arnike treba paziti da ne izgori m je­
sto na koje se stavlja. Zato se mora razblažiti vodom i dodati
nekoliko kapi glicerina.
U slučaju bolova u trbuhu i maternici stavljaju se oblozi
od amike kuhane u pola vode i pola vinskog octa: u početku
se mijenjaju svaki sat, a kasnije svaka 2 sata. Preko obloga
treba staviti suh i topao povoj.
Kad boli uho, kapnu se 3— 4 kapi tinkture amike u uho
koje se zatim začepi vatom da ne ulazi zrak, a. nakon 2 mi­
nute vata se izvadi. Poslije % sata to se ponovi i- — bolovi
nestanu.
Ulje od arnike dobije se tako da 1 šalicu maslinova u
pomiješamo s 1 kavskom žličicom tinkture. Ono ublažuje b
i hladi, pa liječi osobito rane od ležanja (decubitus). Za bolji
rast kose i odstranjivanja peruti razrijeđena se tinktura ar­
nike pomiješa s jednakim dijelom brezova soka, odnosno bre­
zove vode (Betula alba), pa se time maže koža na glavi. Uz to
treba dvaput tjedno kosu namazati čičkovim uljem.
Za ispiranje rana treba 2 velike žlice tinkture staviti u l i
prokipjele vode i dodati nekoliko kapi glicerina. Rana se is­
pere jedanput, istisne se zaostala nečistoća, ispere se ponovo,
pokrije lanenom tkaninom i preko nje četverostruko slože­
nom, u razrijeđenoj tinkturi dobro namočenom krpom, a za­
tim se suho poveže. Čim se osuši, oblog treba opet nakvasiti.
Ako je rana gnojna, ispire se 5— 6 puta dnevno. Kod neural-
gija ili reumatizma bolno se mjesto maže i natrlja tinkturom
amike. U slučajevima bolesti grla vrat se izvana natare ne-
razrijeđenom tinkturom, a oblozi oko vrata se stave od razri­
jeđene tinkture. Radi liječenja od gnojne upale krajnika grglja
se infuzom amike, čije eterično ulje djeluje kao antiseptik, a
tanin učvršćuje sluznicu.
Am ika snizuje krvni tlak, liječi dišne organe, pomaže u
slučaju ujeda životinja i kukaca, ozdravljuje prignječena i
krvlju podlivena mjesta, ozljede tetiva i mišića, sprečava gnji-
lenje rana i usirenje krvi, a razrijeđena s pola vode i pola
vinskog octa djeluje bolje od burova. U slučaju gihta, reume
i krstobolje bolna se mjesta natrljaju nerazrijedenom tiijktu-
rom.

89
 BRESKVA
Prunus persica — Rosaceae
Ljek a rn ičk i naziv: nije u farm akopeji

Nalazište: uzgaja se kao voćka u vrtovima i plantažama.

Opis: To je tanko, oko 18 stopa visoko drvo. Listovi su
kopljasti, oštro nazubljeni, na kratkoj peteljci. Zimi su slo­
ženi u lisne pupoljke. Ružičasti cvjetovi, vrlo ugodna mirisa,
procvjetaju pojedinačno iz grana, i to prije od listova. Grane
su tankeri nježne, a kora je stabla sivocrvenkasta s bijelim
bradavicama. Plodovi su okrugli, poput jabuke, mesnati, soč­
ni, žutozelene ili narančaste boje, a vanjska, baršunasta kora
ponekad je mjestimično crveno obojena. Velika, vrlo tvrda,
duboko izbrazdana koštica sadrži manje-više gorku sjemen­
ku sličnu bademu.

90
 Sadrži: U jezgri koštice ima amygdalina i fermenta emul-
zina, koji se nalazi također, u manjoj količini, u lišću i kori.
Zatim ima masnog ulja bademastog, malo nagorka okusa, a
u plodu grožđanog šećera, karotena, voćnih kiselina, nešto
željeza i mineralnih soli.
Bere se: u ožujku i travnju, za vrijeme cvatnje cvijeta, a
plodovi potkraj ljeta, kad dozru. Upotrebljavaju se pupoljci, cvje­
tovi i lišće.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Breskva oslo­
bađa crijeva od truleži i čini nepotrebnima sve druge lijekove
za tu svrhu. Umiruje živce kod djece, pospješuje izlučivanje
žuči, krijepi jetra, podražuje i osvježava stijenku želuca, a
jača i pluća; primjenjuje se kod crijevnih bolesti, rak-rana, *
groznice i malarije. Za čaj prelijemo 30 g cvijeta s 1/21 ki­
puće vode Ili mlijeka, ostavimo stajati 5 min. i zatim procije­
dimo. Pijemo 3 puta dnevno po šalicu. Sirup se pravi od soka
istisnutog iz 6 g svježih cvjetova u doba cvatnje. Uzme se
puna kavska žličica soka i pomiješa s 94 g običnog sirupa
od šećera. Mjesto soka može se uzeti i ekstrakt od namoče­
nog i isparenog cvijeća u omjeru: 6 g tekućeg ekstrakta bre-
skvina cvijeta i 94 g sirupa. Uzimaju se 1— 2 velike žlice dne­
vno prije spavanja u slučaju hripavca.

91
sok jača i liječi od škorbuta i kroničnog osipa kože, a pije
se 4— 6 žlica dnevno. Da ne uzavre, doda mu se 1 kavska žli­
čica cimeta i 6— 8 klinčića, ili se s medom ukuha u sirup, ili
se opet pomiješa s prepečenom rakijom. Ako prevre, nastaje
pjenušavo vino kojemu također pripisuju ljekovitost.
Protiv bubrežnih bolesti pije se triput dnevno po šalica
čaja od 1 velike žlice usitnjena brezovog lišća, poparenog s
2.5 dl kipuće vode, pošto poklopljen odstoji 1Iz sata. Čaj od
brezova lišća nije samo diuretik i antiseptik mokraćnih pu­
tova, nego uništava i drage bakterije, pa i gliste, kad se s njim
uzima mrkva i cm i kruh.
Radi liječenja od povratne groznice moči se 12 sati 30 g
brezove kore u 2,5 dl vina i 2,5 dl vode, zatim se kuha 15 min.,
a piju se dnevno 2— 3 šalice, svaki sat po 1 velika žlica.
Iz stabla iscijeđeno 5— 6 velikih žlica svježeg soka pomi­
ješa se s kozjim mlijekom i medom, ili s malo vina pa se pije
u proljeće radi čišćenja krvi od loših sokova, pluća od sluza-
vosti, bubrega od pijeska, te protiv kožnih osipa i škorbuta.
U slučaju otečene slezene pije se natašte čaj od 20 g bre­
zove kore i 10 g korijandra (Coriandrum sativum) kuhanih u
2.5 dl bijelog vina.

94
 BRIJEST

Ulmus campesfris L. — Ulmaceae

L jek a rn ičk i naziv: C o rt°v « Imi in te rio r

Nalazište; Raste u nizinskim šumama, pa se ta vrsta i zove

»campestris«, ili »glabra«, za razliku od gorskog brijesta koji
raste u planinskim šumama.

Opis: To je srednje veliko, do 35 m visoko šumsko drvo,

glatkih grana, jajolikog, dugoljastog i nejednakog lišća. Cvi­
jeće gotovo sjedi na grani, u gustim kitama. Kora je starijeg
stabla ispucana uzdužnim linijama, a lišća nema. Plod je vi­
seće sjeme s 2 krilca. Cvijet ima na petoro rascijepljen vjen-
čić latica, 5 prašnika i tučak.

95
 Sadrži: U kori ima sluzi, oko 3% katehinskog tanina i fi-
tosterola.

Bere se; Cvate u ožujku i travnju. Upotrebljava se unu­

tarnja i srednja kora od mladih grana (1— 2 godine), koje se
ogule u rano proljeće. Obično se upotrebljava i cvijet.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Primjenjuje se

za liječenje od opeklina, smrzotina i različitih kožnih bolesti.
U tu se svrhu uzme 150 g usitnjene brijestove kore i kuha
1 sat u 2 1 vode (ili mlijeka), pusti da stoji 5 sati i procijedi se.
Bolna mjesta oblažu se lanenim krpama namočenima u tome
odvaru.
Cvijet se upotrebljava protiv šećerne bolesti. Jedna ve­
lika žlica cvijeta prelije se s 2,5 dl kipuće vode, pa pošto od­
stoji 5 min. procijedi se i pije dvaput na dan po 1 šalica, i to
ujutro i navečer, Vs sata prije jela.
Može se uzeti i 128 g kore od dvogodišnjeg brijesta i ku­
hati u 2 1 vode dok se ne pokuha na polovicu, tj. na 1 1. Pošto
odstoji 1 sat, pije se 250 g ujutro, a 250 g navečer.

96
 BRŠLJAN

Hedera helix L. — Araliaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Folia Hederae

Nalazište: Raste kao trajna, zimzelena, puzava, drvenasta

biljka nametnica po zemlji, drveću, i zidovima.

Opis: To je penjačica s vriježama, s pomoću kojih se pe­

nje po drveću i zidovima. U zelenoj je čaški cvijeta vjenčić
od 5 latica, s tučkom i 5 prašnika. Plod je cm a boba koja
dozrijeva u proljeće. Glatko, trajno zeleno lišće srcolika je

7 Zlatna knjiga ljekovitog bilja

97
oblika. Stabljika je duga i do 50 m. Cvate u listopadu zelen-
kastožutim cvjetovima. Tada stabljika već ođrveni.

Sadrži: Biljka Je gorka i otrovna, zbog saponozida koji

su ujedno i ljekoviti. Sadrži još jabučnu i mravlju kiselinu,
tanin, pektin i holesterin. N ajdjelotvorniji je glikozid hede-
rin iz lišća. Prema jakosti doze on više ili manje širi i sužava
krvne žile.

Bere se: lišće od proljeća do jeseni, cvijet u listopadu,

kad procvjeta, a plod kasnije, kada dozre. Za liječenje se upo­
trebljavaju svjež i suh list, cvijet, plod i tanke stabljike, a
rijeđe kora i gumena smola koja iz nje curi pa očvrsne na
ozlijeđenom mjestu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: List bršljana

već u malim količinama djeluje na krvne žile i srce, a liječi
i od upale mokraćnog mjehura i bijelog cvijeta kod žena. Zbog
otrovnosti ga ne valja uzimati često ni mnogo. Na V 2 1 vode
smije se uzeti najviše 3/4 velike žlice usitnjenog lišća, dodaju
se 2 velike žlice preslice (Equisetum arvense) i metvice paprene
(Mentha piperita), pa se to kuha 3— 4 min. i, pošto poklopljeno
odstoji 15 min., pije se triput dnevno po mala šalica poslije jela.
Bršljanov sok, ušmrknut, liječi od nosnih polipa. Rahitičnoj i
škrofuloznoj djeci pomažu kupke u odvaru bršljanova lišća.
Rane koje teško zarašćuju i već zaudaraju valja oblagati
bršljanovim lišćem namočenim u vinski ocat. Takve rane do­
bro je i ispirati odvarom bršljanova lista. Za tu vanjsku upo­
trebu, tj. za obloge, kupke ili parenje, uzmu se po 2— 3 velike
žlice bršljana i preslice na 1 1 vode. Oblog od odvara bršlja­
nova lišća liječi upaljene oči. Ako otiču noge, stavi se bršlja-
novo lišće da provrije u masti ili ulju pa se od toga stavljaju
oblozi oko nogu.
Dvije velike žlice bršljanova lišća kuhaju se u Va 1 bijelog
vina, i to se pije triput dnevno po 1 mala čašica protiv žutice,
vodene bolesti, katara pluća, želuca, crijeva i bolesti mokrać­
nih organa. Lišće, cvijet i bobe pomiješaju se s jednakim di­
jelom preslice, pa se 2 velike žlice te mješavine kuhaju 3— 5
min. u 1h 1 vode. Pije se triput dnevno po mala čašica poslije
jela, kao lijek protiv mekih kostiju, kamenaca i pijeska u bu­
brezima, mokraćnom i žučnom mjehuru.

98
 U slučaju izostanka mensesa kod žena koje nisu trudne
uzima se 4— 5 dana, s malo vode po 1 velika žlica ove mješa­
vine: 1 kavska žlica u prah stucanog bršljanova ploda, 2 g
praha od suhog lišća rate (Ruta graveoleus), 10 g lišća kadulje
(Salvia officinalis) i 1 velika žlica meda.

99
 BRUSNICA

V accinium V itis idaea L. — Ericaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Baccae vitis idaeae

Nalazište: Raste na pješčanim, suhim i tresetnim tere­

nima gorskih, većinom cmogoričnih, šuma.

Opis: To je niski, trajno zeleni grm, sa čvorastim, okru­

glim stabljikama, kožnatim, jajolikim , tamnozelenim i sjaj­
nim listovima, na naličju točkastim, na rubu narovašenim i
malo prema dolje zavrnutim. Cvijet je bijel ili ružičast, po­

100
stavljen na vršcima stabljike u punašnim, visećim grozdićima.
Plod čine koralj no crvene, kiselkaste bobe.

Sadrži: Uz eterično ulje ima sve ostale tvari kao i borov­

nica (Vaccinium myrtillus), pa se može i mjesto nje upotreblja­
vati. Prim jenjuje se kao diuretik, a i protiv upale bubrega i
mokraćnog mjehura.

Bere se: Za lijek se upotrebljavaju lišće i plod (bobe), a

ponekad i korijen. Cvate od svibnja do srpnja. Lišće se bere
u proljeće, kad biljka cvate, a plod u jesen, od kraja kolovoza
do listopada. Bobe se moraju očistiti od grančica i posve
osušiti.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Protiv pijesl._

i kamenca bubrega i mokraćnog mjehura, te protiv mokrenja
u krevet, pije se ovaj čaj: 30 g lišća brusnice kuha se u 1/s 1 vo­
de dok se ne pokuha na pola, pa se doda 1 velika žlica meda
ili kandisa. Pije se toplo triput dnevno po 1 šalica poslije
jela. Taj čaj djeluje i na dišne organe, a kako pospješuje zno­
jenje, pomaže protiv groznice, gripe i reume. Od svježe izgnje-
čenih boba prave se oblozi za dojke oboljele od raka.
Kod kroničnih stanja spomenutih bolesti čaj treba piti
duže vrijeme. U slučaju malaksalosti, naročito nakon velike
temperature, osvježuje voda u kojoj su močene zdrobljene
bobe, ili čaj kuhan od cvijeta brusnice. Kao i od borovnice,
i od brusnice se može praviti vino.

101
 BUĐITELJICA

Spiraea Ulmaria L. —Rosaceae

L jek a rn ičk i naziv: Folium , sumitates ulmariae

Nalazište: Ta višegodišnja, zeljasta biljka raste po vlaž­

nim livadama i jarcima, uz potoke, rijeke, izvore i jezera.
Uspravna, uglata stabljika, visoka i do 2 m, bogato je razgra­
nala crvenkastim grančicama.

Opis: B ijeli ili blijedožućkasti, izvana crvenkasti, mirisni

cvjetovi nalaze se, u obliku cvatova, na vrhovima grančica.
Biljka cvate u lipnju i srpnju, a gdjekada i u listopadu. Li-

102
stovi su perasti i dvostruko pilasti. Za lijek se upotrebljavaju
listovi i cvjetovi, rjeđe i korijen.

Sadrži: limunovu kiselinu, oko 0,2% eteričnog ulja, sali-

cilni aldehid, metilsalicilat, anilin, heliotropin, kumarin, tanin,
salicilni heterozid, gaulterozid, fenolni heterozid, spirein i fla-
vonoid.

Bere se: korijen u proljeće i jesen, a lišće i cvijet za vri­

jeme cvatnje. Suši se u hladu. Cvatovi se beru dok je još samo
polovica cvjetova otvorena. Opora je okusa.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Budući da s

vodenom parom nestaje i ljekoviti učinak biljke, uvarak 113
smije zakipiti, nego se V 2 1 vode ugrije samo do 90 °C pa se
njome prelije 1 velika žlica biljke, i kad odstoji 10— 12 sati,
procijedi se i pije svaki dan po 100— 200 g nezašećereno.
Liječi od reume, bolesti dišnih organa, plućnog kroničnog
katara, tuberkuloze, reumatizma i vodene bolesti. To je diure-
tik, tonik, adstringens i diaforetik. Zbog salicilata koje sadrži
liječi od akutnog i kroničnog reumatizma, uloga i debljine.
Čaj pripremljen od 25 g biljke, poparene s V2 1 kipuće
vode, treba ostaviti da stoji preko noći, pa se drugi dan pije
3— 4 puta po šalica prije jela. Taj čaj ublažuje boli i grčeve,
stimulira mokrenje, što pomaže u slučaju bubrežnih kame­
naca, upale bubrega, poslije šarlaha i kod otečenih nogu zbog
vodene bolesti.
U groznici pomaže znojenje, a čisti i od glista, kad se
pije 1— 2 šalice dnevno. Korijen djeluje adstringentno, pa li­
ječi od griže i zacjeljuje otvorene rane. Uzmu li se 2— 3 kav­
ske žličice svježeg istruganog korijena u toku dana, odstra­
njuje se kiselina iz krvi.

103
 BUKVICA

Betonica officinalis-Stachys L. — Labiatae

L jek a rn ičk i naziv: Herba betonicae

Nalazište; Raste po suhim i srednje vlažnim brdskim li­

vadama Evrope, po šikarama, svijetlim šumama i njihovim
rubovima, u obliku malih žbunova.
Opis; To je višegodišnja, zeljasta, nešto dlakava, oko
15— 60 cm visoka biljka četvorouglate stabljike, s jajolikim,
na rubu nazubljenim, grimiznim listovima poredanim na stab­
ljici u 2— 3 para, od kojih su gornji prilegnuti uz stabljiku

104
a donji na dugoj peteljci. Crvenkastomodri cvjetovi skupljeni
su na vrhu stabljike u oko 10 cm dugi cvat, sličan klasu, ispod
kojega su 2 mala sjedeća lista. Cvjetna čaška je zvonolika.
Donji su listovi veći od gornjih. Korijen je rizom, iz kojega
biljka raste u obliku rozete. Cvate u srpnju i kolovozu.

Sadržiš tanin, gorke tvari, holin, stahidrin, betain, turicin,

betonicin, glikozid i saponin. Ima opor, ljut i neugodan okus,
a mirisa gotovo i nema. Pčele posjećuju cvijet i on daje dosta
meda.

Bere se: list, gornji dio biljke s cvjetovima i korijen u vri­

jeme cvatnje, tj. u srpnju i kolovozu, kad se cvjetovi tek po
činju otvarati. Korijenje se bere u studenom.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Jednom litrom

kipućeg bijelog vina prelije se 10 velikih žlica bukvice i, pošto
odstoji 2— 3 sata, procijedi se i stavlja kao oblog na rane ođ
proširenih vena na nogama ili takve rane koje se gnoje i teško
zacjeljuju. Prije obloga treba ranu namazati ribljim uljem.
Jednako se liječe gnojne zanoktice s divljim mesom koje raste
preko nokta. ■ _
Čaj se priprema od 1 velike žlice lišća i cvijeta koja se
popari sa 400 g kipuće vode, ostavi da poklopljeno odstoji 10
min., pa se dodaju 2 velike žlice meda. Pije se svaki sat po
1 žlica. Popari li se vinom umjesto vodom, pije se triput dnev­
no po 1 kavska žličica nakon jela. To liječi od žutice, vodene
bolesti, padavice, žgaravice, astme i kroničnog reumatizma.
Doda li se tom vinu meda i kozjeg mlijeka, zaustavlja bacanje
krvi iz pluća. Kod astme i kašlja pospješuje ispljuvak. Neura­
stenici i tuberkulozni treba da uzimaju 3— 4 puta dnevno na
vrhu noža praška od suhog lišća i cvjetova.
Svjež korijen, kuhan u vodi, mlijeku ili vinu, čisti crijeva,
a suhi korijen izaziva povraćanje, pa se uzima u slučaju otro­
vanja želuca hranom, prevelikom količinom lijekova ili na­
mjernim trovanjem.
Popularni švicarski čaj »Species vulnerariae« sastoji se
od jednakih dijelova Folium et sumitates Betonicae, Absynti,
Hysopi, Calaminthae, Glechomae, Origani, Rosmarini, Vincae,
Salviae, Teucrii chamaedris, Teucrii scordi, Thymi, Veronicae,

105
i flores Arnicae, Tussilaginis i Antenariae. Ova suha mješavina
može se upotrijebiti kao prašak (ako se smrvi), kao čaj (ako
se popari kao infuzum), kao alkoholna tinktura, ekstrakt i lje­
kovito vino (ako se moči u alkoholu). To je ukusan i neškod­
ljiv čaj i tonik, od kojega se uzima 1 velika žlica prije jela.
Ta mješavina jača, pospješuje probavu, suzbija proljev, preve­
liku kiselost u želucu, tegobe žučnog mjehura, dišnih organa,
liječi od astme, bronhitisa, kašlja i upale usne šupljine. Ako
se 4-—5 g u prah samljevene ove mješavine izmiješa s 1 žu-
mancem i popije 4 sata poslije napada groznice, ona se neće
ponoviti.

106
 BUNEEVA

Cucurbita pepo L. — Cucurbitaceae

L jek a rn ičk i naziv: Semen cucurbitae

Nalazište: Raste po kukuruzištima i vrtovima.

Opis: To je jednogodišnja zeljasta biljka s puzavom, re­

brastom i bodljikavom, do 10 m dugom stabljikom. Listovi
su veliki, srcoliki, petorostruko urezani, na.rubu nazubljeni.
Cvjetovi su žute boje; veći su muški, a manji ženski. Plod
je velika ponekad i više od 10 kg teška tikva, izvana bijelo-
siva, na presjeku narančasta, mesnata i sočna, puna sjemen­
ki, bijelih, plosnatih, jajolikih, na rubu malo zadebljanih i na
jednom vrhu malo zašiljenih, omotanih vrlo tankom vanj­
skom i debljom unutarnjom korom. U sjemenki se nalazi
bijela, zelenom korom prevučena jezgra.

107
 Sadrži: Meso bundeve ima oko 93% vode, 1% bjelanče­
vina, 5% ekstraktivnih tvari bez dušika, vrlo malo ulja, karo-
tenoida, vitamina »C «, encima, te mnogo manganovih soli.
2uta boja potječe od karotena. U sjemenu ima oko 30% bje­
lančevina, 25— 38% masnog ulja, oko 5% smole, nešto šećera i
pektina, a u plodu mnogo fosforne kiseline, fitosterina i sali-
cilne kiseline. Ulje bundeve, tamne zeleno-smeđe boje s crve­
nom florescencijom, ima 45% linoleinske, 25% oleinske, 30%
palmitinske i stearinske kiseline. Ulje je lako probavljivo.

Bere se: Cvate od srpnja do kolovoza, a zrije u rujnu

i listopadu. Pečena i kuhana bundeva zdrava je i ljekovita
hrana.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Bundeva je
neotrovan antihelmintik, tj. sredstvo protiv crijevnih parazita
(glista), pa se može davati i djeci, i to tako da se 150— 200 g
svježe očišćenih sjemenki pomiješa s medom i dade da se
odjednom pojede. Odrasli uzimaju 400 g oko 6— 7 sati ujutro,
a nakon pola sata treba da popiju 1 veliku žlicu ricinova ulja
za čišćenje, s crnom kavom, ili nakon 2 sata 1 veliku žlicu
gorke soli u čaši vode. Navečer prethodnog dana treba jesti
salatu od luka, patlidžana, rajčice, kupusa i sL, po mogućno­
sti s 1 haringom, da se želudac pripremi, a paraziti uzbune.
U to se vrijem e ne smije jesti ništa drugo!
Da se uvjerimo je li izišla glava traKavice (skolex) ili neke
druge gliste (Ascaris lumbricoides), treba stolicu isprati vo­
dom kroz rešeto.
Iscijeđen sok ili pečeno ili kuhano meso bundeve liječi
od psoriaze. Za tu svrhu treba bundevu jesti svaki dan dok je
ima, pripravljenu svaki put na drugi način, kako nebi do­
dijala. Ona je i lijek protiv upale tankog crijeva (enteritisa),
krvavog proljeva (dizenterije) i smetnji mokraćnih organa,
osobito povećane prostate.

108
 BUNIKA

Hyoscyamus niger L. — Solanaceae

-

L jek a rn ičk i naziv: Hyoscyami folia

Nalazište: Raste kao smrdljivi korov kraj naselja, ruše­

vina, na zapuštenim i neobrađenim mjestima i buništima.

Opis: To je čvrsta, oko xk m visoka, jednogodišnja ili

dvogodišnja biljka, teškoga, neugodna mirisa, na vrhu jako
razgranala. Nepravilno, perasto, jajoliko lišće veliko je i sjedi
na stabljici bez peteljke. 1 prljavožuti cvjetovi, u dnu ljubi­
časti, imaju također kratke peteljke i stoje pojedinačno u lis­
nim pazušcima, a gore u klasu. Plod je žućkastosmeđa, na vr­
hu nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Biljka je

109
dlakava, ljepljiva gorkog i ljutog okusa. Svi su dijelovi biljke
otrovni.

Sadrži: alkaloid hiosciamin, nešto skopolamina i atropi-

na, a u sjemenu ima još i 20— 30% masnog ulja i oko 30%
škroba, glikoziđne gorke tvari hyoscipikrina i nešto eteričnog
ulja.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju, pa se tada sabire lišće.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Širi zjenice,

usporuje puls, suši grlo i usta — kao i beladona, od koje se
razlikuje po tome što je nešto manje otrovna, manje nadra-
žuje mozak, izaziva čvršći san, ali ne dovodi do luđačkog po­
našanja i ne djeluje na sfinktere guznog crijeva i mokraćnog
mjehura. Prim jenjuje se kao lijek protiv neuralgija, išijasa,
reumatizma živaca, histerije, hipohondrije i eklampsije, pa­
davice, delirija alkoholičara i kašlja svake vrste, a ponekad
i bacanja krvi. Za oči se upotrebljava samo u slučaju bolesti
rožnice i upale zjenice, ali ako je oko inače zdravo, a upa­
ljene su samo vjeđe, onda bunika nikako ne dolazi u obzir.
K od Parkinsonove bolesti pomaže protiv drhtanja i krivljenja
lica, kočenja mišića, posrtanja u hodu. Služi kao lijek protiv
grčeva u želucu, crijevima i mokraćnom mjehuru. Regulira i
puls. Najbolje je upotrebljavati tinkturu bunike, 10 puta razri­
jeđenu destiliranom vodom u dozi od po 1— 4 g, ili triput
dnevno po 6— 24 kapi poslije jela.
Kuhanjem bunikina lišća u ulju dobiva se oleum Hyos-
cyami coctum, a prave se i različiti melemi za masažu i ma­
zanje protiv reume. Rjeđe se izrađuju drugi galenski pri­
pravci, kao npr. ekstrakt i prašak.
Bunika čini dio mješavine u cigaretama protiv astme i
nekih pilula za čišćenja crijeva. Kao sedativ daje se zajedno
s morfijem.
Zbog otrovnosti treba pripravke bunike uzimati samo pod
kontrolom liječnika, a lijekove od nje smije pripremati samo
ljekarnik, i to isključivo na liječnički recept.
Znaci trovanja bunikom slični su kao kod trovanja vele-
biljem. Čovjek osjeća kao da lebdi i da nogama ne dodiruje
zemlju, hvata ga san i on pada u komu, je r nastaje paraliza
centralnog nervnog sistema, osobito centra za disanje.

110
 CELER

A pium graveolens L. — Um belliferae

L jek a rn ičk i naziv: A p ii rhizoma, herba, fru ctus

Nalazište: Pitom i celer uzgaja se po vrtovima kao začin,

povrće i salata.

Opis: To je dvogodišnja, 20— 60 cm visoka zeljasta biljka,

sjajnih, tamnozelenih, čvrstih, petorostruko podijeljenih li­
stova. Zelenkastobijeli cvjetovi čine štitaste cvatove. Im a svoj­
stven miris i okus. Ravna stabljika šuplja je i jako razgranata.
Mije opor.

111
 Sadrži; U vretenastom, mesnatom rizomu ima oko 0,10%
eteričnog ulja, u lišću nešto više, a u plodovima čak 2,5— 3%.
Glavni dio ulja jest limonen. U plodovima ima oko 16% mas­
nog ulja.

Bere se: kao i većina povrća u nas, potkraj ljeta i na po­

četku jeseni.

' Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Iako se celer

uglavnom upotrebljava kao začin, on služi i kao lijek, i to
kao diuretik, ako se u obliku čaja pije prije jela u ovoj mje­
šavini: po 20 g korijena celera, komorača (Fructus foeniculi),
peršina (Petroselinum sativum), Sparge (Asparagus officinalis)
"i kostrike (Ruscus aculeatus). Tri velike žlice te mješavine po­
pari se litrom kipuće vode, pusti da kipi 10 min., zatim ostavi
stajati 15 min. i naposljetku procijedi. Pije se triput na dan
po šalica, prije jela.
Za otvaranje apetita, a ujedno i za bolju probavu, uzme
se po 25 g ploda celera, aniša (Fructus anisi), komorača i kumi­
na (Carum carvi). Jednako djeluje i mješavina od po 25 g kori­
jena celera, komorača, lincure (Gentiana lutea) i kičice
(Erithraea centaurium). Postupa se kao i kod opisanog čaja.
Celerovo lišće, kuhano u mlijeku, pije se toplo kao lijek u slu­
čaju slabog mokrenja, reume i gihta. Protiv bubrežnih bolesti
treba piti svježe istisnut sok celerova lišća, ili bar alkohola-
turu od 30 kapi triput dnevno. Po 50 g celera i peršuna kuha
se i pije triput dnevno po šalica. To liječi od groznice.

112
 CIKLA
Beta vulgaris — Chenopođiaceae
L ije čn ičk i naziv: nije u fa rm akopeji

Nalazište: kultivirana u vrtovima i farmama. Potječe s

obala Sredozemlja.
Opis: Nadzemni je dio tamnozeleno lišće s crveno oboje­
nim žilama, koje se jede kao povrće. Podzemni je dio crveni
gomolj, koji se jede kuhan i narezan kao salata, ili sirov,
nariban, s limunovim sokom i kuminom, ili anisom, kao pri­
jesna salata.
Sadrži: željezo, bakar, kalij, kalcij, jod, fosfor, sumpor,
te u tragovima rubidij i cezij, zatim antocijan, koji je anti-
kancerozum, te ugljikohidrate, biljne bjelančevine, biljne ma­
sti, vitamine Bi, B2, C i P.

g Zlatna knjiga ljekovitog bilja

113
 Bere se: Cvate od srpnja do rujna. Lišće se bere dok na­
raste, a gom olji kad sazru, potkraj ljeta.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Antocijanin

djeluje protiv tumora, jer sok sirove cikle, zbog visokog po­
stotka željeza, obnavlja i aktivira crvena krvna tjelešca, tako
da njihov hemoglobin prima više kisika i bolje opskrbljuje
tkiva kisikom, pa se tumorske stanice smanjuju, a okolno
tkivo dobiva opet normalnu građu.
Cikla liječi i leukemiju, oštećenja tijela od rendgenskog
zračenja i radioaktivnosti, akutna fibrozna oboljenja, gripu
u početku, normalizira prenizak krvni tlak, a betain, gluta-
min i asparagin (aminokiseline) utječu na rad živaca i mozga.
Propisa za uzimanje cikle nema, jer je ionako prilično
česta u našoj prehrani. Ipak, treba naglasiti da je valja sva­
kako uzimati u sirovom stanju, bilo izribanu kao salatu, bilo
njezin sok koji se pije preventivno, u gutljajima, 1/4-1/2 1
dnevno, zatim se smanjuje na XU 1 kad nastupi poboljšanje,
i na tome se ostane još 1— 2 mjeseca nakon ozdravljenja.
Liječenje ne prouzrokuje nikakvih posljedica, želučani sokovi
ne oslabe. Od 1 kg svježe naribane cikle dobije se oko 750 g
soka. Za vrijem e epidemije gripe, dizenterije i sličnih bolesti
treba preventivno piti sok od sirove cikle. Kuhana cikla ne­
ma za liječenje nikakve vrijednosti.
Sirova, nastrugana cikla, s malo soka od limuna, malo
peršinova lišća, nešto samljevenog kumina ili anisa, pospje­
šuje mokrenje, izlučuje mokraćnu kiselinu, stvara i čisti krv,
pomaže aktivnost jetre, potiče na rad žučni mjehur, jetra i
želudac, koristi kod prehlade i trajne promuklosti. Sok za­
slađen medom liječi slabokrvnost.
Cikla se može konzervirati za zimu tako da se, narezana
u tanke ploške, prelije vinskim octom i zaveže u staklenka­
ma iz kojih se vadi po potrebi; ili se narezane ploške stave
u glinenu posudu, preliju vodom i nakon 8 dana procijede,
pa se dobije slatko-kiseli sok pun vitamina i ostalih djelotvor­
nih tvari. Naribana sirova cikla može se preliti i s malo vrh­
nja i dodati joj malo zelene salate, a može se i pirjati i peći,
pa posuti s malo kumina, anisa, peršina i limunova'soka, kao
i sirova salata.

114
 CIMET

Cinnamomum Zeylandicum Div. Lauraceae

—

L jek a rn ičk i naziv; Cinnamomi cortex

Nalazište: Uspijeva u tropskoj Aziji, osobito Indiji. Tvori

čitave šume. Kod nas samo u trgovini, kao kora i prašak.

Opis: To je 5— 7 m visoko drvo, jako razgranate, dugo­

ljasto ovalnog glatkoga, sjajnog lišća, iz čijih pazušaca u si­
ječnju izrastu od smeđih pupoljaka bijeli, bezmirisni cvjetovi
na dugim peteljkama. Na početku jeseni razviju se iz njih naj­

115
prije zeleni, a onda tamnomodri plodovi. Za lijek se upotreb­
ljava samo kora, a ostali dijelovi kao začini. Mi plodovi se ne
jedu. Iz njih se istiskuje vosak za mirisave svjetiljke. Jedino
iz listova, koji se inače stavljaju u jelo za začin, kao i lovor,
istiskuje se ulje od kojega se pravi cimetova voda i tinktura.
To ulje jako žari, pa i jedna kap izazove upalu ako padne na
kožu. Ako se kapi ulja prevuku šećerom, dobiva se tzv. cime-
tov konfekt, ili sanelet, koji se upotrebljava za jačanje želuca.
Vanjska kora drveta nema nikakva ljekovita svojstva. Upo­
trebljava se samo njezin unutarnji, svjetloružičasto-smeđi dio.
Ako je kora na jeziku gorka, onda to nije cimet, nego neka dru­
ga kora. Cimetova se kora guli s drveta tek nakon 5— 6 i više
godina. Kad se suši na suncu, savije se.

Sadrži: Cimet ima tanina, pa se zato prim jenjuje i kao

lijek protiv krvavih proljeva. U korijenu se nalazi kamforu sli­
čna zrnata materija, ugodna mirisa.

Bere se: samo kora, a tek ponekad lišće, koje se sabire go­
tovo isključivo u industrijske svrhe. Kora za lijek guli se se­
zonski, a pri tom se mora paziti da se drvo ne ošteti, i da se
do iduće godine oporavi.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Cimet je aro-

matik, korigens, hemostatik, stomahik, nervinum, adstringens
i dezinficijens probavnih organa. Jača srce i želudac, oživljuje
živce i osvježava krv. Punokrvni i lako uzbudljivi ljudi zato
ga ne podnose. Pomaže kod slabe probave, stvaranja previše
kiseline i sluzi u želucu, kod grčevitog povraćanja, krvavih
proljeva, krvarenja iz maternice od prejake i preduge men­
struacije ili poslije poroda, ako su ta krvarenja posljedica
opće slabosti i slabokrvnosti, stimulira mokrenje i djeluje pro­
tiv gihta, jača tjelesnu snagu poslije preboljelih teških bolesti.
Vino od cimeta dobiva se od 30 g cimetove usitnjene kore,
namočene 6 dana u Va 1 slatkog cm og dalmatinskog vina, ili
Malage. Pije se po mala čašica, triput dnevno, prije jela.
Tinktura od cimeta priprema se tako da se 100 g usitnje­
ne kore cimeta namoči u Vs 1 80 postotnog alkohola, ostavi da
kišne 15 dana, a onda se procijedi i uzima po 20— 30 kapi, tri­
put dnevno, prije jela.

116
 Još je bolje cimetno vino kakvo se upotrebljava u pa­
riškim bolnicama: sastoji se od 100 g cm og vina, 8 g cime­
tove tinkture, 6 g tinkture matičnjaka (Melissa officinalis) i
30 g šećernog sirupa. Svakih 1— 2 sata uzima se po 1 velika
žlica.
Ako se pomiješa 1 dio cimeta s 2 dijela konjaka i 2 dijela
vode, pa pije triput dnevno, poslije jela, s vodom, to uspješno
djeluje protiv spomenutih bolesti. Cimetova tinktura od 1 di­
jela kore i 5 dijelova konjaka uzima se po 15— 20 kapi triput
dnevno nakon jela radi liječenja slabokrvnosti i slabih živaca.
Velika žlica cimetove vode i sirupa ili soka od karamfila,
dobro izmiješana s 3 kapi cimetova ulja, pije se protiv nesvje­
stice i za osvježen je čitavog tijela.

117
 CRVOTOČINA

Lycopod ium clavatum L, — Lycopodiaceae

L jek a rn ičk i naziv: Lycopodii sporae

Nalazište: Raste u svijetlim šumama brdskih područja,

na šumskim livadama, pjeskovitim obroncima, među četina­
rima i pod grmovima.

Opis: Stabljika ove trajne, puzave biljke duga je i do 1 m,

račvasto je razgranala, obrasla sitnim zelenim, gustim, zaši­
ljenim listićima, mekanim, sličnim mahovini. Ogranci nose
na vrhu po 2 klasa, s 2 kraka poput vilice. To su trusnice, iz

118
kojih izlazi kao sumpor svjetložuti prah što prianja uz pred­
mete i pliva na vodi, bez okusa je i bez mirisa, pa se njime
ornataju pilule da se međusobno ne slijepe. Lako se zapali i
naglo izgori.

Sadrži: 50% masnog ulja, zelenožute boje, ugodna mirisa,

ljutog i gorkog okusa, a sastoji se od glicerida likopodium-
-oleinske i miristinske kiseline, zatim oko 20% polimerizira-
nog terpena sporonina, 3% šećera, fitosterol, vosak, dušične
spojeve i nešto alkaloida.

Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu, a bere se nešto prije

dozrijevanja. Suši se na tavanu, pa se jakim tresenjem ođs
ne spore, koje se triput prosiju da se dobije čisti prah.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Prašak sluzi

za posipavanje rana. Prikladan je za zaštitu kože male djece
od nagrizanja mokraće, jer se ne zgruda i ne zalijepi na rane,
a voda prelazi preko njega. Neki kuhaju čitavu biljku protiv
bolesti mjehura, uretre, pa i protiv proljeva. Tinktura liko-
podija homeopatski je lijek za bubrege i mokraćni mjehur.
Zbog opasnosti nekih poremećaja ne valja uzimati veće koli­
čine. Kod bolesti jetre uzima se 2— 4 g praha s mlijekom, tri­
put dnevno. Prah se primjenjuje i kod padavice, hripavca, in-
tertriga, psorijaze, vlažnih lišaja i još nekih kožnih bolesti.

119
 ČELE31* -G2ANA

; Solidago virga-aurea L, — Compositae

L jek a rn ičk i naziv: Herba solidaginis virga-aureae

Nalazište: Raste u suhim, svijetlim šumama, na šumskim

čistinama i visokim stijenama planina.
Oais: To je trajna, zeljasta, 10— 60 cm visoka biljka,
uspravne, tanke stabljike, na gornjem dijelu jako razgranate.
Listovi su dugoljasto ovalni, dlakavi, donji s peteljkom i na
rubu pilasti, a gornji bez peteljke, sjede na stabljici. Sitni,

120
zlatnožuti cvjetovi čine na vrhu stabljike glavičaste cvatove,
slične metlici. Cvate od srpnja do listopada. Lijepo miriše.
Debeo korijen žbunasto je razgranat.

Sadrži: Cijela biljka sadrži eteričnog ulja, i to: u korijenu

1,2%, u lišću 0,70%, u cvijetu 0,50% i u stabljici 0,30%. Kate-
hinskog tanina ima u cvijetu 16%, u lišću 11— 15%, u kori­
jenu 8— 10%, u stabljici 4— 9%, a u sjemenu 6%. Saponozida
ima najviše u stabljici, u lišću i cvijetu nešto manje, a u ko­
rijenu najmanje. Osim toga biljka sadrži i flavonoid i organ­
ske kiseline.

Bere se: cvijet s grančicom potkraj ljeta.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Liječi o d ‘pro­

ljeva, teškog mokrenja i bolesti bubrega, osobito upale bubre­
ga (Nephritis) i upale izlaza iz mokraćnog mjehura s jakim
bolovima kod mokrenja, talogom u mokraći i čestim mokre­
njem. Hladan čaj čelebi-grane istjeruje plinove, a vrući iza­
ziva znojenje. Služi i kao korigens drugim 1jekovima lošeg
okusa, a budući da steže, liječi i od proljeva sa sluzi .(Ente­
ritis mucomembranacea) i katara debelog crijeva (Colitis) sa
sluzi, s bolovima i čestim tjeranjem na ispražnjivanje (te-
nezmima), kao npr. kod tuberkuloznih bolesnika.
Kad djeci izbiju zubi, ili kad obole od hripavca, dobivaju
često proljev. U tom slučaju koristi čaj od 100 g cvjetne grane,
poparene litrom kipuće vode. Pošto odstoji poklopljen ci­
jelu noć, ocijedi se i pije umjesto vode u toku dana. Zasla-
đuje se medom.
Drugi je način pripremanja lijeka da se biljka kuha u vo­
di 10 min., ostavi zatim poklopljena da stoji 12 sati, procijedi
se pritiskanjem na cjedilo i malo zasladi medom. Pije se
100— 200 g na dan.
Stariji mogu piti odvar od 30 g biljke na 100 g vode, i to
po 2— 3 šalice na dan, ili po 2 kavske žličice alkoholature na
dan, osobito kod astme na bazi uremije, u slučaju gušenja, kad
je krv puna otrova vlastitog organizma, kao npr. zbog lošeg
mokrenja uzrokovanog bolešću bubrega i si.
Za liječenje bolesnih bubrega najbolja je mješavina od
70 g lišća breze (Betula alba) i po 20 g čelebi-grane i bosiljka

121
(Ocymum basilicum). T ri velike žlice te mješavine popare se
s V* ! kipuće vode, pa se to ostavi poklopljeno da stoji 3 sata,
zatim se procijedi i pije triput dnevno po šalica prije jela.
Dobro je i 50 g korijena steže (Potentilla tormentilla) kuhati
1/% sata, na kraju tridesete minute dodati 50 g čelebi-grane i
još 5 min. kuhati, ostaviti da poklopljeno stoji 15 min., pro­
cijediti i piti triput dnevno po i šalicu. Pri teškom mokrenju
i uremiji pomaže mješavina od po 20 g čelebi-grane, korijena
selena (Levisticum officinale), sapunjače (Saponaria off.) i
brezova lišća: 5 velikih žlica mješavine treba da kipi 10 min.
u l i vode, zatim se ostavi poklopljeno preko noći, a drugi
se dan pije umjesto vode. Smije se zasladiti samo 1 kavskom
žličicom sirupa od ribizla ili kiselih višanja. Radi liječenja od
reume i upale zglobova uzme se po 20 g čelebi-grane, brezova
lišća, izopa (Hysoppus off.), Iva-trave (Teucrium montanum) i
paprenog lisca (Polygonum hydropiper), pa 5 velikih žlica te
lišća, izopa (Hysoppus off.), Iva-trave (Teucrium montanum) i
drugi dan pije mjesto vode. Rane se ispiru i oblažu odvarom
od po 25 g čelebi-grane, petrovca (Agrimonia eupatoria), kadu­
lje (Salvia off.), rusomače (Capsella bursa pastoris) i zmijske
trave (Sanguisorba minor) a prokuhano 15 min. u l i vode pi­
je se pošto odstoji 8 sati.

122
 ČEMERIKA BIJELA

Veratrum album L, Liliaceae

—

Ljek a rn ičk i naziv: Rhizoma V era tri (H eleb ori} albi

Nalazište: Raste po vlažnim planinskim livadama kao ko­

rov, često u društvu s mrazovcem.

Opis; To je trajna, snažna i bujna biljka, visoka oko 1,5

m. iz 5— 8 cm dugog podanka izbijaju do 10 cm dugi korjen-
čići. Ta biljka oštrog i gorkog okusa osobito je otrovna za
srce. Ma 1,5 m visokoj okrugloj stabljici sjede kožasti, de­
beli, živo zeleni listovi, u donjem dijelu široko ovalni, uzdužno

123
istaknuto izbrazdani i bez peteljke, a na gornjem dijelu manji,
k op ljar peteljci. Bljeđozeleni cvjetovi brojni su i čine
uske, guste'rgrozdaste cvatove. Plod je dugoljasta čahura, s
napuknutim poklopcem na gornjoj strani, s 3 pregrade, puna
prljavosmeđeg sjemena. Cijela je biljka jako otrovna. U usti­
ma izaziva jako lučenje sline, a prašina od suhog lišća neza­
drživo kihanje, zbog čega tu biljku dodaju burmutu.

Sadrži: na helidonsku kiselinu vezanih 1— 1,5 % alkalo­

ida nepoznate konstitucije, te jervina, subjervina, pseudojer-
vina, proto jervina, smole naj otrovnij eg alkaloida protoverat-
rina i još dosta drugih, zatim masti, gorke glikozidne tvari
veratramarina i amino-alkohola alkamina.

Bere se: od srpnja do rujna, čim procvjeta. Kopa se cijeli

podanak (rizom), zajedno s korijenjem i žilama. Gomolji se
nožem odrežu i vrate u zemlju, da dalje iz njih raste biljka,
čime se sprečava njezino istrebljenje. Poslije baratanja s tom
biljkom ruke treba dobro triput oprati toplom vodom i sapu­
nom i ne dirati rukama oči, nos i usta.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Izvana se upo­

trebljava protiv gamadi, osobito ušiju u kosi. Ali budući da
kroz kraste nastale češanjem dospije u krv i izaziva trovanje,
bolje je protiv ušiju primijeniti neko drugo, neopasno sred­
stvo. Otrovanje mogu izazvati i boje za kosu koje sadrže vera-
trina. Veratrin se u mastima upotrebljava protiv neuralgije
trigeminusa. Nekada se čemerika primjenjivala kao sredstvo
protiv drhtanja od živčane poremećenosti, kao kod Batsedow-
Ijeve bolesti koja se očituje ubrzanim radom srca, povećanjem
žlijezde štitnjače, izbuljenim, sjajnim očima i drhtanjem ruku,
zbog neprestanog podraživanja simpatikusa. Doze su bile sa­
svim male, ali je onda ipak njezina upotreba u tu svrhu bila
zabranjena. Nakon toga dopuštena je vanjska primjena radi
ublaživanja boli u zglobovima, liječenja od gihta i reumatiz­
ma, smirivanja bolnih živčanih zona na koži, i kao oblog u
oblasti srca u slučaju ubrzanja pulsa i lupanja srca. Daje se
i kod hore je, nesvjesnih, nemirnih kretnji i neprestanog neho­
tičnog mlataranja udovima. Kod kolere zaustavlja povraća­
nje, proljev i grčeve. Danas je unutarnja "potreba potpuno
napuštena zbog otrovnosti, premda se čemerika obično nije

124
primjenjivala sama nego u mješavini s reserpinom, rutinom,
češnjakom, imelom i dr. radi proširenja krvnih žila i sniženja
tlaka. Djeluje depresivno i sedativno na srce, dakako, u home-
opatskim dozama.
Od korijena se pravi prašak i ekstrakt, ali kako su doze
toliko male da ih je u kući teško odmjeriti, može te lijekove
izraditi samo ljekarnik. Prikladniji je oblik lijeka tinktura,
od koje se npr. u slučaju Basedowljeve bolesti uzima 20— 60
kapi dnevno, tj. triput po 6— 20 kapi poslije jela.
Za vanjsku upotrebu, protiv bolova na koži, zglobovima
i mišičju, priprema se mast od 5 g tinkture čemerike, 10 g J
nolina i 20 g svinjskog sala, što se sve dobro izmiješa i u ta
kom sloju maže po bolnim mjestima.
Upozoravam, da se ti i slični lijekovi nikako ne smiju
upotrebljavati bez savjetovanja, suglasnosti i kontrole liječ­
nika.

125
 Če m p r e s

Cupressus sem pervirens L. Cupressaceae

—

L jek a rn ičk i naziv: Oleum cupressi

Nalazište: Raste u Primorju, Dalmaciji i na jadranskim

otocima.

Opis: To je crnogorično, oko 25 m visoko drvo, s gu­

stom krošnjom u obliku piramide. Lišće je tamnozeleno, Ijus-
kavo i zimzeleno. Plod je češer, sličan šišarki.

Sadrži: U svim dijelovima ima eteričnog ulja ugodna mi­

risa i dosta tanina. Ulje, dobiveno od mladih grančica đestila-

126
cijom (Oleum Cupressi), sadrži furfurol, terpineol, pimen,
camphen, te nešto smole, koje ima i u kori stabla.

Bere se: lišće, kora i plod (češer).

■ Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Upotrebljava

se u iste svrhe kao i bor i ostalo crnogorično drveće. Čempres
liječi od hemoroida i vena na nogama, plućnih bolesti i nekih
krvarenja,
Tinktura se uzima triput dnevno, po 10 kapi: ujutro, u
podne i navečer, radi reguliranja neuredne menstruacije, za­
ustavljanja krvarenja iz maternice i liječenja od hemoroida
koji su visoko u crijevu; protiv krvarenja iz crijeva, koje ne
potječe od hemoroida, uzima se dvaput dnevno po 30— 60
kapi uz malo vode, prije objeda i večere. Vodeni ekstrakt od
50 g šišarki, močenih 2— 3 sata u 1 litri vode (bez kuhanja!),
služi za klistiranje u slučaju hemoroida. Listovi pripremljeni
kao čaj liječe od plućnih bolesti i čestog mokrenja. Uporni
kašalj poslije gripe prestat će budemo li inhalirali tekućinu
koja se priprema tako da se velika žlica čempresova ulja po­
miješa s 3 žlice alkohola, pa se 1 kavska žličica te mješavine
ulije u lonac kipuće vode.
Čempres nadmašuje po ljekovitosti i biljku Hamamelis vir-
giniana. Hemoroidi od njega splašnjavaju i podvlače se ako su
ispali iz crijeva, bolovi i krvarenje prestaju. Krvarenje iz ma­
ternice, bilo sklerotično bilo zbog promjena u njenom mišić­
nom ili vezivnom tkivu, čempres također zaustavlja.

127
 Če s t o s l a v i c a

Veronica officinalis L. Scrophulariaceae

-—

Ljek a rn ičk i naziv: Veronicae herba

Nalazište: Raste na sunčanim okrajcima šuma, livadama

i mjestima uz živice.

Opis: To je trajna, 10—35 cm visoka, zeljasta, dlakava

biljka, čija se stabljika vuče po zem lji i pušta u nju vlaknate
korjenčiće. Korijen je rizom. Mutnozeleni jajasti listovi, po­
stavljeni nasuprotne, imaju kratke peteljke, na rubu su na-
zubljesi, a pri vrhu malo narovašeni. Cvjetovi su jasnomodri,

128
ponekad bijeli, protkani ružičastim žilicama. Izlaze iz pazušaca
gornjih i srednjih listova u obliku grozdastog cvata.

Sadrži: kalcij, jabučnu kiselinu, limunovu kiselinu, tanin,

nepoznati alkaloid, heterozide: aukubozid, amigdalozid, saliko-
zid i saponozid, gorke tvari, manitol, vosak, eterično ulje i
šećer.

Bere se; cijela stabljika za vrijem e cvatnje. Cvate od svib­

nja do kraja srpnja. Primjenjuju se lišće i cvjetni vrhovi.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj se pripre­

ma od 50— 60 g lišća i cvjetnih vrhova čestoslavice, što se
prelije litrom kipuće vode, pusti da poklopljeno stoji pola sata
i zatim procijedi. Pije se vruć ujutro i navečer po 1 manja ša­
lica. Zovu ga »evropski čaj«. Uzima li se duže vrijem e izliječit
će od nervozne glavobolje, gihta, reume, krvavog mokrenja,
slabe probave, bolova želuca, čireva, kožnih bolesti. Koristi
u svim slučajevima kad treba omekšati sluz. Odvar čestosla­
vice zaustavlja bacanje krvi iz pluća i liječi od škrofuloze,
pospješuje protjecanje žuči i potiče bubrege na rad.
Radi lakšeg iskašljavanja kod bronhitisa treba uzeti po 30
g čestoslavice, podbjela (Tussilago farfara), komorača (Foeni-
culum officinale) i 10 g korijena ljubičice (Viola odorata), 3
velike žlice te mješavine preliti s V 2 1 kipuće vode, ostaviti po­
klopljeno 2 sata, zatim ocijediti i pomiješati s 2 velike žlice
meda. Pije se toplo, svaka 2 sata po 1 velika žlica.
Lijek protiv draženja na kašalj i gušenja od grča zbog
kašljanja priprema se tako da se uzme po 20 g čestoslavice,
sljezova cvijeta (Flos althaeae), podbjela, metvice paprene
(Mentha piperita) i miloduha (Hysoppus officinalis), 3 velike
žlice te mješavine preliju s V 2 1 kipuće vode, ostavi da to po­
klopljeno odstoji 2 sata, procijedi i pomiješa s 2 velike žlice
meda. Pije se toplo svaka 2 sata po 1 velika žlica. -
Protiv zatvora stolice koristi ovako pripremljen lijek:
uzme se po 30 g lišća bijelog jasena (Fraxinus excelsior), suhih
šljiva (Prunus domestica) i po 20 g čestoslavice i sladića (Gly-
cirrhiza glabra), 2 velike žlice te mješavine kuhaju se 15 min.
u 400 g vode, ostavi se da to poklopljeno odstoji 2 sata i
zatim se pije — pola ujutro, a pola navečer.

9 Zlatna knjiga ljekovitog bilja

129
 Kao preventiva protiv tuberkuloze služi mješavina od jed­
nakih dijelova kantariona (Hypericum perforatum), preslice
(Equisetum arvense) i vodopije (Cychorium intybus): 3 velike
žlice mješavine preliju se s 1/s 1 kipuće vođe, pa se to ostavi
da poklopljeno stoji 15 min. Zatim se pomiješa s 2 velike žlice
meda i procijedi. Piju se 2— 3 šalice dnevno, ali samo po gut­
ljaj svakih pola sata.
Kao lijek protiv tuberkuloze čestoslavica djeluje još bolje
ako se pomiješa s jednakim dijelovima podbjela, ljekovitog
plućnjaka (Pulmonaria officinalis) i sabljastog trpuca (Plan-
tago lanceolata). Kuha se i primjenjuje kao i prethodni lijek.
Za želudac i probavu, pospješenje toka žuči i poticanje
bubrega na rad korisna je mješavina od jednakih dijelova
čestoslavice, lišća jagode (Fragaria vesca), preslice (Equisetum
arvense), metvice paprene, kičice (Erythraea centaurium) i bo­
rovice (Juniperus communis).

130
 ČEŠNJAK

A lliu m sativum L. — Liliaceae

Ljek a rn ičk i naziv:— n ije u farm akopeji

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima kao začin.

Opis: To je lukovica sastavljena od lučica (češnja), omo­

tanih bijelom kožom. Cvijet je crvenkasto-bijel, na dugim pe­
teljkama. Cvate od lipnja do kolovoza. Upotrebljava se luko­
vica. Ljutog je okusa.

Sadili: bjelančevine, celulozu, šećer, jod i kremičnu kise­

linu, organske kiseline, mineralne soli, vitamine, fermente,

131
alliin koji sadrži različite alifatske, nezasićene sumporne spo­
jeve, pa isparijivo eterično ulje allicin koje ima jaku bakteri-
cidnu moć prema stafilokokima, piogenim streptokokima te
bacilima tifusa, kolere, dizenterije i coli-bacilima, a liječi i cm e
kozice.

Bere se: potkraj ljeta i u prvim danima jeseni.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Češnjak spre­

čava svako truljenje u tijelu. Čisti crijeva od otrova, a jetru i
bubrege potiče na bolji rad i tako pospješuje mokrenje. Umje­
reno uziman s lukom sprečava ovapnjenje žila i snizuje pre­
visoki tlak. Liječi od astme, uloga, reume, šećerne bolesti, kro­
nične tuberkuloze, griže, kolere, tifusa, bolesti srca, koristi
protiv glavobolje, razdražljivosti, umora i nesanice ako su to
posljedice tih bolesti. Kod bronhitisa ubija bakterije i olak­
šava iskašljavanje sluzi. Istjeruje crijevne parazite i pojačava
stvaranje pljuvačke. Miris po češnjaku uklanja se žvakanjem
peršina, ili se češnjak prije jela usitni i stavi u ulje. Može se
doživjeti i 100 godina, pije li se dnevno Vs 1 mlijeka s 2— 3 češ­
nja. On sigurno liječi ođ gangrenozne tuberkuloze pluća, a
kako snizuje krvni tlak, može se uzimati i u slučaju plućnog
krvarenja (Haemoptoe). Upotrebljava se kao alkoholatura ili
tinktura, po 20, 30 ili 50 kapi (prema starosti) s malo vode,
dvaput dnevno, tj. prije objeda i večere, i to tako da se uzima
2 dana, pa se 2 dana ne uzima, onda se opet 2 dana uzima itd.
Takvo liječenje može trajati mjesecima a da ne škodi. Češnjak
brzo ispari kroz pluća, pa brzo mijenja stanje u njima i po­
maže izbacivanju sluzi. Za tinktura je potreban samo svježi
češnjak i 60 postotni alkohol, da se očuva ljekoviti faktor
češnjaka: disulfid-dialil. Dnevna je doza 48 kapi u tri obroka
po 16 kapi. Oni koji boluju na žuči neka taj lijek ne upotreb­
ljavaju! Ako se glavica češnjaka sitno isjecka, pa stoji u l i vo­
de 12 sati, pije se dvaput dnevno po 1 šalica prije jela radi
čišćenja bronha i pluća od sluzi, zaustavljanja proljeva, ubla­
živanja bolova u trbuhu i suzbijanja vodene bolesti.
U slučaju ujeda bijesnog psa češnjak treba stucati i pomi
ješati s jednakim dijelom rute (Ruta graveolens) i meda, pa
napraviti melem (kao flaster) koji se stavi na ranu; preko toga
i oko rane stavi se oblog od stucanog češnjaka, rute i soli,
namočenih u malo vode. Svako jutro treba u to vrijeme pojesti

132
natašte i po nekoliko češanj a, sve dok se ne dođe do Pasteurova
zavoda ili do ambulante u kojoj će se prim iti serum protiv
bjesnoće.
Veliki kašalj liječi se tako da se glavica češnjaka ispeče
na žeravici s pepelom, pa se oguli, dobro stuca i pomiješa s
vrcanim medom; uzima se svaki sat po jedna velika žlica. Takav
vrući češnjak, stavljen na zub i zubno meso, liječi od zubobolje
i upale zubnog mesa.
Češnjak zdrobljen i pomiješan s nekuhanim mlijekom ili
slatkim vrhnjem liječi od prsobolje. Radi liječenja od tuber­
kuloze treba dnevno pojesti 2— 3 češnja s crnim seljačkim
kruhom i slaninom. To koristi i živčano rastrojenima. Kad se
češnjak jede samo s kruhom, pojačava mokrenje, pa liječi od
vodene bolesti, bolova ,u trbuhu i proljeva. Od kašlja, neuredne
stolice i slabe probave liječi zdrobljeni češnjak s medom.
Protiv kamenca mokraćnog mjehura pije se triput dnev­
no po čaša bijelog vina u kojemu je kuhan češnjak. Protiv
truleži u ustima treba češnjak kuhati u vinskom ocu, pa time
5— 6 puta dnevno grgljati i ispirati usta. Stucan sirov češnjak,
pomiješan s malo vinskog octa, privija se na crni prišt.
Sok češnjaka pomiješan s jednakim dijelom maslinova
ulja liječi od šuge i od krasta ako se njime mažu 3— 4 puta
dnevno. Taj sok truje i uši na koži. Kad se u 1 1 jabukova
octa.skuhaju 2— 3 veće glavice češnjaka, sa 6 velikih žlica me­
da, pa se to pije svaki sat po 1 velika žlica, ublažuje se bol u
prsima i leđima, živčana glavobolja i rastrojenost. U močvar­
nim krajevima valja svako jutro, prije odlaska iz kuće, pojesti
po 1 češnjak, jer se tako sprečava oboljenje od malarije i slič­
nih zaraza. Sočne zelene listove mladog češnjaka, kao prvu
proljetnu salatu, treba jesti dokle god ih ima, jer je njihova
biološka vrijednost veća nego bezbrojnih dijelova, koji imaju
više šećera pa su možda ukusniji, ali ne i ljekovitiji.
Zbog svih tih ljekovitih svojstava treba češće jesti i luk i
češnjak, kao začine, salate, sosove ili prijesne uz drugo jelo,
jer daju tijelu obrambenu snagu protiv gotovo svih zaraza.
Češnjaka ne treba jesti najedanput mnogo, nego češće po 2— 3
češnja.
Lijekovi od češnjaka uzimaju se prije jela. Pripremaju se
ovako:

133.
 Za tinkturu se 200 g svježeg, sitno isjeckanog češnjaka
moči 10 dana u 1000 g 60 postotnog alkohola, zatim se ocijedi,
filtrira i spremi u dobro zatvorene staklenke.
Za maeerat se 250 g osušenog i zdrobljenog češnjaka pre­
lije litrom 90 postotnog alkohola i nakon 20 dana, za koje se
vrijem e češće -miješa, odlije se i filtrira.
Za češnjakov ocat macerira se 50 g češnjaka 10 dana u
100 g vinskog octa, a zatim se procijedi kroz lanenu krpu.
Eterično ulje češnjaka dobiva se iz zdrobljenih svježih
glavica češnjaka, destilacijom pomoću vodene pare.
Češnjakov sirup dobit ćemo ako 100 g zdrobljenog češ­
njaka močimo u 100 g alkohola, zatim to odlijemo, filtriramo
i 5 g otopine pomiješamo s 95 g običnog šećernog sirupa. Još
je bolje umjesto alkohola uzeti ocat (vinski ili jabučni), ili
6 g octene kiseline u 100 g vode, jer se alicin bolje održava u
kiselom mediju.
Alkoholaturu pripremamo tako da 200 g zdrobljenog, po­
sve svježeg češnjaka pomiješamo s 1 1 90 postotnog alkohola,
u kojemu se moči oko 10 dana, a zatim procijedi i filtrira.
Za prašak ćemo samljeti sitno izrezan, na temperaturi od
50° C osušeni češnjak. Odmah ga treba hermetički zatvoriti u
staklenke, jer je higroskopan, a vlaga mu oduzima ljekovitost.
Može se također uzeti 50 g zdrobljenog češnjaka, pomiješati
sa 100 g šećera u prahu, pa se ta masa osuši na temperaturi
od 40° C i čuva, dobro zatvorena, na hladnom mjestu.
Propisane doze za češnjak jesu:
tinktura, alkoholatura, maeerat i ocat — 2— 3 puta dnevno po
20— 30 kapi; sok dvaput dnevno po 20 g; češnjak svjež ili u
prahu — 4— 6 g dnevno; kuhan u vodi za klistir — 7— 30 g;
infuzum, sirup i češnjak pomiješan sa šećerom u prahu — po
30 g dnevno; ekstrakt — triput dnevno po 30 kapi.
Češnjakovi preparati mogu se uzimati s malo sirupa od
višanja, ribizla ili s mlijekom.

134
 CICAK

Arctium lappa L. — Compositae

L jek a rn ičk i naziv: Radix Bardanae

Nalazište: Raste na neobrađenom zemljištu, buništima, uz

živice, plotove i grabe kraj cesta i putova.

Opis: To je razgranata, zeljasta, 1— 1,5 m visoka stabljika,

s runastim, srcolikim listovima, najvećim među našim trava­
ma, ima grimiznocrvene cvjetne glavice gusto zbijenih cvjetića,
koji se kukicama hvataju za kosu i sukno. Korijen je dug i
vretenast, sivosmeđe boje.
 Sadrži: U korijenu ima polisaharida mulina, gorkih tvari,
eterskog ulja, nerastvorljive gume, tanina, sumpornih spo­
jeva, kalijeva fosfata, željeza, natrija, kalcija, magnezija, neke
uljno-smolaste tvari i dragih spojeva.

Bere se: mlado lišće u proljeće, a dvogodišnji korijen u

jesen ili proljeće iduće godine, ali najčešće u listopadu i stu­
denom, kad je biljka dosegla svoj potpuni razvitak. Cvate u
srpnju i kolovozu. Upotrebljavaju se listovi, korijen i sjemenke
kada dozru. N e valja brati pretanke korjenčiće ni debeo, odr­
venjeli korijen, koji je oko 40 cm duboko u zemlji pa ga treba
lopatom iskopati, oprati, oguliti, uzdužno razrezati, pustiti kroz
paru 96 postotnog alkohola, dobro osušiti i zatvoriti u limen­
ke, jer ga napadaju crvi. Svjež je korijen ljekovitiji.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Korijen i list

upotrebljavaju se protiv upale i čireva želuca, koriste za zno­
jenje i probavu, pomažu protiv reume, škrofulože, kožnog ek­
cema, lišaja, osipa, gnojnih rana i skorbuta. Suh j^ jije n , stu-
čen u prah i pomiješan s jestivim uljem, liječi o c ^ j u h rana
ako se njime namažu. Protiv reume koristi' čičkovih
sjemenki. Lijek protiv svih navedenih bolesti p r ija m a se tako
da se 1 velika žlica sitno narezanog korijena i lišća kuha u
V 2 1 vode 5 min., zatim to ostavi da stoji poklopljeno 10— 15
min. i na kraju procijedi. Piju se po 2 velike žlice dvaput dnev­
no, ujutro i navečer. Ako se 60 g korijena kuha 5 min. u l i
vode, može se uzimati po šalica ujutro i navečer.
Radi liječenja od trakavica zdrobi se svjež korijen i pomi­
ješa s 1— 2 velike žlice vinskog octa, zatim se istisne sok i pije
8— 9 dana natašte po 1 velika žlica.
Prah od suhog korijena, pomiješan sa zečjim lojem, izvla­
či strana tijela iz rane. U slučaju kljenuti ličnog živca (Nervus
facialis), kad se usta iskrive, zdrobi se svjež korijen i lišće s
donjim dijelom stabljike čička i privije na zdravu stranu.
Kod gnojnih procesa usne šupljine grglja se, čirevi se i
gnojne rane ispiru, a osip i mjesta na bolesnoj koži oblažu se
čajem (odvarom) od čičkova lišća, koje hladi. Na 1 1 vode
uzme se 1 dkg sušenog lišća i pije ujutro i navečer po 1 šalica.
Čaj od korijena pospješuje stolicu, izlučivanje znoja i mokra­
će, te čisti krv. Ako se pije 1 šalica natašte i 1— 2 šalice u toku

136
dana, u dugim gutljajima, pomaže u slučaju uloga, podagre,
upornog reumatizma, škrofuloze, sifilisa, vodene bolesti, gihta,
čireva i otrovanja živom.
čičkovo, lišće kuhano sa smrekovim mladicama čisti krv
pa liječi od svih kožnih bolesti. Istim odvarom treba čireve
ispirati, stavljati od njega obloge na oboljelo mjesto i ujedno
piti čaj. Čaj od čičkova korijena protuotrov je kod otrovanja
živom. Treba znati da je korijen ljekovit samo godinu dana
nakon što je ubran. Kad se koža glave dobro pere čajem od
čičkova korijena, a svaki drugi dan namaže čičkovim uljem,
stimulira se rast kose, ako jo j korijenje nije uginulo.
Šaka suhog, sitno izrezanog korijena, polivena s ma1~
80— 90 postotnog alkohola, ostavi se da stoji 10— 14 dana, z
tim se dolije V 2 do % 1 ulja, maslinova ili stolnog, pa se opL_
ostavi 3— 4 tjedna, na toplom, uz povremeno mućkanje. Tako
se dobi čičkovo ulje. Da bi alkohol ishlapio, bocu s uljem ne
zatvaramo čepom nego s malo gaze ili papirom u kome su
probušene male rupice.
Za čaj se na 1 1 vode uzme 1 velika žlica isječenog kori­
jena i skuha. Pije se mlak triput dnevno, po 1 čaša, s nešto me­
da. Pomiješaju li se jednaki dijelovi tog čaja i octa, pa se time
natrlja koža glave dvaput dnevno, zaustavlja se ispadanje kose.
Čaj od sjemenki za tu je svrhu još ljekovitiji.
Lišće i mladice čička mogu se začiniti uljem i limunovim
sokom, pa služe i kao varivo. Neki kuhaju čičak i u juhi. U
vinu kuhano čičkovo lišće liječi od mokraćnih kamenaca. Oni
nestaju i kad se uzima sitno izrezan čičkov korijen, ili prah od
suhog korijena, pomiješan s medom.
Rane od otvorenih vena na nogama liječe se oblozima od
čičkova lista, koji se s donje strane namaže svinjskom mašću.
Protiv kile (hernije) treba suhi korijen zdrobiti u prah,
posuti po trbuhu na mjestu kile i previti povojem namočenim
u rakiju, a uz to valja triput dnevno s malo vina ili vode popiti
praška od korijena koliko stane na vrh noža.
U slučaju ujeda bijesne životinje treba triput dnevno
uzeti koliko stane na vrh noža zdrobljenog čičkova sjemena, da
bi se krv prije oslobodila otrova. Svaku oteklinu dobro je
obložiti svježim lišćem. Zgnječeno je lišće uz hipermangan

137
najbolje sredstvo protiv trovanja od ujeda zmije. Extractum
fluidum radicis Bardanae (ljekarnički) uzima se 4— 6 kavsldfa
žličica dnevno. Kao »čistač krvi« u liječenju od sifilisa čičak
zamjenjuje skupocjenu Sarsaparilu, do koje se teško dođe.
Gnojni čepovi iz čireva brže izlaze, a novi se čirevi ne po­
javljuju.

138
 ČUBAR VRTNI ■

Satureja hortensis L. — Labiatae

Ljek a rn ičk i naziv: Satureiae folia

Nalazište: Kao divlji raste u Primorju, na vapnenom tlu

koje se nekada obrađivalo. Inače se uzgaja u vrtovima, kao
začin i ljekovita biljka.

Opis: To je jednogodišnja, zeljasta, vrlo razgranata i mi­

risna, oko 30— 40 cm visoka biljka, sitnih, uskih, kopljastih,
do 3 cm dugih nasuprotnih listova. Cvjetovi su sitni, bijeli do
ružičasti, na kratkim peteljkama, u pazušcima listova. Plo'd
čine zrnca boje oraha, izbrazdana tankim brazdama.

139
 Sadrži: mnogo karvakrola, cimena, thymola, terpena, oko
2 % eteričnog ulja, 4— 7 % tanina i nekih fenola zbog kojih
biljka djeluje- antiseptično, pa se zato i upotrebljava za lije­
čenje dišnih, probavnih i mokraćnih organa, te od različitih
upala kože i sluznice. Čubar ulazi u sastav najboljih likera.

Bere se: stabljika i vrhovi mladica s cvjetovima u lipnju,

za vrijem e punog cvjetanja. Odmah se suši ili moči u alkohol.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za čaj protiv
proljeva i crijevnih tegoba uzme se 40 g čubra, 40 g rizoma
od steže (Potentilla tormentilla) i 20 g lišća pitome metvice
(Mentha piperita), pa se 3 velike žlice te mješavine popare s Va 1
kipuće vode, zatim se to poklopljeno ostavi da stoji 3 sata i pro­
cijedi se. Pije se toplo u toku dana mjesto vode. Protiv grčeva u
želucu i crijevima uzme se po 40 g čubra i timijana (Thymus
serpyllum) i 20 g kamilice (Flos Chamomillae), pa se 3 velike
žlice te mješavine popare s 1/s 1 kipuće vode. Pošto to 10 min.
odstoji, procijedi se i pije toplo triput dnevno po šalica nakon
jela. Taj čaj jača oslabljeli spolni nagon i sprečava trovanje.
Kao kupka (odvar) čubar krijepi i jača slabu djecu u razvo­
ju. Mjesto uboda od osa i pčela treba namazati njegovim
sokom. ■ '

140
 ČUVARKUĆA ■

Sem pervivum tectorum L. —Crassulaceae ;

L jeka rn ičk i naziv: Sempervivi tectoru m succus et folia

' Nalazište: Raste po krovovima, stijenama i zidovima, a

drže je i u loncima po krovovima.
Opis: To je trajna, zeljasta biljka, visoka 5— 50 cm. Ima
mesnate, sočne, jajolike listove, složene poput ruže, iz čije se
sredine razvije i uzdiže cvjetna stabljika, s ružičastom grudom
cvjetova.

Sadrži: jabučne i m ravlje'kiseline i njihove soli.

141
 Bere se: ljeti, za vrijem e cvatnje. Ubire se lišće, iz kojega
se iscjeđuje svježi sok, ili se suši i spremi.
Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Šaka iscijeđe­
nog lišća, 9 velikih, žlica vode i 20 dkg svinjskog sala kuha se
na slaboj vatri, dok se mast ne počne odjeljivati. Tako se do­
bije još tekuća mast, koju treba brzo procijediti kroz sito u
porculanske ili staklene posudice za mast, i ostaviti da se stis­
ne. Tom se mašću mažu i oblažu prignječene rane, rane od
udarca i otekline. Svježe istisnut sok lišća kuhan sa svinj­
skom mašću odstranjuje sunčane pjege. Samim svježe istisnu­
tim sokom mažu se bradavice i kurje oči radi odstranjivanja,
a taj je sok koristan i za liječenje »crvenog vjetra«, osipa i
čireva.
Dvije do tri kavske žličice svježe iscijeđenog soka lišća
dnevno liječe od živčane rastrojenosti, padavice, osjećaja stra­
ha u snu kod djece.
U toku 2— 3 tjedna pije se čaj koji se priprema tako da
se 12 g osušenog ili 1 dkg svježeg lišća kuha u % 1 vode 15
min. i procijedi. Taj čaj osvježuje cijeli organizam, liječi od
čira na želucu i smanjuje prejaku menstruaciju. Pije se 1
šalica natašte, a druga svaki sat po 1 veliku žlicu. Istim čajem
dobro je ispirati usnu šupljinu ako su se u njoj pojavile gnoj­
ne ranice i grlo u slučaju angine.

142
 DESPIK

Lavandula vera D. C. —Labtatae

-

L jek a rn ičk i naziv: Oleum, Flores lavandulae

AJtL
CufGftSs
sSSIgI

Nalazište: Raste svuda po kršu i suhim predjelima Pri­

m orja i Dalmacije, a uzgaja se i po vrtovima.

Opis: To je trajna, samonikla, 40— 60 cm visoka, razgra­

nala, četvorouglata stabljika, gusto obrasla sjedećim, lanceta-
stim, ružmarinu sličnim listovima koji su na rubu zavrnuti
prema dolje, tamniji na naličju a svjetliji odozgo. Zbog dlaka­
vosti se cijela biljka čini siva. Modri cvjetovi poredani su oko

143
vrha stabljike u klasu sitnog cvata. Cvijet iifta 4 prašnika.
Aromatična je mirisa i okusa.

Sadrži: u osušenom cvijetu 0,5 %— 3 % gorkih tvari i

eteričnog ulja, zatim oko 10 % tanina, 35— 62 °/o linalil acetata,
slobodni lineol, geraniol, cinen, ocimen, bomeol, cineol, ku­
marin, razne ketone, propionate i valerianate.

Bere se: cijela stabljika ti rujnu, a vršci stabljike s cvje­

tovima u srpnju i kolovozu, kad cvate. Upotrebljavaju se cvje­
tovi i listovi, koji se suše u hladu, na zračnom mjestu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Despikovo ulje

ublažuje migrenu i nervoznu glavobolju ako se njime nataru
sljepoočnice, čelo, šija i mjesto iza uha. Ako se 5— 10 kapi
despikova ulja uzme na šećeru, smiruje uzbuđenost, bolove
oko srca, depresiju, navalu krvi u glavu, vrtoglavicu i uklanja
nesvjesticu, želučane smetnje, lošu probavu, vjetrove, grčeve
maternice i crijeva.
Kad se 1 šaka despikova cvijeta potopi u bocu s 2,5 dl
maslinova ulja, pa se boca, slabo začepljena vatom, ostavi na
suncu ili na toplom mjestu 6— 8 tjedana, dobije se despikovo
ulje koje je sastavni dio ljekarničkih preparata: Spiritus la­
vandulae, Spiritus aromaticus, Sapo glycerinatus liquidus,
Mixtura oleobalsamica, Formaldehydum saponatum itd. Doda
li se despikovu ulju borovičinog i terpentinova ulja, pa tom
mješavinom, koja podražuje kožu, masira oboljeli dio, to daje
laganu lokalnu anesteziju pa stišava bol.
Despik služi često i kao korigens drugim lijekovima. Cvi­
je t despika sastavni je dio ljekarničkih čajeva: Species aroma-
ticae i Species pro balneo.
Ako 15 g despikova cvijeta potopimo u 100 g alkohola, pa
pošto to odstoji 10— 14 dana procijedimo, dobijemo tinktura
despika. Maže li se njome koža na glavi, porast će kosa, a perut
nestati.
Odvar za obloge priprema se tako da se 1— 1,5 kg cijele
biljke, sitno izrezane, kuha u 12 1 vode sat i pol do dva sata,
zatim se to ohladi i procijedi. Za kupanje se cijela ta količina
procijedi u kupaonsku kadu, u vodu za kupanje. Takve kupke
jačaju oslabjele, otklanjaju boli donjeg trbuha, neuredne

144
menstruacije, »b ijeli cvijet«, reumu i giht. Dobro je odvaru
dodati i smrekova lišća.
Čaj despikova cvijeta oživljuje, čisti, omekšava sluz i oslo­
bađa tijelo nepotrebnih sokova ako se dnevno piju 2 šalice
čaja pripremljenog od 1 velike žlice cvijeta prelivenog s 2 dl
kipuće vode. Isti čaj služi i za inhalaciju, kao lijek protiv
astme.
Despik uspavljuje, lagano snizuje temperaturu, smiruje
nadražljivost i regulira rad srca.
Čaj od 10 g despika na 21X1 g kipuće vode pije se — 4 ša­
lice dnevno — radi ublaživanja nadražaja na kašalj i protiv
gušenja od bronhijalnih grčeva kod jakog kašlja. Za inhala­
ciju se tome čaju doda 5— 10 g alkohola, ili se 1— 2 kavske
žličice alkoholature despika stavi u lonac kipuće vode. Ovako
jnhaliran despik ubija klice u dišnim putovima i m ijenja i
sastav sluzi, koju bronhi tada izlučuju.
Dokazano je da u slučaju običnih bolesti i upala grkljana,
nosa, ždrijela i dušnika, praćenih čestim kihavicama, promuk-
lošću i bolovima u guši, pomaže, uz inhalaciju despikom, grg­
ljanje čajem od kadulje (Salviae officinalis) i kamilice (Flores
chamomillae). To naročito vrijedi za upalu nosa, guše i šup­
ljina uz krajnike, kad je sve »začepljeno«, što otežava disanje,
uzrokuje glavobolju i opću nelagodnost. Inhalacija je u tim
slučajevima vrlo korisna. Još je djelotvornije ako se despiku
doda jednaki dio kamilice, pa se dvije velike žlice te mješavine
preliju s % 1 kipuće vode, zatim to ostavi poklopljeno da
stoji 10 minuta i procijedi. Piju se 3 šalice dnevno u gutljajima
svakih pola sata.

10 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 145

 DIMNJAČA

Fum aria officin alis L, —Papaveraceae

L jek a rn ičk i naziv: Herba fumariae

Nalazište: Raste na napuštenim i neobrađenim tlima, a

na obrađenima među žitaricama i usjevima.

Opis: To je jednogodišnja, zeljasta, uspravna, nježna, vrlo

razgranata biljka, visoka oko 60 cm, sivozelene boje, dvostruko
perastih listova razdijeljenih, u režnjeve. Iz pazušaca listova
izrastaju sitni, bijeli ili ružičasto-ljubičasti cvjetovi, koji čine
grozdaste cvatove na vrhovima grana. Biljka je gorka okusa.

146
 Sadrži: alkaloid fumarin, ili protopin, fumarijsku kiseli­
nu, aurotensin, natrij, kalij, kalcij, klorid, kalijev nitrat, tanin,
smolu, šećer, sluz i gorke tvari.

Bere se: Cvate od lipnja do srpnja. Bere se cijela biljka

kad cvate.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Dimnjača čisti

organizam i krv. Uzima li se 8 dana, umnožava crvena krvna
tjelešca (eritrocite), a ako se uzima dulje, naglo ih smanjuje,
kao da se bolesniku pušta krv ili stavljaju pijavice. U slučaju
skleroze krvnih žila, da bi se oslabio u njima tlak krvi, pije se
ujutro sok te biljke, u dozi od 10— 20 g u 200 g tople vode,
kao čaj. Dobro je, također, 50 g biljke preliti litrom kipuće vo­
de, ostaviti zatim da stoji 5 min. pa procijediti. Pije se 2— 3
puta dnevno po 1 šalica. Za sirup se 150 g svježe iscijeđenog
soka kuha lagano sa 150 g šećera do gustoće sirupa. Uzima
se 2— 5 kavskih žličica dnevno, prije jela, radi bolje izmjene
tvari. Alkoholatura uzima se u dozi od po 20 kapi prije ručka
i večere. Dimnjača liječi od šećerne i vodene bolesti, hemoro­
ida, katara želuca i crijeva, bolesti dišnih organa, jetre, od
skorbuta, škrofula, arterioskleroze, nečistoće kože i lišaja. Kod
životinja dimnjača izaziva trovanje s grčevima srca i central­
nog živčanog sistema. Naprotiv, ljudima u manjim količina­
ma pomaže — krijepi ih i jača, stimulira lučenje znoja i mo­
kraće, a samo u većoj količini izaziva bolove i proljev.
Ako se 1 velika žlica biljke prelije s 2 dl tople vode, pa se
ostavi da stoji preko noći i taj čaj popije sutradan ujutro na­
tašte, prije zajutarka, koristi u slučajevima jetrenih i žučnih
smetnji, katara želuca ili crijeva sa zatvorom ili proljevom,
i želučanog čira.
Radi bolje probave i čišćenja krvi dobro je uzeti po 20 g
dimnjače, metvice (Menthae piperitae), aniša (Fructus anisi),
korijena sapunjače (Saponaria officinalis) i sladića (Polypo­
dium vulgare), 1 veliku žlicu te mješavine popariti s 200 g ki­
puće vode, ostaviti da to stoji poklopljeno pol sata, pa pro­
cijediti i piti prije zajutarka.

147
 DINJA
Cucumis m elo — Cucurbitaceae
Ljek a rn ičk i naziv: n ije u farm akopeji

ru m

Nalazište: uzgaja se u vrtovima i plantažama.

Opis: To je jednogodišnja zeljasta biljka dugih, puzaju-
ćih i poleglih vriježa, prilično velikog lišća i žutih, mesnatih,
vrlo sočnih i slatkih plodova, sličnih bundevi.
Sadrži: Plod sadrži oko 95% vode, oko 3% šećera, oko
0,50% bjelančevina, oko 3,5% ekstraktivnih tvari u kojima
nema dušika, te limunove kiseline, vitamina C, karotena, ne­
što bakrenih, željeznih i cinkovih soli i malo eteričnog ulja,
ugodna mirisa. Sjeme sadrži oko 10% vode, oko 4,5% dušič­
nih spojeva, 1,5% fitina i još nekih tvari, te 27% masnog
ulja, zbog čega je okus sjemena uljast. U korijenu ima pekti-
na, melonemetina koji prouzrokuje proljeve i povraćanje, oko
1,5% kalcijeva malata, te smole i voska.
Bere se: cvate na početku ljeta, a bere se u jesen.
Priprema lijeka, primjena i djelovanje: Plod se rado upo­
trebljava kao hranjivo, ukusno i osvježavajuće voće ugodna
mirisa i okusa, kao voćna poslastica u obliku voćne salate,
ili kao kompot, a često i kao pekmez. Osim što osvježava i
psihički umiruje, dinja dobro djeluje na upaljenu sluznicu
probavnih organa, a izvana, kao oblog, ublažava bol u slučaju
uboja i opeklina. Jednako djeluje i emulzija dobivena od sa­
mljevenog sjemenja pomiješanog s vodom, pa procijeđenog
kroz čistu lanenu krpu.
Uživanje dinje kao hranjivog voća pomaže u slučaju žuč­
nih oboljenja, jer razgrađuje gustu žuč i time pospješuje izli-
ječenje. Na stolicu i mokrenje djeluje slično kao i grožđe.
Treba je jesti dokle god je ima, cijelu njezinu sezonu.

148
 DIVIZMA

Verbascum thapsiforme L. — Scrophulariaceae

■

L jek a rn ičk i naziv: Flores, Folia, H erba Verbasci

Nalazište: Raste uz putove, potoke, na sunčanim, kame­

nitim brežuljcima, zapuštenom zemljištu, šumskim čistinama
i p ješko viti tlu kao korov, a može se naći i u vrtovima. Svje­
ža ne miriše ugodno, a suha ima miris meda.

Opis: To je dvogodišnja, 0,5— 1,5 m visoka, uspravna,

gustim dlačicama pokrivena stabljika, sa sjedećim, jajoli-
kim, bijelim dlačicama obraslim lišćem. Prve godine razviju se
samo debeli, mekani prizemni listovi, srebrnaste boje zbog

149
maljavosti, a druge godine visoka stabljika sa čupercima veli­
kih, žutili cvjetova, sličnih grozdu, klasu ili kiti na vrhu stab­
ljike. im a jak korijen. Gornji listovi svojom bazom obuhva­
ćaju stabljiku gotovo do idućeg, donjeg lista. Prašnici su pri­
rasli na latice; tri gornja dlakava su i kraća, a dva donja gola
1 dulja. Za vrijem e cvatnje na zemlji oko biljke uvijek nala­
zimo mnogo otpalog cvijeta.

Sadrži: kalcij, gorke tvari, saponin, oko 10 % šećera, oko

2,5 % sluzi, vrlo malo eteričnog ulja, masti, nekih opojnih
tvari, malo gume, žute boje krocetina i flavonoida.

Bere se: u doba cvatnje, od srpnja do kolovoza, svaki dan

oko podne, čim ispari rosa, je r već drugi dan cvijet otpadne.
Treba ga brzo sušiti da ne poemi, te spremiti u hermetički
zatvorene limenke ili staklenke, je r ga napadaju crvi.

Pripremanje lijeka, primjena ! djelovanje: Od divizme se

upotrebljavaju list i cvijet. Svi pripravci divizme: čaj, tinktura,
ulje i mlijeko, moraju se prije upotrebe procijediti kroz la­
neno platno, zbog dlačica koje nadražuju grlo.
Čaj se priprema od 10 g cvijeta koji se prelije s V 2 1 ki­
puće vode.- P ije se dvaput dnevno po 1 šalica. Liječi dišne or­
gane, sprečava bacanje krvi iz- pluća i groznicu.
Plućni čaj za iskašljavanje priprema se od po 25 g cvijeta
divizme, bijelog sljeza (Althaea officinalis), cm og sljeza (Malva
silvestris) i podbjela (Tussilago farfara). Tri velike žlice te mje­
šavine preliju se s V 2 1 kipuće vode, pa pošto to odstoji poklop­
ljeno 1 sat, procijedi še i zasladi medom. Pije se toplo svaka
2 sata po 1 velika žlica.
Cvijet divizme pomiješa se s jednakim dijelovima pod­
bjela, bijelog i crnog sljeza i kadulje (Salvia officinalis), pa
se tri velike žlice te mješavine preliju s 1h 1 kipuće vode, do­
daju se 3 velike žlice meda i to ostavi da poklopljeno stoji
1 sat, a zatim se procijedi. Piju se 1— 2 šalice dnevno. Taj čaj
djeluje još bolje od prethodnog, a liječi od prehlade, suhog
kašlja, promuklosti. Radi liječenja od bronhitisa ne pije se na
šalice, nego svaki sat po 1 velika žlica. U slučaju bolesti grla
treba tim čajem grgl jati svakih pola sata, a u slučaju nosnih
upala ispirati nos triput dnevno.

150
 Rane, koje teško zacjeljuju, posipaju se debelom nasla­
gom praška od suhih cvjetova divizme, a za obloge izvana,
kao sredstvo za razmekšavanje, upotrebljava se lišće. Svježim
zdrobljenim lišćem oblaže se »divlje meso«. Divizma ulazi u
sastav prsnog čaja (Species pectorales). Zbog sluzavosti djelu­
je kao emoliens, a list i cvijet kao ekspektoransi.
Cvijet divizme može se preliti kipućim mlijekom, ili se
10 g suhog lišća prelije litrom mlijeka, pa se to pije nekoliko
puta dnevno po mala šalica. To liječi od žutice, smanjuje mo­
krenje, a kod tuberkuloznih bolesnika pospješuje iskašljava­
nje i izbacivanje sluzi.
Kuha li se 60 g cvijeta 2 minute u l i mlijeka, to služi
kao oblog za rane i protiv lišaja, ili za klistir u slučaju hemo­
roida. Radi liječenja od astme divizma se pomiješa s jedna­
kim dijelovima bazge (Sambucus nigra), korijena bijelog sljeza
(Radix althaeae) i lišća podbjela, pa se 1 velika žlica te m je­
šavine prelije s 200— 300 g kipuće vode. To koristi i protiv
upornog kašlja.
Svježi cvijet divizme prelije se slatkim bademovim ili
maslinovim uljem i ostavi da odstoji na toplom 4— 6 tjedana.
Time se 2— 3 puta dnevno mažu oči radi jačanja vida.
Gluhoća ili slab sluh može se popraviti ako 3— 5 kapi tog
ulja kapnemo u bolesno uho.
Kao djelotvoran lijek protiv kapanja mokraće i mokre­
nja u krevet uzima se u toku dana 15— 20 kapi tog ulja na
šećeru.
Divizme ima nekoliko vrsta, i sve su jednako ljekovite,
ali su najpoznatije ovdje opisana Verbascum thapsiforme i
uz nju Verbascum phlomoides.

151
 DJETELINA GORKA

Menyanthes trifolia ta L. — Gentianaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Folia ir ifo lii fib rin i

Nalazište: Raste na tresetištima i hladnim, plitkim močva­

rama planinskih krajeva, na obalama rijeka i jezera.

Opis: To je oko 30 cm visoka, višegodišnja, zeljasta, vo­

dena biljka, s troperastim listovima sličnim djetelini, ali mno­
go većim. Peteljka lista uzdužno je navorana. Pojedina pera
duga su 3— 10 cm, a široka 2— 5 cm, dugoljasto kopljastog
oblika, ravnog ili tek malo narovašenog ruba. Lice je- lista
tamnozeleno, a naličje svjetlije. V r lo . je gorkog okusa. Pod
zemljom ima jak, do 1 m dugi rizom iz kojega izlazi mnogo

152
izdanaka. Čvorast je i oko 15 cm debeo. Stabljika koja puže
ili pliva, s površine vode izlazi uspravno. Cvjetovi su sabrani
u gust, ružičasti cvat sličan zumbulu.

Sadrži: Kemijski sastav te biljke nije još do kraja upoznat.

Zna se tek da ona sadrži nestalne, gorke i ljekovite heterozide,
pa kalij i mravlju kiselinu.

Bere se: obično u svibnju, kad cvate, i to uglavnom lišće.

Biljku treba brzo sušiti, na propuhu i u hladu, kako bi saču­
vala prirodnu boju i ljekovitost.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kao gorki to­

nik ulazi u sastav »Extractum amarum«, jednako kao lincura
(Gentiana lutea) i druge biljke iste porodice. Misli se da bi
mogla djelovati kao emenagogum (sredstvo za povraćanje)
i kao lijek protiv groznice. Prim jenjuje se u- slučaju živčanih
želučanih smetnji, slabe probave, žutice, škrofuloze, vodene
bolesti i povratne groznice.
Čaj od lišća djeteline potiče lučenje želučanih sokova, pa
time popravlja tek i probavu, koristi protiv žučnih bolesti jer
pospješuje protjecanje žuči i tako čisti krv. Djeluje još bolje u
mješavini s jednakim dijelovima lišća jagode (Fragaria vesca),
borovice (Junipems communis), pelina (Artemisia vulgaris),
kadulje (Salviae officinalis) i kičice (Erythraea centaurium).
Ta mješavina efikasno liječi od trbušnih upala. Tinktura gorke
djeteline, koju zovu »želučana tinktura«, pospješuje probavu
nakon obilnih obroka ako se uzme oko 10 kapi na šećeru.
Protiv prehlade i bolesti jetre te tinkture treba uzeti do 20
kapi nakon jela. T o je i najbolji lijek za nervozne osobe s lo­
šom probavom. Neki upotrebljavaju čaj od korijena, ali se
on češće priprema od 50 g suhog lišća na 1 1 vode, a piju se
2— 3 šalice prije jela. Kao tinktura uzima se 40 kapi prije
svakog jela, kao prašak 2— 3 g dnevno, a kao vino, koje se pri­
prema tako da se 10 g lišća prelije sa 100 g kipućeg vina i
zatim ostavi poklopljeno pola sata, 1— 3 velike žlice dnevno,
prije jela. To je lijek protiv skorbuta i drugih stanja iscrplje­
nosti zbog nedostatka svježe hrane, a zatim protiv gušavosti,
zbog čega ga smatraju antistrumicumom. Otklanja glavobolju
koja se javlja poslije jela zbog neprobavljivosti hrane i loše
probave (autointoksikacija živaca u glavi).

153
 DJETELINA LUCERNA
Medicago sativa — Papilionatae
L jek a rn ičk i naziv: Herba, Flores trifolii pratensis

Na" r.;„V'-s: livade, travnjaci, uz putove, na masnoj i hra­

njivoj zemlji. ,

Opis: To je trajna, zeljasta, uspravna biljka, oko 40 cm

visoke stabljike s trodjelnim, često bijelo-mrljastim listovima
i crvenim cvjetnim glavicama. Peteljke lišća i cvjetova imaju

154
pri dnu zaštitne palistiće. Svaki pojedini cvjetić čini lijevak.
Miriše po medu, a okusa je slatko-kiselog. Plod je mahuna,
zavijena triput kao puževa kućica, i u njoj su 1— 2 sjemenke.
Sadrži: klorofil, ksantofil, razne aminokiseline, mnogo
bjelančevina, oko 80 mg% provitamina A, oko 450 mg% vita­
mina C, zatim vitamine B, D, E i K, limunovu, jabučnu i ma-
lonsku kiselinu, holin, tanin, jedan santonin, razne encime,
npr. encime hiđroliziranja, grušanja itd., saponozide, 0,3%
masti, 67% ugljikohidrata, mnogo kalija, kalcija, željeza, ma­
gnezija, fosforne kiseline, 3—4% dušičnih spojeva, potaše i
eteričnog ulja.
Bere se: u doba cvatnje, od svibnja do rujna, i to ili cijela \
biljka (herba) ili samo cvjetovi (flores), te se suši u hladu.
Za salatu ili varivo bere se mlada biljka prije cvatnje, dok
još stabljika nije odrvenjela.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kao varivo i
salata djeluje protiv skorbuta 4 puta jače od soka naranče.
Kuhanjem i do 20 min. vitamini se u toj biljci ne unište. U
pubertetu jača organizam, a liječi od reume i gihta kad se
dnevno pije 40— 70 g soka iscijeđenog iz mladog, svježeg lišća.
Može se upotrebljavati i duže vrijeme, jer nije škodljiva. Ako
se 250 g osušenog, mladog lišća lucerne kuha 1 sat u l i desti­
lirane, prokuhane vode ili kišnice, ostavi zatim da se smlači,
pa se procijedi i pomiješa s 2 kg livadnog meda, dobije se
medovina lucerne, od koje se za jačanje i kao preventiva uzi­
maju 2— 3 velike žlice 3 puta na dan, poslije jela.
Za čaj se uzimaju 2 žličice cvjetnih glavica, preliju se s
2,5 dl kipuće vode, zatim se to poklopljeno ostavi stajati
10 min. pa se procijedi. Piju se 2— 3 šalice dnevno. U čaj se
može staviti malo meda, ali može i bez njega. Čajem se mogu
ispirati čirevi, rak-rane u početnom stanju, ili se od njega
stavljaju vlažni oblozi da bi omekšale otvrdnule žlijezde. Kao
oblog pomaže i kod otvrdnuća dojki. Pri začepljenju jetre­
nog izvoda žuči pobuđuje i jetru i žuč na rad. Primjenjuju
ga i poslije teških operacija, osobito želuca, kad je bolesnik
slab, mršav i bez apetita.

155
 D O BR IČICA

Glechoma hederacea L. -—Labiatae

L jek a rn ičk i naziv: Herba Glechomae

Nalazište: Raste uz plotove, na travnjacima i vlažnim li­

vadama, po gajevima, svijetlim šumama i parkovima, ti grmlju
i živicama, ' ' '

Opis: To je 20— 40 cm visoka, trajna biljka s puzavom,

četvorouglatom, dlakavom stabljikom čiji donji dio puzi po
zemlji, a gornji stoji uspravno. Iz nje izlaze mnoge vriježe
kojima se dalje širi. Listovi su nasuprotni bubrežasti, navo-
rašena ruba, gore tamniji, odozdo crvenkasti, na dugim petelj-

156
kama. Dugoljast, dvousni cvijet svijetle modro!jubičaste boje
s purpurnim točkicama ima 4 prašnika.

Sadrži: oko 6% tanina, oko 0,05% eteričnog ulja, gorke

tvari, marubin, kalij, kalcij, soli, octenu i vinsku kiselinu, smo­
lu, vosak, holin i oko 3% šećera.

Bere se: Za lijek se upotrebljava lišće, koje se sabire ljeti

za vrijeme najjače vegetacije. Cvate od travnja do lipnja. Ako
je potreban svjež sok biljke, ona se cijela odreže blizu zemlje.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Prije je do­

bričica bila specifikum protiv tuberkuloze- i krvarenja iz ra-
njavih pluća. Pila se 1 velika žlica iz nje iscijeđena soka u ša­
lici mlijeka. Čaj se priprema tako da se 5— 6 g svježeg lišća
prelije s 2 dl kipuće vode. Dobro je uzimati 30— 50 g svježeg
soka, ili pomiješati jednaku količinu šećernog sirupa i soka
pa uzimati 40— 80 g te mješavine dnevno. Isto tako, može se
20 g lišća preliti litrom kipuće vode, dodati 2 velike žlice
meda, ostaviti da to stoji 1h sata,- pa procijediti; piju se ! — 2
šalice dnevno. Sve to zaustavlja krvarenje iz pluća, i liječi od
bronhitisa, okrepljuje i potiče organe na rad.
Sok te biljke, svježe iscijeđen i ušmrkan, liječi od upala
nosa, grkljana i dušnika, začepljenosti nosa i glavobolje koju
ona izaziva, od bronhitisa, kroničnog katara nosa i proširenja
pluća (Emphysema). Čaj dobričice potiče iskašljavanje i čišće­
nje bronha. Za istu svrhu služi i alkoholatura dobričice, od
koje se uzimaju 2 kavske žličice -dnevno u nekom čaju ili
mlijeku.
Protiv grčeva crijeva zbog trovanja olovom (profesionalna
bolest) pomaže puna čajna žličica lišća poparena s 200 g ki­
puće vode: pije se hladno jedanput ili dvaput dnevno. Može
se uzeti 12 g osušenog lišća i preliti ga sa 1A 1 kipuće vode, do­
dati 2 velike žlice meda i kuhati 5— 10 minuta. Još je bolje
ako se lišće u vodi moči 12 sati, pa onda kuha samo 5 minuta i
pije natašte 1 mala šalica, a u toku dana svaki sat pola velike
žlice. Protiv žutice treba tome čaju dodati još 3 g pelina.
Gnojni prištevi i čirevi ispiru se čajem dobričice pomi­
ješane s jednakim dijelom stolisnika (Achilea millefolium).
Mlade listove dodaju često salatama i varivima za slabokrvne.

157
 Za grgljanje upaljenog grla treba uzeti 30 g dobričice, 1 ve­
liku žlicu meda, 125 g jabukova octa i 125 g vode pa kuhati
10— 15 minuta. Tim se čajem mogu ispirati uha kad iz njih
curi gnoj, a lišće kuhano u jabukovu octu stavlja se kao vrući
oblog protiv krstobolje, uloga i reume.
Dobričica, dakle, pomaže kod akutnih i kroničnih katara
dišnih putova i probavnog trakta, suhog kašlja, proširenja plu­
ća, tvrdokornih i jakih glavobolja kojima su uzrok upale u
nosu ili loša probava, a liječi i od kamenaca mokraćnog mje­
hura, čireva u bubrezima, glista, škrofula, bolesti slezene i je­
tre, od histerije i neurastenije.

158
 DRAGOLJUB

Tropaeolum majus L. — Tropaeolaceae

L jek a rn ičk i naziv; Herba nasturtii indicis

Nalazište: Uzgaja se kao ukrasna biljka u cvjetajacima i

loncima, a raste i u svijetlim, obasjanim bukovim šumama i
gajevima.

Opis: To je jednogodišnja, zeljasta, oko 15 cm visoka b ilj­

ka, gotovo okruglih listova, gusto protkanih žilama. Jarki, na-
rančastožuti cvjetovi, išarani crvenim prugama, imaju svoj­
stven miris.

159
 Sadrži: sumporni heterozid glikotropaeolozid, zbog koje­
ga djeluje antibiotski, encim mirozid, smolu, pektin, gumu,
tanin, šećer i vitamin C.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. Upotrebljavaju se svježi

list i cvijet, a ponekad i zrelo sjeme. Lišće i cvijet sabiru se
za vrijem e cvatnje, a plod u ranu jesen, kad sazri.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Zbog sadržaja

vitamina služi kao proljetna salata (mlado lišće treba sitno
isjeckati, malo posoliti i dodati limunov sok) koju valja uzi­
mati bar jednom dnevno, ili se iz svježe biljke iscijedi 10— 15 g
soka za istu svrhu: proljetnu kuru protiv skorbuta. Kako se
ta biljka može uzgajati i u loncima, ljeti na balkonu a zimi
u sobi kraj prozora, osigurava nam cijelu godinu ljekovitu sa­
latu, u smislu preventive, jer isparljivo eterično ulje dragolju­
ba uništava mnoge zarazne klice.
Jednako će koristiti uzmemo li 5— 10 g dragoljubova sje­
mena, sitno ga stučemo i dodamo vode, pa pošto tako odstoji
2 sata popijemo s nekim voćnim sokom.
Sumporno ulje u dragoljubu djeluje ljekovito u slučaju
emfizema, kroničnog, pa i tuberkuloznog bronhitisa, pospje­
šuje izbacivanje sluzi, osobito zagnojene, pomaže u astmi, po­
jačava izlučivanje mokraće, olakšava poteškoće što ih stvara
bolesna žuč, jača spolnu moć. Uzima se triput dnevno po 1 kav­
ska žličica alkoholature, razrijeđene s malo vode.
Porast kose pospješuje tinktura koja se priprema tako
da se sitno isjecka po 100 g svježeg lišća dragoljuba, koprive
(Urtica dioica) i šimšira (Burns sempervirens), pa se sve pre­
lije s 500 g alkohola. Ostavi se da stoji 21 dan, i za to se vri­
jeme svaki dan jedanput dobro promućka. Zatim se procijedi
tiskanjem. Tom se tinkturom trlja koža na glavi pomoću me­
kane četkice. Nakon 1 sat treba glavu oprati mlakom vodom.
To se ponavlja svaki dan tri tjedna. — Ista tinktura služi i za
vanjsku upotrebu kod nekih kožnih bolesti.

160
 .li
I
ĐURĐICA
CONVALLARIA MAJALIS
 GAVEZ
SYMPHYTUM OFFICIONALE

\
✓

fll
 I
G L O G B IJE L I
CRATAEGUS OXYACANTHA

a\

9 0

I
 \

f
*

GOROCVIJET ADONIS VERNALIS

IĐIROT
ACORUS CALAMUS

\
mm.

tm m b
%€ S 6 !

ACONITUM NAPELLUS
JAGODA ŠUMSKA
FRAGARIA VESCA

m
 k

KADU LJA
SALV IA OFFICINALIS
 DRAGUŠAC

N asturtium officinale L. Cruciferae

—

Ljekarničk i naziv: N as tur tii fo liu m (H erb a recens}

Nalazište: Nalazi se u bistrim, tekućim vodama, izvorima,

potocima, rijekama i jezerima. Izvan vode ne raste.

Opis: To je trajna, zeljasta, razgranata biljka, sa šupljom,

uglatom, do 2,5 m dugom stabljikom koja puzi površinom
vode, a vršci jo j strše iz vode. Mjestimično izraslim adventiv-
nim korijenjem crpi iz vode hranu. Listovi su sočni, neparno
perasti, pri dnu stabljike okruglasti a dalje na stabljici kop-
ljasti, tamnozelene boje. B ijeli ili plavkasti sitni cvjetovi, sli-

U Zlatna knjiga ljekovitog bilja

161
čni cvijetu repice ili kupusa, stoje na dugim peteljkama i na
vrhovima grana tvore grozdaste cvatove. Prstima rastrljana,
biljka daje poseban miris, a gorkog je i ljutog okusa. Stabljike
koje još nemaju cvjetove bolje su od procvjetanih, jer su
manje ljute.
Sadrži: željezo, jod, fosfor, kalijev oksalat, sumporni he-
terozid glikonasturtiozid i sumporodušične spojeve. U soku
ima mnogo vitamina »A « i »D «, a nedavno je izoliran i vita­
min »E «, kojega nedostatak uzrokuje sterilnost. IJ tragovima
ima još arsena i nešto eteričnog ulja.
Bere se: Cvate od svibnja do rujna. Bere se svjež, jer su­
šenjem gubi ljekovitost. Zbog toga se najčešće upotrebljava
kao zdrava salata' bogata vitaminima, od proljeća do ljeta.
Jede se lišće.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Pomaže u slu­

čaju šećerne bolesti, malokrvnosti, plućnog katara, skorbuta,
bolesti jetre, bubrega, škrofuloze i padavice. Poboljšava pro­
bavu, jača želudac, čisti krv, koristi protiv ovapnjenja žila i
glavobolje, a ljekovito djeluje i kod tuberkuloze pluća, čak
i u slučaju gnojnog ispljuvka. Ljudi koji boluju od šećerne
bolesti treba da to lišće jedu što više za sve vrijem e dok ga
ima.
Lišće odabrano za salatu treba pod jakim mlazom vode
dobro isprati od pužića i različitih sitnoživih, koji bi, kao npr.
amebe, mogli izazvati neka teža oboljenja; da bismo bili si-
gum ji, možemo lišće prije pripreme i upotrebe namočiti u ki-
puću slanu vodu, a tada još jednom dobro isplahnuti. Zatim
se malo posoli, polije limunovim sokom i s 3— 4 velike žlice
ulja, pomiješa sa tanko narezanim lukom i usitnjenim češnja­
kom i pospe s malo papra. Ta salata treba da odstoji 3 sata,
pa se tek onda jede. Pomiješa li se s octom i s mnogo ulja,
uništava gliste u djece i čisti od njih.
Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica dragušca po­
lije s 2 dl kipuće vode, poklopi, ostavi stajati 10 min. i zatim
procijedi. Pije se triput dnevno po šalica, radi čišćenja krvi u
slučaju kožnih bolesti. Trudne ga žene ne smiju uzimati, jer
previše tjera na mokrenje. Liječi i od vodene bolesti.
Svježe iscijeđen sok lišća liječi od skorbuta, potiče izlu­
čivanje pijeska i kamenaca iz bubrega, čisti od glista, olakšava

162
stolicu i mokrenje, ako se piju 3 kavske žličice dnevno s nešto
vode. Ako se čaju od maslačka doda 1 velika žlica meda i 1 ve­
lika žlica svježeg soka od dragušca, dobiva se lijek Ikoji po­
maže izbacivanje sluzi iz pluća i crijeva, pospješuje mokrenje,
pa liječi od žutice i vodene bolesti.
Kao lijek protiv skorbuta vrlo je dobra mješavina jedna­
kih dijelova svježe iscijeđenog soka dragušca, kelja (Brassica
oleracea), rotkve (Raphanus sativus), hrena (Cochlearia armo-
racia), limuna (Citrus limonum), naranče (Citms aurantium)
i ribizla (Ribes rubnim).
Ako se u hladnu juhu stavi 50— 60 g soka od dragušca, i
to uzima svaki dan, to koristi protiv kroničnog bronhitisa
s gnojavom sluzi. Sok se dobiva iz svježe biljke, ili se jede
sama sirova biljka. Kad se 1 dkg svježeg lišća trpuca (Plan-
tago lanceolata) prelije sa 4 dl kipuće vode, u kojoj se 5 min.
kuhala 1 velika žlica meda, pa se to poklopljeno ostavi još
Va sata, zatim procijedi i dodaju 2 velike žlice iscijeđenog svje­
žeg soka dragušca, dobiva se čaj koji potiče na izbacivanje
sluzi iz bronhija, pluća ili crijeva, pa liječi od žutice, vodene
bolesti i nekih osipa po tijelu. Pije se 1 šalica natašte, a druga,
u toku dana po ■žlicu.
Tuberkuloznima se preporuča da u proljeće uzmu svaki
dan natašte po šaku svježeg lišća dragušca, bez octa i ulja.
Jednako djeluje i čaj ođ 2 kavske žličice lišća, poparenog
s 2,5 dl kipuće vode.
Dragušac se ne smije uzimati duže od 3— 4 tjedna. Ako i
prije isteka tog vremena počne peći mokraćna cijev, treba
odmah s njim prestati, pa liječiti upalu koju su, vjerojatno,
uzrokovali sitnoživi što pri pranju i pripremanju nisu bili sa­
vjesno odstranjeni.
Kronični kožni osip liječi čaj od 4 žlice lišća poparenog
s V* 1 kipuće vode. Od te se količine popije po ! šaličica ujutro
i navečer, a ostatak služi za obloge koje stavljamo na oboljela
mjesta.
Dijabetičarima ta biljka smanjuje šećer u krvi, a zahva­
ljujući čišćenju krvi, može poboljšati poremećenu izmjenu
tvari (metabolizam) u tijelu. Razumljiva je zbog toga npr. če­
sta primjena dragušca i u znanstvenoj medicini u Francuskoj.

163
 DRIJEN

Cornus mas L. —Cornaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Fructus cornus mascula

Nalazište: Nalazimo ga u suhim listopadnim šumama i na

sunčanim kamenitim obroncima s drugim različitim grmljem.

Opis: To je grmoliko, oko 6 m visoko drvo. Listovi su na­

suprotni, jajoliki, jako zašiljeni i nazubljeni. Žuti cvjetići izra­
staju na dugim peteljkama prije razvoja listova i čine jedno­
stavne štitce. Plod je crvena, dugoljasta koštunica, kiselkastog,
ugodna okusa. Grane su ponešto dlakave.

164
 Sadrži: tanin, organske kiseline, pektin, šećer, sluz, gliko-
salnu kiselinu, a u kori i smola.
Bere se: Cvate već u ožujku. Sabire se zreli plod i kora dr-
veta, pa se suši na toplom.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Plod i kora,
kao čaj, liječe od bolesti crijeva, od proljeva i groznice. Od
zrelih plodova pripremaju se pekmez, voćni sok i vino.
Kiselkast plod, koji skuplja usta, upotrebljava se nezreo
protiv proljeva, odljeva krvi, katara crijeva i grozničavih sta­
nja uslijed bolesti probavnog trakta.
U tu svrhu priprema se odvar od 5— 10 g kore koja se ku­
ha 5 min. u 2 dl vode, poklopi, ostavi da stoji 20 minuta i
zatim procijedi. Pije se triput dnevno po šalica poslije jela.

165
 DUD CRNI

M orus nigra L. —Moraceae

Ljek a rn ičk i naziv: Fructus m o ri nigrae, albae

Nalazište: Raste po parkovima, vrtovima, drvoredima i uz

rubove cesta.

Opis': To je visoko stablo, visoko kao lipa ili divlji kesten.

Cvjetovi formiraju guste, kratke mace. Od ženskih cvjetova
razvijaju se sočne nakupine ploda iz cvijeća. Bijedi dud ima
bijeli plod, glatke, nenazubljene listove, a stablo više nego
cmi.

166
 Sadrži: oko 10% invertnog šećera, oko 2% jabučne i li­
munove kiseline, kalcijev karbonat, asparaginsku kiselinu, ade-
nin, glikozu i pepton, a u korijenu ima encima, mangana, vita­
mina C i sluzi.

Bere se: Mlado lišće sabire se u proljeće, a kora i plod

ljeti.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Sirup od ploda
pomaže protiv visoke temperature i neuredne stolice. Stolicu
regulira i čaj od kore drveta, koja sadrži poseban encim. Isti
čaj pomaže protiv trakavice. Lišće pripremljeno kao čaj sma­
njuje šećer u krvi i liječi od grlobolje.
Plod duda, pomiješan s trešnjom (Prunus avium) u jed­
nakoj količini, ostavi se da preko noći provrije, a zatim se uz
dodatak šećera, ukuha u sirup. Pomiješan s vodom, sirup se
pije kao lijek protiv groznice, proljeva, upale krajnika i po­
kvarena želuca. Inače plod i kora dieluju kao sredstvo za čiš­
ćenje.

167
 DUPČAC

T eu crium chamaedrys L. — Labiatae

L jek a rn ičk i naziv: T e u crii herba, foliu m

Nalazište: Raste po suhim i vapnenim obroncima, rubovi­

ma hrastovih šuma, primorskom kamenjaru i livadama.

Opis: To je trajna, zeljasta, 10— 30 cm visoka biljka, čije

razgranate, dlakave stabljike izlaze iz kosog rizoma. Čini male
grmiće. Ovalni po rubu nazubljeni listovi, dugi oko 2 cm, pu­
štaju iz svojih pazušaca ljubičaste, ružičasto-modre, ponekad
i bijele, na jednu stranu okrenute cvjetove. Biljka snažno mi­

168
riše, oporog je i gorkog okusa. Mije otrovna. Ima nekoliko
vrsta •dupčaca, sličnog djelovanja, ali se najviše upotrebljava
tzv. »gavranov kuk«, koji miriše na češnjak (Teucrium scor-
dium). Ta vrsta raste na vlažnom i močvarnom zemljištu. Stab­
ljika jo j je zeljasta, a lišće jače narovašeno.
Sadrži: 0,06% eteričnog ulja, tanin, holin, heterozid i sa-
ponozid marubin.

Bere se: Cvate od svibnja do rujna, a upotrebljavaju se

vrhovi grančica sa cvjetovima.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Liječi, jača J

potiče na rad probavne organe, a pomaže protiv žučnih tegoba,
bijelog pranja, rana, hemoroida i kašlja. Biljka djeluje anti-
septički, pa ubija bakterije u želucu i crijevima. Koristi i u
slučaju grozničavih stanja, osobito crijevnih, pa i gripe.
Čaj se priprema od 1 velike žlice biljke, koja se moči 1
sat u 2 dl vode, zatim se prokuha, 2— 3 min., i procijedi. Pije
se 4 put dnevno po šalica, prije jela.
Za liječenje gušterače (pancreas) i protiv šećerne bolesti
kuha se 1 velika žlica biljke 5 min. u 250 g vode, zatim se to
ostavi poklopljeno 5 min., pa se procijedi. Pije se u ujutro,
natašte, i navečer prije spavanja.
Za tinktura se uzme 20 g biljke i moči u 100 g alkohola 8
dana, a zatim se otfiltrira. Upotrebljava se 30— 50 kapi u
malo vode prije svakog obroka.
Vino od dupčaca priprema se tako da se 200 g biljke moči
8 dana u litri cm og vina. Ono liječi od opće slabosti i malo-
krvnosti, a može poslužiti i za ispiranje rana.
Kao tonik može se upotrijebiti i u obliku praška od suhe
biljke: uzima se 5— 10 g dnevno, prije jela.
Nekada se dupčac upotrebljavao i za liječenje slezene,
protiv gihta i vodene bolesti.

169
 ĐUMBIR
Zingiber officinale — Zingiberaceae
L jek a rn ičk i naziv: Rhizoma zingiberis

Nalazište: Potječe iz tropske Azije, od Indije do Japana,

a ima ga i u zapadnoj i Južnoj Americi. Kod nas se uzgaja
kao začin u vrtovima.

Opis: Cjevasta stabljika visoka je 3— 4 stope. Kopljasti

listovi sjede na njoj bez peteljke. Ha donjoj su strani meka­
no dlakavi. Trozuba časka obuhvaća kratku, cjevastu cvjetnu
krunu s trodjelnom mesnatom čahurom. Korijen je čvorast
rizom, ?sličan šaki s nepravilnim, kvrgastim prstima, nešto
spljoštenim. Jednogodišnji ogranci 3— 6 cm dugih i 1— 2 cm
debelih niti leže svi u istoj ravnini. Izvana, neoljušteni, sive
su boje, a iznutra, oljušteni, bijele, glatki su, tvrdi, na prije­
lomu zrnati, s nježnim, rijetkim vlaknima. Cvjetovi su bljedo-
žutozelenkasti s tri lista crno-purpurnocrvenog kruništa.

170
 Sadrži: Škrob, sluz, 0,25— 3% etarskog ulja, 5— 8% smo­
le, gingerola, zingiberena, cineola, ^borneola, citrola, d-kamfe-
na, beta-felandrena i sesquiterpena. Aroma potječe od terpe-
na, a ljutina od oleorezina gingerola, uljaste, guste tekućine
ljuta okusa, bez mirisa.
Bere se: Cvate u rujnu. Suši se u sjeni, pri čemu korijen
postane siv. Okus je začinski i ponešto ljut.
Pripremanje lijeka, primjena 1 djelovanje: Osim kao za­
čin, upotrebljava se i kao korigens mirisa i okusa kod nekih
lijekova neugodna mirisa i okusa. Zbog ljutine malo grije, te
u manjoj količini pospješuje probavu i jača želudac, otvara
apetit, a djeluje i kao karminativum. Najčešće se upotreblja­
va kao tinktura. Protiv bolova u želucu i donjem trbuhu, te
protiv nadimanja pomaže kad se 2— 3 puta dnevno poslije
jela uzme po 1 kavska žličica vina u kome se 14 dana močio
đumbir s nešto malo kumina.
Ako se u 250 g konjaka namoči 10 g đumbira, po 5 g
kamfora, vrlo otrovne biljke žavornjaka (Staphisagria, odno­
sno Delphinium consolida) i koliko među tri prsta stane: ru­
tice (Rutae graveolens), gaveza (Symphytum officinale) i vi-
daca (Euphrasia officinalis), pa se to ostavi 14 dana na sun­
cu, ili 24 dana uz toplu peć, zatim procijedi i spremi u boce,
dobije se tinktura koja jača oči i popravlja vid, te, kažu, i
naočale postaju suvišne. Jagodica prsta namoči se u tinktura
i njome namaže gornja vjeđa izvana, kod zatvorena oka, uju­
tro i navečer.

171
 ĐURĐICA

Convallaria majalis L. —Liliaceae

L jek a rn ičk i naziv: Convallariae herba cum radice,
flores, rhizoma

Nalazište: Raste u sjenovitim bjelogoričnim šumama, oso­

bito hrastovim, u šikarama, na krčevinama, brdskim livada­
ma, a uzgaja se i u vrtovima.

Opis: To je vrlo vitka, oko 20 cm visoka stabljika, obično

s dva duga ovalna lista, koja izlazi iz samog podanka, a na
njenom gornjem dijelu stvaraju se bijeli, zvonoliki, viseći cvje-

172
tici vrlo ugodna mirisa. Biljka je otrovna, pa je valja upo­
trebljavati vrlo oprezno i razborito, nakon savjetovanja s li­
ječnikom, a svakako pod kontrolom kardiologa. N ajbolje je
da lijek priredi ljekarnik.

Sadrži: cijela biljka glikozid convallarin, convallarozid,

convallamorozid i glavni ljekoviti dio convallatoxozid, zatim
eterično ulje, žutu boju, kalcijev oksalat, limunovu i jabučnu
kiselinu, a korijen još i asparagin.

Bere se: Cvate u svibnju. Sabire se cijela biljka, tj. cvijet,

lišće i korijen, a može i posebno cvijet (Flores convallariae) i
podanak (Rhizoma convallariae). Biljku treba brzo sušiti i
spremiti u dobro zatvorene limenke, jer je zrak, vlaga i encimi
brzo pokvare. Poslije branja valja dobro oprati ruke toplom
vodom i sapunom. Djeca i trudnice neka je ne beru! Listove
treba brati prije nego što se pojave cvjetni pupoljci, kad su
najkrupniji, s najviše ljekovitih tvari. Cvijet se bere kad su
cvjetići samo u donjem dijelu rascvjetani, a u gornjem još
u pupoljcima. Korijenje se vadi u jesen, je r je tada puno lje­
kovitih tvari. Cijela biljka bere se u početku cvatnje.
Znaci su trovanja jak proljev, povraćanje, opća slabost i
iznemoglost. Svježa je biljka ljekovitija, postojanija i jača.
Najdjelotvorniji je sok iz cvijeta: cvijet djeluje 4 puta, a list
dvaput jače od rizoma.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Đurđica se upo­

trebljava protiv ubrzanog pulsa, proširenja srca i aorte, grčeva
u srcu, za jačanje srca, protiv padavice, glavobolje, za reguli­
ranje rada srca: ona djeluje na živce srca slično kao glog,
krijepi srce, mozak i krvne žile, koje ne steže, pa ne povisuje
tlak i zbog toga se može prim ijeniti i u slučaju povećanog
krvnog tlaka s nepravilnim pulsom, a manje je otrovna nego
digitalis.
U obliku čaja dobro ju je kombinirati s gorocvijetom
(Adonis vernalis), a u obliku kapljica s odoljenom (Valeriana
officinalis). Pripravci đurđice ne smiju se uzimati u većoj
količini ni predugo, zbog otrovnosti. Djeluje i kod hydropsa
(nakupljanja vode).

173
 Kod plućnih bolesti djeluje kao blagi diuretik, pospješuje
mokrenje, pomaže starijim osobama slaba srca kad im otiču
noge, kad pate od nesanice, nervoze i gušenja.
Čaj se priprema tako da se 3 g svježe biljke preliju s 2,5
dl kipuće vode, poklopi i, pošto to odstoji 5 min. procijedi.
Pije se dvaput dnevno poslije jela.
U slučaju ubrzanog pulsa, nervoze i razdražljivosti koristi
tinktura od cvijeća. Uzima se triput dnevno po 10 kapi u vodi,
prije jela. Veoma dobar preparat je »Convascilan« dra A. Vo-
gela iz Teufena u Švicarskoj.

174
 EUKALIPTUS
Eucalyptus globulus — Myrtaceae
L jek a rn ičk i naziv: oleum, folia Eucalypti

Nalazište: u toplijim zemljama, osobito u Australiji, a

kod nas uz more u vrtovima i uz kuće.
Opis: To je najviše stablo, jer naraste i do 80 m. Lišće
starijih grana jajasto je kopljasto i srpasto, a pri dnu koso,
dugo oko 20, a široko oko 5 cm, debelo, kožnato, sa sitnim
bradavicama. Mlađe lišće je kraće, oko 15 cm, i šire, oko 8 cm,
bez peteljke, jajasto, pri dnu srcoliko, tanje i mekše. Središ­
nje' šupljine biljke imaju etarskog ulja, koje jo j daje aroma­
tičan miris. Okus je gorkast i opor.

175
 Sadrži: Etarsko ulje, kojega ima i,5— 3%, a u svježem
lišću i 3— 5%, vadi se iz svježeg lišća i cvjetnih pupoljaka
destilacijom s vodenom parom. To je svjetlozelenkastožuto
ulje, okusa koji hladi, a mirisa sličnog kamforu. Miris potje­
če od cineola i eukalyptola. Sadrži još tanina, gorke materije,
smole, voska, pinena, kamfena, fenhena, raznih aldehida i
terpineola.
Bere se: odraslo, ne premlado lišće, suši u hladu i čuva
u dobro zatvorenim posudama. Takvo se lišće nalazi na sta­
rijim granama.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Budući da ja­
ko upija vodu iz zemlje, sadi se radi isušivanja vlažnih i
močvarnih terena, a jer od njezina mirisa bježe komarči, upo­
trebljava se za indirektno suzbijanje malarije. Ulje i list euka­
liptusa služi za liječenje dišnih organa, protiv bronhitisa,
astme, nekih kataralnih oboljenja usta, nosa i grla, pa čak
i urogenitalnog trakta, i to najčešće u obliku sredstava za
inhalaciju, ili kao eukaliptus-bonboni od želatine, natopljene
eukaliptusovim uljem, koji se u prodaji nalaze pod imenom
»Gom enol«, a zelene su boje. . .
Lišće se dodaje i mješavini čajeva protiv šećerne bolesti,
za čišćenje u slučaju zatvora, protiv živčanih bolesti; zbog
sadržaja .tanina djeluje kao adstringens, ponekad kao tonik,
a zbog ulja cineola i kao antiseptik. Radi jačanja slabih živaca
rekonvalescenata i neurastenika dodaje se odvar lišća i vodi
za kupanje.

176
 GAVEZ

Sym phytum officinale L. Boraginaceae

—

L jek a rn ičk i naziv: Radix Consolidae

maioris

Nalazište: Raste uz potoke, rijeke i jarke, na vlažnim liva­

dama i vlažnom tlu nizinskih šuma.

Opis: To je trajna, zeljasta biljka, visoka do 80 cm. Iz

jakog, debelog i mesnatog korijena, koji je izvana crn a iznu­
tra bijel, raste uspravna, sočna, šuplja, dlakava i granata stab­
ljika. Listovi su veliki; donji eliptični, na kratkoj peteljci, a
srednji i gornji dugoljasto kopljasti, s dugim, šiljatim vrhom,
sjede na stabljici. Ma dodir su hrapavi, zbog mnoštva grubih

12 Zlatna knjiga ljekovitog bilja

177
dlaka. Cvjetovi su ružičasto-crveni ili ljubičasti i čine kitice i
cvatove u pazušcima gornjih listova, a zvonolika su oblika.

Sadrži: u malim količinama otrovni alkaloid simfitocino-

glosin i glikoalkaloid konsolidin, zatim mnogo sluzi, nešto gu­
me i smole, 5— 6% tanina, eterično ulje, 1— 3% asparagina,
šećer, 0,7% purinskog derivata alantoina, hormon auksin, koji
potiče stvaranje novog'tkiva, i holin.

Bere se: Cvate od svibnja do rujna. Korijen se bere u rano

proljeće ili u kasnu jesen, a list i cvijet u vrijem e cvatnje. K o­
rijen se opere i brzo suši da ne izgubi sluzavi sok, zatim se
sitno izreže i nastavi sušiti do kraja na toplom. ,

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Zahvaljujući

alantoinu koji sadrži gavez potiče rast i razmnožavanje stanica,
dakle obnavljanje tkiva. Zbog toga se uspješno primjenjuje
kod preloma, rastrganih rana, čireva, tvrdih oteklina na mliječ­
nim žlijezdama i kvržica gihta. Za te se svrhe kuha isjeckan
korijen dok ne postane mekan kao kaša, pa se od toga prave
oblozi, i to tako da se namaže oko 1 cm debelo na platnene
krpe. Isto tako koristi i tinktura od gaveza, pomiješana u jed­
nakim dijelovima s tinkturom od moravke (Arnica montana)
i tinkturom od nevena (Calendula officinalis). Pije se triput
dnevno po 10— 15 kapi u malo vode, poslije jela. '
Kao lijek protiv bronhijalne astme i plućne tuberkuloze,
izbacivanja krvi iz pluća, želučanih i crijevnih čireva, služi čaj
koji se priprema tako da se 5 g suhog korijena kuha pola sata
u Vz 1 vode, ostavi da odstoji 15— 20 min. i procijedi. Pije se
1 šalica natašte, zatim svakih pola sata 2— 3 velike žlice i
prije spavanja opet 1 šalica.

Kuha li se 20— 25 g suhog korijena gaveza 25— 30 min.

u 1k 1 mješavine od pola vode i pola vina, dobiva se lijek koji
pospješuje izbacivanje sluzi i snizuje visoku temperaturu pri
teškoj upali pluća. Pije se svakih pola sata po 1 velika žlica
tog čaja, i to toplog, a u slučaju groznice hladnog. Protiv na­
kupljanja sluzi u plućima i bubrezima, te protiv jakog kašlja,
piju se u toku dana 1— 2 šalice toga čaja, i to toplog.
Ako se pojave krvavi ispljuvci, treba korijen močiti 14
dana u vodi (ne kuhati!). Pije se po 1 šalica te vode dnevno, u

178
gutljajima. I to je lijek protiv bronhijalne astme i velikog
kašlja.
Ako treba pospješiti znojenje ili mokrenje, pripremit ćemo
čaj od 1 velike žlice lišća i cvijeta gaveza, prelitog s V 2 1 kipu­
će vode. Pije se dvaput dnevno, ujutro natašte i navečer prije
spavanja, po 1 čašica. To koristi i protiv grčeva u trbuhu.
Nečistoću lica uklanja čaj od gavezova lišća i cvijeta, ku­
hanog u l i vode: tim se čajem treba umivati triput dnevno.
Caj se ne smije ni kuhati ni držati u željeznom ili limenom
posudu.
Sitno isjeckan korijen, lišće i cvijet kuhaju se u mlijeku.
U to se namoče lanene krpe kojima se onda oblažu rane da b rž;
zarastu. Za oblog se može pripremiti i čaj od 100— 200 g ko­
rijena koji se prelije s l i kipuće vode i ostavi u njoj da sir JI
2— 3 sata. Taj isti čaj, u slučaju čira na želucu, treba piti i sat
prije jela po 1 šalicu.
Prašak korijena sipa se na gnojne i svježe rane, a isto­
dobno valja s m lijekom popiti 1 kavsku žličicu praha. Rane se
tada brzo očiste i zarastu. Može ga se pojesti i s medom. Tre­
ba paziti na stolicu: ako se prah dugo zadrži u crijevima,
može stvoriti grudve koje zatvore crijevo. Sok svježeg korije­
na zaustavlja krvarenje iz svježih rana. Mlado lišće gaveza
jede se i kao salata u vrijem e proljetnog čišćenja krvi.
Za lakše iskašljavanje i liječenje od upala nosne šupljine
i dišnih putova služi čaj koji se priprema tako da se po 50 g
gaveza i bamije (Hibiscus esculentus) popari sa 4 dl kipuće
vode. Pošto odstoji 8 sati, pije se triput dnevno po 1 šalica
poslije jela. Može se zasladiti sirupom od dunje.
Protiv proljeva koristi čaj od 50 g gaveza i sjemena dunje
(Cydonia oblonga) i 20 g metvice (Mentha piperita) što se popari
s V* 1 kipuće vode, poklopi, ostavi 8 sati da stoji i zatim pro­
cijedi. Pije se mjesto vode. Sredstvo za ispiranje i oblaganje
rana priprema se tako da se 100 g gavezova korijena popari
litrom kipuće vode, kuha 20 min., odstoji 6 sati i zatim procije­
di. Ako se korijen kuha u mlijeku ili pivu dok se ne zgusne u
kašu, dobiva se sredstvo kojim se oblaže mjesto preloma ruke
ili noge; preko toga stave se prikladne daščice (udlage) i čvr­
sto se poveže. .Nakon 8 dana povoj se obnovi. Tim je mazivom

179
dobro obložiti opekotine ili rane na bradavicama dojki, a isto
tako oteklina od udarca na mošnji. Nakon 3— 4 obloga osjeća
se poboljšanje. Pobijeli li koža, valja na to mjesto staviti zgnje­
čeno lišće trpuca (Plantago officinalis), a kasnije posuti prahom
od zdrobljenog lišća kupine (Rubus fructicosus).
Kao lijek protiv čira na želucu i dvanaesniku služi čaj
koji se priprema tako da se mješavina od 50 g gaveza, sjeme­
na dunje i lanenog sjemena (Semen lini) i po 20 g slatkog'
korijena (Glycirrhiza glabra) i lista stolisnika (Achillea mille­
folium) popari litrom kipuće vode i nakon 6 sati procijedi.
P ije se u toku dana mjesto vode.

180
 GINSENG
Panax ginseng — Araliaceae
L jek a rn ičk i naziv: Zen— Sen

Nalazište: Mandžurija, Kina i Daleki istok. U hladu uspi­

jeva bolje.
Opis: To je višegodišnji, oko 70 cm visok grm, iz čijih
stabljika rastu listovi u pršljenovima. Plod su svjetlocrvene
bobe, sa po dvije sjemenke, po širini spljoštene. Kad se isko­
panom korijenu oguli vanjski sloj, on je bijele boje, pa ga
zovu »bijeli ginseng«, za razliku od »crvenog«, kada pod utje-

181
čajem kipuće vode ili jako vruće pare postaje crven, poput
crvenosmeđeg stakla. U prodaju dolaze većinom jednogodišnji
ili trogodišnji korijeni. U našoj se zemlji još ne uzgaja, pa
se uvozi sa Dalekog istoka kao i ostale droge.

Sadrži: nekoliko vrsta šećera, kao: saharozu, glukozu, ga-

laktozu, ramnozu i arabinozu, koje vežu na sebe aglikon i
prenđse ga s pomoću krvotoka do bolesnog mjesta; zatim
panocen, u vodi i alkoholu topiv, slatkogorki D-glikozid u
obliku žute, amorfne mase, pa saponin, panax-saponozid, pa-
naxozid A i B, panakilon, panakon, panakvilon, panoksinsku
kiselinu, neke amino i masne kiseline, sterin, fitosterol, vita­
min C, Bi i Bz, sluzi, smolu, peptid, amilazu, fenolazu, holin,
neki još nepoznati alkaloid i mirisno eterično ulje, a od mi­
nerala ima: aluminija, arsena, bakra, fosfora, germanija, kal­
cija, kalija, kobalta, mangana, vanadija i željeza.

Bere se: biljka u punoj zrelosti, a korijen rano, prije

cvatnje, ili kasnije, nakon završetka fiziološke funkcije nad­
zemnog dijela biljke. Budući da se razmnožava samo sjeme­
njem, prođe i 5— 7 godina dok rodi plod.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Ginseng sma­

traju na Istoku lijekom »za sve«, što se očituje i u naučnom
nazivu grčkog izvora, od riječi: panacea = lijek protiv svih
bolesti. Zbog toga što je korijen biljke nalik na čovjeka, ne­
ispravno je preveden naziv s kineskog jezika: žen = korijen,
slično airr-uni, i’ i c^andragori evropske medicine.
Naj eešć? se upotrebljava kao čaj, koji se odnedavna pro­
daje i u našim ljekarnama, već potpuno spremljen za upo­
trebu.
Ginseng, kažu domoroci, krijepi, čisti krv, pomaže protiv
lošeg ili poremećenog metabolizma i skleroze, pomlađujući
organizam time što poboljšava njegove funkcije. Sprečava
infarkt, jetrene i bubrežne bolesti, hormonalne disfunkcije
koje su uglavnom endogeni uzroci oboljenja i razvitka većine
bolesti, a pomaže i protiv anemije, grozničavih stanja zbog
nazeba, slabe cirkulacije krvi, protiv bolesti živaca, depresiv­
nog raspoloženja, umora i nemogućnosti koncentracije, što
su sve znakovi starenja, pa time osvježava i produžuje život,

182
 povećavajući intelektualnu sposobnost i pamćenje. Pomaže
stvaranje bjelančevina, a u testisu povećava DNS, poboljšava
puls, minutni volumen srca i disanje, te izoštrava vid.
Naravno, ginseng ne može od starca načiniti mladića, ali
blagotvorno utječe na organizam ako se već pri prvim znaci­
ma gubitka vitalnosti i spomenutih stanja uzima tri mjeseca
po jedna kapsula ili nekoliko kubičnih milimetara tonika
dnevno.
N ije smatran drogom, i istočnjaci tvrde da ne ostavlja
nikakvih štetnih posljedica u organizmu čovjeka. Zbog toga
je njegovu primjenu prihvatila i evropska medicina, uz pre­
poruku da se nakon tri mjeseca uzimanja lijeka načini pau­
za, čije će trajanje ovisiti o tome kako se čovjek nakon takovec
»kure« bude osjećao.
Najnovija su iskustva pokazala da ginseng snizuje šećer
u krvi, pa ga diabetičari mogu upotrebljavati kao dobrog po­
magača — kao i sirovu kavu, pa bi bilo dobro kad bi liječnici
praktičari oba ova sredstva preporučivali dijabetičarima.
Međutim, u slučaju suprotne bolesti trbušne žlijezde, tj.
hypoglikemije, odnosno premale količine šećera u krvi, gin­
seng se ne smije upotrijebiti.

183
 GLOG BIJELI

Nalazište: Raste po živicama, u šumama, kraj planinskih

potoka i rijeka.
Opis: To je oko 3 m visok trnovit grm. Listovi su tropera-
sti i petoroperasti, zupčasta ruba. B ijeli ili crvenkasti cvjetovi,
s mnoštvom crvenih prašnika, skupljeni su u bogate kitice na
kraćim i duljim peteljkama. Jako mirišu po medu. Plod je
lijepe crvene boje, okrugao ili jajolik. Tzv. bijeli glog ima
ružičaste cvjetove, a tzv. crveni glog bijele.

184
 Sadrži: eterično ulje, tragove mangana, quercitrina, trime-
tilamina, u kori dvije gorke tvari, u cvijetu mangan, u ploda
vitamin C, a u košticama cijanovodičnu kiselinu u tragovima.
U cvijetu i listu ima još flavonskili i antocijanskih heterozida,
saponozida, guanina, adenina, sitosterols, holina, acetilholina,
izoamilamina, nekih alkilamina, aromatskih aminokiselina, tri-
terpenoida, tanina, masnog ulja, šećera, limunske, vinske i dru­
gih organskih kiselina i alkaloida, berberina i glikozida flo-
rizina.

Bere se: Plodovi se beru u kasno ljeto, kad sazru. Budući

da cvate u svibnju, cvjetovi se beru čim se razviju, ponekad već
i u travnju. Kad latice s cvjetova počnu padati, glog je bez
jedan. Suši se u tankom sloju u hladu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Glog liječi od

srčanih bolesti, bolesti aorte, osaljenja srca, regulira rad srca
i ravnotežu između krvnog tlaka i pulsa, jača srce, smanjuje
preosjetljivost živčanog sustava (plexus solaris i vagus) pa po­
maže u slučajevima neuroze, lupanja srca, nesanice, znojenja
i razdražljivosti kod žena u klimakteriju, uzbuđenja i ateroskle-
roze, zujanja u ušima, straha, vrtoglavice; budući da smanju­
je živčanu napetost, utječe i na popuštanje grčeva krvnih žila,
pa se one šire, snizuje se krvni tlak i smanjuje opasnost od
udara kapi. Istodobno se usporuje puls.
Za te svrhe služi ekstrakt od glogova cvijeta, koji kao
tonik jača srce i štedi ga usporavajući puls, pa nestaju otekli­
ne udova (edemi). Ako se uzima više od 50 kapi dnevno, uspo­
rava puls odviše pa uzrokuje pospanost, što je prvi znak ne­
poželjnog djelovanja. Zato treba biti oprezan.
Protiv upale porebrice koristi čaj koji se priprema tako da
se mješavina od po 1 velike žlice glogova cvijeta i kadulje
(Salvia officinalis) i pola velike žlice narančine kore prelije
s 3 dl kipuće vode, poklopi i ostavi da stoji 20 min., pa se
procijedi. Pije se ujutro natašte i navečer prije spavanja po
šalica. Zasladi se medom i doda limunova soka.
Neurozu srca sa ubrzanim ili nepravilnim pulsom, otklanja
tinktura od cvijeta ili ploda, od koje se uzima triput po 10
kapi u vodi. Lijek protiv visokog tlaka i arterioskleroze pripre­

185
 ma se tako da se 1 velika žlica mješavine od po 25 g cvijeta
gloga, češnjaka (Alium sativum), preslice (Equisetum arvense)
i peteljke imele (Stipites visci albi) kuha % sata u 2,5 dl vode.
P ije se ujutro i navečer po 1 šalica. Može se pripremiti i čaj od
samog gloga: 1 kavska žličica cvijeta popari se s 2,5 dl kipuće
vode, poklopi i, pošto odstoji 5 min., procijedi. Piju se 2— 3
šalice dnevno. Nekima bolje pomaže kombinacija od po 20
g cvijeta gloga, kamilice (Flores chamomillae), maslinova lista
(Olea europaea), imele (Viscum album) i češnjaka. Dvije ve­
like žlice te mješavine preliju se s 3 dl kipuće vode, zatim se
to poklopi i ostavi da stoji 2 sata, pa se procijedi. Pije se tri­
put dnevno po 1 šalica. Svi se čajevi od gloga piju prije jela.
Sredstvo za umirenje, priprema se tako da se 1 velika
žlica mješavine od po 25 g glogova cvijeta, hmelja (Humulus
lupulus), odoljena (Valeriana officinalis) i matičnjaka (Me­
lissa officinalis) popari s 2 dl kipuće vode, ostavi da stoji 2
sata i zatim procijedi. Pije se triput dnevno po I šalica prije
jela.
Prašak od glogova cvijeta uzima se 2— 3 puta na dan, ko­
liko stane na vršak noža, s vodom, prije jela.
Esencija od svježih i zrelih plodova lijek je protiv sla­
bosti srca poslije akutnih bolesti, protiv proširenja srca, angi­
ne pektoris, živčane razdražljivosti, neraspoloženja, iscrplje­
nosti, nepravilnosti srčanih otkucaja (aritmičnog pulsa), nesa­
nice i uznemirenosti.
Tinktura se priprema od 20 g biljke na 100 g alkohola.
Cvijet i list gloga moče se u alkoholu 21 dan i zatim filtriraju.
Uzima se 3— 5 puta dnevno na kocki šećera, ili u vodi 15 kapi,
prije jela. Ako se tinktura razrijedi s pet dijelova vode, može
se uzimati po 20 kapi prije objeda i prije večere, dakle po 40
kapi na dan, u toku 3 tjedna svaki mjesec, kao lijek protiv
visokog krvnog tlaka.
Tinktura od zdrobljenih boba ploda uzima se triput dnev­
no po 5 kapi, dakle ne više od 15 kapi na dan, kao lijek protiv
bubrežnih kamenca, gihta i bijelog pranja u žena.
Zbog stanovite otrovnosti, glog ne valja uzimati duže vri­
jeme, pa nakon od 5— 7 dana treba napraviti prekid od 2— 3
dana, uz kontrolu liječnika. Ako se uzima, kao kod povišenoga
krvnog tlaka, tri tjedna uzastopce, prekid mora biti 7 dana.

186
 GOROCVIJET

Adonis vernalis L. — Ranunculaceae

L jek a rn ičk i naziv: B erb a adoniđis

Nalazište: Raste kao korov na suhom, pješčanom, vapne­

nastom tlu, kamenjarima i drvečem obraslim sunčanim obron­
cima.

Opis: To je trajna, oko 25 cm visoka biljka, koja tvori

rijetke male žbunove sa fino perastim, igličastim listovima. Na
vrhu je svake stabljike po jedan lijep glavičasti cvijet promje­
ra oko 3— 7 cm, svijetle zlatnožute boje. Plod je jajolik, gotovo
okrugao. Korijen je snažno razvijen. Gorocvijet je jedan od

187
prvih vjesnika proljeća. Biljka je otrovna, gorkog, ljutog i neu­
godna okusa. Vrsta Adonis aestivalis nešto je viša, lišće jo j je
3— 4 puta perasto, a cvjetovi vatrenocrveni i nešto manji. Upo­
trebljava se u iste svrhe i jednako kao Adonis vernalis.

Sadrži: adonidin, glikozid pikroadonidin, adonidinsku ki­

selinu, adonitoxozid, cimarozid, saponozid, adonitol, akonitnu
kiselinu, kvercitinu sličnu tvar, holin, fitosterol, smolu i mast.

Bere se: Cvate od travnja do lipnja. Za vrijem e cvatnje

sabire se cijela biljka s cvijetom. Ponekad se upotrebljava i
korijen (rizom). U homeopatiji se upotrebljava samo svježa
biljka u cvijetu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Gorocvijet lije­

či od bolesti srca, angine pektoris, potiče bubrege na bolji rad i
pospješuje mokrenje, pa tako liječi i od vodene bolesti. Pobolj­
šava krvotok, usporava puls, jača srce, umiruje lupanje srca, i
pomaže da splašnjavaju vodene otekline u nogama i trbuhu.
Djeluje kao morski luk (Scilla maritima) i slično digitalisu,
samo što ne kumulira i ne stvara naviku, pa se može upotreb­
ljavati nešto duže, ali ipak najviše dva tjedna, i to pod kontro­
lom liječnika. Jedna je od najboljih droga za srce, koje jača
i onda kad to više ne može digitalis, jednako kod čistih srčanih
oboljenja i kod onih koja su komplicirana bolešću bubrega ili
vlastitim trovanjem, tzv. uremijom. Gorocvijet djeluje i na
samo tkivo bubrega.
U slučajevima slabosti srca, nepravilnog pulsa (aritmije),
ubrzanog rada srca kod arterioskleroze, gorocvijet pojačava
rad srčanog mišića ne povisujući krvni tlak, je r umiruje živce,
a zbog toga ga primjenjuju i kao lijek protiv epilepsije, zatim
protiv Basedowljeve bolesti i osaljenja srca.
Čaj se priprema tako da se 1 kavska žličica biljke kuha u
3 dl vode 2 min., zatim se to poklopi i ostavi da stoji 5 min.,
pa se procijedi. Čaj se podijeli u tri obroka, pa se popije uju­
tro, u podne i navečer, poslije jela, ili na 6 dijelova, pa se uzima
svaka 2 sata po 1 velika žlica.
T inkture se uzima po 10 kapi 5— 6 puta u toku 24 sata.
B iljka je otrovna, pa je najbolje poslužiti homeopatskim
oblikom lijeka.

188
 GORUŠICA BIJELA

Sinapis alba L. — Cruciferae

L jek a rn ičk i naziv: Semen sinapis albae

Nalazište: Raste kao korov na poljima i livadama, napu­

štenim mjestima, među žitom i po vrtovima.

Opis: To je uspravna, jednogodišnja, do 60 cm visoka stab­

ljika, s lišćem perasto urezanim poput lire. Svi su dijelovi
biljke bodljikavo dlakavi. Cvate žutim cvjetovima koji se raz­
vijaju u produženi cvat. U komuški su svijetle i smeđaste sje­
menke. Pri dužem žvakanju, biljka u ustima pali.

189
 Sadrži: U sjemenkama ima oko 30% masnog ulja, oko
25% bjelančevina, oko 25% sluzi, encim mirozin, oko 2,5% gli-
kozida sinalbina, od kojega potječe ljutina, pa sinapin i sina-
pinsku kiselinu.

Bere se: od svibnja do srpnja, a iz mahuna se u jesen sa­

bire sjeme.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Osim što služi

kao začin i dodatak jelima, gorušica je dobar, ukusan i ne­
škodljiv konzervans, jer i najmanje količine djeluju antibak-
terijski, pa je ne treba upotrijebiti u takvoj količini koja bi
štetila ljudskom organizmu.
Kad se sjeme natopi u vodu, nabubri, pa se primjenjuje i
protiv slabe stolice (mehaničko djelovanje), uzrokovane mli-
tavošću crijeva.
Gorušica se uglavnom upotrebljava protiv navale krvi u
glavu, protiv udara kapi u mozgu, uzetosti, bolova uslijed na-
hlade, upale porebrice, reume, grčeva želuca i žučnog mjehura,
i to u obliku obloga koji se stavljaju na ono mjesto gdje se u
unutrašnjosti nalazi oboljeli organ. Na tom mjestu na koži
obično izaziva crvenilo (hiperemiju). Količinu gorušice i traja­
nje uzimanja obloga treba da odredi liječnik.

190
 GORUŠICA CRNA

Sinapis nigra Koch. — Cruciferae

L jek a rn ičk i naziv: Semen sinapis nigrae

Nalazište.” Raste na livadama i poljima, u divljini.

■ Opis: To je jednogodišnja/ oko 90 cm visoka, jako granata

biljka, cilindrične, prizemno nešto dlakave stabljike. Ima ljut
miris koji draži grlo i izaziva suze. Lišće je 'na peteljkama, pri
dnu malo zarezano, a pri vrhu zaobljeno. Cvjetovi su sitni, žuti,
skupljeni u grozdove. Plod su crnkastosmeđa zrnca, stisnuta u
komuškama.

191
 Sadrži: oko 4% glikozida sinigrina, oko 1% eteričnog ulja,
sinapinsku kiselinu, holin, 25— 35% masnog ulja, oko 19%
sluzi, 25% bjelančevina, u tragovima stearinske i arachinske
kiseline.

Bere se: ljeti, dok je stabljika još zelena, i to noću, dok se

komuške ne otvore i sjemenke ne prosipaju. Grane se suše 8
dana, a sjemenke pošto se izljušte iz mahuna, suše se dalje, pa
se zatim dobro zatvore.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Služi kao po-

dražajno sredstvo da izazove priliv krvi (crvenilo), što pomaže
kod reume, išijasa, neuralgije, upale porebrice i upale trbušne
opne (peritonitis), a koristi protiv letargije (sanjivosti), epilep­
sije (padavice), hidropsa, bronhitisa i uzetosti. Kažu da po­
maže i astmatičarima, a u narodu je, pomiješanu s medom,
primjenjuju protiv tupavosti.
U ljekarnama se dobiva Farina sinapis (gorušičino braš­
no), Charta sinapis (gorušičin papir) i Spiritus sinapis (goruši-
čin alkohol). Brašno je žućkasto-zelenkaste boje. Pomiješano s
vodom daje kašu za obloge: koža se na mjestu predviđenom
za oblog namaže uljem, da se izbjegnu opekline, zatim se la­
nena krpa namočena u gorušičinu kašu privije na to mjesto i
sve se omota suhom plahtom. Oblog se drži 5, 10, ili najviše
15 min., a kad se skine, koža se opere mlakom vodom da na
njoj ne zaostane komadić gorušice koji bi izazvao opeklinu i
ranu. Nakon pranja koža se još namaže uljem da se na njoj ne
stvore plikovi. Kaša se priprema tako da se 2 šake gorušičina
brašna smiješa u 1 litri vode tjelesne ili sobne temperature.
Kad pare iz kaše počnu štipati za nos i oči, namoči se u njoj
lanena krpa. Voda ne smije biti toplija, jer se samo pri spome­
nutoj temperaturi odvaja ona ljuta esencija koja uzrokuje cr­
venilo. Oblog se stavlja samo jednom dnevno, i to u dogovoru
s liječnikom. On će dati upute i za primjenu gorušičina papira
i alkohola, koji se primjenjuju slično i u istu svrhu.
U slučaju kome, udara kapi (apopleksije), reume i grčeva
dobro je močiti noge ili ruke u vodi kojoj je dodano, na 1
litru, 30— 40 g svježeg brašna gorušice.
Da se ublaži podražaj gorušice, ako je upotrebljavaju dje­
ca ili osjetljivi ljudi, žlicom se po kaši na krpici ravnomjerno

192
pospe brašnom od samljevena lanenog sjemena, jer ono svo­
jom sluzi i masnim uljem ublažuje bol i sprečava opekotine.
Uz hren, ulazi i gorušica u sastav vina protiv skorbuta i u
sastav poznate »Samoborske muštarde«.
Čaj se priprema tako da se 60 g stučenog sjemena goru­
šice, 60 g naribanog hrena i 30 g limunove kore popari s 2 dl
kipuće vode i zatim hermetički zatvori. Pošto odstoji 20 sati,
uzima se po 1 šalica, triput dnevno, radi lakšeg mokrenja i
liječenja bubrega. Kažu da koristi i protiv šećerne bolesti. Za­
sladi se medom. Pri unutarnjoj upotrebi potreban je velik
oprez, jer ulje gorušice sadrži alil-izo-tiocianid, pa je otrovno i,
ako se nerazumno upotrebljava može biti ubitačno: u razrjede­
nju od 1:300.000 zaustavlja razvoj većine bakterija. Zato se
bezuvjetno valja savjetovati s liječnikom! Protiv reume, osim
alkohola gorušice, primjenjuju se za masažu i mazanje različite
emulzije, masti i linimenti koji sadrže gorušicu. Time se iza­
ziva priliv krvi u oboljelo mjesto, pa se ono bolje hrani, lakše
obnavlja i oslobađa štetnih sokova.

13 Zlatna knjiga ljekovitog bilja

193
 GOSPIN PLAŠT
Alchem illa vulgaris —Rosaceae
Ljek arničk i naziv: Alchemillae foliu m

Nalazište: Raste po rubovima šikara, stijena i litica do

2500 m visine, po vlažnim livadama i obalama potoka, uz
rubove cesta, putova i šuma bjelogorice.
Opis: To je trajna, zeljasta biljka slična grmu, visoka
oko 40 cm, čiji izdanci plavozelene boje kasnije postanu crve-
nosmeđi i kudravo su dlakavi. Krupni, okruglasti listovi, na­
izmjenično postavljeni na peteljkama, dlakavi, sa 7— 11 rež-
njeva, zupčastih po rubu, na čijim se dlačicama, kao na tre­

194
pavicama, zadrže kapi rose i kiše, prelijevajući se divnim bo­
jama poput dragog kamenja; odatle ima: alchemilla. Mali,
jedva prim jetljivi žućkastozeleni cvjetići tvore na kraju stab­
ljike neku vrstu štitaca. Korijen i biljka bez mirisa su, gorki i
stežu usta.
Sadrži: uz ostale mineralne i organske tvari i 6— 9% ta­
nina, lecithina, neki saponin, jednu gorku tvar, biljno ulje i
smolu.
Bere se: Cvate od svibnja do kolovoza. Bere se list u do­
ba cvatnje, ali i cijela biljka.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kao izrazita

taninska droga, ta je biljka adstringens i tonik. Uglavnom se
priprema kao čaj za unutarnju i vanjsku upotrebu, protiv
bijelog cvijeta (fluor albus), za reguliranje menstruacije, olak­
šanje poroda. U obliku kupke jača mišićje male djece, steže
rane poslije vađenja zuba i zaustavlja krvarenja pri vanjskim
i unutarnjim ozlijedama, pomaže kod vodene bolesti, slabokr­
vnosti, skleroze, reumatičnih oboljenja, šećerne bolesti i uda­
ra kapi, svrbeža stidnice (pruritus vulvae) i proljeva.
Protiv proljeva, osobito krvavog, upotrebljava se čaj koji
se priprema tako da se 10 g biljke popari s 2 dl kipuće vode,
ostavi stajati 5 min. i procijedi. Pije se 3 puta dnevno nakon
jela. U istu svrhu mogu se 3 velike žlice mješavine od po 25 g
gospina plašta, sjemena dunje (Cydonia oblonga), trave ive
(Teucrium montanum), kamilice i majčine dušice (Thymus
vulgaris) popariti s Vz 1 kipuće vode, ostaviti poklopljeno ci­
jelu noć, pa drugi dan procijediti i piti umjesto vode u toku
dana. Kao jaki čaj od 200 g na 1 1 vode služi za ispiranje u
slučaju krvarenja izvan menzesa, kao i u slučaju bijelog cvi­
jeta. Protiv svrbeža stidnice upotrebljava se mast pripremlje­
na od 2 g vodenog ekstrakta ove biljke, 10 g ražinog ekstrakta,
10 g lanolina i 20 g vazelina. Javi li se još i ekcem, doda se
toj masti 10 g cinkova oksida.

195
 GRČKA DJETELINA

Trigonella foenum graecum L. — Papilionatae

L jek a rn ičk i naziv: Foeni graeci semen

Nalazište: Raste po livadama.

Opis: To je jednogodišnja, zeljasta, 30— 40 cm visoka b ilj­

ka iz roda djetelina. Naizmjence postavljeni listovi, sastavlje­
ni od po 3 ovalna pera, podrasli su pališćem. Cvate lepirastim,
žutim i bijelim cvjetićima, koji su ponekad i po dva zajedno.
Plod je ?— 10 cm duga mahuna, povinuta kao kozji rog. U
njoj je sivo-crvenkasto, oko 5 mm dugo i oko 3 mm široko,
četvorostrano, malo spljošteno, vrlo tvrdo sjemenje, koje u

196
vodi jako nabubri, a kožica mu pukne. Jako miriše, sluzava je
okusa, a u prah se vrlo teško stuca.

Sadrži: oko 30% sluzi, 26% proteinskih tvari, 12% mas­

nog ulja, 0,22% alkaloida trigonelina, 0,05% eteričnog ulja
mrke boje i jaka mirisa, 5— 15 mg % nikotinske kiseline, tanin,
saponin, fitin, fitosterol, smolu, nešto kumarina, helbina i
mnogo fosfora, željeza i kalija. Sjeme sadrži do 55% nukleo-
proteida, glicerin, masne kiseline i saponozid.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. Za lijek se skuplja sje­

me u kolovozu, a upotrebljava se samo samijeto ili stučeno.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Samljeto sjeme

prelije se s toliko mješavine kipuće vode i octa koliko je po­
trebno da se dobije mazivo slično pekmezu. Ono se namaže prst
debelo na lanenu krpicu pa se time oblažu otekline, desna
strana trbuha u slučaju upale slijepog crijeva, čirevi, rane s
divljim mesom i rane kojima prijeti otrovanje. Uz te obloge
treba uzeti svaki sat po 1 veliku žlicu čaja od 5 g pelina (Arte­
misia absinthium) kuhanog 5 min. u ik 1 vode, da se izluče loše
tvari iz krvi. Jednako djeluje i čaj od jednakih dijelova grčke
djeteline i pelina; 1 velika žlica te mješavine popari se s 2 dl
kipuće vode i procijedi. Pije se triput dnevno po mala šalica
prije jela.
Protiv boli u vratu i prsima, čira u želucu i crijevima, viso­
ke temperature, sluzi u plućima, proširenja pluća i teške astme,
služi čaj koji se priprema tako da se 1 kavska žličica grčke
djeteline, Vs velike žlice samljetog sjemena od komorača (Fruc­
tus foeniculi) i 1 velika žlica meda, sve prelije sa % 1 kipuće
vode u kojoj se kuha još 1— 2 min., zatim ostavi da stoji 10
min. pa se procijedi. Pije se svaki sat po 1 velika žlica. To sje­
me, koje je bogato fosforom, kalcijem, lecitinima i nukleoal-
buminima, zamjenjuje i riblje ulje u liječenju od rahitisa, škro-
fuloze, iznemoglosti, osteomyelitisa i slabe mliječnosti dojilja.
Svježe samljeto sjeme uzima se, koliko stane na vrh noža, 3— 4
puta dnevno, prije jela, s pekmezom ili voćnim sokom da se
izgubi miris koji neki ne podnose.
Protiv proljeva priprema se čaj od po 20 g sjemena grčke
djeteline, lišća metvice (Mentha piperita), cvijeta podbjela (Tus-

197
silago farfara), bijelog sljeza (Althaea officinalis) i crnog sljeza
(Malva silvestris); 4 velike žlice te mješavine popare se s V 2
1 kipuće vode, zatim se to poklopi i ostavi da stoji 2 sata, pa
se procijedi. Pije se mjesto vode. Taj čaj služi i kao ekspekto-
rans.
Čaj protiv šećerne bolesti priprema se tako đa se 4 velike
žlice mješavine od po 20 g grčke djeteline, dobričice (Glecho-
ma hederacea), gujine trave (Silybum marianum), lista borov­
nice (Vaccinium myrtillus) i mahuna graha (Fructus phaseoli
sine semine) kuhaju pola sata u V 2 1 vode. Pije se po 1 čaša
prije jela.
Mliječnost u dojilja jača čaj za koji se uzme po 20 g grčke
djeteline, dobričice, ploda aniša (Fructus anisi) i kopra (Anet-
hum graveolens) te lišće matičnjaka (Melissa officinalis); 4 ve­
like žlice te mješavine kuhaju se pola sata u V 2 1 vode, zatim
to poklopljeno odstoji 10 min. i procijedi se. Pije se po 1 šalica
prije jela triput dnevno.
Od uzetosti jezika, kao posljedice udara moždane kapi,
brzo će izliječiti čaj od grčke djeteline. Pije se dosta topao,
2— 3 male šalice dnevno, ili hladan, ali u gutljajima. Priprema
se tako da se 1 kavska žličica biljke kuha 5 min. u 2 dl vode,
kojoj se doda 1 kavska žličica meda.
U slučaju ispadanja stražnjeg crijeva (prolapsus recti),
raka crijeva ili tvrdokornog proljeva taj čaj, kuha li se dugo
da bude jako sluzav, izvrsno djeluje kao klistir, jer temeljito
čisti crijevo bez napinjanja i draženja. '

198
 HELJDA
Fagopyrum aesculentum — Polygonaceae
L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm akopeji

Nalazište: Potječe iz Azije. U Evropi raste u gorovitim

krajevima, pa i na siromašnijem pješčanom tlu, ako ima do­
sta vlage i kiše. Zrno je vrlo osjetljivo na mraz.

Opis: Ta jednogodišnja biljka vrlo je hranjiva namirnica,

nalik na ostale žitarice. Njezina uspravna stabljika ima streli-
časte listove, duge, uske i šiljate, s ružičastim ili bijelim, a
na dnu zelenkastim cvjetićima. '

' 199
 Sadrži: Cijela biljka ima oko 2,5% flavonskog heterozida
rutina u svježem lišću, cvijetu i nešto malo u stabljici. U plo­
du i sjemenu ga nema. Za industrijsku proizvodnju rutina
služi samo ako se pokosi u vrijeme cvatnje, jer se sušenjem
rutin brzo gubi.
Bere se: uglavnom sjeme za hranu, a njezino brašno služi
i za lijek.

Pripremanje lijeka, promjena i djelovanje: Heljda poja­

čava otpornost kapilara i smanjuje njihovu propusnost, pa
time snizuje krvni tlak. Rutinska komponenta koju sadrži
pojačava djelovanje vitamina C, te ima svojstvo P — vita­
mina, kao i drugi flavonski derivati. Pomaže protiv, raznih
vrsta' proljeva, glista, zaudaranja iz usta, kožnih bolesti i kra­
sta. U te svrhe jede se kaša od heljde, koja mora biti svježa,
čista i samljevena, a kuha se tako dugo dok u njoj žlica ne
stoji. Heljdina kaša može se jesti kad god se osjeti želja ili
glad. Može se začiniti maslom ili čistom, svježom mašću, s
malo peršina, kopra i luka, jer je ljekovita i hranjiva. Za
vanjsku upotrebu služi heljdino brašno skuhano u kašu ko­
jom se oblažu bolesna mjesta.

200
 HMELJ

Humulus Lupulus L, — Moraceae

Ljek a rn ičk i naziv : Strobilli Lupuli, Lupulinum

Nalazište: Raste divlji uz grm lje i po vlažnim mjestima,

ili se uzgaja na veliko u svrhu proizvodnje piva.

Opis: To je dugogodišnja, divlja povijuša, koja se penje

po kolcima, i do 6 m visoko. Listovi su troprsti, ili petoroprsti.
Od muških resica razviju se na ženskim stabljikama suhe, la­
gane, jajolike šišarice, zvane strobilli, u kojima su žlijezde s
lupulinom. On se iz njih može lako istresti. Biljka ima blago
gorki okus i svojstvenu aromu, šišarke se lijepe za prste. Svjež
prašak, lupulin, žuto je zelen. Kad posmeđi, zaudara na valeri-
janu i valja ga baciti.

Sadri!: tanin, smolu, holin, gorke tvari, narkotični alka­

loid hopein, pektinske materije, kalijevu sol, trimetilamin, ete­
rično ulje, vosak i neke bazične spojeve. Ulje sadrži mircen,
humulen, ester mircenol, s valerijanskom, octenom i maslač-
nom kiselinom. -

Bere se: šišarke se beru prije nego što dozriju, a korijen,

lišće i sjeme, koje je jače od korijena i lišća, u vrijeme kad
biljka dozre.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Hmelj koristi

protiv upale bubrega i mokraćnog mjehura, liječi jetru, žučni
mjehur i slezenu, pomaže protiv uzetosti, grčeva u donjem
trbuhu, pospješuje mokrenje i znojenje, smanjuje spolnu pre-
nadraženost, strah i nadimanje, umiruje živce, liječi od katara
i škrofuloze. Pomaže starcima koji teško mokre. U proljeće se
mladi izdanci jedu kao šparga.
Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica biljke popari s
V 2 1 kipuće vode, poklopi i, pošto odstoji 5 min., procijedi.
Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela. Prašak od hmelja,
dobiven lupanjem po šišarkama, uzima se jedanput dnevno,
koliko stane na vrh noža. U većoj količini hmelj uzrokuje muč­
ninu, povraćanje, glavobolju i usporenu cirkulaciju, a upalu
očiju kod onih koji s njim rade.
Za čaj od hmelja može se uzeti i 15 g šišarki i kuhati ih
lagano 5 min. u l i vode; pošto odstoji 5 min., procijedi se i
pije triput dnevno po 1 šalica prije jela.
Od tog čaja može se pripremiti i sirup. U tom se slučaju
šišarke ne kuhaju, nego samo popare vodom, poklope i ostave
stajati 10 min., zatim procijede, pa se na 5 dijelova čaja doda
8 dijelova šećera i ukuha u sirup. Uzima se triput po 25 g dnev­
no. Pomaže osobito živčano slabima, plašljivima, zatim bole­
snima od jetre ili žuči, malokrvnima i rahitičnima, a pomaže
i protiv bolesti limfatičnog sistema u djece.
Tinktura od hmelja upotrebljava se za pročišćavanje krvi
u slučaju bolesne jetre i slezene. Uzima se 2— 4 g dnevno.

202
 HRAST LUŽNJAK

Quercus robur L. — Fagaceae

L jek a rn ičk i naziv: C ortex quercus

Nalazište: Raste većinom po ravnicama, tvoreći čitave šu­

me.

Opis: Hrast dosegne starost i do nekoliko stoljeća, visinu

do 40 m, a debljinu do 2,5 m. Ima veliku krošnju i duboko
ispucanu, tamnosivu, dosta mekanu kom koja je na vršnim
granama glatka i crvenkastosmeđa. Lišće je tamnozeleno, pe-
rasto i na kratkim peteljkama. Žutozeleni cvijetovi razvijaju
se s lišćem. Plod mu je žir, jajasto okrugao oraščić s drvenom

203
kapicom na kojoj je peteljka. Hrastova ima više vrsta, ali za
lijek se upotrebljava lužnjak.

Sadrži: U mladoj, svježoj kori ima više od 20% hrastova

tanina (Acidum quercitanicum), kojega u staroj kori ima
5— 10%, zatim galne kiseline, elagne, floroglucinola, taninskog
crvenila flobafena, 5— 6% gume, pa masti, smole, pektinskih
tvari, šećera, kvercitina i gorkog kvercina. Hrastova je kora
izraziti adstringens, antiseptik i antidot (protuotrov) teškim
kovinama i alkaloidima. Žir sadrži oko 30% škroba, 6— 8%
tanina, mast, šećer, kvercit, limunovu kiselinu i fosfor. Upo­
trebljavaju se list, žir i kora. '

Bere se: Mlado lišće, a srednja kora mladog hrasta, bez

pluta, skida se u rano proljeće, prije listanja stabla, ili u je­
sen, kad otpadne lišće.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: U slučaju tro­

vanja gljivama ili nekom drugom hranom treba piti 1 1 mli­
jeka u kojoj su se 5 min. kuhale 3 velike žlice sitno isjeckane
hrastove kore. To mlijeko, procijeđeno, pije se tako dugo dok
se ne počne povraćati. Ako se uzme prije nego što je otrov
ušao u krv, to je siguran protuotrov.
Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica kore kuha 2— 4
min. u 2 dl vode, pa pošto 10 min. odstoji, procijedi se. Piju
se 3— 4 šalice u toku dana u gutljajima. Može se, također, 40
g hrastove kore s 1 velikom žlicom meda kuhati 20 min. u pola
vina i pola vode (2,5 dl). Svakih 1U— V 2 sata popije se po gutljaj
toga čaja koji djeluje tako da jača srce, zaustavlja krvarenje
iz želuca i crijeva, pluća, maternice, hemoroida, fistula, liječi
od prehlade mokraćnog mjehura i od povratne groznice.
Kao lijek protiv bijelog cvijeta u žena uzme se 10 velikih
žlica kore, kuha u l i vode 10 min. i procijedi. Time se ispire
spolovilo pomoću irigatora. Protiv nekih kožnih bolesti služe
oblozi od tog odvara: u nj se namaču lanene krpe i njima
oblažu bolesna mjesta na koži.
Protiv groznice, bolesti jetre, proljeva, kamenaca žučnog
mjehura i bubrega, i protiv grčeva koje oni izazivaju, treba u
V 2 1 jake rakije močiti 4 žlice hrastove kore 10 dana, i uzimati
10— 20 kapi u malo vode triput dnevno prije jela.

204
 Protiv krvarenja iz maternice, izazvanog upalom, tumo­
rom ili kod starijih žena klimakterijem, pomaže odvar od 100 g
kore kuhane 10 min. u l i vode. Pije se triput dnevno po 1
mala šalica. Istodobno su potrebne svakodnevne sjedeće kup­
ke u odvaru od hrastove kore, najmanje mjesec dana, i to
najbolje navečer, da se može odmah leći u krevet i izbjeći
prehlada. Sjedeća kupelj priređuje se ovako: U zemljani, iz­
nutra pocakljen dvolitreni lonac stavi se za dvije dobre šake
hrastove kore i zalije hladnom vodom do vrha, poklopi por­
culanskim ili zemljanim poklopcem i ostavi preko noći. Ujutro
se stavi kuhati i, kad zakipi, ostavi na laganoj vatri da polako
kuha još pola sata. Zatim se skloni s vatre i ostavi poklopljeno
do večeri. Tada se u posebnom loncu jako ugrije toliko vode ,•
da, kad se sjedne u sjedeću kadu, dosegne preko pupka. Ku- '
hani »ekstrakt« iz zemljanog lonca ulije se u tu vodu kroz čaj­
no cijedilo, da u kadu ne uđu komadi kore. Kad se sjedne u
nju, kadu, pokrije se tijelo iznad vode plahtom da se spriječi
prehlada i da ne izlazi para. Prvi dan sjedi se u kupki 10, drugi
15, a treći i dalje po 20 minuta. Voda treba da bude vraća, ko­
liko se najviše može izdržati, jer se tada kožne pore jako
otvore i kupka je djelotvornija. Nakon kupke ne valja se
trljati, nego samo lakim pritiskom ručnika osušiti, zatim se
treba omotati starom plahtom, leći u krevet i pokriti se. Bu­
dući da od tanina iz hrastove kore ostaju smeđe mrlje, koje se
ne daju oprati, za sušenje i omatanje tijela poslije kupke treba
uzeti stare ručnike i plahte, koje, pošto ih upotrijebimo, mo­
žemo posušiti i sutradan se opet njima poslužiti. Tim postup­
kom liječe se bolesnici i od različitih upala maternice, adneksa,
tj. jajnika i drugih okolnih organa, pa hemoroida, ispadanja
izlaznog crijeva (prolapsus recti), raspuklina (fissura recti) i
si. Naravno, uvijek je potrebno posavjetovati se s liječnikom,
koji će ocijeniti dopušta li srce vruću kupku, nije li posrijedi
kakvo gnojenje s visokom temperaturom ili slično, zbog čega
treba pričekati s kupkama dok se proces ne smiri.
U iste svrhe može se upotrijebiti i mješavina od jednakih
dijelova hrastove kore i orahova lišća. Taj odvar može- poslu­
žiti i za obloge koji se stavljaju na' izlazno crijevo u slučaju
raspuklina, upaljenih i oteklih hemoroida i si. Isti takvi oblozi
liječe i raspucane bradavice na dojkama (Rhagađes).

205
 Odvar od 50 g mlade hrastove kore, kuhane pola sata u
2,5 dl vode, služi za grgljanje u slučaju.upale grla, guše ako
nije odviše tvrda, otečenih vratnih žlijezda i promuklosti. Uz
to treba oko vrata stavljati obloge od istog odvara i mijenjati
ih svakih pola sata. Ozebine na udovima (pemiones) i rane od
ležanja (decubitus) ispiru se tim odvarom.
Mlado hrastovo lišće pripremljeno kao čaj jača slabe, re­
konvalescente, tuberkulozne i ljude bolesna srca. Velika žlica
meda prokuha se sa 1,25 dl vina (cm og) i 1,25 dl vode; to se,
još kipuće, prelije preko 25 g svježeg, malo svenulog lišća, još
jednom stavi da zakipi i poklopljeno ostavi stajati 25 min.
Pije se svakih pola sata ili sat po gutljaj. Radi liječenja djece
od mokrenja u krevet doda se tom čaju kod kuhanja nekoliko
zrna tamjana, koji djeluje katalitički i mijenja kemijski sastav
čaja, tako da on tek tada dobiva svojstva potrebna za tu
svrhu.
Još je bolje kad se popari mješavina od 20 g hrastova
lišća, 3 g kantariona (Hypericum perforatum) i 2 g pelina (Arte­
misia absinthium). Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije je ­
la, radi čišćenja krvi, jačanja želuca i protiv čireva svake vrste.
Lišće kuhano s pola vode i pola octa liječi od zubobolje: to
treba držati u ustima, na bolesnom zubu.
Napitak od žira liječi od malaksavosti, slabokrvnosti, ner­
voze, nesanice, kostobolje, umne tromosti, rahitisa, škrofula,
i curenja iz uha. Piju se 1— 2 manje šalice dnevno. Priprema
se ovako: Žir se prelije vrućom vodom. Za 24 sata isplivaju
na površinu nevaljali, koje bacimo. Dobri, koji ostaju na dnu,
izvade se iz vode, osuše u peći da im se ljuska lako skine, pa
se oljušteni dalje kuhaju dok ne omekšaju. Voda se tada od­
lije, a žirevi izgnječe u kašu ili se izrežu na sitne kockice, pa
se prže dok ne posmeđe (Quercus semen tostum). Jedna kav­
ska žličica praha od prženog žira kuha se u 2 dl mlijeka, kao
kakao. Prah se može kuhati u vodi i procijediti kao kava. Ži­
rova je kava hranjiva i ljekovita. Čaj od osušenih i zdroblje­
nih plodova, kuhanih u vodi, djeluje još bolje nego čaj od lišća
i kore.
Hrastove šišarke (Galla quercina) daju također dekokt
za vanjsku i unutarnju upotrebu, koji je ne samo adstringens,
nego i on služi kao protuotrov kod trovanja teškim kovinama

206
i alkaloidima. Od šišarki se pravi tinktura gallarum, a dobiva
se i oficijelni tanin za grgljanje, ispiranje, posipavanje rana
i pravljenje masti. Od tinkture gallarum uzima se po 20— 40
kapi dvaput dnevno, s vodom, prije jela. Od 5 g praha samlje­
vene šišarke, pomiješanog s 30 g svinjske masti, dobiva se
mast za rane na koži.
Žir samo oljušten, ispržen i samljeven kao kava jako je
gorak, ali djeluje jače. Ta gorkost nestaje ako žirevu kavu
pripremamo kako je opisano. Žir čisti krv, liječi od šećerne
bolesti, vanjskih i unutarnjih hemoroida i škrofula.

207
 HREN

Cochlectria armoracia L. — Cruciferae

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji

Nalazište: Raste na vlažnim mjestima, a uzgaja se i po

vrtovima jer mu-korijen, služi kao začin jelima.

Opis: To je jaka, zeljasta, višegodišnja biljka, oko 1 m

visoka, vrlo velikih, na rubu nazubljenih listova i dugačkih
cvatova bijelih cvjetova. Korijen, dug i do 1 metra, vrlo je
debeo, s više glava, na gornjem kraju zadebljao, izvana žućka-
sto-siv, iznutra bijel. Dok je mlad, nije žilav. Ljuta je okusa i
peče. Bez mirisa je, ali ako se nariba ili nastruže, razvija se
jak miris koji izaziva suze. Upotrebljava se samo svjež ko­
rijen, a može ostati dugo svjež ako ga se zakopa u vlažni pije­
sak u podrumu.

Sadrži: sinigrin, šećer, asparagin, glutamin, vitamin C, mi-

rozin i nešto eteričnog ulja.
Bere se: u srpnju, kolovozu i rujnu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Djeluje anti-

skorbutično i zbog toga koristi protiv bolesti jetre, probavnih
organa i zuba. Za tu se svrhu preporučuju kisela jela, naranče,
limuni i hren, kiselo zelje i drugo povrće. Kao lijek, hren se
uzima u obliku sirupa ili kuhan u bijelom vinu ili vodi. Važ­
no je znati dozu! Sok od 30— 80 g hrenova korijena izaziva pov­
raćanje, pa se ta doza nikako ne smije priječi, bez obzira na
način upotrebe. Isto tako, 15— 20 g sjemena hrena, kuhanog u
vodi, uzrokuje povraćanje i proljev.
Ako se na 1 1 sirupa od hrena doda 15 g jodne tinkture,
dobiva se vrlo dobar lijek protiv skorbuta, a ako se 15 g jodne
tinkture pomiješa sa 150 g sirupa od hrena, i uzima dvaput
dnevno poslije jela po 1 velika žlica, to pomaže protiv reume.
Budući da hren stimulira mokrenje i znojenje upotreblja­
va se kao lijek protiv vodene bolesti, osobito ako je ona poslje­
dica bolesti bubrega i bjelančevine u mokraći. Za tu svrhu naj­
bolje ga je uzimati u obliku sirupa, ili tako da ga skuhamo u
sirutki ili u vodi. Čisti se hrenov sok malokad upotrebljava.
Obično se uz meso kao prilog poslužuje nastrugan sirov kori­
jen ili umak od hrena. Hren potiče izlučivanje kamenaca i pi­
jeska iz bubrega. U slučaju plućnih bolesti koristan je čaj od
10 g korijena na 2 dl kipuće vode, ili sirup od tog čaja sa šeće­
rom: sirupu se doda mala količina bijelog vina, obično 2 dl
na 1 1 sirupa, a uzima se po 1 velika žlica triput dnevno po­
slije jela.
Hren je naročito prikladan kao lijek za one koji uz bolesne
bubrege imaju i kronički bronhitis, katar, proširenje pluća,
astmatične napade i slično, a kako nadražuje sluznicu i po­
voljno utječe na probavne organe, poboljšavajući opću ishra­
nu organizma, koristan je u slučaju škrofuloze, iskašljavanja
sluzi, bolesnih desni, neaktivnih plućnih bolesti, pa čak i ne­
aktivne tuberkuloze.

14 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja

209
 Simp od hrena, koji je vrlo djelotvoran, priprema se tako
da se korijen hrena nareže u tanke kolutove koji se poslažu
na kakvu mrežu ili gazu napetu preko neke posude. Ma te ko­
lutiće pospe se debeo sloj šećera u prahu. U posudu ispod
mreže kaplje tada sirup, koji se bolesniku daje u količini od
po 1— 2 velike žlice dnevno, prije jela.
Primijenjen kao oblog hren djeluje čak jače nego slačica:
izaziva crvenilo koje je znak boljeg protoka krvi (hiperemije)
na oboljelom mjestu, a to koristi protiv probadanja, akutnog
bronhitisa, upale porebrice, reume itd.
Protiv oticanja u slučaju vodene bolesti djelotvorna je
mješavina jednakih dijelova hrena, preslice (Equisetum arven­
se) i ruže (Rosa centifolia). Misli se da hren i preslica djeluju
na stanice bubrega, koje izlučuju mokraću, a u tom slučaju mo­
že se prim ijeniti i mješavina od po 25 g šipka (Rosa canina),
korijena zečjeg trna (Ononis spinosa), morskog luka (Scilla ma-
ritima) i kleke ili smreke (Fructus juniperi). Velika žlica te
mješavine popari se šalicom kipuće vode, zatim se to ostavi da
stoji poklopljeno pola sata, pa se procijedi. P ije se 2— 3 puta
dnevno po 1 šalica. Ista mješavina može se pretvoriti u prah
i uzimati 2— 5 puta po 1 kavska žličica poslije svakog obroka
u toku dana.
P ije li se 3— 4 tjedna, 3 puta dnevno, po jedna mala šalica
mlijeka u kome se močio ribani hren, organizam se svestra­
no čisti. Kod glavobolje i kihavice pomaže duboko udisanje
para hrena pomiješanog s vinskim octom.

210
 IĐIROT

A corus calamus L. — Araceae

L jek a rn ičk i naziv: Rhizoma calami

Nalazište: Raste u kolonijama kraj rijeka i vodama sta-

jačicama.

Opis: To je trajna zeljasta biljka, oko 1 m visoka, usprav­

nih, zelenih, sabljastih, trokutastih, do 1 m dugih, a 2— 3 cm
širokih listova. Korijen je kratak, debeo i puzav rizom, s mno­
go žila. Stabljika je pri dnu crvenkasta i deblja, a gore prelazi
u list. Mali zelenkasto-žućkasti cvjetovi čine prst duge klasove,
koji izlaze sa strane, na donjem dijelu stabljike. Plod je dugo­

211
ljasta crvena bobica. Cijela biljka ugodno m iriše, n a r o č ito ri­
zom kad je suh. Gorkog je okusa. Iđirot je s lič a n barskoj pe-
runici.

Sadrži: kalcij, kalij i sumpor, 1,5— 3,5% e te r ič n o g ulja

kamforasta mirisa, tanin, smolu, gorke tvari akorina, nešto
organskih baza holina i metilamina, mnogo škroba, sluzi,^ g i-
kozida, nešto etanola, azarona, raznih terpena, m nogo sequiter-
pena, te azarilni aldehid.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. U p o tr e b lja v a se korijen,

rizom, koji se vadi iz mulja potkraj proljeća ili na P oc®_ “
jeseni kad lišće počinje venuti. Rizom se dobro opere, °cisti
od žila, istječe na manje dijelove i suši što brže p ri 40 C.
se vanjska, mrka kora oguli, korijen brzo hlapi. Guli se samo
kad se od njega pravi slatko. Aromatična je mirisa, a gor a,
pomalo ljutog okusa.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Iđ iro t je ne­

škodljiv i ako se duže upotrebljava. Čaj, ekstrakt i tin tura
ublažuju grčeve želuca i crijeva, zaustavljaju proljev, o s ra
njuju plinove, olakšavaju iskašljavanje, pospješuju m o renje,
pa se upotrebljavaju protiv groznice, astme, kam enaca i o
u bubrezima, gihta, paralize jezika i usta, i svih a k u tn ih stanja
s velikom vrućicom, kad treba pojačati mokrenje i znojenje
kao npr, kod upale pluća, gripe, bronhitisa i si. Iđ irot pomaže
i u slučajevima grčenja zbog napada žučnog kamenca, gu ^
ljenja pamćenja, i vraća raspoloženje. Zato se m elanko icari
ma i hipohondrima preporuča da uljem od iđirota nataru s je-
poočnice, vratne žile i mjesto iza uha. Protiv svih dosad spo
menutih bolesti priprema se lijek od iđirota tako da se g
usitnjenog korijena popari s 1/s 1 kipuće vode, ostavi pole op J
no da stoji 20 min, i zatim procijedi. Pije se triput dnevno po
šalica. Ako se taj čaj pije prije jela, podstiče želudac na ra , a
pije li se poslije jela, istjeruje plinove i sprečava na uto^ •
Zbog gorkosti može se zasladiti, ali samo medom- K.o P
lada takav čaj grije tijelo.
Za pospješivanje mokrenja uzme se po 25 g iđirota, metvice
(Mentha piperita), zdrobljenih boba borovice (Fructus juni
peri) i lista peršina (Petroselium sativum). Tri v e lik e z ice e

212
mješavine popare se s Va 1 kipuće vode, zatim se to poklopi i,
pošto odstoji 2 sata, procijedi se. Pije se triput dnevno, pM-
je jela.
Tek pojačava mješavina od po 20 g iđirota, kičice (Eryth-
raea centauri), lincure (Gentiana lutea), gorke djeteline (Me-
nyanthes trifoliata) i narančine kore (Cortex aurantii). Mješa­
vina se moči 8 dana u l i jake rakije i povremeno promućka.
Nakon toga pije se triput dnevno po 1 žlica, pola sata prije
jela.
Za bolju probavu uzme se po 20 g iđirota, matičnjaka (Me-
lissae officinalis), metvice, kamilice (Flores chamomillae) i ko­
morača (Fructus foeniculi), pa se 1 velika žlica te mješavine po­
pari s 2 dl kipuće vode i poklopi. Kad se ohladi, pije se poslije
jela.
Protiv čira na želucu samelju se jednaki dijelovi iđirotova
i slatkog korijena (Radix glycyrrhizae), kuhaju se 5 min., tome
se doda 1 velika žlica kamilice, poklopi se i ostavi da stoji
10 min., pa se procijedi. Pije se triput dnevno prije jela.
Iđirot umiruje lupanje srca i dezinficira pluća. U tu se
svrhu 1 velika žlica usitnjenog korijena prelije s 3 dl kipuće
vode, zatim se to ostavi da odstoji 15 min. pa se procijedi.
Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela.
Lijek protiv bolesti želuca priprema se tako da se 1 velika
žlica mješavine od jednakih dijelova korijena iđirota, preslice
(Equisetum arvense) i pelina (Artemisium absinthium) popari
s 2 dl kipuće vode, doda se 1 velika žlica meda, promiješa se,
ostavi da stoji 15 min. i zatim se procijedi. Pije se triput dnev­
no po 1 šalica prije jela. Taj čaj liječi i od vodene bolesti,
odstranjuje loše sokove iz tijela pa čisti krv.
Iđirot je u močvarnim krajevima neprocjenjiv lijek protiv
groznice. Uzme se 6— 8 g usitnjenog korijena iđirota i kuha u
Va 1 vode ili vina 5 min., stavi se 1 velika žlica meda, poklopi
se i ostavi da stoji 10 min., pa se procijedi. Pije se triput dnev­
no poslije jela. To ujedno jača želudac, i time uklanja podrigi­
vanje, jača živce pa tako sprečava omaglicu i neraspoloženje,
čisti krv, te liječi od žutice, upale žlijezda i kostobolje.
U slučajevima nesvjestice, podrigivanja i neraspoloženja
pomaže i ovako pripremljen lijek: u V 2 1 jake rakije moče se
14 dana 2 velike žlice usitnjenog korijena iđirota, zatim se

213
procijedi i otfiltrira. Pije se 15— 20 kapi u malo vode, ili na
kocki šećera, dvaput dnevno, ujutro i navečer poslije jela.
Protiv svili spomenutih bolesti može se primijeniti i mje­
šavina s dragim tinkturama; npr.

Tct. rhizomae calami 30,0 g (iđirot)

Tct. gentianae luteae 5.0 „ (lincura)
Tct. rad. gei urbani 5.0 „ (zečja stopa)
Tct. rad. caryophyll. 5.0 „ (karamfil)

ili:

Tct. rad. calami 15,0 g (iđirot)

Tct. rad. cardamomae 4.0 „ (kardamom)
Tct. rad. angelicae 6.0 „ (angelika)
Tct. rad. coriandri 5.0 „ (koriander)
Od obiju tih lijekova uzima se po 50— 60 kapi u malo vode, ili u
čaju od matičnjaka. Mješavinu tinktura treba da napravi lje­
karnik.

214
 IMELA

V iscum album L. — Loranthaceae

L jek a rn ičk i naziv: Stipites, fo lia , herba visci albi

Nalazište: Raste kao parazit u obliku gnua, obično pri

vrhu grana, na stablima bjelogorice, većinom na jabuci, kruš­
ki i hrastu.

Opis: To je zimzeleni grm, promjera i do 1 m. Stabljika

je žutozelena, drvenasta, okrugla, dihotomično razgranata, s
nasuprotno postavljenim žutozelenim, kožnatim, rašljastim li­
stovima koji sjede na stabljici. Mali, žućkasti, dvodomni cvje­

215
tovi izlaze iz pazušaca koljena stabljike. Plod je poluprozirna,
sočna, gotovo bijela boba, puna ljepljiva soka, s jednom tvr­
dom sjemenkom u sredim.

Sadrži: zelenu smolu, masno ulje, eterično ulje, viscin,

sluz, gumu, neku tvar koja steže, kiselinu, vosak, holin, alka­
loid viscotoxin, inozitolin i flavonske heterozide.

Bere se: Cvate u ožujku i travnju. Za lijek se skupljaju

mlade, mekane grančice do trećeg koljena i lišće. Plod se za
lijek ne upotrebljava.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Im ela liječi od

padavice, grčeva, arterioskleroze, povišenoga krvnog tlaka,
smetnji srca, klimakteričnih tegoba, osobito od navale krvi
u glavu i vrtoglavice, potiče rad žlijezde gušterače (pankreasa),
liječi od žutice, čisti nezdravu krv, osobito kod raka, regulira
stolicu, zaustavlja krvarenja, umiruje živce, pomaže protiv ne­
sanice i šumova u ušima.
Protiv svih navedenih bolesti služe ovako pripremljeni lije­
kovi: Prašak od osušene i stucane biljke ili lišća uzima se dva­
put dnevno koliko stane na vrh noža, s vodom ili u jelu. Mo­
čimo li 3 sata u 2 dl tople vode V2 kavske žličice praha od
imele, dobivamo ekstrakt koji se popije u dva obroka: pola
ujutro, a pola navečer prije spavanja.
Ako 2 velike žlice praška dobro izmiješamo s 1 kg meda,
to valja uzimati dvaput dnevno: po 1 kavsku žličicu ujutro
natašte i navečer pred spavanje: Dobro je, također, 1 kavsku
žličicu praška močiti u 2 dl vode 8 sati, zatim procijediti. To
se pije u gutljajima u toku dana.
Caj se priprema tako da se 2 kavske žličice praha preliju
s 2,5 dl kipuće vode, zatim se to ostavi da poklopljeno stoji 5
min., pa se procijedi. Pije se ujutro natašte i 1 sat poslije ve­
čere, po 1 šalica.
Lijek protiv krvarenja iz pluća priprema se tako da se 1
velika žlica mješavine od jednakih dijelova rusomače (Capsella
bursa pastoris), poljske steže (Potentilla tormentilla) i pres­
lice (Equisetum arvense) popari s 2,5 dl kipuće vode, zatim
se to ostavi poklopljeno da stoji 10 min., pa se procijedi. Pije
se dvaput dnevno po 1 šalica, poslije jela.

216
 Ako se 15 g imele sa hrasta kuha 10 min. u Vi 1 vina,
dobiva se čaj, od kojega valja uzimati svaki sat po 1 veliku
žlicu, i to protiv rastrojenih živaca, padavice i uzetosti, za
pospješivanje pravilnog kolanja krvi, zaustavljanje krvarenja
iz želuca, pluća i maternice (u ovom posljednjem slučaju popije
se 1 šalica čaja odmah, a zatim svaki sat po 1 velika žlica).
Za vrijem e dok se pije taj čaj običava se na želudac, trbuh
ili prsa stavljati oblog od ilovače.
Protiv dječjih glista treba 10 g imele kuhati u 2,5 dl mli­
jeka; to se m lijeko pije ujutro, natašte, i navečer prije spava­
nja. Čaj od imele, pomiješan s bjelancetom, pije se protiv
krvarenja hemoroida. Razdražljivi ljudi treba da, radi smiri­
vanja živaca, uzimaju 6 tjedana natašte prašak imele, koliko
stane na vrh noža, s malo vode ili kozjeg mlijeka, ali osim toga
godinu dana neka ne jedu sušenu ni svježu svinjetinu, jaretinu
meso od guske i purana, ni povrće koje nadima, kao grah,
grašak, kelj itd. 1 za tu je svrhu najbolja imela sa hrasta, oso­
bito, ako je posrijedi i neko krvarenje. Najveća dnevna doza
toga praška smije biti 1 gram.
Postoje razlike u otrovnosti sastojaka pojedinih vrsta
imele, npr., imela s jabuke otrovnija je od one s topole itd.
N ajdjelotvornije snizuje tlak imela s kruške, manje ona s ja­
buke, a najmanje s oskoruše. Zbog otrovnosti, imelu treba
prim jenjivati samo pod nadzorom liječnika.
Čaj se može pripremiti tako da se 2 velike žlice mješavine
od po 25 g imele, cvijeta i zdrobljenog ploda gloga (Crataegus
oxyacanta) i preslice (Equisetum arvense) kuhaju 10 min. u
4 dl vode, zatim se to ostavi da poklopljeno stoji 2 sata. Pije
se jedna šalica ujutro, a draga navečer, prije jela. Uz to treba
navečer pojesti 2— 3 batvice češnjaka. To pomaže protiv skle­
roze i visokoga krvnog tlaka.
Čaj protiv kronične upale bubrega (nephritis) s povišenim
krvnim tlakom priprema se od mješavine od po 25 g imele i
preslice, te 50 g brezova lišća (Betula alba). Dvije velike žlice
te mješavine kuhaju se 10 min. u 4 dl vode, pa se to poklop­
ljeno ostavi da stoji 2 sata i zatim se procijedi. Pije se jedna
šalica ujutro, druga navečer, prije jela.
Dobro je također 40 g sitno zdrobljene imele močiti 12
dana u 1 bijelog vina i piti 3 puta dnevno po 1 čašicu prije jela.

217
Za tinktura treba uzeti 200 g svježe imele i 100 g češnjaka,
sitno isjeckati i močiti u l i jake komovice 10 dana uz povre­
meno mućkanje, zatim ocijediti i profiltrirati. Pije se triput
dnevno po 1 žlica prije jela.
Dobar je i čaj koji se priprema tako da se 1 velika žlica
mješavine od 40 g peteljki imelinih listova, 30 g preslice i 30
g troskota (Polygonum aviculare) prelije s 2 dl kipuće vode,
poklopi, ostavi da stoji 10 min. i zatim procijedi. Pije se u
gutljajima u toku dana.
Imela je djelotvorna u ozbiljnim slučajevima visokog tla­
ka i skleroze, jer putem moždanih živaca smanjuje napetost
krvnih žila i tako onemogućuje njihovo pucanje i krvarenja,
snizujući u njima tlak.

218
 IVANJSKO CVIJEĆE

Galium verum L. — Rubiaceae .

L jek a rn ičk i naziv: Herba Galii veri

Nalazište: Raste na suhim livadama, uz putove i u šu­

mama.

Opis: To je drvenasta, često puzava, do 80 cm duga stab­

ljika, pri dnu granata i slabo maljava. Lišće je sitno, dugolja­
sto, oštrih vrhova, a 6— 12 listića složeno je u svakom kolje­
nu stabljike poput vijenca ili pršljena. Cijela biljka puna je
mirisavih zlatnožutih cvjetova, koji tvore metlaste cvatove na
vrhovima grančica.

219
 Sadrži: heterozid asperulozid i primaverozid, tanin, sapo-
nozid, vrlo malo eteričnog ulja, voska, crvene boje i vitamin C.

Bere se: Cvate od srpnja do rujna. Sabire se gornja po­

lovica biljke, za vrijem e cvatnje. Suši se u hladu. Pri sušenju
promijeni boju i pocrni.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Liječi od upale

jetre, vodene bolesti, bubrežnih bolesti, osobito kroničnih, bo­
lesti dišnih organa, histerije, epilepsije i uzbuđenja živaca. Po­
spješuje lučenje mokraće. Liječi i od nekih kožnih bolesti i
rana, kad se oblažu odvarom od te biljke. Ivanjsko cvijeće dje­
luje, dakle, kao tonik, stomahik, diuretik i antiskorbutik.
Jedna velika žlica popari se s 2 Va dl kipuće vode, poklopi
i ostavi da stoji 10 min., zatim se procijedi. Pije se dvaput
dnevno po 1 šalica.

220
 JABUKA

Malus com m unis D. C. — Rosaceae

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji

Nalazište: Raste po vrtovima i voćnjacima.

Opis: To je stablo bogate krošnje, ponekad i do 10 m vi­

soko. Ovalni, kožnati listovi na kratkoj su peteljci, slabo za­
šiljeni, tupo pilasti. B ijeli cvjetovi izvana su ružičaste boje,
imaju 5 latica i čine kitice, iz čijih osnova izrastaju zajedno s
lišćem.

Sadrži: natrij, željezo, fosfor, neke alkaloide, geraniol, ace-

taldehid, pektin, šećer, jabučnu kiselinu, galotanin, malo ete-
ričkog ulja, amilne estere octene, kapronske i mravlje kiseline,
te vitamine A, B i C.

221
 Bere se: Cvate u travnju i svibnju; za lijek se bere u pro­
ljeće cvijet, a u jesen plod.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj se pripre­
ma tako da se 10 g cvijeta jabuke prelije s 2,5 dl kipuće vode,
u kojoj se 5 min. kuhala 1 velika žlica meda, doda se dosta li­
munova soka, sve se poklopi, ostavi da stoji 10 min., pa se
procijedi. Pije se za hlađenje, ublaženje žeđi, jačanje živaca,
pluća i srca, reguliranje probave i liječenje od kašlja s hunja-
vicom. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela. Najbolje
djeluje cvijet od divlje jabuke. Umjesto cvijeta može se uzeti
i 30 g osušenih, tanko rezanih kriški jabuke. Taj čaj krijepi
mozak, jetru, slezenu, bubrege i živce. Jabuka dezinficira usnu
šupljinu, pospješuje probavu, daje miran i zdrav san, uklanja
žgaravicu, liječi od reume, ovapnjenja žila, pomaže izmjenu
tvari, što je osobito važno u starosti, a nenadoknadiva je u
stvaranju krvi, pa se u tu svrhu jedu 2— 3 jabuke dnevno, ali
zajedno s crnim kruhom od prekrupe (graham). To upravo
pomlađuje.
Svježe jabuke ujutro, natašte, liječe od svih bolesti koji­
ma je uzrok prevelika količina kiseline u krvi, a jedu li se,
dobro sažvakane, prije spavanja, navečer, osiguravaju dobar
i miran san. Ako se prije spavanja pojedu 2— 3 pečene jabuke,
normalizira se stolica, zbog pektina u njima, koji djeluje i
kod kroničnog zatvora ili opstipacije. Jabuka liječi i od opasnih
krvavih dječjih proljeva ljeti. Osim toga smanjuje rezidualni
dušik (RN), a povećava alkalne rezerve i koncentraciju vodiko-
vih atoma u serumu.
U komadiće razrezana, s malo vode, meda i podosta limu­
nova soka u kašu skuhana jabuka izaziva znojenje ako se po­
jede vruća, pa koristi protiv nazeba i visoke temperature. Re­
konvalescenti treba da pojedu dnevno po 3— 4 tanjurića ove
kaše, koja hrani, osvježuje i umiruje. Izdubena jabuka, ispu­
njena medom pa ispečena, jede se topla protiv promuklosti.
Jabukov sok, šira, jabukovo vino ili jabukovača, veoma su
zdravi. Od toga debeli omršave bez posljedica, a to djeluje i
kod nekih bolesti kože, bubrega, mokraćnog mjehura, pomaže
protiv slabe probave, hemoroida, bolesti očiju, ©maglice, lupa­
nja srca i neurastenije, jer, uza sve ostalo, izvanredno umi­
ruje. N e dopušta stvaranje bubrežnih ni žučnih kamenaca.
Jabukovače, dok još ne vrije, treba piti 3— 4 čaše dnevno.

222
Jagode, a ljeti breskve i lazarkinja (Asperula odorata), prelive­
ni jabukovačom, daju osvježujuće i zdravo piće, jednako kao
kad se jabukovača pomiješa s malinovim sokom, što hladi i
utažuje žeđ.
Ušmrkavanjem octa od jabuke, osobito divlje, liječi od
navale krvi u glavu. Uzetost popušta kad se uzeti udovi dnev­
no masiraju jabukovim octom i oblažu u kašu istučenom zo­
bi, kuhanom u jabukovu octu. Jabukov ocat liječi i od razli­
čitih oteklina, koje se njime oblažu. Radi liječenja od melanko­
lije i hipohondrije dodaje se vodi za kupanje 5— 6 1 jabukova
octa, a protiv živčane glavobolje stavlja se na zatiljak i vratne
žile topli oblog od jabukova octa. Ako se u jabukovu octu 1 -
haju zdrobljene smrekove bobe (Juniperus communis), proći
jede, pa se tom tekućinom razmuti ilovača kojom se oblaz~
udovi bolesni od reume, oni će ozdraviti.
Ljuske jabuke, koje imaju više pektina od samog ploda,
suše se, samelju, pa se 1 velika žlica t o f praha kuha 15 min.
u 2 dl mlijeka ili vode. To liječi od loše stolice, kad se pije
toplo u toku dana umjesto vođe.
Još jedno zdravo i osvježujuće piće dobiva se ako se jed­
naki dijelovi cvijeta lazarice (Narcissus pseudonarcissus), plo­
da šumske jagode (Fragaria vesca), zdrobljenih bresaka (Amyg­
dalus persica) ili naranče (Citrus aurantium) preliju jabukova­
čom; to se pije u toku dana mjesto vode.
Boli u kukovima, išijas i slično liječe svakodnevni oblozi
od trulih jabuka kad se na bolesno mjesto privijaju 10— 14
dana.
Pečena jabuka, posuta šećerom i privijena na čir, očisti
ga za nekoliko dana; kraste od žila na nogama oblažu se ka­
šom raskuhanih kiselih jabuka, namazanih na lanenu krpu,
pa se poviju.
Ako se pečena jabuka jede 3— 4 tjedna 1— 2 puta dnevno
zajedno s kruhom od ječma, raži ili pšenice, otklanja zatvor
i tešku stolicu.

223
 JAĐIO

Aconitum napellus L. — Ranunculaceae

L jek a rn ičk i naziv: Tuber aconiti

Nalazište: Raste na vlažnim, travama obraslim, močvar­

nim mjestima, na vlažnom humusu polusvijetlih planinskih
šuma i planina.

Opis: To je trajna, zeljasta, vrlo lijepa biljka, visoka oko

1,5 m, plavih, šljemu sličnih cvjetova. Listovi su široki poput
dlana i duboko urezani, a vrlo lijepi cvjetovi gusto M aze na
gornjem dijelu stabljike. Biljka ima 2 gomolja.

224
 I.

IT

% ■

K ANTARIO N HYPERICUM PERFORATUM

K E S T E N D IV L JI
AESCU LU S HYPPOCASTANUM
 r
KIČICA
ERYTHRACA CENTAURIUM
 KUPINA
RUBUS FRUTICOSUS
r

LIPA
TILIA
 LJUBICA

VIOLA ODORATA
 f

j M A Ć U H IC A
VIOLA TRICOLOR
M A K D IV L JI
PAPAVER RHOEAS
 S adili; smjesu alkaloida, od kojih vrlo poznati akonitin,
indakonitin, napellin i druge, zatim jabučnu, akonitnu i limu­
novu kiselinu, neke baze, nešto mineralnih soli i smole.

Bere se: Vade se mladi gom olji (tubera), puni i sočni, iz­
rasli iz starih gomolja koji se potpuno osuše.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Jadić jako na-

dražuje, pa izaziva paralizu centara u produženom mozgu, i
to onih za kretanje, lučenje i osjećanje. Najbolje ga je uzimati
kao ekstrakt u dozi od 0,01— 0,05 g, ili kao tinkturu u dozi od
0,25 g, tj. najviše 10 kapi dnevno: po 5 kapi na šećeru u 2 obro­
ka, ujutro i navečer. U slučaju trovanja treba uzeti sredstvo
za povraćanje, i to 1 g kalijeva jodida na 1 1 vode. Za čišćenje
se uzima 1 velika žlica isparenog taloga biljke s medom. Škor­
pion u blizini gomolja jadića pretrpi kljenut, a ako mu s druge
strane stavimo rizom Hellebori, kljenut prestaje. Zbog jake'
otrovnosti i najmanjih doza, taj lijek smije pripremati samo
ljekarnik. Jadić djeluje protiv podagre (gihta), neuralgije, mi­
grene; i to unutrašnjom upotrebom u obliku tinkture, a vanj­
skom u obliku masti. Istodobno se ne smije upotrijebiti oboje.
Kod grozničavih stanja snizuje temperaturu i puls, a pomaže
i protiv mišićnog i zglobnog reumatizma.

15 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 225

 JAGLAC

Prim u la officin alis Jacq. — Primulaceae

L jek a rn ičk i naziv; Radix, Flores, herba primulae

Nalazište: Raste na sunčanim i suhim livadama, rubovima

šuma, obroncima i proplancima, među živicama i grmljem, uz
potoke i jezera, a uzgaja se i u vrtovima kao ukras. Cijela je
biljka dlakava.
Opis: To je trajna, zeljasta biljka razgranatih listova, po­
redanih u obliku ružice. Listovi su dugoljasto jajasti, smežu-
rani i na rubu narovašeni. Bljedožuti cvjetovi stoje na dugim

226
peteljkama, koje izrastu Iz samog podanka, te čine štitac. M i­
ris je slab, ali karakterističan, a okus neugodno ljut.

Sadrži: kalij, kalcij, natrij, saponin, saponozide primave-

rina i primulaverina, a u cvijeta flavonoid. List ima do 2%
saponozida. Cijela biljka ima mnogo vitamina C, a u listu još
oko 3 mg °/o karotena, kristalizirane jaglačne kiseline i kam-
fora.

Bere se: Cvate među prvim cvijećem u proljeće, a tada se

i sabire. Upotrebljava se čitava biljka. Korijen se bere u pro­
ljeće i jesen. Osušen miriše kao aniš. Ljekovitija je ona biljka
čiji su cvjetovi na dugoj peteljci i nagnuti u stranu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Jaglac pomaže

cirkulaciju krvi, regulira neurednu menstruaciju u mladih dje­
vojaka, otklanja nesvjestice, bolove koji se javljaju u jednoj
polovici glave i lica, olakšava iskašljavanje, čuva srce izmoreno
od čestog kašlj anja zbog zastoja u plućima, kao kod bronhi­
tisa, hripavca, upale pluća, prije i poslije krize, i u svim sluča­
jevima kad je srce u opasnosti da smalakše. Za te svrhe pije
se odvar od 6 g usitnjenog korijena, kuhanog 10 min. u 2 dl
vode, i to triput dnevno po 1 šalica. To je najbolja i najdjelo­
tvornija doza. Sjetimo se da 1 kavska žlica sadrži 5— 6 g
usitnjene biljke u suhom stanju. Ista doza vrijedi i za čaj od
cvijeta koji se samo popari kipućom vodom, a ne kuha se, i
pošto poklopljeno odstoji 10 min., procijedi se. Pije se triput
na dan po 1 šalica. Protiv reume u zglobovima, čak i u zapu­
štenom stanju, treba 3— 4 mjeseca piti čaj od cvijeta jaglaca
svaki dan ujutro natašte i pola sata prije večere po malu
šalicu.

Dobro je 20 g cvijeta jaglaca i 15 g cvijeta bazge (Sambu­

cus nigra) preliti s 2,5 dl vina, dodati 1 veliku žlicu meda i
kuhati 5 min. Taj čaj stimulira znojenje i zbog toga liječi sve
vrste nahlada. Jaglac se daje kao ekspektorans umjesto ame­
ričke Senege, a sam cvijet — mjesto cvijeta divizme ili s njom
— sastavni je dio »plućnih« čajeva. Čaj od cvjetova povećava
broj crvenih krvnih tjelešaca, liječi od histerije, zatvora sto­
lice, navale krvi u glavu, indirektno i od proširenja srca i aorte,
a uzima se i protiv udara mozgovne kapi. Mlado lišće s uljem

227
i limunovim sokom izvrsna je i zdrava salata, a jede se i kao
varivo i kao pita zeljanica.
Čaj od 1 velike žlice lišća poparene s 2,5 dl kipuće vode,
pošto odstoji 5 min. pije se protiv nesanice, za jačanje živaca,
lakše iskašljavanje i znojenje, za odstranjivanje loših tvari iz
tijela i zbog ublaživanja bolova kod kronične reume zglo­
bova i kod uloga. Uzimaju se 1— 2 male šalice dnevno, duže
vrijeme.
Čaj od 20 g suhog lišća jaglaca, prelivenog s 2,5 dl kipuće
vode i kuhanog još 5 min., uklanja omaglicu, nesvjesticu, mi­
grenu, lupanje srca, neuralgiju i kronični zatvor stolice. Piju
se po 2 šalice dnevno. Doda Ii se tom čaju 1 velika žlica meda,
pa se on kuha na tihoj vatri još 5 min., zatim poklopljen od­
stoji 10 min, i onda procijedi, pije se dvaput dnevno po šalica
radi liječenja od uzetosti.
Prah osušena i samljevena korijena služio je nekada za
ušmrkavanje i kihanje kao »burmut«. A li ako se ušmrkava
5— 6 puta dnevno, on liječi od čestih nesvjestica. Ako se 1 ve­
lika žlica usitnjenog korijena jaglaca kuha 5 min. u 3 dl kipu­
će vode, pa se to popije u tri obroka dnevno po 1 šalica, vrlo je
korisno protiv bronhitisa poslije preboljele gripe.
Korijen, koji blago čisti i stimulira mokrenje, može se
uzimati u početku upale pluća, gripe i nazeba, jer snizuje tem­
peraturu. Za samo mokrenje upotrebljava se čaj od lišća i
cvijeta zajedno.
Stariji ljudi treba da uzimaju radije jaglac nego ipeka-
kuanu ili senegu, je r ta sredstva slabe srce, a jaglac ga jača.
U dozi većoj od navedenih jaglac je otrovan, pa se treba točno
držati propisa.
Ako se u I 1 vode 8— 10 sati moče 2— 3 velike žlice cvijeta
i usitnjenog korijena jaglaca, pa se to procijedi i p ije 3— 4
puta dnevno po 1 šalica, liječe se također sve ovdje spomenute
bolesti.

228
 JAGODA ŠUM SKA

Fragaria vesca L. — Rosaceae

L jek a rn ičk i naziv: Fragariae fo liu m , fructus, rhizoma

Nalazište: Raste u grmlju, na sunčanim livadama, krče­

vinama, zgarištima, kolosijecima i planinskim šumama.

Opis: To je mala zeljasta biljka,* visoka oko 20 cm, trajna

i dlakava. Lišće je troperasto, jajoliko, na dugim peteljkama,
nazubljeno. Mali, nježan bijeli cvijet na dugoj je stapki, ima
pravilan vjenčić od 5 latica i mnogo žutih tučkova s prašnici-
ma. Iz njega nastaje 'sočan, sladak crven plod — jagoda. Iz

229
korijena, oblog rizoma, izbijaju stabljike, listovi i vriježe ko­
jim a se jagoda dalje razmnožava.

Sadrži: natrij, kalcij, željezo i fosfor, oko 10% katehin-

skih tanina, fragarin, galotanin, triterpen, pentozan, elagni
tanin, flavonoid, malo eteričnog ulja, 10% šećera, salicilnu, li­
munovu i vinsku kiselinu, pektinske spojeve i više od 220 mg
vitamina C.

Bere se: Cvate u travnju i na početku svibnja, a lišće i plod

ubiru se od travnja do srpnja, kad se bere i korijen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za umirenje

živaca dobra je mješavina od 20 g mladog, osušenog lišća ja­
gode, 5 g lazarkinje (Asperula odorata) i 2,5 g timijana (Thy­
mus serpyllum). Sve se prelije s Va 1 kipuće vode, ostavi pok­
lopljeno da stoji 10 min. pa se procijedi. Pije se triput dnevno
po 1 šalica poslije jela.
Protiv groznice i tuberkuloze kuhaju se 2 g lišća jagode u
2.5 dl mlijeka 5 min., zatim se to procijedi i pije triput dnevno
po 1 šalica.
Za čišćenje krvi, poboljšanje tjelesnih sokova i za bolju
stolicu treba 8 g jagodina lišća i 2 g pelina (Artemisia absin­
thium) preliti s 2,5 dl kipuće vode, pa pošto to odstoji 10 min.
procijediti; pije se ujutro i navečer po 1 šalica, poslije jela.
Protiv reume i uloga dobro je 8 g lišća jagode i 4 g žuti-
lovke (Genista tinctoria) preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti da
stoji 10 min. pa procijediti. Pije se triput dnevno po 1 šalica.
U lakšim slučajevima proljeva uzet ćemo 15 g korijena na
2.5 dl vode, kuhati 5 min., ostaviti to da poklopljeno stoji još
10 min., zatim procijediti i piti toplo, 4— 5 puta dnevno. U
težim slučajevima uzme se 37,5 dkg jagodina lišća i kuha u
1,15 1 rakije ili konjaka tako dugo dok se ne pokuha na 1/® 1;
od toga se pije po 1 kavska žličica svaka 2 ili 3 sata.
Protiv rastrojenih živaca, žučnih, bubrežnih i mokraćnih
kamenaca i drugih tegoba, te za čišćenje krvi, uzima se čaj koji
se priprema tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih
dijelova lišća jagode, kupine (Rubus fruticosus), lazarkinje (As­
perula odorata), kadulje (Salvia officinalis), timijana (Thymus

230
i

serpyllum), zdrobljenih smrekovih boba (Fructus juniperi) i

ploda divlje ruže (Rosa canina) prelije s 2,5 dl kipuće vode,
zatim se to poklopi i nakon 15 min. procijedi. Pije se triput
dnevno po 1 šalica.
Još je djelotvornija ova kombinacija: jednaki dijelovi ja­
godina lišća, zdrobljenih boba borovice, kadulje, majčine du­
šice, lazarkinje, dugog trpuca (Plantago lanceolata) i kičice
(Erythraea centaurium). Čaj se od te mješavine priprema jed­
nako kao i prethodili.
Sirove jagode (bobe) s vinom ili mlijekom treba jesti što
više, jer uklanjaju iz tijela mokraćnu kiselinu, pa tako liječe
od uloga, reume, i čiste tijelo od ugljične kiseline.

Radi čišćenja od pijeska i kamenaca iz bubrega i žučno_

mjehura, jačanja srca, liječenja od žutice i bolova u bokovima
treba svaki dan u toku 4— 6 tjedana pojesti 1 1 zrelih šumskih
jagoda s mlijekom, vinom ili limunovim sokom. Nemoćni i re­
konvalescenti, još slabi nakon preboljene neke teške bolesti,
treba da V 2 kg zrelih jagoda, prelivenih sa % 1 sirova mlijeka
ili čašom bijela vina, uzmu u 5 obroka u toku dana, a uz po
komadić crna seljačkog kruha u kojemu ima raži, prosa i ku­
kuruza — i to dokle god ima jagoda. Za kuru izvan sezone
mogu poslužiti i ukuhane jagode u obliku pekmeza, kompota
i slatkog. Osip koji jagode izazivaju kod nekih ljudi posve je
bezopasan i prolazan. Smatra se da se on može i izbjeći, ako
se jagode propasiraju kroz sito, ali od strane, a nikako od
žice.

Šumske su jagode djelotvornije od onih uzgajanih u vrto­

vima, pa zbog toga vrtnih valja uzeti dvostruku količinu. Kad
jedemo jagode, mokraća postaje ružičasta, a stolica crvenka­
sta, ali to nije patološki, nego od jagodnog crvenila fragari-
na. Zrele šumske jagode mogu se i sušiti, kao sve drugo voće,
pa tako spremiti za doba kad nema svježih. Suhe jagode mogu
se dodavati drugim čajevima koje u jesen, zimi i u rano pro­
ljeće pijemo kao tzv. »večernje« čajeve.
Od onoga što se želi postići u smislu liječenja, ovisi i pri­
mjena jagode kao lijeka. Napomenimo još da jagodin 'plod
poboljšava krvnu sliku, koristi protiv skleroze krvnih žila i
povišenoga krvnog tlaka, sprečava grušanje i lijepljenje krvi.

231
 JASEN BIJELI

Fraxinus excelsior — Oleaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Fraxini folia, cortex, semen

Nalazište: Raste po šumama, perivojima i gajevima, ve­

ćinom pojedinačno, osobito na vlažnijim mjestima, uz obale
rijeka i potoka.
Opis: To je drvo čije stablo dosegne i do 40 m visine i
oko 150 godina starosti. Siva kora u mladosti je glatka, a kas­
nije se navora. Grane su mu sjajne i kratke, ali debele, a lisni
pupoljci na njima crni kao ugljen. Nasuprotni listovi neparno
su perasti, duguljasto kopljasti i pilasti, a ima ih 7— 13 na pe­
teljci. Odozgo su glatki, a odozdo dlakavi. Neugledni su cvje­

232
tovi bez čaške i bez vjenčića latica. Crvenkaste su boje, pro-
pupaju prije listova, u proljeće, tvoreći guste metlice koje su
u početku uspravne, a kasnije vise. Imaju dva prašnika i
plodnicu. Plod je oraščić omotan opnom produženom u kril­
ce, s pomoću kojega ga vjetar lakše raznosi. Ti leptirasti plo­
dovi vise mlohavo prema dolje u obliku grozdova. Cvjetovi
su i muški i ženski. Lišće ima gorak okus koji steže, a miris
je neznatan.
Sadržaj: Jasen bijeli sadrži flavonski heterozid, inozit,
manit, kvercitrozid, dekstrozu, tanin, jabučnu kiselinu, gu­
mu, eterično ulje, fitosterol, fraksozid, masno ulje, nešto ole-
inske i dinodne kiseline u obliku svojih glicerida, te nešto
bjelančevina.
Bere se: Cvate u travnju i svibnju. Lišće se bere od svib­
nja do srpnja. Peteljka je nekorisna. Suši se u hladu, na
zraku, u tankom sloju. U isto se vrijeme sabire i kora, koja
se guli s tankih, mladih grana, pa se i ona suši u hladu, a isto
tako i sjeme, koje se sabire u rujnu i listopadu.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od jase­
nova lišća pospješuje stolicu, tjera na mokrenje, pomaže
protiv gihta i reume, sprečava stvaranje kamenaca u bubrež­
nim kanalima. Popareno sjeme pomaže u slučaju bolesti jetre,
vodene bolesti i žutice. Kad se destilatom od mladih pupo­
ljaka trlja koža, nestaje drhtanje ruku. Kora jasena, slično
kori kininovca, djeluje protiv groznice, nekih glista i za osvje-
ženje.
Kad se 2 velike žlice smrvljenog jasenova lišća popari sa
4 dl kipuće vode i to ostavi stajati 2 sata pa zatim procijedi,
pije se nezaslađeno u gutljajima u toku dana kao čaj.
Jednako se priprema i čaj od smrvljenih jasenovih sje­
menki. Dobar je čaj pripremljen od 1 kavske žličice jaseno­
ve kore, koja se stavi da kipi u 2,5 dl vode oko 2 min, zatim
to poklopljeno ostavi stajati 5 min. pa se procijedi. Pije se
nezaslađen 1— 2 šalice u gutljajima u toku dana.
Uvarak od jasenove kore može pomoći i kod starih i za­
puštenih rana od proširenih vena na nogama: one zacjeljuju
ako se tim uvarkom ispiru ili se u njemu kupaju. Rane zacje­
ljuju i ako na njih povojem privežemo sočnu stranu svježe
oguljene mlade kore, koja istodobno zaustavlja i krvarenje.
 Čajevi od jasena potiču na obilato znojenje, a njegova se
svojstva pojačaju u mješavini od po 40 g lišća jasena i ribizla
s 20 g cvijeta od suručice (Filipendula ulmaria). Može se na­
činiti i mješavina od po 25 g lišća jasena, artičoke (Cynara
scolimus), breze (Betula alba) i zubače (Cynodon dactylon).
Da bi se poboljšao okus tih čajeva, može se na spomenutu
količinu mješavine dodati još 1 žličica paprene metvice
(Mentha piperita) ili vrtnog mažurana (Origanum majorana).
Ako se od sjemena ili kore jasena napravi odvar s vinom,
a ne s vodom, i to pije 3— 4 puta dnevno po 1 likerska čašica,
otapa se pijesak u bubrežnim kanalima.
Jasenovo lišće u većoj količini čisti crijeva bez bolova,
kakve često osjećaju bolesnici kad uzimaju senino lišće, pa
je odlična zamjena za senu.
Kostobolnima pomaže sirup od 50 g jasenova sjemena,
koje se polagano zalijeva sa 4 dl kipuće vode, a tome se, uz
miješanje, dodaje 15 g čiste arapske gume u prahu, koja se
može nabaviti u ljekarni. Kad se guma otopi, doda se svemu
još 400 g šećera, a kad se i on, uz miješanje, otopi, sve se
procijedi kroz lanenu krpu i procjedjevinu isparuje do gu­
stoće sirupa. Uzima se 4— 6 puta dnevno po 1 velika žlica.

234
 JASENAK

Dictamnus albus L. Rutaceae

—

L jek a rn ičk i naziv: Radix Dictamni albi

Nalazište; Raste na suhim sunčanim mjestima, kamenja­

rima i vapnenom tlu.

Opis: To je trajna, oko 1 m visoka biljka. Listovi su cijeli

i jajoliki, ili neparno perasti, slični jasenu, odakle vjerojatno
i naziv biljke. N a jednoj peteljci ima po 5 listova; kožnati su
i slabo nazubljeni. Iz razvijenog podanka izlaze stabljike, tvo­
reći . okruglaste krošnje. B ijeli ili ružičasto-ljubičasti cvjetovi
tvore grozdaste cvatove u gornjem dijelu stabljike.

235
 Sadrži: eterično ulje, phenolcarbonsku kiselinu, šećer, tri-
gonellin, cholin, alkaloid, dictamnin, saponin i vosku sličnu
tvar. Kad se lišće protrlja prstima, miriše na limun. U biljci
ima mnogo hlapljivog ulja, koje se oko biljke skuplja naro­
čito pod večer, te se može i upaliti.

Bere se: U proljeće se sabire lišće, u proljeće ili jesen kora

i korijen, a u jesen plod, kada dozre. Pri branju izaziva na
koži crvenilo, bol i plikove, pa valja biti oprezan.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Ako se 3 velike

žlice suhe kore korijena popare s V 2 1 kipuće vode, pa se to
ostavi da stoji 1 sat i procijedi, dobiva se čaj (pije se triput
dnevno po 1 šalica) koji pomaže protiv bolesti krvi, pospješuje
mokrenje, znojenje i izlučivanje sluzi, liječi od groznice, ubla­
žuje grčeve i čisti od glista. Protiv glista je još djelotvorniji čaj
od lišća, koji liječi i probavne organe. Čaj od plodova liječi
bubrege. Za umirenje u slučaju histerije, neurastenije i nervo­
ze treba 1 veliku žlicu mješavine od 10 g korijena jasenka, 10 g
matičnjaka (Melissae officinalis) i 70 g odoljena (Valeriana
officinalis) popariti s 2 dl kipuće vode, poklopiti, ostaviti da
stoji 1 sat, procijediti i piti nezaslađeno prije jela, a zaslađeno
poslije jela, obično pred spavanje.

236
 J E C A M

Hordeum vulgare L. Graminae

—

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a k op eji

Nalazište: Raste na poljima, na kojima se sije za prehranu.

Opis: To je jednogodišnja, zeljasta, do 1 m visoka biljka,

s uspravnim ili malo podignutim klasom na kojemu su zrna
složena poput crijepa na krovu.

Sadrži: sluz, oko 60% škroba, oko 50% sahariziranih uglji-

kohidrata, 10% bjelančevina, vitamina A, B, D i E, mineralnih
soli, encima i alkaloid hordenin.

237
 Bere se: Cvate u toplijim krajevima u svibnju, a u hlad­
nijima u lipnju. Bere se za vrijem e žetve.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Ječam je vrlo

koristan za starce. Liječi od plućnih bolesti, različitih upala,
promuklosti i hemoroida.
U 2 1 vode moči se Vs 1 ječma 12 sati (preko noći). Ujutro
se doda nekoliko sitno nasjeckanih smokava, pa se sve zajedno
kuha 1 sat na tihoj vatri. Pije se mjesto vode u toku dana.
Gasi žeđu, rastvara sluz, a škrob pretvara u šećer.
Oljuštena zrna daju kuhanjem sluzastu kašu koja spreča­
va proljev i promuklost. Obično se kuha 20 g ječma 3— 4 sata
u 2 dl vode, poklopi se i, pošto odstoji 10— 15 min., procijedi
se kroz platno.
Protiv loše probave uzimaju se 2— 4 g posušenog i u prah
stučenog ječma.
Za sirup se u 1 1 vode stavi 250 g ječmenog brašna. Voda
treba da bude zagrijana na oko 50° C. Kuha se na laganoj
vatri četvrt sata, a zatim procijedi kroz lanenu krpu. Talog
na cjedilu razrijedi se s 2 dl tople vode i opet procijedi. Obje
se cjeđevine spoje, doda se do 1 1 vode, zatim se primiješa 1,90
kg šećera i grije kako bi se šećer rastopio na temperaturi od
50° C. Uzimaju se 1— 2 velike žlice poslije jela.

238
 KAĆUN OBIČNI

O rchis m o rio L. — Orchiđaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Tubera salep

Nalazište: Raste na planinskim livadama i pašnjacima.

Opis: To je mala, trajna, zeljasta biljka. Pod svakom su

dva okrugla gomolja: jedan svjež i krepak, a drugi smežuran
i istrošen. Listovi su uski, sočni, ravna oboda. Cvjetna je pe­
teljka uspravna, a na vrhu nosi kitu od 6— 9 lijepih, nepravil­
nih, crvenkastih ili ljubičastih cvjetova u klasu.

239
 Sadrži: U gomolju ima i do 40% sluzi, oko 1% šećera, oko
25% škroba, oko 5% proteina, kalcij, tvari protiv bolnih na­
dražaja, celulozu, masne tvari i vinsku kiselinu.

Bere se: Biljka cvate od proljeća do polovice ljeta. Krepki

i svježi gom olji beru se u svibnju, u vrijem e cvatnje. Opera se
kipućom vodom da se unište encimi, nanižu se na vrpce i
osuše na suncu. Tako postanu prozirni, ali se mogu dugo sa­
čuvati, izgube neugodan miris, ne potamne i ne upljesnjive
se. Prije upotrebe zdrobe se u prah. To je tzv. salep.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Kao tubera sa­

lep služi i za hranu. U obliku čaja liječi od katara, kašlja, pro­
muklosti, proljeva, griže. Lagan je i probavljiv, pa je prikladan
za djecu i starce. Smatraju ga i afrodizijakom. Stvarajući slu­
zavi »film « preko sluznice ublažuje upalu i smiruje bolove.
Prosijano brašno salepa navlaži se vodom do gustoće ma­
slaca, a zatim se prelije s toliko kipuće vode koliko teži kaša.
To je izvrstan i probavljiv napitak, kojemu se može dodati
šećera ili meda, pa se pije triput dnevno po 1 šalica prije jela.
Trebalo bi da djeci umjesto kave dajemo ujutro po šalicu sa­
lepa.

240
 KADULJA

Salvia officinalis — Labiatae

Ljek a rn ičk i naziv: Folia salviae

Nalazište; Ima je posvuda po kamenjaru Primorja, Dal­

macije, otoka, Cme Gore i Hercegovine. Samo je ova kadulja
ljekovita, a ostale — kadulja ljepljiva (S. glutinosa), livadska
(S. pratensis), šumska (S. silvestris), austrijska, etiopska i ame­
rička — služe samo kao ukras našim vrtovima.

Opis: To je zbijen, razgranat, 30— 40 cm visok grm više­

godišnje, drvenaste, četvorouglate stabljike. Listovi su zbog

25 Zlatna knjiga ljekovitog bilja

241
dlakavosti srebmasto bijeli, srcoliki, na rubu dvostruko na-
rovašeni. I stabljika je dlakava. Dvousnati, tamnomodro-ljubi-
časti cvjetovi tvore na vrhovima stabljike klasaste pršljenove.
Svi dijelovi biljke imaju jak, aromatičan miris, koji se suše­
njem ne gubi.

Sadrži: kalij, kalcij, natrij, oko 2,5% eteričnog mirisnog

ulja, u kojemu ima cineola, pa uz mnogobrojne dlačice spre­
čava isparivanje vode, zbog čega kadulja izdrži i najveće suše.
Lišće djeluje adstringentno i antiseptički. Ljuta je i gorka
okusa zbog tanina i gorkih tvari, koje su također ljekovite.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Sredstvo za is­

piranje desni i usne šupljine priprema se tako da se s V 2 1 ki­
puće vode popare 3 velike žlice lišća, pa se to poklopi i ostavi
da stoji preko noći, a ujutro se procijedi. Vjeruje se da po­
maže čak saniranju kaverni kod plućne tuberkuloze, jer sa­
drži tanina koji zaustavlja krvarenje. Da jaka eterična ulja
ne bi izazvala nepoželjne učinke, ne valja ni mnogo ni dugo
ni često piti kaduljin čaj. Zbog toga ona služi češće za »vanj­
sku« upotrebu. Čaj od jednakih dijelova kadulje i steže (Po­
tentilla tormentilla) smanjuje noćno znojenje u prsobolnih i
rekonvalescenata poslije teških bolesti, kočeći putem možda­
nih centara periferne živce površinskih žlijezda.
Doda li se šalici čaja od kadulje 30— 50 kapi tinkture od
moravke (Am ica montana) dobiva se odlično sredstvo za grg­
ljanje i ispiranje u slučaju difterije, parotitisa (zaušnjaka), an­
gine (upale krajnika) i afti (gnojnih ranica u usnoj šupljim).
Stare gnojne rane brzo zarastu ako se ispiru i oblažu odvarom
od kadulje. Čim je oblog suh, treba ga ponovo smočiti. Ako
se 45 g kadulje kuha 20 min. u V 2 1 mlijeka s 1 velikom žlicom
meda, to liječi od promuklosti koju je izazvala prehlada. Pije
se u toku dana u 3 obroka.
Lijek protiv upale mokraćnih putova priprema se tako da
se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova kadulje, breze
(Betula alba), medvjeđeg grožđa (Uva ursi), cvijeta bijelog slje­
za (Flos althaeae officinalis) i preslice (Equisetum arvense)
popari s V 2 1 kipuće vode, pa se to pokriveno ostavi preko noći,
a ujutro se procijedi. Pije se u malim čašicama u toku dana
umjesto vode.

242
 Protiv bolova i grčeva u želucu treba uzeti 10 g cvjetne
grane kadulje, popariti s l i kipuće vode i piti po 1 šalicu
prije jela.
Prašak cvijeta kadulje i pelina sastavili je dio poznatoga
torinskog vermuta.
Kadulja kuhana u pola vode i pola vina čisti krv, jača
živce i zaustavlja drhtanje ruku. Dodaju li se kadulji jednaki
dijelovi smrekovih boba (Fructus juniperi) i pelina (Artemi­
sia absinthium), pa se -to kuha u pola vode i pola vina, pije se
triput dnevno po šalica prije jela, kao lijek protiv trbušnog
tifusa. Protiv gripe i jake prehlade piju se 2 šalice toplog ka-
duljina čaja na dan.
U l i slatkog dalmatinskog vina moči se 8— 10 dana, uz
povremeno mućkanje, 80 g kaduljina lišća. Ljudi živčano ra­
strojeni i rekonvalescenti treba da to uzimaju kao lijek, 1— 3
velike žlice na dan, poslije jela. Djelovanje se osjeti već nakon
2 sata, a traje i nekoliko dana nakon prestanka uzimanja. Pro­
tiv noćnog znojenja treba nešto prije spavanja uzeti 50 kapi
tinkture od kadulje. Ponekad kadulja nadomješta i antibioti­
ke, a njezin se med cijeni više od ostalih vrsta.

243
 KAM ILIC A

M atricaria chamomilla L. -— Compositae

L jek a rn ičk i naziv: Flores chamomillae

Nalazište: Raste u blizini naselja, na napuštenim zemlji­

štima, među žitom i uz putove. Najviše je ima u Vojvodini.

Opis: To je oko 15— 30 cm visoka stabljika, dosta razgra­

nala, s uskim, dvostruko perastim listovima. Cvjetne glavice
rastu pojedinačno. Mirišu vrlo ugodno. Okus im je malo go­
rak. Latice su cvijeta bijele, a cvjetište žuto, na presjeka
šuplje.

244
 Sadrži: kalcij, fosfor, sumpor, smolu, gorke tvari, tanin,
gumu i eterično ulje tamnomodre boje, zbog azulena.

Bere se: Cvate od svibnja do kolovoza. Sabiru, se samo

cvjetne glavice bez peteljki, u lipnju i srpnju. Suši se u hladu
i na propuhu.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od kamili­
ce za odrasle priprema se od 2 velike žlice cvijeta koji se pre­
lije s 2— 3 dl kipuće vode, poklopi pa, pošto odstoji 1 sat, pod
pritiskom procijedi i zasladi medom. Pije se topao. Taj čaj
umiruje bolove, ma gdje se u tijelu pojavili. Kamilica se ne
smije kuhati, je r bi kuhanjem isparilo eterično ulje koje je
glavni ljekoviti sastav, i bez kojega kamilica nema vrijednosti.
Još uspješnije djeluje prašak od suhe kamilice: uzima se Vs
kavske žličice sa šećerom, kao aspirin. Ako se 15 g kamilice
prelije s 2,5 dl kipuće vode, ostavi poklopljeno da stoji 10 min.
i zatim procijedi, dobiva se čaj koji pijemo topao, dvaput na
dan po 1 šalicu, kao lijek protiv prehlade i nekih ženskih bo­
lesti. Pije li se čaj od kamilice u velikoj količini ili koncentra­
ciji, javlja se mučnina i povraćanje.
Novorođenčadi pomaže kamiličin čaj protiv grčeva u tr­
buhu, u nedostatku majčina mlijeka, i protiv prehlade, većoj
djeci protiv prehlade i dječjih bolesti, a upotrebljava se i pro­
tiv nekih kožnih bolesti i za ginekološka ispiranja. Pomiješan
s metvicom (Mentha piperita) pospješuje znojenje, uklanja na-
duvenost trbuha i navalu krvi u glavu. Pomaže i protiv nervo­
ze. Pije se po 1 šalica triput dnevno. Protiv hemoroida, bolova
bubrega i mokraćnog mjehura piju se po 2 šalice vrućeg čaja
dnevno, po jedna u podne i navečer. Jaki čaj od kamilice služi
za ispiranje i oblaganje očiju u slučaju katara i upale vjeđa, a
također i za klistir. Pije li se triput dnevno po 1 šalica toga
čaja, pospješuje se znojenje, smiraje živčana rastrojenost i
uklanjaju bolovi otvrdnule jetre ili slezene. Topli oblozi od
toga čaja na otečenom dijelu trbuha pomažu da oteklina splas­
ne i smekša otvrdnulo mjesto. Oblozi moraju biti topli ili
mlaki, pa ih valja m ijenjati svakih lk — */« sata: inače ne ubla­
žuju nego čak pojačavaju bolove. Uz te obloge dobro je piti
dnevno' po 1— 2 šalice čaja pripremljenog od ove mješavine:
4 g gorke djeteline (Menyanthes trifoliata), 4 g pelina (Artemi­
sia absinthium) i 6 g kadulje (Salvia officinalis). Ta se mješa­

245
vina popari s 2,5 dl kipuće vode, ostavi da stoji 10 minuta i
procijedi. Pije se toplo. Taj čaj otklanja loše sokove iz tijela
putem stolice i mokraće. Dobre su i kupke od-kamilice. Za
svaku kupku treba 1 kg kamilice.
Za obloge je još bolje smiješati s vodom u kašu jednake
dijelove brašna od kamilice i od lanenih sjemenki (stečenih
ili samljevenih).
Parenje kamilicom koristi protiv bolova uha, kolike bubre­
ga, bolova mokraćnog mjehura i žuči, kupke protiv gnojenja
kosti i čireva, grgljanje protiv bolesti usne' šupljine, zubnih
fistula i angine, ispiranje protiv kroničnog nosnog katara.
U slučajevima razdora šupka, hemoroida, svrbeža i ekce­
ma, te protiv čira na želucu i stvaranja plinova, uzima se u 24
sata 6 puta po 1 kavska žličica kamiličina praška, prije jela, s
vodom.
Od tzv. rimske kamilice (Chamomilla romana) također se
upotrebljava samo cvijet, i to u iste svrhe kao i obična kami­
lica. Uz to ona otklanja menstruaeione smetnje, jača tek prso-
bolnima, a može služiti i za pranje kose, osobito plave.
Prednost je kamilice u tome što, uzima li se protiv gripe
i nazeba, uklanja bolove u glavi, križima i nogama, a da pri
tom ne zadržava mokrenje kao neki kemijski lijekovi, nego
naprotiv, olakšava izlučivanje mokraće, što je uz znojenje vrlo
važno. Djelotvorniji je jak nego slab napitak od kamilice. Dvi­
je velike žlice kamilice popari se s 2,5 dl kipuće vode, pa se to
ostavi da stoji 1 sat, zatim se procijedi tiskanjem i pije poslije
obroka. Da bi se izazvao bolji tek, pije se taj čaj nezaslađen,
prije jela. ,
Kamilica utrostručuje broj leulćocita, olakša probavu, od­
stranjuje nadimanje, smanjuje sekreciju pri upali crijeva i
normalizira stolicu.
Zbog svih tih dobrih svojstava uzima se jaki čaj od kami­
lice, pomiješane s jednakim dijelovima gorke djeteline (Ma-
nyanthes trifoliata) i valerijane (Radix valerianae), za umirenje
i uklanjanje klimakteričnih tegoba u žena.

246
 KANTARION

H ypericum p erfora tu m L, — Guttiferae

L jek a rn ičk i naziv: B erb a hyperici

Nalazište: Raste na suhim brežuljcima, poljim a i livada­

ma, pašnjacima, rubovima šuma i kamenitim mjestima.

Opis: To je 30— 70 cm visoka, trajna, uspravna stabljika,

s nasuprotne izraslim, jajasto tupim, glatkim listovima bez
peteljki, punim prozirnih točaka, a na obodu crno istočkanim.
Jako razvijeni zlatnožuti cvjetovi s 5 latica, koji odozdo tako­

247
đer imaju crne točke, tvore cvatove. Imaju mnogo prašnika,
sraslih u 3 snopića. Biljka ima svojstven miris, opor, gorak
i aromatičan okus.

Sadrži: željezo, oko 9— 11% raznih tanina, a najviše kate-

hinskog, 0,1— 0,2% eteričnog ulja, smolu, antocijan, crvenu
boju hypericin, karotin, holin, oko 30 mg % vitamina C, fla-
vonske heterozide i neke alkaloide u tragovima.

Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. Sabire se za vrijem e

cvatnje. Upotrebljavaju se cvjetovi i lišće, odnosno vršne gra­
ne u cvatu. Suši se u hladu.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Šaka svježe

zdrobljenog cvijeća u Va 1 maslinova ulja treba da stoji 6— 8
tjedana na suncu, kraj peći, ili 2 sata u vodenoj pari, pa tada
služi za mazanje i obloge u slučaju oteklina, opeklina, uloga,
reume, iščašenja i čireva na prstima, npr. kukca (panaritium),
itd. Pomiješa li se to s isto toliko finoga, čistog terpentinova
ulja, uspjeh je još bolji.
Stavi li se šaka cvijeća u % 1 stolnog ulja, pa ostavi na
suncu ili kraj peći 6— 8 tjedana, dobiva se lijek protiv trbušnih
bolova, grčeva i kolika. Uzima se triput dnevno po 6— 8 kapi
na šećeru.
Čaj od lišća i cvjetova liječi protiv oticanja jetre, spre­
čava skupljanje sluzi u plućima i šupljinama glave, odstra­
njuje pritisak u želucu, liječi od kamenaca i upale bubrega
i mokraćnog mjehura, od vodene bolesti, ublažuje išijas i neu-
ralgiju živaca trigeminusa. Za te svrhe piju se 2 šalice toga
čaja u toku dana, u gutljajima. Upotrebljava se još i protiv
padavice, bolesti živaca i moždine. Protiv bolesti jetre dodaje
se čaju prva tri dana svakoj šalici praha od aloj a koliko stane
na vrh noža. Kantarion jača spolne organe, potiče rast i razvoj
ženskih spolnih organa. Zbog toga se slabunjavim djevojčica­
ma, p rije prve menstruacije, daje duže vrijem e čaj od kan­
tariona, pomiješan s jednakom količinom divljeg pelina (Arte­
misia vulgaris).
Kantarion, pomiješan u jednakim dijelovima sa stolisni-
kom (Achilea millefolium), jača mokraćni mjehur i sprečava
noćno mokrenje u krevet. Za tu svrhu treba piti 1—-2 šalice

248
toga čaja u toku dana, noge utopljavati, a navečer jesti suhu
hranu, bez tekućine.
Ako se ne može zadržavati mokraća, pomoći će čaj koji
se priprema tako da se 3 velike žlice kantariona preliju s l i
kipuće vode, zatim se to stavi na vatra i, čim ponovo zakipi,
ukloni s vatre i procijedi. Pije se triput dnevno po 1 šalica
prije jela. Taj čaj čisti i od glista, a služi i za ispiranje rana.

Lijek protiv oteklina, iščašenja, reume u zglobovima, boli

u križima i mnogih unutarnjih bolesti priprema se tako da
se 2 velike žlice kantariona moče 12— 16 sati u 3 dl vode, zatim
se to procijedi, doda se 1 velika žlica meda i promiješa. Pije
se triput dnevno, poslije jela, duže vrijeme.

Čaj koji se priprema tako da se 15 g kantariona, 1 velika

žlica meda, 1,25 dl vina i 1,25 dl vode kuhaju 5 min., pije se
svakih pola sata u toku dana po gutljaj radi lakšeg iskašlja-
vanja, protiv potištenosti, glavobolje, grčeva u želucu i trbuhu,
grušanja krvi, bolesti bubrega, jetre, slezene i mjehura koji ne
može zadržavati mokraću.

Protiv grčeva za vrijem e menstruacije treba uzimati triput

dnevno po 8— 10 kapi kantarionova ulja. Kantarionovo ulje
priprema se tako da se 4 velike žlice nerazvijenih pupova biljke
uspu u staklenku i ostave jedan dan da malo povenu, a zatim
se na njih nalije V 2 1 maslinova ulja, staklenka se dobro za­
čepi i pusti da stoji 6— 8 tjedana. Tim se uljem također mažu
kraste i osipi.
Drugi je način dobivanja kantarionova ulja da se 500 g
cvijeta i sitno isjeckanog lišća kantariona potopi u staklenki
s l i najboljeg stolnog ulja i V 2 1 bijelog vina, pa se to kuha na
vodenoj pari dok vino ne ishlapi.

Kao lijek protiv kroničnog bronhitisa i astme služi čaj

koji se priprema tako da se po 6 g kantarionova cvijeta, lišća
podbjela (Tussilago farfara) i omana (Inula Helenium) kuha 5
min, u 14 1 vina s 1 velikom žlicom meda. Pije se po 1 šalica
triput dnevno.
Protiv prije spomenutih bolesti vrlo je dobar i čaj od mje­
šavine jednakih dijelova kantariona, tetrljana (Marubium vul­
gare), kičice (Erythraea centarium), timijana (Thymus serpyl-

249
lum) i miloduha (Hyssopus officinalis). Velika žlica te mješa­
vine prelije se s 2,5 dl kipuće vode, ostavi da stoji 1 sat i zatim
procijedi. Pije se toplo, dvaput dnevno, ujutro i navečer po 1
šalica.
Eterično ulje kantariona čisti od crijevnih parazita, a fe-
nolski spojevi u kantarionu djeluju antibakterijski.
 KAVA PRAVA
Coffea arabica — Rub iaceae
L jek a rn ičk i naziv: Coffeae semen

Nalazište: Potječe iz južne Etiopije, kasnije prenesena u

Arabiju, a iz nje po cijelom svijetu, pa je zato nazvahu »arap­
ska kava«. N ajbolja vrsta uzgaja se plantažno u Brazilu. Voli
duboku, laganu i vlažnu zemlju. Bolja je ona iz planinskih
krajeva od one u nizinama.
Opis: To je grm, odnosno sivozeleno drvo, oko 5 m viso­
ko, s nasuprotnim granama, raširenim i punim uvijek zelenog,
jajastog, odozgo tamnozelenog a odozdo blijedog, nasuprotno

251
postavljenog lišća. Po tri do sedam bijelih, mirisavih cvjetova
stoji u pazušcima listova. Iz njih se razvije okrugla boba,
crvena kao trešnja pregrađena u 2 pretinca, sa po jednom
rožnatom, sprijeda ravnom, straga zaobljenom sjemenkom —
zrnom kave. Ono je oko 7— 10 mm dugo, sivozelenkaste ili
zelenkastosmeđe boje, usječeno na ravnoj strani brazdom po­
put žemlje, a vrlo je tvrdo. Nakon dvije godine zrno gubi na
težini. Aroma postaje bolja poslije prženja, jer zelena kava
(nepržena) nema taj tipični miris i gorka je.
Sadržaj: Nepržena kava ima 0,7— 1,8% kofeina, 10—-11%
masti, 8— 12% vode, 5— 7% šećera, te 40% celuloze. Prženjem
nastaje u zrnju mrko, isparljivo, vrlo aromatično ulje, zvano
kofein, koje sadrži piridina, acetona, furana, furfurala, furfu-
rilnog alkohola, octene kiseline i još nekih tvari što nastaju
rastvaranjem jednog manjeg dijela slobodnog kofeina i ka-
rameliziranjem šećera, a daju kavi specifičan miris.
Bere se: Prvi put se kava s drva bere nakon 3— 5 godina.
U desetoj godini može jedno drvo dati već 1— 2 kg kave go­
dišnje. Obrana se kora suši na suncu ili na umjetnoj toplini,
zatim se, oljušti i rešetima odvajaju krupna od malih zrna,
sivozelene boje.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Samljevena
pržena kava upotrebljava se obično kao čaj, odnosno odvar.
Ta, kako kažemo, »crna kava« daje se u slučaju slabosti srca,
kod opadanja tjelesne snage, npr. kod upale pluća, grozniča­
vih stanja, kod iscrpljenosti u toku i poslije teških bolesti.
Ona liječi i prevenira migrenu, osobito kad se u nju nacijedi
svježeg limunova soka. Crna kava potiče i krijepi živce osla-
bjele za vrijem e dugih bolesti, ili dugog, osobito umnog rada.
Ona je, dakle osvježujuće piće, srčani analeptik, ali djeluje
i kao protuotrov kod trovanja bunikom (Hyoscyamus niger),
kukutom (Conium maculatum) i opijumom, za koju svrhu
treba brzo pojesti po nekoliko žličica samljevene pržene kave.
Pomaže i u slučaju opeklina, ako se mjesto opečeno vre­
lom vodom pospe prahom samljevene pržene kave, i to 2
puta dnevno. Crna kava, kao piće, koristi protiv proljeva, pa
i onih težih, npr. dizenterije, ali je tada nikako ne valja šeće-
riti, nego je treba piti gorku, malo jaču, 3 puta dnevno po
manju šalicu.

252
 1 zeleno zrnje kave pomaže i liječi razna oboljenja. Sa­
mljeveno u prah snizuje temperaturu kod grozničavih stanja,
umiruje veliki kašalj: 1 g samljevene zelene (nepržene) kave,
razdijeljene u 5 praškova, uzima se u 5 jednakih razmaka u
toku dana.
Kad se 25 g samljevene nepržene kave prelije sa 125 g
(1,25 dl ili Vs 1) hladne vode, pa ostavi da kišne 12 sati i nakon
toga procijedi, pije se natašte, bez šećera, protiv reumatizma
i dugotrajnih groznica, pa čak i kod malarije.
Pržena se kava osim za liječenje rado upotrebljava i za
užitak kao kuhani napitak, zatim kao sirup, liker, sladoled i
dodatak raznim kremama i kolačima. Ne preporuča se, a gdje-
kada čak zabranjuje, nervoznim osobama, ili oboljelima od
želučanog čira, jer podražuje sluznicu želuca i »razgoni san«.
Nervozni ljudi neka je zato ne piju poslije 15 sati.

253
 KESTEN DIVLJI

Aesculus hyppocastanum L. —Hyppocastanaceae

L jek a rn ičk i naziv: Hyppocastani semen, cortex , flos

Nalazište: Raste kao ukrasno stablo, visoko 20— 30 m,

guste krošnje, široke 4— 6 m, po parkovima i drvoredima,
gajevima i lugovima, a ima ga ponekad i uz ceste i putove.

Opis: Pupoljci, koji pupaju od ožujka do svibnja, omotani

su sjajnom ljuskom što izlučuje smolasto ljepljivu tvar, radi
zaštite od hladnoće. Cvjetovi su bijeli, sa žutim i ružičastim
mrljama. Stoje na uspravnim grozdastim kitama. Imaju po
4— 5 latica i 7 prašnika, koji zavinuto strše izvan cvijeta. Ima

254
vrsta sa žutim i crvenim cvjetovima. Plodovi su zeleni, okugli,
s bodljama, a sadrže 1— 2, ponekad i 3— 4 sjajne smeđe sje­
menke, koje nazivamo kestenom. Listovi, sastavljeni od 5 sa­
mostalnih dijelova na dugoj peteljci, imaju dvostruko nazub-
Ijene rubove. Kora je tamnosmeđe-siva, grabo ispucana.

Sadrži: Pupoljci sadrži eskulin, cvjetovi tanin i kvercitin,

zelena bodljikava ljuska katehinske tanine i flavonske hetero-
zide, smeđi plod sadrži škrob, ulje, bjelančevinu, eskulin, ste­
rol, flavon, kvercitin, kemferol, vitamin Bi, C i K, te nešto
kumarinskih derivata i mineralnih soli. K o ra . ima eskulina,
eskuletina i tanina. U svim dijelovima stabljike, kao i u plo­
du, ima saponina koji liječi od kožnih bolesti, razređuju k r v ,
i čini je manje ljepljivom.

Bere se: pupovi i cvjetovi u travnju i svibnju, plodovi u

rujnu i listopadu, a kora potkraj zime i u proljeće.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Ako 12— 15 svje­

že ubranih i sitno naribanih kestenova (sjemenki), zajedno sa
njihovom smeđom korom, sipamo polako u 2,5 dl kipućeg ko­
njaka, čime se uništavaju fermenti i sprečava kvarenje otopine,
pa kad se to ohladi procijedimo i profiltriramo, dobivamo ek­
strakt. Možemo ga napraviti i tako da naribani kesten prelijemo
hladnim konjakom, ostavimo da stoji u žutoj boci široka grla,
zatvorenoj staklenim čepom, 6— 8 tjedana, a zatim ocijedimo i
profiltriramo. I to je ekstrakt. Ekstrakti služe za unutarnju
upotrebu: piju se, u obliku kapljica, za liječenje vena i krvo­
toka. Ako se boca do polovice napuni hraštevima, a ostatak
dopuni pupoljcima i cvjetovima kestena, pa sve prelije konja­
kom i ostavi de stoji 10— 12 tjedana, zatim procijedi, filtrira i
pomiješa s jednakom količinom terpentinskog ulja, dobiva se
mješavina za vanjsku upotrebu, tj. za masažu reumatičnih
mjesta. Nikako se ne smije piti!
Ekstraktom od divljeg kestena liječi se venozni sistem
uopće, naročito hemoroidi, proširene vene na nogama, throm­
bophlebitis i varikozna ulcera (otvorene rane puknutih vena
na nogama). Pomaže i u slučajevima katara nosne sluznice,
bronhija, pluća i crijeva. U njemu ima vitamina P, koji pove­
ćava otpornost kapilara i smanjuje im propusnost.

255
 Zbog tanina koji sadrže, preparati divljeg kestena ne smi­
ju doći u dodir sa željezom i limom, pa se pripremaju u emaj­
liranim, porculanskim i staklenim posudama, spremaju u boce
od žutog stakla s brušenim staklenim čepom, da ih zrak i
svjetlo ne pokvare. Dugim stajanjem ti preparati gube ljeko­
vitost, pa treba svake godine pripremati svježe.
Ekstrakt je najprikladniji kao lijek, ali se često pije i čaj
od pupoljaka i cvjetova, ili tinktura od cvjetova, kao npr. pro­
tiv gihta, podagre, reume i neuralgije. Čaj od mlade kore dr-
veta i smeđe kore ploda (bez žute iznutrice) liječi od hemoro­
ida, povećane prostate, upale i proširenja vena, osobito od va-
rikokela i varikoziteta nogu, i stišava bolove što od njih
nastaju.
Pomiješa li se s korom kestenova drveta i ploda još i
kora od orahova ploda (Juglans regia) i vrbe (Salix alba), te
doda preslice (Equisetum arvense), pa to lagano kuha 10 min.,
zatim ostavi da stoji 10 min. pa procijedi i pije ujutro i uve­
čer po 1 šalica, liječi se giht.
Ekstrakt se pije triput na dan, po 15— 20 kapi u vodi ili
na kocki šećera, a u slučaju akutnih bolova od hemoroida čak
i 6 puta na dan po 40 kapi. U dužem liječenju od kroničnih bo­
lesti pije se svaki mjesec 15— 20 dana po 10 kapi prije objeda
i večere.
Žutim uljem, koje sadrži velike količine provitamina A, te
mašću od kestenovih cvjetova uz dodatak kamilice, liječimo
se od opekotina od sunca i sunčanih pjega na koži. Mjesta
otečenih i proširenih vena namažu se mašću od 20 g ekstrakta
divljeg kestena, pomiješanog sa 60 g lanolina, pa se pokriju
zavojem.
Odvar od kestenove kore kao oblog liječi od nekih kožnih
bolesti i lupusa. Protiv groznice i nazeba, mjesto kininove
kore, uzima se 2— 3 dana četvrtina naribanog kestena natašte
s malo vode. Uzme li se polovica kestena sa šalicom crna vina
ili kave (bez cikorije!), liječi od proljeva, a čaj od 30 g kore u
1 1 vode čak i od dizenterije.
Masti i supozitoriji od divljeg kestena proizvode se već i
tvornički, pa se mogu naći u ljekarnama. Od ekstrakta poznat
je preparat »Aesculaforce« dra A. Vogela iz Švicarske.

256
 KIČ ICA

Erythraea centaurium Pers. Gentianaceae

—

L jek a rn ičk i naziv: B erba centraurii minoris

Nalazište: Raste po vlažnim, pješčanim brdskim livadama

i pašnjacima, oranicama, šumskim čistinama i obroncima, če­
sto u tolikoj količini da se polja od nje zarumene.

Opis: To je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka, sa četvo-

rouglatom, šupljom, oko 30 cm visokom, zeljastom, gore
razgranatom stabljikom, s jajoliko dugoljastim, nasuprotnim,
gotovo sjedećim listovima i plameno ružičastim, grozdastim

17 Zlatna knjiga ljekovitog bilja is i

cvjetovima koji tvore metlaste cvatove na vrhu stabljike. Stari
i na suncu osušeni cvjetovi izblijede. Otvaraju se samo na sun­
cu, obično oko podneva. Biljka je gorka okusa. Mije otrovna.

Sadrži: željezo, natrij, gorke heterozide: genciopikrozid,

eritaurozid, eritrocentaurozid, glikozid eritaurin, zatim smolu,
šećer, vosak, do 1% alkaloida, od kojih najviše gencijanina, te
eterično ulje.

Bere se: Kad je u punom cvatu, a cvate u srpnju i rujnu.

Upotrebljavaju se listovi i cvjetovi, tj. cijeli gornji dio biljke,
koja se suši u hladu i na propuhu da se sačuva prirodna boja.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za proljetno

čišćenje krvi uzimaju se jednaki dijelovi kičice i maslačka (Ta­
raxacum officinale) kao dodatak mesnoj juhi, radi uklanjanja
žgaravice i bolova u želucu, radi poticanja na normalno luče­
nje sokova, protiv loše stolice, običnog i krvavog proljeva,
glista, gihta i krvarenja, protiv groznice i temperature i za
umirenje nervoznih bolesnika.
Čaj protiv groznice, potištenosti, sjete, histerije, glavo­
bolje, bolesti želuca i loše probave, gripe, reume mišića i zglo­
bova, žgaravice, šećerne bolesti i slabokrvnosti, priprema se
od 20 g biljke koja se prelije s 2,5 dl kipuće vode. Pije se u
gutljajima po 1 šalica u toku dana, ili Vs šalice pol sata prije
jela. Liječenje traje 2— 4 tjedna. Uz spomenuto, taj čaj liječi od
otvrdnulosti pluća poslije upale, čisti krv, odstranjuje žučne
kamence i regulira neredovitu menstruaciju. Da bude ukusniji,
dodaju mu se jednaki dijelovi kamilice (Flores chamomillae)
i metvice (Mentha piperita).
Ako 1 velikoj žlici kičice dodamo 1 kavsku žličicu pelina,
pa to prelijemo s 2,5 dl kipuće vode i umiješamo 1 veliku žlicu
meda, dobivamo lijek protiv hripavca. Djeca uzimaju svaki
sat po 1 kavsku žličicu, a odrasli svakih pola sata. 1 taj čaj
koristi protiv otvrdnuća pluća i žučnog kamenca.
Protiv nečistoće kože, mladenačkih akni i nekih osipa, tre­
ba 2 velike žlice mješavine od jednakih dijelova kičice i ka­
dulje (Salvia' officinalis) popariti s 2,5 dl kipuće vode: pije se
triput dnevno po 1 šalica poslije jela.

258
 Čaj pripremljen od 10 g (1 velike žlice) biljke koja se
kuha 2— 3 min. u Vs 1 vode, liječi želudac, jetru i žuč. Piju se po
2 šalice u gutljajima u toku dana. Mjesto čaja može se uzeti i
prašak od suhe biljke, do 2 g dnevno, što uz ostalo djeluje
i protiv groznice, podstiče probavne organe, umiruje bolove
nervoznih bolesnika i smanjuje kiselinu u želucu. Kad se 25 g
kičice kuha u % l bijelog vina, a pije triput dnevno po 1
kavska žličica poslije jela, to jača živce i mišiće, a pomaže i
protiv groznice. Još je djelotvornija tinktura, a uzima se tri­
put dnevno po 10— 15 kapi.
Lijek protiv svih nabrojenih bolesti možemo pripremiti
i tako da bocu od % 1 napunimo svenutim listovima i cvijetom
kičice, zalijemo do vrha jakom rakijom, ostavimo je na suncu
ili kraj peći 6— 8 tjedana, a zatim procijedimo i otfiltriramo.
Uzima se 2— 3 puta dnevno po 20 kapi. Kao gorki tonik (ama-
rum) kičica djeluje slično lincuri (Gentiana lutea), pa pomaže
i protiv slabokrvnosti. Infusum, ili vodeni ekstrakt, pravi se
od 10— 20 g biljke na 1 1 vode, a djeluje kao i drugi pripravci
od kičice. Npr.: Mješavina od po 20 g kičice, lincure, iđirota
(Acorus calamus), gorke djeteline (Menyanthes trifoliata) i ko­
re gorke naranče (Aurantii amari pericarpium) moči se 8— 10
dana, uz češće mućkanje, u l i rakije komovice. Pije se 1 rakij­
ska čašica pol sata prije jela, triput dnevno.
Isto je tako korisna i mješavina od po 25 g kičice, trave
ive (Teucrium montanum), lincure i šikaline (Cnicus benedic-
tus), a priprema se kao i prethodni čaj.
Protiv nadimanja i vjetrova koristi mješavina od 20 g ki­
čice, gorke djeteline, kamilice, metvice i matičnjaka (Melissae
officinalis).
Ako se, uz nadiman je, pojavljuju i grčevi u trbuhu, poma­
že mješavina od po 20 g kičice, tetrljana (Marubium vulgare),
metvice, kamilice i timijana (Thymus serpyllum); 1 velika žlica
prelije se s 2,5 dl kipuće vode, poklopi, ostavi da stoji 15 min.,
pa zatim procijedi. Pije se po 1 šalica prije jela.

259
 K ILA V IC A

Herniaria glabra L. — Caryophylaceae

L jek a rn ičk i naziv: Herba Herniariae

Nalazište: Raste na kamenitim i pješčanim mjestima, paš­

njacima i oranicama Primorja, Like i Dalmacije. Ponekad po­
krije kamen kao mahovina, jer nema uspravne stabljike.

Opis: To je oko 15 cm visoka, puzava, vrlo razgranata

biljka, vrlo sitnih, dugoljasto ovalnih listića bez peteljke, ras­
poređenih nasuprotno po čitavoj stabljici. Sitni, jedva vidljivi,
zeleno-žućkasti cvjetići izlaze, po 10 zajedno, iz pazušaca listo­
va. Svježa biljka ne miriše, a suha ima miris po kumarinu.
Gorko je slana i ljuta.

Sadrži: oko 3% triterpenskog saponozida, koji hidrolizom

daje kvilaja kiselinu, ramnozu, galaktozu, zatim sadrži kuma­
rin i njegove derivate umbelliferon i hemiarin, pa kvercitozid,

260
rutozid i flavonoiđne heterozide, oko 0,6% eteričnog ulja i ne­
što nepoznatih alkaloida, paronychin, tanin i glikozid saponin.

Bere se: Cvate od lipnja do listopada, pa se u to vrijem e

bere čitava biljka. Suši se u hladu, na propuhu. Me smije se
čupati iz zemlje, je r je to trajna biljka, nego je treba rezati
škarama.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Cijela biljka,

pomiješana s jednakim dijelom medvjeđeg grožđa (Folia Uva
Ursi), liječi bubrege i mokraćni mjehur, otklanja pijesak i ka­
mence iz njega, a njegove mišiće umiruje pomoću umbellifero-
na koji sadrži u sebi.
Za čišćenje mokraćnog mjehura dobra je i mješavina od
po 10 g kilavice, breze (Betula alba), korijena zečjeg trna
(Ononis spinoza) i 30 g lišća medvjeđeg grožđa, te po 1 g ploda
od peršina (Petroselinum sativum) i metvice (Menthae piperi-
tae): 2 velike žlice te mješavine popare se sa 4 dl kipuće vode,
pa se to poklopljeno ostavi da stoji 2 sata. Pije se umjesto
vode.
Protiv upale mokraćnih putova koristi čaj od mješavine
od po 20 g kilavice, breze, medvjeđeg grožđa, korijena selena
(Levisticum officinale) i lanenog sjemena (Semen lini). Pri­
prema se i pije kao prethodni.
Protiv upale mokraćnog mjehura uzet ćemo po 40 g lišća
breze i medvjeđeg grožđa, te 20 g kilavice, smiješati i tri velike
žlice te mješavine preliti s l i kipuće vode. Dalje se postupa
kao kod čaja za mokrenje.
Kilavica pomaže i protiv slabosti vida uzrokovane kro­
nično bolesnim bubrezima ili njihovom sklerozom.
Dobra je i mješavina od po 25 g kilavice, lišća medvjeđeg
grožđa, lanenog sjemena i korijena selena. Veliku žlicu te m je­
šavine treba prokuhati u 2 dl vode, ostaviti da poklopljeno
stoji 5 min., pa procijediti. Pije se toplo, triput dnevno po 1
šalica.
Pomaže i protiv vodene bolesti, katara dišnih organa i
žutice te za čišćenje krvi.
Saponinske tvari skupljaju pijesak u kamenčiće, koje onda
s mokraćom tjeraju iz tijela.

261
 KISE LICA

R um ex acetosa L, — Polygonaceae
L jek a rn ičk i naziv: n ije u farm akopeji

Nalazište: Raste na srednje vlažnim i suhim, plodnim li­

vadama i pašnjacima, uz putove i polja, a sadi se i u vrtovima.

Opis: To je trajna biljka sa 35— 100 cm visokom stablji­

kom i dugoljastim, kopljastim ili streličastim listovima, od
kojih gornji sjede na, stabljici, a donji na dugim peteljkama.
Mali, dvodomni, crvenkasto-zeleni cvjetovi tvore metlice na
vrhu stabljike.

262
 Sadrži: željezo, vitamin C, mnogo klorofila i karotenoiđa,
a kad ostari, tanin i antrakinon, te mnogo kalcijeva oksalata,
pa se tada i ne upotrebljava za jelo, nego samo kao lijek.

Bere se: Cvate od svibnja do kolovoza. U proljeće se sabire

mlado lišće, ljeti poluzrelo sjeme, a čitava biljka za sve vrije­
me svoje vegetacije. '

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Im a više vrsta

kiselica. Sve su ljekovite i čiste krv. Svježe, mlado lišće služi
kao salata, sos, varivo ili dodatak juhi. Od lišća neki prave i
pitu sa sirom. Ako se 1— 2 žlice svježe istisnutog soka lišća po­
piju s malo vode, mlijeka, meda ili vina, to liječi jetru, posebne
od žutice, a kad se po 1 kap svježeg soka ukapa u oči jedanput
do dvaput dnevno, one ojačaju. Kod skorbuta se desni mažu
svježim sokom, a ranjava mjesta oblažu zdrobljenim lišćem.
Radi liječenja od rana u grlu i ustima grglja se i ispire iscijeđe­
nim sokom, kuhanim s medom. Na upaljena mjesta tijela stav­
ljaju se oblozi od octa u kojemu se 8— 10 sati močilo lišće ki­
selice: time se ublažuje bol. Uz to treba uzimati dnevno 2— 3'
žlice svježe iscijeđenog soka s malo meda ili vina. Od osušenog
lišća kiselice priprema se također čaj, koji čisti krv i oboga­
ćuje je željezom. Ako se 1 kavska žličica kiselice prelije s 2 dl
kipuće vode, ostavi da stoji 10 min., pa se procijedi, dobiva
se lijek protiv jakog proljeva i glista. Pije se dvaput dnevno
po 1 šalica, poslije jela.
Plućni i želučani bolesnici, a osobito oni koji boluju od
gihta, podagre ili nedijagnosticiranih bolesti zglobova, koje
obično nazivaju reumom, bolje je da ne uzimaju kiselicu, je r
bi mineralne soli koje ona obilno sadrži samo povećale ionako
poveliku količinu tih soli u bolesnika i bolest pogoršale.
Kuha li se 10 dkg svježeg lišća kiselice 20— 25 min. u
Vs 1 vina i % 1 vode, dobiva se lijek protiv bolova u trbuhu,
neuredne menstruacije, hemoroida i nekih lišajeva kože. Piju
se dnevno po 3— 4 šalice. Taj čaj ujedno pospješuje mokrenje,
pa se preporučuje kod svih bolesti s groznicom, jer se s mo­
kraćom izlučuju tada loši sokovi iz tijela. Može se uzeti i osu­
šeno lišće, ali ga je onda dosta 1 dkg; prije kuhanja mora se
močiti u V 2 1 vode 12— 16 sati, a zatim se kuha 15 min.

263
 Svježe zdrobljeno lišće, stavljeno kao oblog na tabane,
izvlači visoku temperaturu. Ako to zdrobljeno lišće močimo
u octu 1 sat, služi kao oblog za upaljena mjesta na tijelu; od
toga opada temperatura, stišava se upala i prestaju bolovi.
Rodilje, koje imaju previše mlijeka pa im otvrdnu dojke,
treba da stavljaju obloge od svježe izgnječenog lišća kiselice.
Crni prišt (pustula maligna) sazrije i prokine se kad se na nj
stavi izgnječeno svježe lišće dobro izmiješano sa svinjskom
mašću.
Kad se sjeme kiselice stuče u prah i pomiješa s jednakom
količinom sjemena trpuca (Plantago lanceolata), dobiva se lijek
protiv griže (dysenteria). Uzima se dnevno 2— 3 puta po 1 kav­
ska žličica s malo crnog vina.
Sve biljke iz te porodice, u koju ulazi i špinat, geranium,
rabarbara, neka zelja itd., ne smiju se upotrebljavati u preve­
likim količinama, npr. triput dnevno. Pretjerujemo li s tim,
zbog sadržaja i stvaranja netopivih oksalata mogu se oštetiti
bubrezi. Na to odmah upozorava hematurija i albuminurija
(krv i bjelančevina u mokraći), a ponekad, iako vrlo rijetko,
smanjuje, pa čak i onemogućuje mokrenje.

264
 KOKOTAC

M elilotu s officin a lis (L .) Pall. —Papilionatae

■

L jek a rn ičk i naziv: Meliloti herha, flores

Nalazište: Raste kao korov na pustim mjestima, kraj nji­

va, vinograda i putova, na bunjistima i poljim a i svuda gdje
ima vapnenca.

Opis: To je oko 1 m visoka, zeljasta, dvogodišnja biljka,

ravna i razgranata. Troperasti listovi, slični djetelini, s dužom
peteljkom, na rubu su nazubljeni. Leptirasti su cvjetovi žuti,
i tvore duge zbijene grozdaste cvatove ugodna mirisa. To je
aromatična biljka, bez eteričnog ulja. Okus je sluzavo gorak,
ljut i opor.

265
 Sadrži: oko 4% kumarina, slobodnu melitolsku kiselinu,
smolu, tanin, kumarinsku kiselinu, lakton, orto-hydroksi-ci-
metnu kiselinu i melilotal.

Bere se: Cvate od srpnja do rujna. U srpnju se sabiru

vršike s cvjetovima, a lišće još i u kolovozu. Osušena biljka
miriše na med. Od 4 kg sirove biljke dobije se 1 kg suhe.
Truli se kokotac ne smije trošiti, jer uzrokuje hemoragiju zbog
dikumarola koji nastaje truljenjem biljke.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Ublažuje bo­

love, omekšava tvrde otekline i steže, pa se izvana primjenjuje
kao mast i melem. Potiče izlučivanje znoja i mokraće. Home-
opatski se uzima protiv migrene, dječjih grčeva u želucu i
crijevima, krvarenja iz nosa, teškoća pri mokrenju, bolesnih
bubrega, bijelog cvijeta u žena, vjetrova, upale i gnojenja oč­
nih kapaka, reume i gihta. Ublažuje bolove i olakšava rastva­
ran je kod otečenih žlijezda.
U slučaju reume, gihta i reumatične glavobolje treba cvijet
kuhati u mješavini od pola vinskog octa i pola vode, pa od
toga stavljati obloge na bolna mjesta. Kokotac ne valja preče­
sto trošiti, jer kumarin u njemu djeluje štetno.
Jedna velika žlica kokotca, poparena s 2,5 dl kipuće vode,
uz dodatak 1 kavske žličice meda, ostavi se da stoji 10 min.,
i zatim se procijedi. Pije se po 1 mala šalica u toku dana, pro­
tiv svih spomenutih bolesti. Kao odvar upotrebljava se za ob­
loge u slučaju gnojnih rana, upaljenih žlijezda, tvrdih oteklina
i reumatično otečenih zglobova, te protiv ispadanja guznog
crijeva (prolapsus recti). Za tu svrhu gazu treba namočiti u
odvar od 70 g osušena cvijeta kokotca kuhanog 20 min. u 1 1
vode.
Maslinovo ulje, u kojemu se na suncu močio kokotac 14
dana, pomaže protiv glavobolje.
Parenjem uha čajem kokotca ublažuje bolove uha.
Kad se 6 g osušenog lišća i cvijeta kuha s 1 velikom žlicom
meda 5 min. u 2 dl vina, dobiva se napitak koji olakšava mo­
krenje i čisti pluća od sluzi pri nahladi dišnih organa. Pije se
po 1 šalica u gutljajima u toku dana.

266
 KOMORAČ

Foeniculum vulgare M ili. — Um belliferae

L jek a rn ičk i naziv: Fructus foen icu li

Nalazište: Raste po kamenjarima Hrvatskog primorja, Dal­

macije i Makedonije, uz rubove polja i putova, a uzgaja se i u
vrtovima.

Opis: To je 80— 120 cm visoka, šuplja i granata stabljika

s perastim, tamnocrvenim, duboko urezanim listovima. Mali,
zlatnožuti cvjetovi tvore štitce. Plod je rebrasti kalavac s 2
sjemenke. Sličan je anišu, samo je viši. Ima jak mirodijski mi­
ris i sladak okus.

267
 Sadrži: željezo, kalij, kalcij, fosfor i sumpor, bjelančevi­
ne, masti, eteričko ulje, šećer, nešto fenhona i dosta anetola.

' Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu, a sabire se kad dozrije.

Upotrebljavaju se sjemenke i korijen, a najbolje ih je brati u
jesen, kad su plodovi potpuno zreli i ugodno mirišu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Komorač je

jedno od najboljih sredstava za oslabjele i malokrvne žene,
osobito dojilje, kod kojih pojačava stvaranje mlijeka. Uzima
se kao prašak od samljevenog sjemena, triput dnevno koliko
stane na vrh noža, poslije jela. Još je bolje ako se komoraču
doda jednaka količina lipova cvijeta. Na otekle i upaljene doj­
ke stavljaju se oblozi od mlačnog, sasvim mekano kuhanog ko­
rijena komorača.
Kad se 1 velika žlica samljevenog sjemena kuha 10 min.
u 2,5 dl mlijeka, dobiva se lijek protiv kašlja, bolova u prsima,
loše probave i grčeva probavnog trakta, vjetrova, nahlade i
gripe. Pije se toplo, svaki sat po 1 žlica. Ako se uzima po
žlica, svakih pol sata, uspješan je protuotrov kod trovanja
jodom.
Korijen se kuha kao odvar, i to 40— 80 g na 1 1 vode. Pije
se po 1 šalica poslije jela, dvaput dnevno. To je lijek za želudac
i bubrege, protiv vjetrova i nadutosti. B olje je kad se pomi­
ješa s jednakom količinom kamilice (Flores chamomillae).
Djeci se u slučaju tih bolesti, a osobito tvrde stolice, daje
svaki sat po 1 kavska žličica samljevenog sjemena pomije­
šanog s jednakom količinom meda.
Bolesne bubrege, slabost želuca i crijeva liječi sjeme ko­
morača: 1 velika žlica sjemena kuha se u 2 dl octa od žutike
trpke (Berberis vulgaris) i 4 dl vode.
Kad se 1 kavska žličica sjemena kuha nekoliko minuta u
2— 3 dl vode, pa procijedi u porculanski tanjur, dobiva se sred­
stvo za ispiranje upaljenih očiju. Isti čaj može se i piti, i to
protiv želučanih grčeva, ali u gutljajima, u toku dana, umjesto
vode. Za želudac i probavu dobro je 3— 4 tjedna uzimati po
jedanput ili dvaput dnevno samljevenog komorača, koliko sta­
ne na vrh noža, s malo vina i vode. Doda li se tome vinu ili

268
vodi jednaka količina soka od ribizla, djeluje još i protiv astme,
grudnih bolesti i hripavca. U tom slučaju piju se 2 šalice dnev­
no u gutljajima u toku dana. Učinak je još b olji ako se samlje­
venom sjemenu komorača doda i samljeveno sjeme aniša (Fru­
ctus anisi), kumina (Carum carvi) i korijandra (Koriandrum sa­
tivum).
Dobro je u 1 1 kipuće vode usuti 4 velike žlice samljeve­
nog sjemena komorača, pa nad tim 20 min. pariti oči pokrivši
prethodno glavu maramom. To čisti oči i jača vid.
Gotovo svi čajevi i lijekovi protiv nadimanja od plinova
i sličnih smetnji probavnih organa, a također i oni koji olak­
šavaju iskašljavanje guste i ljepljive sluzi u dišnim organima,
bez izuzetka sadrže komorač.
Praškom od samljevenog sjemena posipaju se, kao zači­
nom, neka jela. Zbog anetola što ga sadrži komorač djeluje i
antiseptički.

269
 KONOPLJA

Cannabis sativa L. — Moraceae

L jek a rn ičk i naziv: Fructus Cannabis

Nalazište: Raste na hladnijim poljim a i vrtovima po viso­

ravnima.

Opis: To je oko 2 m visoka jednogodišnja biljka, dugog,

stanjenog lišća. Neugledni cvjetovi tvore klasove. Plodovi su
sitni nepucavci.

Sadrži: U plodu ima malo smole, masnog ulja, oko 14%

bjelančevina, glikozida kanabina, sluzi i vitamina K.

270
 Bere se: Upotrebljava se list i sjeme, a beru se kad sjeme
dozre.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Služi kao hip-

notik, sedativ, narkotik i diuretik. Liječi od hripavca, migrene,
bolova maternice, kolike, astme, raznih kožnih osipa i neči­
stoće, bubuljica, lišajeva, ekcema, tuberkuloze kože, plijesni
kože itd.
Izvana se upotrebljava kao oblog za otečena i udarena
mjesta. Stučeni plodovi (Fructus cannabis), pomiješani s vo­
dom, liječe od upala probavnih organa, mokraćnog mjehura i
mokraćnih putova. Slično djeluje i lišće, koje je neugodna '
risa, a skuhano djeluje kao opij. Alkoholni ekstrakt iz p l
umanjuje postotak šećera u krvi. To se djelovanje još ispiti
Kad se 1— 2 velike žlice sjemena kuhaju 10 min. u 1k
1 mlijeka i zatim procijede, dobivamo siguran lijek protiv žuti­
ce i teškog zatvora stolice. Pije se triput dnevno po 1 mala
šalica.
Čaj se priprema tako da se 1 — 2 velike žlice lišća kuhaju
u V -2 1 vode 4— 6 min. pa se procijede. Pije se hladan, po 2
šalice dnevno, protiv kronične reume, išijasa, upale mokrać­
nog mjehura i prostate. Dobro je i 3— 5 g popariti s 1 dl ki­
puće vode i nakon 5 min. piti toplo.

271
 KOPAR M IR IS A V I

Aneihuni graveolens L. — Um belliferae

L jek a rn ičk i naziv: A nethi fru ctus et sumiiates

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima.

Opis: To je jednogodišnja mirodijska biljka, koja ima

80— 100 cm visoku, šuplju, granatu i -vitku stabljiku, s dvo­
struko perastim, uskim listićima. Žućkasto-zelenkasti cvjetići
tvore veliki, plosnati štitac. Plod je kalavac, s dvije sjemenke.

Sadrži: kalij, kalcij, natrij, fosfor i sumpor, 3— 4% ete­

ričnog ulja, 15— 20% masnog ulja, oko 18% dušičnih spojeva,

272"
te oko 6 % pektina. Glavni dio eteričnog ulja čini limonen, oko
70%, te karvan, oko 30%.

Bere se: Cvate od lipnja do rujna. Sabire se ljeti, a upo­

trebljavaju se sjemenke i listovi. Lišće se bere na početku lje­
ta, a sjeme kad dozre. Sjeme je ljekovitije od lišća.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Sjeme kopra,

kuhano u vinu ili u pola vode i pola vina, uklanja naduvenost
trbuha i grčeve, olakšava mokrenje i pospješuje stvaranje mli­
jeka kod dojilja, čisti krv i jača srce. Piju se 1— 2 male šalice
dnevno. Kopar preliven kipućom vodom (5 g na 2 dl vode),
kao čaj koji se pije dvaput dnevno, a navečer pol sata prije
spavanja, potiče funkcije žlijezda i daje dobar san, zaustavlja
štucanje i povraćanje. Dodaje se parnim i sjedećim kupkama.
Za dobar san još je bolje 6 g lišća kopra kuhati 5 min. s veli­
kom žlicom meda u 2,5 dl vode, pa popiti pol sata prije spa­
vanja.

Odvar od cijele biljke služi za kupke i parenje u slučaju

grčeva i bolova u trbuhu i maternici, neuredne menstruacije i
bijelog cvijeta.

Ako se 10 g usitnjenog cvijeta prelije s 2,5 dl kipućeg vina,

u kojemu se 5 min. kuhala 1 velika žlica meda, ili ako se sjeme
i med moče 12— 16 sati u vinu, pa se od toga piju dnevno 1— 2
manje šalice, to je također lijek protiv svih spomenutih bo­
lesti, a znojenjem i mokrenjem, koje lijek izaziva, izlaze iz
tijela svi loši sokovi. -

Za bolju probavu i protiv nadimanja treba 1 veliku žlicu

mješavine od po 20 g ploda-kopra, aniša (Fructus anisi), komo­
rača (Foeniculum officinale), angelike (Angelica archangelica)
i kumina (Carum carvi) preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti,
ostaviti da stoji na toplom 1k sata i zatim procijediti. Pije se
poslije jela. •
Za dobar i miran san uzet ćemo po 25 g kopra, matičnjaka
(Melissa officinalis), hmelja (Humulus lupulus) i odoljena (Va­
lerijana officinalis), sve smiješati i 1 žlicu te mješavine popariti
s 2,5 dl kipuće vode, pa pošto to odstoji pol sata, procijediti.
Pije se navečer, pol sata prije spavanja. .

18 Zlatna knjiga ljekovitog bilja

 Lijek protiv hemoroida priprema se tako da se 10 g kopra
prelije s 2 dl kipuće vode i ostavi da stoji 2 sata. Popije se u
dva maha prije spavanja. Istodobno se 25 g kopra popari s
2,5 dl kipuće vode, ostavi također 2 sata i zatim procijedi. Tim
se čajem svaku večer zapljuskuje čmar, ili se, što je priklad­
nije, u čaj namoči čista gaza i stavlja kao oblog na crijevo.
Čaj mora biti vrlo topao, gazu treba iscijediti, a oblog m ije­
njati svakih 5 minuta kroz pola sata. Oboje se ponavlja 6 dana
uzastopce. Kopar je dobar, neškodljiv i svakom pristupačan
lijek.

274

/
 KO PITNJAK

Asarum europaeum L. — Aristolochiaceae

L jek a rn ičk i naziv: F oliu m Asari, Rhizoma, Radix

Nalazište: To je biljka vrlo raširena u tamnim listopadnim

šumama, osobito bukovim.
Opis: Visoka je oko 15 cm, zeljasta, trajnog, puzavog ko­
rijena (rizoma). N a dugoj peteljci obično izrastu samo dva bu-
brežasta, srcolika, sjajna lista, između kojih izbije samo je ­
dan, mali, tvrdi cvjetić ljubičaste boje, na kržljavoj peteljci.
Biljka miriše na kamfor i biber.

275
 Sadrži: oko 1% eteričnog ulja s azaronom, kamfor, sluz,
tanin, škrob, gorke tvari, smolu, šećer, organske kiseline i ne­
poznate glikozide. Eterično je ulje paprenog okusa i terpentin-
skog mirisa.

Bere se: Cvate u svibnju, a često već i u travnju. U kolo­

vozu se bere cijela biljka s lišćem i zelenim plodovima, a u
jesen podanak s korijenom. Suši se na umjetnoj toplini.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za čaj se 7— 8

listića suhe biljke prelije s 2 dl kipuće vode. K orijenja se uzi­
ma jedna kavska žličica. Čaj je vrlo dobar za iskašljavanje. Od
alkoholature (1:10) uzima se triput dnevno po 2 0 kapi, razrije­
đeno s malo vode. Tinktura ne izaziva povraćanje, koje se jav­
lja, zajedno s proljevom kad se uzimaju veće količine, npr. u
čaju. Trovanje uzrokuje azaron iz biljke, a nuspojave i poslje­
dice vrlo su neugodne. Zato oprez! Kopitnjak potiče mokrenje
i znojenje. Liječi od astme, išijasa i gihta, povratne groznice,
kašlja i bolesti bubrega. Želi li se namjerno postići povraćanje,
npr. kod djece koja su pojela nešto otrovno, tada se 2 dl 'ki­
puće vode prelije preko 4 g korijena. Pije se toplo, velika žlica
jedna za drugom sve dok ne nastupi djelovanje.

276
 KO PRIVA V E L IK A

U rtica dioica L. — Urticaceae

L jek a rn ičk i naziv: F oliu m urticae

Nalazište: Raste svuda; na zapuštenim mjestima, gajevi­

ma, rubovima šuma, obalama rijeka i potoka i uz ograde, kao
korov.

Opis: To je trajna biljka, 60— 80 cm visoka, uspravna, če-

tvorouglate stabljike, s nasuprotnim, srcoliko šiljatim, grubo
nazubljenim listovima kratkih peteljki. Lišće i peteljke imaju
krhke dlake, na vrhu kukaste, a na dnu debele. Vrh im se na
dodir odlomi, pa iz njih izlazi sok koji peče ili žari (žaoke).

277
Zelenosivi dvodomni cvjetići vise iz lisnih pazušaca kao metli­
ce. Korijen je puzavi podanak, a plodovi vrlo mali, cm i ne-
pucavci.

Sadrži: željezo, sumpor, kalcij, natrij, neke soli, mravlju,

octenu, maslačnu i kremičnu kiselinu, vitamine A, C i K, neke
alkaloide i glikokinin. U lišću ima tanina, klorofila, karotena,
fitosterola, lecitina, nešto sluzi i voska, a u žaokama acetilho-
lina i histamina.

Bere se: Cvate od lipnja do rujna. Za lijek se bere kori­

jenje u proljeće i u jesen, vrhovi mladih grančica s mladim
lišćem u proljeće, čitava stabljika s cvjetovima cijelu godinu,
a sjeme u kolovozu i rujnu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od koprive

liječi od slabokrvnosti, naročito one koju izaziva radijsko i
rendgensko zračenje. Rahitična djeca, zračena ultravioletnim
zrakama ili hranjena zračenim ergosterolom (vitamin D), brže
ozdrave ako piju svježe iscijeđen zeleni sok koprive, ili jedu
njezino lišće kuhano u slanoj vodi, priređeno kao špinat. Sitno
narezano lišće koprive 50 g kuha se u 1 1 vode oko 5 min.,
ostavi da stoji preko noći, pa se sutradan pije mjesto vode.
Sok, dobiven iz 1 kg oprane i svježe, na stroju za meso samlje­
vene koprive, pije se pomiješan s medom, i to 3— 4 velike žlice
na dan. Čaj od svježih mladih pupoljaka, kuhanih 15 min. u l i
vode, pije se u toku dana umjesto vode protiv slabokrvnosti.
Za sirup se 1 kg bistrog, kroz čisti flanel procijeđenog
soka kuha s 2 kg meda ili 1,5 kg kandisa 15 min. Piju se 3— 4
velike žlice na dan. Isparavanjem soka u plitkoj porculanskoj
posudi, nad vodenom parom, do gustoće meda, dobiva se
ekstrakt od kojega uzimamo 5— 10 g s medom, jedanput na
dan.
Lijek protiv kamenaca mokraćnih organa priprema se
tako da se mješavina od po 10 g koprive, preslice (Equisetum
arvense) i lišća stolisnika (Achillea millefolium) kuha 10 min.
u l i vode, zatim ostavi da poklopljeno stoji 4 sata, pa se pro­
cijedi. Pije se u toku dana, umjesto vode. Isto je tako dobro
3 velike žlice biljke močiti 10— 12 sati u 2 1 vode, zatim ku­
hati Va sata, ostaviti poklopljeno da stoji još 1 sat, pa proci-

278
jediti. Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela. To popravlja
poremećenu izmjenu tvari u tijelu i pomaže da se sve nezdravo
iz njega izluči mokraćom.
Protiv gihta, išijasa, reume i neuralgije koristi ovaj lijek:
10 velikih žlica lišća i sitno narezanog korijena koprive, 2 ve­
like žlice trpuca (Plantago lanceolata) i 1 veliku žlicu smrvlje­
nih smrekovih boba (Fructus juniperi) treba močiti u l i slat­
kog crnog vina 10— 14 sati, zatim kuhati 1h sata sa 4 velike
žlice meda pa ostaviti poklopljeno da stoji 2 sata. Uzima se
toplo, po 1 žlica triput dnevno. U istu svrhu može se 20 dkg
svježeg ili 3 dkg suhog usitnjenog korijena koprive močiti 14
sati u 2 dl cm og vina, zatim sve prokuhati 1h sata sa 8 veli­
kih žlica meda pa ostaviti poklopljeno da stoji 1 sat. Pije
svaki sat po 1 velika žlica.
Čaj koji se priprema tako da se po 15 g osušenog lišća
koprive, mažurana divljeg (Origanum vulgare) i timijana
(Thymus serpyllum) prelije s ih 1 kipuće vode, ostavi zatim
poklopljeno da stoji 3 sata pa procijedi, pije se u toku dana
umjesto vode protiv proljeva i slabosti.
Protiv čira želuca i crijeva kuha se 10 velikih žlica usitnje­
nog lišća i korijena koprive sa po 1 žlicom trpuca i borovice.
Pije se svaki sat po gutljaj (toplo). Isti čaj zaustavlja unutar­
nja i vanjska krvarenja (želudac, pluća, hemoroidi i otvorene
rane na koži), liječi od bijelog cvijeta, žute groznice, kalaazara,
papatačija, dengue, malarije i još nekih zaraznih i grozniča­
vih stanja.
Sredstvo za čišćenje krvi, reguliranje probave, otklanjanje
besanice i živčane napetosti priprema se tako da se 1 2 sati
u V2 1 vode moči mješavina od po 1 dkg svježeg lišća koprive,
kiselice (Rumex acetosa), trpuca i kičice (Erythraea cen-
taurium) kuha 10 min. s 2 velike žlice meda, ostavi da po­
klopljeno stoji 20 min. pa se procijedi. Pije se ujutro i na­
večer po 1 šalica poslije jela.
Protiv reume djelotvoran je ovaj lijek: 15 min. kuha se
po 20 g lišća od koprive i breze (Betula alba) u V 2 1 vode, na­
kon toga se doda po 20 g cvijeta buditeljice (Spirea ulmaria),
bazge (Sambucus nigra), lipe (Flos tiliae) i pupoljaka crne
topole ili jablana (Populus nigra), pusti da opet prokipi 1— 2
min., zatim ostavi da stoji 8 sati pa se procijedi. Pije se u

279
toku dana umjesto vode. Neki šibaju koprivom 2— 3 puta na
dan mjesta oboljela od reume, pa nakon toga legnu na 1 — 2
sata.
Čaj, sok, simp i ekstrakt od koprive liječe uz to i od bole­
sti jetre, od astme, vodene bolesti, žutice, grčeva mokraćnih or­
gana, niskoga krvnog tlaka i olakšavaju iskašljavanje. Čajem
se grglja, ispiru se desni i upaljeni krajnici, a 5— 6 kapi svje­
žeg soka stavljeno 5 puta na dan pod jezik liječi od straha i
mucanja.
Od 20 g zdrobljenog sjemena koprive i 60 g ražena brašna
s malo vode i meda napravi se i ispeče 5 kolačića. Mjesec dana
pojede se svaku večer nakon jela po jedan takav kolačić koji
koristi protiv noćnog mokrenja u krevet.
Sitno narezano lišće koprive i peršina hranjiv je, ukusan
i zdrav začin jelima, a kao varivo bogato željezom, vitaminima
i još nekim korisnim tvarima jača organizam. Osušeno lišće,
uzeto 5— 6 puta na dan koliko stane na vrh noža, uz gutljaj
čaja ili cm og vina, sprečava krvarenje iz pluća kod početne tu­
berkuloze, zatim iz hemoroida, u slučaju menorrhagije i di­
zenterije.
Čaj ili ekstrakt od cijele biljke, a još bolje od korijena
koprive, potiče porast kose i sprečava njezino ispadanje i
perut. U tu se svrhu može 100 g lišća koprive kuhati 20 min.
u ii 2 1 kišnice ili destilirane vode, zatim maknuti sa štednjaka,
dodati 25 g kamilice i ostaviti poklopljeno da stoji 8 sati, pro­
cijediti i dodati 2 dl vinskog octa. Time se onda svaku večer
tare koža i korijen kose. Da zbog svakodnevne upotrebe toga
sredstva kosa ne bi postala lomljiva, maže se nakon toga čičko­
vim uljem. Djelovanje je još bolje doda li se koprivi pri ku­
hanju 1 šaka sitno rezanog korijena koprive i isto toliko sitno
rezanog korijena od čička (Arctium Lappa), pa kuha 30 min.
i ohladi, a kao konzervans doda se 100 g alkohola na 1 1 te
tekućine.

280
 KO PRIVA MALA — ŽARA

U rtica urens L. — Urticaceae

L jek a rn ičk i naziv: Lamii purpurei herba

Nalazište: Raste po napuštenim zemljištima, oko kuća i

plotova.

Opis: To je jednogodišnja biljka, slična velikoj koprivi,

samo je mala i jako žari.

Sadrži: ljutu tvar, encin za fermentaciju, mravlju i tanin-

sku kiselinu, klorofil, razne minerale, a najviše mangana, že­
ljeza i magnezija.
 Bere se: Cvate od srpnja do rujna. Bere se u početku
cvatnje, i to list.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: U ovoj koprivi

ima nekih tvari sličnih onima u špinatu, koje povoljno dje­
luju na želudac i gušteraču (pankreas). Ova vrsta koprive li-,
ječi od starih, zapuštenih rana, kožnih bolesti, krvarenja iz
trulih bubrega i mokraćnog mjehura. Za te se svrhe 20— 30
g lišća koprive žare kuha 5 minuta u V 2 1 vode, a pije se dvaput
po 1 šalica poslije jela, i to ujutro i navečer. Neki drže da
čaj od korijena ove koprive djeluje još bolje.
U slučaju astme kuhaju se 4 velike žlice lišća u l i vina
sa 4 velike žlice meda, i pije se dvaput dnevno po 1 šalica uju­
tro i navečer nakon jela. U slučaju angine tim se čajem može
grgljati i ispirati usna šupljina.

282
 KOPRIVA BIJELA

Lam ium album L. — Labiatae

L jek a rn ičk i naziv: La m ii albi herba, flos

Nalazište: Raste na sjeno vi tim mjestima ljudskih naselja,

kraj putova, na prljavim i zapuštenim površinama.

Opis: To je trajna, oko 50 cm visoka zeljasta biljka, ja ­

jastih, po obodu pilastih listova. Prljavobijeli cvjetovi tvore
pršljenove.

• Sadrži: sluz, saponozid, tanin, nepoznate heterozide i ete­

rično ulje.

283
 Bere se: Cvate od travnja do listopada. Za vrijem e cvat­
nje sabire se cvijet i suši u hladu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanjem Kao alkoho-

latura upotrebljava se u slučaju lokalnog krvarenja mater­
nice zbog skleroze, bijelog cvijeta, tegoba mokraćnog m je­
hura i bubrega, kožnih bolesti, slabokrvnosti, upale dišnih
organa i staračkog kašlja. U svim tim slučajevima uzima se
svaki sat po 30 kapi, razrijeđenih s malo vode. Pomaže i m je­
šavina od 100 g tinkture bijele koprive, 50 g običnog sirupa
i 25 g vode. Pije se svakih pol sata po 1 velika žlica, sve dok
krvarenje ne stane.
Sredstvo za reguliranje menstruacije priprema se tako da
se 2 velike žlice mješavine od 15 g cvijeta bijele koprive, po
20 g kamilice (Flores chamomillae) i virka (Alchemilla vul­
garis) i 45 g paprenog lisca (Polygonum hydropiper) popari
s 3 dl kipuće vode, poklopi i nakon 3 sata procijedi. Pije se
toplo, polovica ujutro i polovica navečer, prije jela. Jednako
se priprema i uzima čaj od ove mješavine: 10 g bijele koprive,
po 20 g troskota (Polygonum aviculare), lincure (Gentiana lu-
tea) i preslice (Equisetum arvense), te 30 g virka (Alchemilla
vulgaris). To koristi i protiv bijelog cvijeta.
Protiv gluhoće pomaže ovako pripremljen lijek: 3 velike
žlice mješavine od jednakih dijelova bijele koprive, jaglaca
(Primula officinalis), dobričice (Glechoma hederacea) i lazar-
kinje (Asperula odorata) popare s 1/s 1 vode, dodaju se 2 ve­
like žlice meda i sve ostavi da stoji pol sata. Pije se ujutro i
navečer po 1 šalica.

284
 KO PRIVA SMRDLJIVA

Galeopsis ochroleuca Link. — Labiatae

L jek a rn ičk i naziv: Galeopsidis herba

Nalazište: Raste na pješčanim poljima, gorskim obron­

cima, kamenjarima, u grmlju i blizini usjeva.

Opis: To je jednogodišnja, 30— 50 cm visoka, granata,

šuplja stabljika, posuta mekim dlakama. Im a jajasto koplja-
sto lišće, veoma dlakavo, na rubu nazubljeno. Iz pazušaca po­
jedinih koljenaca stabljike izrastaju žućkastobijeli cvjetovi,
udruženi u pršljenove.

285
 Sadrži: željezo, kalij, natrij, sumpor, jabučnu kiselinu,
smolastu tvar, tanin, saponin, silikat, malo eteričnog ulja, fi-
tosterol, masne kiseline, holin i stahidrin.

Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu, a tada se i sabire. Upo­

trebljava se gornji dio biljke s cvjetovima. Ima gorak okus.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Protiv suhog

kašlja, bolova u prsima, staračkog bronhitisa i kroničnog pluć­
nog katara koristi čaj koji se priprema ovako: 1 velika žlica
biljke prelije se s 2,5 dl kipuće vode, i procijedi se pošto
odstoji 10 min. Pije se topao, triput dnevno po 1 šalica nakon
jela.
Mješavina od jednakih dijelova smrdljive koprive, island­
skog lišaj a (Lichen islandicus) i divizme (Verbascum thapsus)
liječi od tuberkuloze. Jednu veliku žlicu te mješavine treba
kuhati 5 min. u 2,5 dl vode, nakon 10 min. procijediti, pomi­
ješati s medom pa kuhati ponovo 5 min., i zatim pomiješati
s jednakom količinom mlijeka. Piju se u gutljajima 2— 3 ša­
lice dnevno, toplo. Pomaže protiv astme i plućnog katara s gu­
stim, ljepljivim sekretom.
Kopriva smrdljiva sastavni je dio mješavina plućnih i
diuretičnih čajeva.

286
 KORIJANDAR

Coriandrum sativum L. —Um belliferae

L jek a rn ičk i naziv: Fructus coriandri

Nalazište: Ima ga divljeg po žitnim poljim a gdje raste

kao korov, ali se za lijek upotrebljava samo uzgojeni kori-
jandar.

Opis: To je jednogodišnja, 50— 80 cm visoka zeljasta b ilj­

ka, stabljike na vrhu razgranate. Donji su listovi okrugli i ve­
liki, a gornji sitni, perasto razdijeljeni i dugoljasti. Sitni, bijeli
cvjetovi tvore cvatove. Plod je dugoljasto okrugljast. Čitava
biljka, kad se protrlja među prstima, zaudara po stjenicama.

287
Osušeni zreli plodovi ugodna su aromatičnog mirisa i nešto
ljutog, sladunjavog okusa.

Sadrži: oko 1% eteričnog ulja, oko 15% masnog ulja i

oko 14% bjelančevine. Iz korijanđrova ulja vadi se linalol, a
sadrži još pineol, bom eol, limonen, geraniol i dr. U lje se do­
bije destilacijom nezrelih plodova. Eterično je ulje u većoj
količini otrovno. Izaziva neko pijanstvo i dubok san. To ulje
služi kao zamjena za bergamotovo ulje.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju, pa se tada i bere.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Korijandar čini

sastavni dio Aquae carminativae i Spiritus aromatici. Osušen
izgubi neugodan i dobiva ugodan miris. Upotrebljava se samo
osušen, kao čaj od 3 g sjemenja na 1 dl vode. Uzima se i kao
tinktura, i to triput po 10—20 kapi poslije jela, ili kao prašak,
po i/a— 2 g nekoliko puta dnevno. Uzima se protiv tromosti
crijeva i za istjerivanje vjetrova. Dobra je mješavina od jedna­
kih dijelova kumina i korijandra, koji se štuku u prašak i uzi­
maju, koliko stane na vršak noža, poslije jela.

288
 KRASTAVAC

Cucumis sativus L. —Cucurbitaceae

L jek a rn ičk i naziv: Fructus cucum is

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima.

Opis: To je jednogodišnja biljka ležeće, čekinjaste stablji­

ke. Hrapavi listovi na dugim peteljkama šiljasto su prstasti i
nejednako nazubljeni. Cvjetovi su tamnožuti. Plod je dugo­
ljasta oblika, nezreo ima bradavice i zelen je, a zreo je gladak
i požuti. Žućkastobijele sjemenke ploda na jednom su kraju
zašiljene.

19 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 289

 Sadrži: bjelančevine, šećer, mineralne soli, vitamine: A
(karoten), Bi i C, zatim adenin, arginin, trigonelin, pektin, ne­
ke encime i jednu tvar sličnu inzulinu.

Bere se: cijelo ljeto i u početku jeseni. Plodovi se jedu

nezreli, tj. dok su zeleni, a ne kad požute.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Sok se upo­

trebljava za uljepšavanje lica, jer osvježuje kožu. Sjemenke
.se zrelih krastavaca izvade, operu i dobro osuše, pa se 1 kav­
ska žličica sjemenki kuha 6— 8 min. u 2 dl vode. One liječe
mokraćne organe, pospješuju mokrenje i potiču rad bubrega,
slično kao i plod dinja i lubenica. Koriste i protiv bolesti že­
luca i crijeva, upale sluznice i kože, ujeda insekata i svraba.
Protiv ekcema dobro je svježi sok krastavaca piti triput
dnevno po 2 velike žlice. Protiv glista daje se djeci 300— 400 g
istučenog sjemena krastavaca. Tako istucano sjeme, pom ije­
šano s vodom kao emulzija, služi za mazanje kožnih osipa,
gnojenja, čireva i vanjskih hemoroida. Sok se pije protiv
upale mokraćnih organa, osobito mjehura, a pomaže i protiv
upale probavnih organa, jer rastvara mokraćnu kiselinu i pri­
ječi stvaranje njenih kamenaca u mokraćnim organima.
Izlučivanjem otrovnih tvari iz tijela čisti krv, smanjuje u
njoj šećer kod šećeraša; liječi kožne nečistoće, sunčane pjege,
lišajeve, opekotine i dekubituse kad se njime mažu; sprečava
navalu krvi u glavu pri klimakteričnim tegobama. Popije li
se dnevno 1,25 dl. soka od krastavca, liječi se tuberkuloza.
Ako se u sviježi sok namoči gaza, stavi na oči, prekrije suhom
krpom i ostavi dok se ne osuši, jačaju se oči.
Ne preporučuju se nezreli, tj. posve zeleni, kao ni požut-
jeli krastavci zbog teške probavljivosti i nadimanja, a mali,
namočeni u soli, nepovoljno utječu na srce i bubrege. Tanko
narezani za salatu, ne smiju se začiniti octom, paprikom ni
paprom, i ne valja ih pripremati ujutro za navečer ili čak za
drugi dan, jer tada "štete zdravlju. Mogu se politi s malo ulja,
limunova soka, a ako nema limuna, sitno narezanom rajči­
com i nasjeckanim češnjakom.

290
 KRAVLJAK

Carlina acaulis L. •— Compositae

•

L jek a rn ičk i naziv: Carlinae radix

Nalazište: Raste po obroncima I slabim, vapnenim pašnja­

cima, te suhim gorskim livadama.

Opis? To je trajna zeljasta biljka, bez stabljike. Korijen

je debeo, mesnat, vretenast i ulazi okomito duboko u zemlju.
Okus je sličan okusu kupusa, pomalo ljut, svojstvene arome,
kiselkast i steže usta. Žutobijeli cvijet, ponekad tamno ru-

291
žičastocrven, bez peteljke, sjedi na ružici sjajnih, bodljikavih,
suhih, uskih, oko 30 cm dugih listova, koji poput zvijezde
obavijaju cvijet. '

Sadrži: 1— 2% smeđeg eteričnog ulja, jakog i narkotična

mirisa, antibiotskog svojstva, smolu, vosak, tanin i oko 2 0 %
inulina.

Bere se: Cvate od srpnja do rujna. Za lijek se skuplja ko­

rijen u vrijem e cvatnje. Treba ga brzo osušiti.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kuha li se 8 g

korijena s 1 velikom žlicom meda 15— 20 min. u 1 dl vode i
1 dl vina (pije se pola ujutro, natašte, a pola navečer), to je
lijek protiv katara želuca s bolovima, spuštenog želuca, bo­
lesti crijeva, bubrega, slezene, živaca i prsa: u svim tim slu­
čajevima ublažuje i bolove; zatim čisti od glista i potiče izlu­
čivanje loših sokova iz tijela mokraćom, pa tako liječi i od
žutice. Jednako djeluje prah od korijena koji se uzima dvaput
dnevno, koliko stane na vrh noža s malo vina.
Odvar od 40 g korijena, kuhanog 20— 25 min. s 2,5 dl
vode i 2,5 dl octa od žutike trpke (Berberis vulgaris), služi za
oblaganje čireva, rana i osipa. Sredstvo za obloge može se
pripremiti i tako da se 20 g korijena kuha 5 min. u 2 dl vode
1 1 dl octa, ili da se 20 g korijena moči 10 dana u 2 dl vode i
2 dl vina.
Budući da je korijen hranjiv, zbog toga što sadrži inulin
koji je levuloza, može se davati i kao hrana dijabetičarima.
Čaj se priprema tako da se 20 g korijena kuha 5 min. u
1 1 vode, ostavi da poklopljeno stoji 10 min., pa se procijedi.
Pije se triput dnevno po 1 šalica nakon jela. •
Dobro je, također, 30 g korijena močiti u l i vina 10 dana
pa onda procijediti. Pije se dvaput dnevno po 1 rakijska ča­
šica, poslije jela.
Tinktura se priprema tako da se 30 g korijena moči u
rakiji ili konjaku 5 dana i zatim otfiltrira. Uzima se dvaput
dnevno po 12— 15 kapljica u žlici vode.
Ukratko, kravljak se uzima kao diuretik (za mokrenje),
kao diaforetik (za znojenje), kao tonik (za jačanje) i kao hola-
gogum (za čišćenje jetre i protok žuči).

292
 KRAVOJAC

Angelica sylvestris L. U m belliferae

-—

Ljek a rn ičk i naziv: Radix, herba angelicas silvestris

Nalazište Raste po livadama, obalama rijeka, vlažnim m je­

stima i vrtovima.

Opis: To je bogati grm dvogodišnje biljke, visine čovjeka,

velikih troperastih listova, po obodu nazubljenih. Stabljika
je deblja, glatka, crvenkasto osjenčana. Miris i okus slični su
mošusu ili vaniliji. Cvjetovi čine zeienkastožuto-bijele štitce.
Podanak je puzav, dug oko 1 m, s mnogo žila.

293
 Sadrži: jabučnu kiselinu, tanin, eterično ulje, smolu ange-
licin, angeličnu i valerijansku kiselinu i gorke tvari.

Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu, a sabire se zimi ili na

početku proljeća. Upotrebljava se korijen, mladice s listovima
i sjemenke. Pri branju treba biti vrlo oprezan, jer je biljka
vrlo slična otrovnoj truheljki.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Čaj se pripre­

ma tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova
kravojca, kičice (Erythraea centaurium) i pelina (Artemisia
absinthium) prelije s 2,5 dl kipuće vode, poklopi i, pošto odstoji
5 min., procijedi. Pije se u toku dana po 1 šalica u gutljajima.
Taj čaj jača i potiče na rad probavne organe i jetru, olakšava
mokrenje, osvježuje živce, uklanja astmatične grčeve i nadu-
venost trbuha.

Kravojac pomiješan sa sljezom (Althaea officinalis) i hra­

stovim lišćem (Guercus pedunculata) čisti krv i liječi od kož­
nih bolesti. Jednako djeluje i mješavina od jednakih dijelova
kravojca, kadulje (Salvia officinalis) i hrastova lišća. Prah od
suhog korijena kravojca, namočen u rakiji, lijek je protiv sva­
ke bolesti, a nekada su njime liječili i od kuge.

Ako 2 kavske žličice korijena kravojca kuhamo 5 min. u

1/a 1 vode, pa to ostavimo da stoji 10 min. i zatim procijedimo
(pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela), dobivamo dje­
lotvorno sredstvo protiv žutice, hemoroida, vrućice i naglog
slabljenja kod upale pluća i porebrice. Jedna velika žlica ko­
rijena kuhana u 2 dl vode i 2 dl vina liječi od otrovanja hra­
nom, ublažuje grčeve i upale hemoroida.

Uvarak od korijena kravojca i pelinova lišća (Artemisia

absinthium) pomaže, smatra se, u slučaju raka želuca: piju se 2
male šalice u toku dana u gutljajima. Isti uvarak koristi i pro­
tiv plućnih bolesti, žgaravice, griže i grčeva donjeg trbuha.
Uvarak od samog lišća kravojca dodaje se kupelji radi osvje-
ženja i jačanja.
Dobro je 50— 70 g korijena kravojca močiti u l i vina ili
rakije 3 tjedna, zatim filtrirati i pomiješati s jednakim dije­
lom tinkture odoljena (Valeriana officinalis), pelina (Artemisia

294
absinthium) i iđirota (Aoorus calamus). To liječi od svih spome­
nutih bolesti.
Prašak od osušenog korijena suzuje otvorene rane, pa i
unutarnje, ako se uzima u juhi ili u toploj vodi jedanput dnev­
no koliko stane na vršak noža. Rekonvalescentima jača glas,
a služi također kao protuotrov kod trovanja hranom.
Svježe mladice i lišće beru se u svibnju i lipnju, pa se
režu na nešto dulje komadiće, kuhaju u slanoj vodi i jedu kao
varivo, a mladice i peteljke kuhaju se u šećeru kao slatko,
koje jača želudac i poboljšava probavu.
 K R E S T U Š A C

Polygala amara L. Polygalaceae—

L jek a rn ičk i naziv: Polygalae amarae herb a, radix

Nalazište: Raste po brežuljcima obraslim travom, po su­

him livadama i svijetlim šumama.

Opis: To je trajna, zeljasta biljka, 10— 15 cm visoke stab­

ljike. Ima kopljasto, kožasto, glatko, nenazubljeno lišće slično
lopati, koje pri zem lji tvori ružicu. Svjetlomodri ili bijeli cvje­
tići tvore grozdast, klasu sličan cvat. Biljka je vrlo gorka, a
mirisa nema.

296
 Sadržiš gorku tvar polygamarin, nepoznati saponozid, 2%
senegina, tanin i polygalovu kiselinu. Po sastavu i djelovanju
može zamijeniti senegu i ipecacuanhu.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Korijen se sabire u po­

četku cvatnje, tj. u svibnju. Osim korijena upotrebljava se i
cijela biljka.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Korijen kre-

stušca najbolji je lijek protiv katara bronhija i pluća, jer iz­
vrsno čisti sluznicu, zatim jača živce i želudac, liječi od pro­
ljeva i regulira probavu. U tu svrhu moči se u 2,5 dl vode 12 g
osušenog korijena 1 2 sati, zatim se doda 1 velika žlica meda
i sve zajedno kuha V 2 sata. Od toga se popije natašte 1 mala
šalica, a ostatak u toku dana u gutljajima. Kod plućnih bo­
lesti treba taj lijek primjeniti kad prestane akutna faza, a
sluz je zrela za iskašljavanje, zatim kod svih kroničnih oblika
bolesti i u vrijem e rekonvalescencije nakon njih. Kad se pije
topao, 1— 2 male šalice dnevno, jača živce i želudac, regulira
probavu, ublažuje astmatične grčeve, liječi od sluzavog pro­
ljeva i bolesti bubrega.
Tinktura se priprema tako da se 200 g korijena moči 21
dan u 1 1 vina, a zatim otfiltrira. Uzima se po 15— 20 kapi
triput dnevno, prije jela.
Da bismo dobili jaki čaj, poparit ćemo 90 g biljke s V 2 1
kipuće vode, poklopljeno ostaviti da stoji 10 min. pa procije­
diti. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela.

297
 KRIKA

Anagallis arvensis L. — Prim ulaceae

L jek a rn ičk i naziv: Anagallidis herba

Nalazište: Raste na strništima, poljima, uz putove, u vino­

gradima i vrtovima kao korov.

Opis: To je 10— 30 cm visoka jednogodišnja biljka sa če-

tvorouglatom stabljikom, koja najprije puže po zemlji, a za­
tim se uspravi. Im a sitne, nasuprotne, jajolike listove, na na­
ličju crno točkaste. Svjetlocrveni cvijet, k oji se otvara samo
na suncu, izbija dugom peteljkom iz pazušca lista. Plod je
okrugla čahura s poklopcem koji otpada kada plod dozrije.
Gorka je okusa i bez mirisa, a otrovna je.

Sadrži; željezo, kalcij, saponin, malo tanina, proteolitskih

encima i nekih još neistraženih tvari.

Bere se: Cvate od lipnja do listopada, a sabire se ljeti, u

doba cvatnje. Upotrebljava se cijela biljka.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Uzme se 10 g

cijele biljke i kuha 5 min. s 1 velikom žlicom meda u % 1 vina.
Služi za čišćenje krvi je r potiče izlučivanje znoja i mokraće
kojima se iz tijela odstranjuju loši sokovi, pa tako liječi od
žutice, vodene bolesti i bolesti bubrega. Drobi i omogućuje
izlučivanje pijeska i kamenaca iz bubrega i mokraćnog mje­
hura, i liječi od podagre. Vrlo su djelotvorni oblozi od svježe
izgnječene krike za bolesne zglobove, rane, vruće otekline, či­
reve i ozljede, osobito ako se istodobno piju 1— 2 šalice njenog
uvarka dnevno, u gutljajima u toku dana. Protiv gihta pomažu
oblozi od te biljke kuhane u octu. Za obloge valja upotrijebiti
lanene krpe. Zatrovane i svježe rane pera se 5— 6 puta dnev­
no odvarom od 60 g osušene biljke, kuhane 15 min. u Va 1 vode.
Istim se odvarom rane i oblažu, a 1— 2 srednje šalice odvara
piju se u gutljajima u toku dana. Peru li se tim odvarom oči,
popravlja se vid, jačaju očni živci i bistri rožnica. Zato kriku
i zovu vidac ili »vidova trava«. Potreban je oprez zbog otrov-
nosti za ribe, konje, ovce i ptice.

299
 K R K A V I N A

Rhamnus frangula L. Rhamnaceae —

L jek a rn ičk i naziv: Frangulae cortex

Nalazište: Raste po vlažnim šumama, po grmlju, lugovi­

ma, uz rijeke i potoke, na riječnim otocima.

Opis: To je srednje veliki grm šiblja, s ispruženim, 3— 6

m dugim, glatkim, smeđim i bijelim granama, iz kojih naiz­
mjence izlaze listovi na dugim peteljkama, jajoliki i nena-
zubljeni. Cvjetovi su mali, bjelkastozeleni. Plodovi su okrugli,
promjera oko 7 mm, u početku zeleni, zatim crveni i napo­
sljetku crni. Kora je glatka, sjajna, crnkasta ili mrko siva.

300
 Sadrži; emodin, izoemodin, antrakinonske derivate, vrlo
purgativan glikofrangulin koji sušenjem prelazi u frangulin,
zatim šećer, masti, tanin, gorke tvari i hrizofansku kiselinu.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Upotrebljava se kora, ko­

ja se s mladih stabala i debljih grana skida potkraj zime i na
početku proljeća. Skinuta kora treba da odleži godinu dana,
ili je moramo grijati 1 sat na temperaturi od 100° C.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kora liječi od

kroničnog zatvora stolice, naduvenosti, pritiska i boli u crije­
vima, pomaže u slučaju otečene jetre, slabog pamćenja, omag-
lice, pritiska u glavi, bolova u očima zbog slabljenja vida, bo­
lesne slezene i vodene bolesti, potiče protjecanje žuči i sprečava
stvaranje žučnih kamenaca.

Lijek protiv hemoroida, glista i loše stolice priprema se

tako da se uzme 1 kavska žličica kore i kuha 25 min. u 2,5 dl
vode, pa se, pošto poklopljeno odstoji na hladnom 6 sati, pro­
cijedi i pije prije spavanja; ili se 10 g kore stavi u 2,5 dl hlad­
ne vode i kuha dok ne zakipi, a čim zakipi, skloni se s vatre,
ostavi da stoji poklopljeno 10 min. pa zatim procijedi: piju
se 2— 3 šalice dnevno. Uzme li se veća količina čaja nego što
je propisano, javljaju se grčevi i bolovi u trbuhu. Mlada kora
i bobe uzrokuju mučninu, povraćanje i krvavi proljev, upalu
bubrega, a kod trudnica i pobačaj, jer sadrže rhammis —
toxin, koji tek nakon dužeg stajanja prijeđe u druge spojeve
pa prestaje djelovati. Zato se kao lijek za »unutarnju« upo­
trebu uzima kora samo od dvogodišnje biljke, a i takva treba,
kao što je rečeno, da prije upotrebe odleži na suhom oko go­
dinu dana.
Uvarak od mlade kore služi samo za vanjsku primjenu, za
ispiranje tijela zahvaćenog svrabom, grintom ili gnojnim li-
šajem. Ljudi s bolesnim bubrezima i trudnice ne smiju uzi­
mati taj lijek jer, zbog nepoznavanja biljke, može doći do
ozbiljnijih komplikacija.
Bol oko srca, izazvana pritiskom ošita podignutog zbog
nadutosti crijeva od nakupljenih plinova, odstranjuje čaj koji
se priprema od 15 g metvice (Mentha piperita), matičnjaka (Me­
lissa officinalis), timijana (Thymus serpyllum), glogova cvijeta

301
(Crataegus oxyacantha), kamilice (Flores chamomillae), stolis­
nika (Achilea m illefolia) i 10 g krkavine. Velika žlica te mješa­
vine popari se s 200 g kipuće vode i pokloni, nakon 4 sata
stavi se 1 velika žlica meda, dobro se izmiješa, procijedi i pije
poslije zajutarka i poslije večere po 1 šalica.
Lijek protiv kroničnog zatvora priprema se od po 20 g
krkavine, ploda pasdrijena (Rhamnus cathartica), slatkog ko­
rijena (Radix glycyrrhizae), korijena pirevine (Agropyrum re­
pens) i ploda sene (Senna). Dvije velike žlice te mješavine ku­
haju se 15 min. u Va 1 vode, zatim se to ostavi cijelu noć da
poklopljeno stoji, nakon toga se procijedi i umiješaju se 4 ve­
like žlice pekmeza od šljiva. Pije se pola ujutro, pola navečer,
i to poslije jela.
Lijek protiv grčeva žučnog mjehura priprema se od po
15 g krkavine, trave ive (Teucrium montanum), dupčaca (Teuc­
rium chamaedris), petrovca (Agrimonia eupatoria), matičnja­
ka i metvice i 10 g rosopasa (Chelidonium majus). Dvije velike
žlice te mješavine popari se sa 4 dl kipuće vode, poklopi, ostavi
da stoji preko noći i zatim procijedi. Pije se pola natašte,
prije zajutarka, a pola prije večere.
U slučaju izostanka mensesa valja uzeti po 15 g krkavine,
ploda pasdrijena, rusomače (Capsella bursae pastoris), rutvice
(Ruta graveolens), stolisnika i kamilice i 10 g korijena omana
(Inula helenium), dvije velike žlice te mješavine popariti sa 4
dl kipuće vode, poklopiti i ostaviti da stoji preko noći, a ujutro
procijediti. Pije se toplo, pola natašte, a pola prije večere.

302
 KROSULJICA

Anthriscus cerefoliu m (L .) Hofm . Um belliferae

—

L jek a rn ičk i naziv: Folia anthrisci cere folii

Nalazište: uzgaja se po vrtovima.

Opis: To je zeljasta, 30— 40 cm visoka biljka slična per­

šinu. Im a žljebastu, člankovitu i šuplju stabljiku. Svjetlozeleno
lišće dlakavo je, trostruko perasto i nazubljeno. Na dnu pe­
teljka ima širok rukavac kojim obuhvaća stabljiku. Cvjetići
prljavobijele boje čine kite.

303
 Sadrži: mnogo ulja i jedan još neistražen alkaloid chae-
rophyllin, koji uzrokuje teturanje, proširenje zjenica, proljev
i progresivnu uzetost, slično kao kod trovanja ljuljem. Tog
alkaloida nema u tzv. jestivoj vrsti (sativum) koju upotreblja­
vaju kao začin jelima. Upozoravam da ju je teško razlikovati
od ostalih vrsta, pa je treba nabavljati samo u ljekarni. Zbog
toga je gotovo napuštena kao lijek i ne nalazi se u farmakopeji.

Bere se: Cvate u lipnju. Za lijek se sabire lišće, u toku ci­

jelog ljeta.

Pripremanje lijeka, primjena 1 djelovanje: Ako se pomije­

šaju jednaki dijelovi soka iscijeđenog iz svježeg lišća krosulji-
ce, lazarice (Narcissus pseudonarcissus) i gorke djeteline (Me-
nyanthes trifoliata), pa se u toku 3— 4 tjedna uzimaju 2— 3 žli­
čice dnevno, to koristi protiv skorbuta, začepljenosti jetre i
konsekutivne žutice, liječi bubrege, slezenu, mokraćni mjehur,
pomaže protiv povratne groznice, zatvora stolice i hemoroida.
Za čišćenje krvi i liječenje od vodene bolesti iscijedi se
sok iz krosuljice i pomiješa s jednakim dijelovima soka od
maslačka (Taraxacum officinale), dugog trpuca (Plantago lan­
ceolata) i stolisnika (Achilea millefolia), pa se dnevno uzimaju
2— 3 žličice sa isto toliko vode. Ako d ojilji otvrdnu dojke, bol,
temperaturu i tvrdoću uklonit će oblozi iz zgnječenog svježeg
lišća.

304
 KRUMPIR
Solanum tuberosum L. Solanaceae
—

L jek a rn ičk i naziv: nije u fa rm akopeji

Nalazište: Porijeklom je iz Amerike. Uzgaja se u vrtovi­

ma i na njivama.
Opis: Nadzemna, oko 1,5 cm debela i V2 m visoka stablji­
ka ima nepravilno peraste, ponešto jajolike listove, s malim
palistićima na dnu peteljke. Cvjetovi bijele do bljedoljubiča-
ste boje tvore paštitac na dugim peteljkama. Bjeložućkasti
gomolj omotan je sivosmeđom korom, a veličina varira ođ
veličine kokošjeg jajeta do veličine šake. Više takvih gomolja
visi na podzemnom korijenju.
Sadrži: oko 22% škroba, 25% pektina, jabučne, limuno­
ve, jantarne, vinske i mliječne kiseline, oko 0,4% šećera i

20 Zlatna knjiga ljekovitog biija

1
305
đekstrina, oko 2% dušičnih spojeva u obliku aminokiselina,
tirozina, histidina, leucina, asparagina, glutamina, arginina, li-
zina, nešto acetilholina, zatim A, B, F i osobito mnogo C-vita-
mina, otrovni alkaloid solanin, koji se kuhanjem uništava, a
jako je opasan u sirovom krumpiru koji je proklijao, ili na
svjetlu pozelenio. Osim toga sadrži oko 1% mineralnih soli,
osobito kalija, pa 1% celuloze, 0,15% masnog ulja i raznih
encima.
Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu, a neke vrste već u
svibnju. Gomolji, koje zapravo zovemo krumpir, beru se od
kraja lipnja do listopada.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Uživanje krum­
pira sprečava škorbut. Kuhanjem i i pečenjem količina se
C-vitamina u krumpiru smanjuje samo na polovicu, dok se u
drugom povrću kuhanjem potpuno uništi.
Sok sirovog krumpira, kad se pije ujutro, natašte, razri­
jeđen s malo tople vode, odstranjuje suvišak kiseline u želu­
cu, onemogućuje upalne procese njegove sluznice, a zbog sa­
držaja alkaloida, sličnog onome u velebilju (Atropa belladon­
na), ublažuje bolove od grčeva kod katara želuca (gastritis),
samo što je u krumpiru taj spoj znatno razrijeđen. On ne
odstranjuje uzrok bolesti, ali u općem nastojanju na izlije­
čen ju pruža vremensku mogućnost da se želučana sluznica
funkcionalno oporavi i zatim ozdravi. Za vrijeme te »kure«
treba izbjegavati hranu koja sadrži celulozu, a zalogaje do­
bro i dugo žvakati, da bi se što bolje izmiješali sa slinom.
Kažu da sok krumpira daje licu lijep, mladenački izgled, što
je posljedica prestanka grčeva i bolova kod kroničnih boles­
nika. Tome još pridonosi djelovanje kalijevih soli i C-vitami­
na koji se nalaze u soku.
Neslana kaša od kuhanog krumpira smanjuje šećer u
mokraći i povećava izlučivanja, odstranjuje suvišak kiseline
u želucu i tako štiti od upale i čireva (gastritis — ulcus). U
tu svrhu treba krumpirovu kašu uživati dulje vrijeme. Može
se uzimati s mlijekom, vrhnjem, jogurtom i sličnim.
Kod kroničnog zatvora treba ujutro, za zajutrak, uzeti
pečeni krumpir s kavom, a za objed i večeru kuhani krumpir
kao varivo ili kao kašu. Trećeg dana uslijedit će obilna sto­
lica, bez boli i grčeva.
Velika količina kalija u krumpiru pospješuje izlučivanje

306
 vode iz tijela, pa neslana kaša .vidljivo pomaže preoptereće­
nom srcu; nestaju otoci tijela, osobito donjih udova.
Uživanje krumpira bez soli, vrhnja, maslaca ili masti ne
deblja. Gojaznost nastaje tek ako se krumpiru dodaju masno­
će. Za debljanje se preporuča kaša (pire) od 150 grama kuha­
nog krumpira, kojoj se doda 40 g maslaca i 60 g vrhnja.
Promrzla mjesta ozeblih udova (congelatio, perniones)
treba obložiti toplom kašom od kuhana krumpira, a opekli­
ne (combustio) hladnom kašom od sirovog, naribanog krum­
pira: bol tada prestaje, a na opečen om se mjestu ne stvaraju
mjehuri ni rane. Kaša od sirovog naribanog krumpira, zbog
bazičnog sadržaja, pomaže kao oblog protiv reume i akutnog
artritisa (upale zglobova) nastalog od vlage i prehlade; u slu-,
čaju upale pluća ili akutnog bronhitisa ta se kaša stavlja kao
oblog oko prsiju. To pomaže i protiv bolova u donjem trbuhu,
pojave divljeg mesa, uboja, nagnječenja i svih bolesti u koji­
ma se odbacuje trulo tkivo.
Kad se nariban sirov krumpir prelije vrućom vodom,
može služiti kao kupka za otečena mjesta oboljela od reume
i gihta. Ta se mjesta mogu i oblagati kašom od naribanog
sirovog krumpira, u koju se, da namaz bude bolji, stavi vrlo
malo mlijeka, vrućeg za topli oblog onima koji bolje podnose
toplo, a hladnog onima koji dobro reagiraju na hladnoću.
Začudno djelovanje, kome se ne mogu dugo opirati ni
najteže otekline, postiže se izmjeničnim stavljanjem triju vr­
sta obloga kroz duže vrijeme, i to: prvi dan oblog od sirove
krumpirove kaše, drugi dan oblog od zgnječenog svježeg lišća
kelja, a treći dan oblog od ilovače, razmućene u odvaru od
preslice (Equisetum arvense), kome se doda malo maslinova
ulja.
Na ploške rezani krumpir, stavljen kao hladan oblog na
čelo i sljepoočice, odstranjuje visoku temperaturu i glavobo­
lju. Ako se ploškom sirova krumpira naribaju, ili izribanom
kašom oblože, mjesta na koži zahvaćena svrbežom i pečenjem,
ubrzo se nevolje uklone.
Krumpirovo brašno, zapravo krumpirov škrob (amylum
solani), dobije se kad se kaša sirovog, izribanog krumpira du­
lje prelijeva hladnom vodom na nekom gušćem situ. Škrob,
teži od vode, pada na dno, pa kad se istaloži, a voda nad talo­
gom izbistri, voda se baci, a talog ostavi isušiti na hladnom.

307
 Pošto se skrutne, samelje se u sitan prah s kojim se, kao sa­
stavnim dijelom, izrađuju lijekovi u tabletama, mast za ispu
cale ruke ako se taj prah kuha s glicerinom. Kako se hranji-
vost krumpira temelji na škrobu, on se kao hrana preporuča
teškim fizičkim radnicima, a oni koji rade umno neka ga je­
du umjereno i obzirno, stavljajući u njega nekoliko zrnaca
kumina ili anisa.
Najviše vitamina očuva se u krumpiru ako se kuha u
kori, pa onda oljušti. Za hranu mora biti zreo, ne smije imati
klice i biti zelen, jer je tada veoma otrovan. U doba klijanja
i kad je kora zeleno obojena, jako se, naime, poveća količina
solanina, koji se u takvu stanju kuhanjem ne uništi, pa na­
kon 1— 2 sata, a gdjekad čak poslije 8— 9 dana, dolazi do te­
ških otrovanja. Oboljeli 'dobije jake grčeve, povraća žuč, sa­
držaj želuca se oboji, stolica zatvori, postaje apatičan i bez­
voljan, prestaje osjećati bol i umire iscrpljen pri punoj svi­
jesti. Domaćice to, na žalost, ne shvaćaju dovoljno ozbiljno.
Istina je da se krumpir kao hrana troši tako mnogo da
bi slučajevi otrovanja morali biti svakodnevni, ali zahvalju­
jući labilnosti solanina, koji se kuhanjem rastvara i gubi
otrovnost, svedeni su na minimum.
Krumpir se, dakle, jede zreo. Spremi li se za zimu, može
se jesti samo dok ne proklija. Na toplom klijanje počne ra­
nije, pa se zato sprema na hladnom mjestu. Ako se jede kad
je već počeo klijati, klice treba odstraniti, koru oguliti, a oka,
odakle su klice izlazile, duboko izrezati i baciti, pa tek onda
kuhati. Isto tako treba odrezati i baciti sve zelene dijelove,
pa tek tada spremiti za jelo.
Da ne pozeleni, treba ga saditi što dublje u zemlju, kako
ne bi bio izložen svjetlu. Zbog toga ga i za zimu treba spremati
u hladnim i tamnim podrumima, ili u trapu. Da je potreban
oprez, pokazuje i to što stoka ne jede zelenu stabljiku i lišće,
kao ni klice krumpira i ostalih biljaka iz porodice solanacea,
npr. paskvice (Solanum dulcamare), pomoćnice (Solanum
nigrum), ljoskavca (Physalis alkekengi), rajčice (Solanum ly-
copersicum) itd.
Krumpir pečen s korom, u kojoj, uz ostalo, ima i vita­
mina B, jede se od njegova branja do siječnja, a kad počne
klicanje, samo uz spomenute mjere opreza. Tada nema bojaz­
ni da će škoditi ni kad je sirov.

308
 K R V A R A

Sanguisorba officin alis L. — Rosaceae

L jek a rn ičk i naziv: Sanguisorbae herba, rhizoma

Nalazište: Raste u grmićima na vlažnim livadama i u šu­

mama.

Opis: To je višegodišnja biljka, oko 80 cm visoke, usprav­

ne i razgranate stabljike. Jajoliki, perasti i nazubljeni listovi
na dugoj su peteljci. Brojni crvenosmeđi, zelenocrveno proša­
rani cvjetovi tvore glavičaste cvatove na vrhovima stabljike.
Korijen je rizom, pun tanina. Često se nađe zelena biljka i pod

309
snijegom. Muški su cvjetovi na dnu, ženski na vrhu, a her-
mafrođitski u sredini stabljike.

Sadrži: U rizomu ima oko 13% tanina, a u listu oko 200

mg % C vitamina, zbog čega se upotrebljava i kao povrće.
Sadrži i nešto ulja.

Bere se: Cvate od lipnja do kolovoza. Sabire se cijela

biljka bez korijena. Suši se u hladu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Budući da steže

tkiva, biljka liječi od proljeva i krvarenja, katara želuca i
crijeva, pa čak i od amebne dizenterije s jakim bolovima zbog
napinjanja (tenezmi). Ujedno i raskužuje i jača, uništava tru­
lež u probavnim organima i sprečava nadimanje. Pomaže u slu­
čaju krvarenja iz pluća i maternice, te kod spuštenog i proši­
renog želuca.
N ajbolje djeluje alkoholatura od 1 dijela biljke močene 8
dana u 10 dijelova alkohola. Uzima se 30— 50 kapi poslije jela u
nekom čaju, najbolje u čaju od divlje verbene (sporiš), ili u
prokuhanoj vodi.
Ako iz crijeva izlazi mnogo sluzi, treba uzeti 4 puta dnev­
no prije jela po 1 veliku žlicu lijeka pripremljenog od 290 g
sirupa gaveza (Symphytum officinale) pomiješanog s 10 g alko-
holature krvare.
Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica biljke kuha u
300 g vode 1— 2 min. i nakon 5 min.' procijedi. Pije se 2— 5
puta dnevno po šalica nakon jela.
 KUKURUZNA SVILA

Zea mays L. -— Graminae

Ljek a rn ičk i naziv: Stigm ata Maydis

Nalazište: Nalazimo je na poljim a kukuruzišta, na vrhu

razvijenog kukuruznog Masa ili klipa.

Opis; Kukuruznu svilu ili brkove nije potrebno opisivati:

svatko ih poznaje, i mnogi ih skidaju sa ženskih cvjetova ili
klasova.

Sadrži; Kukuruzna svila sadrži klorofil, fosfornu kiselinu,

masti i drage ljekovite tvari, koagulacioni ili antihemoragični

311
vitamin K, oko 3% saponozida, oko 12% tanina, 4% šećera,
2% masnog ulja, 0,10% eteričnog ulja, encime, oko 3% gume,
2% smole, 0,3% salieilne kiseline, kalijeve i kalcijeve soli.

Bere se: Kukuruzna svila mora se brati dok klasovi nisu

potpuno sazreli, tj- dok su još u mliječnom stanju. Suši se u
hladu, na zračnom mjestu. Takva je svila najljekovitija.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje; Kao čaj odstra­

njuje pijesak iz mokraće, liječi od bolesti krvnih žila, visokog
tlaka i šećerne bolesti. Stišava boli u mokraćnom mjehuru i
omogućuje izlučivanje kamenaca iz bubrega. Zbog sadržaja
salieilne kiseline ublažuje i reumatične bolove. Liječi također
od rahitisa, kašlja i bolova u hrptenjači. Za te se svrhe 1 velika
žlica sitno narezane kukuruzne svile kuha 2 minute u 3 dl
vode i pije triput dnevno po 1 šalica, poslije jela.
Od H ica zrelog kukuruza priprema se vrlo hranjivo i lje­
kovito ulje (Maydis oleum), bogato gliceridima nezasićenih
masnih kiselinama, fitosterolima i hiposolubilnim vitaminima,
osobito vitaminom A.
Lijek protiv smetnji u bubrezima i mokraćnom mjehuru
priprema se tako da se uzmu 3 velike žlice kukuruzne svile,
popare s 1/z 1 kipuće vode, pa se to ostavi da poklopljeno stoji
2 sata i zatim se cijedi. P ije se po 1 čaša triput dnevno prije
jela.
Lijek protiv upale bubrega i bolesti srčanog mišića pri­
prema se tako da se po 1 velika žlica kukuruzne stile, korijena
maslačka (Taraxacum officinale) i metvice barske (Mentha
pulegium) smiješa, 3 velike žlice te mješavine popare s Va 1
kipuće vode, pa se to poklopi, ostavi da stoji 2 sata i ocijedi.
Pije se po 1 šalica triput dnevno, prije jela.
Za liječenje od upale mokraćnih putova smiješa se po 30
g kukuruzne svile i lista breze (Betula alba) sa po 20 g preslice
(Equisetum arvense), korijena selena (Levisticum officinale) i
sjemena lana (Semen lini). Upotrebljava se kao oba prethodna
čaja. . ' ^
Ekstrakt kukuruzne svile treba da napravi ljekarnik. Uzi­
maju se 2— 3 kavske žličice dnevno, prije jela.
Cigarete protiv astme također će napraviti ljekarnik. Tre­
ba da uzme po 20 g kukuruzne svile, lista i cvijeta metvice pa­

312
prene (Mentha piperita), lista podbjela (Tussilago farfara), ta-
tule (Datura stramonium) 1 bunike (Hyoscyamus niger), sve do­
bro promiješa i poprska otopinom kalijeva nitrata (2,5 g : 2 g
vode). Puši se 1— 2 cigarete dnevno, po potrebi.
Kukuruzna svila zaustavlja krvarenje, jer steže krvne
žile. Potiče mokrenje i izlučivanje pijeska iz bubrega i fosfata
iz tijela. Upotrebljava se protiv bolesti srca i albuminurije,
jer izbacuje bjelančevine iz bubrega. Za 24 sata udvostruči i
učetverostruči količinu mokraće. Može se trošiti dugo, bez
straha od štetnog djelovanja. Stišava boli u slučaju kronične
upale mokraćnog mjehura ili kamenaca i pijeska, osobito fos­
fornog. Treba je brati zelenu, dok je na klasu. Ona s tržnice
ne vrijedi. N ajbolje djeluje kao odvar od 6 g svile na 200 g
vode, procijeđen i zaslađen medom, ili nekuhani čaj od 100 3
svile s litrom kipuće vode. Pije se u toku dana.

313
 KUMIN

Carum carvi L. ■— Um belliferae

L jek a rn ičk i naziv: Fructus carvi

Nalazište: Kao korov raste po livadama, češće planinskim

nego nizinskim, ali se za lijek upotrebljava samo u vrtu uzga­
jana biljka. .

Opis: To je dvogodišnja biljka, visoka 50— 90 cm, razgra­

nate stabljike s nekoliko puta perasto urezanim listovima, po­
redanim u donjem dijelu biljke poput crepova, dok su u gor­
njem dijelu sitni i razbacani. Cvjetovi su bijelo-ružičasti, a
plod sitan, dugoljasto jajasti kalavac. Korijen je vretenast.

314
 Sadrži; oko 3— 7% eteričnog ulja u kojemu ima oko 60%
karvona, oko 30% terpena limonena, malo smole, voska, sluzi,
oko 12% masnog ulja, oko 20% bjelančevine, oko 8% tanina,
celulozu, šećer, boju i kalcijev oksalat. Eterično ulje, koje se
dobiva destilacijom s vodenom parom, bistro je, bezbojno ili
malo žućkasto, miriše po karvonu.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju, ponekad i u travnju,

prvi među žitaricama. Cijela je biljka mirisna i aromatična.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kumin je kar-

minativ i stomahik, pa se kao čaj, aquae carminativae i spiri-
tus carvi uzima protiv probavnih smetnji, za pospješivanje
mokrenja i protiv žučnih bolesti, sam ili u mješavini s drug-m
biljkama. U većoj količini, zbog eteričnog ulja, djeluje otrovno.
Služi i kao začin jelima i pićima.
Protiv nadimanja uzima se 1 g samljevenih plodova kumi­
na dvaput dnevno poslije jela. Kao stomahik i karminativ mi­
ješa se s anišom (Fructus anisi), komoračom (Fructus foeni-
culi), kamilicom (Flos chamomillae), metvicom (Mentha pipe­
rita, koprom (Anethum graveolens) i dragim aromatičnim dro­
gama. Ulje kumina uzima se poslije jela, 5— 8 kapi u toplom
čaju od metvice. Čaj se priprema od iste mješavine tako da se
od svake te biljke uzme jednaka količina, npr. po 1 velika
žlica, dobro izmiješa, pa se 1 velika žlica te mješavine prokuha
5 min. u 6 dl vode, ostavi da poklopljeno stoji 15 min., i zatim
procijedi. Pije se toplo, triput dnevno po 1 šalica, poslije jela.
Velika žlica stucanog sjemena kuha se 5 min. u Vs 1 vode,
poklopi i ostavi da stoji još 15— 20 min., zatim se procijedi
kroz dvostruku gazu i upotrebljava kao klizma radi odstranji­
vanja plinova i grčeva od nadimanja trbuha.
Već ga Dioskorid spominje kao koristan lijek protiv bo­
lesti bubrega, jer stimulira mokrenje i izlučivanje pijeska i ka­
menaca iz bubrega i mokraćnog mjehura, uz to pospješuje pro­
bavu, a neki smatraju da uklanja sve smetnje maternice i
pomaže pri čišćenju rodilja, te da, uzima li se s jelom, jača vid
i sluh, čisti pluća od sluzi i rastjeruje kihanje. Stari su ga
Grci dodavali svim ljekovima radi bržeg djelovanja. Dojiljama
pospješuje izlučivanje mlijeka.

315
 KUPINA

Rubus fruticosus L. — Rosaceae

Ljek a rn ičk i naziv: F o liu m e i fru ctus ru b i fru tico s i

Nalazište: Raste na rubovima oranica, u grmlju, šumama,

šikarama i živicama, uz putove i potoke, na neobrađenu zem­
ljištu, po brdima i planinama.

Opis: To je grm dugačkih, ravnih ili kao luk savijenih

grana punih jakog tm ja. Listovi su troperasti ili petoroperasti,
na obodu pilasto nazubljeni. Cvijet je bijel, ponekad svjetlo-
ružičast, a cvate u kitama. Plod ie crna, ukusna boba.

316
 Sadrži: željezo, kalcij, natrij, vitamine, tanin, alkaloid, ja ­
bučnu i vinsku kiselinu, sol i šećer.

Bere se: Korijen i mladi listovi s vršikama sabiru se u pro­

ljeće i jesen, cvijet za vrijem e cvatnje, od svibnja do kolovoza,
a listovi u lipnju i srpnju, dok su još mladi. Plodovi se beru ili
zeleni, tj. nezreli, pa se suše, ili zreli, crni, potkraj ljeta.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Korijen, lišće

i plod upotrebljavaju se u slučaju upale krajnika, guše i rana
u grlu i ždrijelu, za grgljanje i ispiranje, jer stežu i osvježuju.
Od lišća kupine s jednakim dijelovima lišća jagode (Fragaria
vesca), lazarkinje (Asperula odorata) i timijana (Thymus ser­
pyllum) priprema se čaj koji utažuje žeđ, rashlađuje, potiče na
mokrenje i tako pomaže izlučivanje loših sokova iz tijela. Pre­
jake menstruacije ublažuje čaj od kupinova cvijeta, pomiješa­
nog s lišćem i grančicama imele (Viscum album) bez boba. Isti
čaj služi i za grgljanje protiv upala grla. Čaj pripremljen od
20 g lišća prelitog s l i kipuće vode, ili odvar od 800 g lišća u
omjeru 10 g lišća prema 100 g vode, kojemu se doda 200 g
sirupa od ploda kupine, služi za ispiranje grla, češće u toku
dana. Za jačanje zubnog mesa dobro je žvakati mlado lišće.
Zdravi zeleni listovi suše se u hladu, i dobro osušeni spreme u
vrećice ili kutijice. Zelen, osušen i u prah stucan plod uzima
se samo na vrhu noža 2— 3 puta dnevno, s malo vode ili vina,
protiv hemoroida. Protiv lišaja i kožnih osipa pije se čaj od
posve mladih pupova. Čaj od lišća uklanja teškoće mokrenja i
probave, a isto tako i čaj od korijena ako se pije 1 šalica dnev­
no. Kupina čisti i krv. U tu se svrhu 1 velika žlica usitnjenog
lišća s vršikama zakuha u 2,5 dl vode, i čim uzavre, sklanja se
s vatre, zatim to poklopljeno stoji 15 min., pa se ocijedi, doda
se 1 velika žlica meda i izmiješa. Pije se toplo, više puta dnev­
no. Ako se upotrebljava za grgljanje, ne treba dodati meda.
Zdrave zrele bobe ugodna su okusa, pospješuju probavu,
a zalivene vinom i posute šećerom i cimetom jačaju slab želu­
dac. Kuhane u vodi daju osvježujuće piće za bolesne i rekon­
valescente. Pije se 1 velika žlica soka u čaši vode. Sirove bobe,
kao i pekmez od njih, ublažuju proljev i čiste od glista. Sok,
istisnut iz svježih boba, olakšava znojenje i iskašljavanje sluzi.
Tinktura za jačanje želuca priprema se tako da se šaka boba s

317
5 velikih žlica meda, ili V* kg kandisa, namoči u l i rakije
ili konjaka, pa se sve ostavi na suncu ili na toplom mjestu 6— 8
tjedana. Pije se po 1 likerska čašica na dan.
Protiv trakavice treba 3 dana jesti vrlo malo šunke, izm ije­
šane s haringom i malo juhe, i što više zrelih kupina. Četvrti
dan ne jede se ništa, ali se uzmu 2 velike žlice ricinova ulja s
dosta sirupa od kupine. Od koštica prijesnih boba i od sirupa
trakavica oboli, pa izlazi bez teškoća.
Sirup od boba pomaže i u bolestima s visokom tempera­
turom, a kako hladi, osvježuje i krijepi, preporuča se rekonva­
lescentima. Ljudi slaba želuca treba da piju 1— 2 rakijske ča­
šice sirupa dnevno.
Čaj od korijena i njegovih žila«, kuhanih u crnom vinu,
obustavlja krvarenje kod žena u klimakteriju.

318
 K U P U S

Brassica oleracea L. Cruciferae

—

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a k op eji

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima i na poljima.

Opis: Zeleni i crveni kupus toliko su svima poznati, da

potanji opis nije potreban. Za lijek dolaze u obzir listovi gla­
vice kupusa.
Sadrži: mnogo vitamina C, kalcija i sumpornih heterozida '
i mliječne kiseline.
Bere se: potkraj ljeta i na početku jeseni.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Osim za hranu

upotrebljava se i kao lijek. Zdraviji je sirov nego kuhan. Maj-
manje se preporuča pirjan na masti ili ulju. Svjež i sirov ili
kiseo kupus sprečava skorbut, liječi sluznicu probavnih or­
gana, osobito želuca, te od čireva na želucu i dvanaesniku. I
slatki i kiseli kupus, kao i rasol, liječe od kroničnog zatvora.
Zbog sumpora koji sadrži kupus djeluje antiseptično, pa ga
treba jesti preventivno kad se pojavi neka epidemija. Dobar
je rasol odličan lijek protiv mamurluka. Listovi kupusa stav­
ljaju se na opekotine, rane, čireve, uboje i tzv. fircigere u
djece. Sumpor u kupusu liječi od reumatizma, pa, ako ga želu­
dac podnosi a jetra ne reagiraju, može se vrlo dugo upotreb­
ljavati kao lijek protiv reumatičnih bolova lumbaga, išijasa i
si. Za obloge u tu svrhu dobro ćemo oprati kupusove listove,
debele žile na njima izrezati, zatim te listove valjkom ili bocom
izglačati, da budu svuda jednako ravni, močiti ih 3 sata u 3
postotnoj otopini bom e kiseline (koju ćemo kupiti u ljekarni),
i nakon toga na bolesno mjesto staviti takav list, preko njega
u nekoliko slojeva složenu gazu, suho poviti i ostaviti oblog
pola dana. M ijenja se dakle dvaput dnevno. Takvi se oblozi
stavljaju i na rane od proširenih vena na nogama, i to od
stopala prema koljenu. Previjanje se obavlja dvaput na dan.
Bolesnik brzo osjeti veliko olakšanje, rane zarašćuju.
Kupus ima u sebi više kalcija nego ijedna druga biljna
hrana. U rasolu je fosforno vapno rastvoreno u mliječnoj ki­
selini, pa je on tako ljekovit da može zamijeniti vrlo skupe si­
rupe. Sam, taj rasol ne smije biti slan: kupus pripremljen u
ljekovite svrhe, ne smije se dakle soliti.
Kuhani kupus, sladak ili kiseo, teško se probavlja: sirov,
sladak ili kiseo, želudac provari za 2 sata, a kuhani za 4 sata.
Kuhan slatki kupus ne valja da jedu ljudi koji pate od glavo­
bolje ili imaju slab želudac.
Svježe istisnut sok crvenog kupusa, pomiješan sa šećerom,
daje sirup koji blagotvorno utječe na pluća. Slično djeluju i
druge vrste kupusa, ali je crveni najbolji. Voda od kuhanog
crvenog kupusa, zaslađena medom, može se piti kao čaj.
Sirov kiseli kupus s lukom, kuminom, uljem i kruhom
od mekinja (ili grahamom) treba da često jedu slabokrvni,
ljudi rastrojenih živaca, bolesna želuca, oni koji pate od kro­
ničnog zatvora stolice, prsnih bolesti, skorbuta, reume, gihta i
artritisa. Jede li se to duže vrijem e natašte, sigurno se regu­
lira probava.

320
 Radi pročišćavanja bronhija kod kroničnog kašlja treba
4— 6 tjedana svakih pol sata uzeti po jednu veliku žlicu rasola
od kupusa. Ako je rasol slan, treba ga dobro razrijeđiti vocfom.
Radi liječenja od nagluhosti kao posljedice upale uha, ili
skrutnute ušne masti, uštrcava se rasol u uho. Time se postižu
uspjesi. Na mjesta upaljena uslijed uboda insekata, na upa­
ljene vene i čireve stavljaju se, osim lišća, također i oblozi od
rasola. Čim se takav oblog ugrije, dakle svako 1/a— % sata,
treba ga promijeniti. Ako odviše nagriza, valja ga razrijeđiti
vodom. '
Radi razbijanja mamurluka piju se 1— 2 čaše rasola. Pro­
tiv čira želuca i dvanaesnika pije se svakih Vs sata — 1 sat po
jedna velika žlica.
Ljekovitost kupusa postaje još veća ako se pri kiseljenju
između redova kupusa stavlja po jedan red lišća vinove loze,
grožđa, na kriške rezane dunje, jabuke, kukuruza, smrekovih
boba, kumina i komorača. Soli se posve malo. Ovako kiseljeni
kupus prikladan je i za jelo i za lijek.
Treba upamtiti da se kupus ne smije priređivati u posu­
dama od bakra!

21 Zlatna knjiga ljekovitog bilja

321
 KUŽNJAK

Datura stram onium L. ■— Solanaceae

L jek a rn ičk i naziv: S tra m on ii fo lia , semen

Nalazište: Raste i obilno se razmnožava na zapuštenim

pašnjacima, ruševinama, buništima i gnojištima.

Opis: Vrlo razgranala stabljika naraste i do 1 m. Listovi

su jajasti, veliki, nazubljenih rubova i sočni. Cvjetovi su bijeli,
veliki, zvonoliki i uspravni. U cvijetu je 5 prašnika i 1 tučak.
Plod je velik, bodljikav tobolac s mnogo sjemenki. Biljka za­
udara.

322
 Sadrži: otrovne biljne baze, slične otrovima velebilja, ne­
što kalcijeva oksalata i 0,30— 0,50 hyosciamina, atropina i sco-
polamina.

Bere se: Cvate od svibnja do rujna. Lišće se bere bez pe-

teljaka, kad je biljka u punom cvatu. Ako su cvjetovi uveli,
lišće se ne ubire. Plod se bere u jesen, kad je zreo. Cijela je
biljka otrovna, a osobito listovi i sjemenke, pa je ne smiju
brati djeca.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Lišće i sjemen­

ke liječe od astme i bolesti živaca. Zbog jake otrovnosti treba
strogo paziti na dozu: smije se uzeti najviše Vio g, najbolje u
obliku tinkture, ali i to samo pod kontrolom liječ­
nika. Lišće se stavlja u cigarete, i to 1 g na 10 g duhana, za
astmatičare.
Znaci trovanja jednaki su kao kod velebilja, samo što se
javlja još i glavobolja, sumanutost, gubitak pamćenja, ubrzani
puls i disanje, strašne vizije i halucinacije, prestanak stolice
i mokrenja. Malo veća doza izaziva komu i smrt. Kao protu­
otrov daje se sredstvo za povraćanje ili se ispire želudac. Pro­
tiv kome daje se jaka kava, čaj, rakija ili vino, a uz to se noge
taru grubim ručnikom. Protiv delirija daje se kloral i kloro-
form, ali ne morfin.

323
 L A D O L E Ž I L I S L A K

Convolvulus soepium L. Convolvulaceae —

L jek a rn ičk i naziv: Scammoniae radix

Nalazište; Penje se po grmlju i ogradama.

Opis: Tanka trajna stabljika penje se poput loze u duljinu

i do 5 metara. Listovi su trouglati, srcasto klinasti koso sa­
vijenih šiljaka. Bijeli, zvonoliki cvjetovi, po 7— 8 , tvore grupe,
a izlaze dugačkim peteljkama iz pazušaca listova. Uzgojem za
ukras postignute su različite vrlo lijepe boje.

Sadrži: smolu, scammonium, gumu, šećer, tanin i još ne­

ke tvari, te glikozid jalapin.

324
 Bere se; Cvate od srpnja do kraja rujna. Za vrijem e cvat­
nje bere se cijela biljka s korijenom i suši u hladu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Liječi osobito

od tegoba žučnog mjehura, jetre, mokraćnog mjehura, od reu­
me, zubobolje, arterioskleroze, vodene bolesti i bolesti želuca.
U starom vijeku upotrebljavali su ga kao purgans, jaki diuretik
i sredstvo za jačanje sekrecije crijeva, obnavljanje oštećenih
stanica jetri, protiv zastoja krvi u trbuhu i početka vodene
bolesti.
Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica popari s 3 dl
kipuće vode. Od alkoholature (1:10) uzima se kavska žličica
triput dnevno sa čajem od bijelog sljeza. Pojavi li se stolica,
odmah treba prestati s upotrebom te biljke. Alkoholature od
svježeg korijena uzimaju se 2— 3 kavske žličice (10— 15 g) dnev­
no u sljezovu čaju. Radi oslobađanja od plinova treba 1 veliku
žlicu mješavine od 50 g ladoleža, po 10 g metvice paprene
(Mentha piperita), kima (Carum carvi), komorača (Fructus
foeniculi), matičnjaka (Melissae officinalis) i cvijet božura
(Paeonia officinalis) popariti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i
nakon 5 minuta procijediti. Piju se navečer 1— 2 šalice, toplo.

325
 L A M

Lin m n usitatissimum L. —Linaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Semen, oleum Uni

Nalazište: Uzgaja se na poljim a kao industrijska biljka.

Opis: To je 40— 90 cm visoka jednogodišnja, zeljasta,

uspravna, okrugla stabljika, sa sitnim, naizmjenično postavlje­
nim, dugoljastim i kopljastim listovima. Samo jedan cvijet,
svijetle, kao nebo modre boje, koji se otvara ujutro a zatvara
poslije podne, stoji na svakom vrhu ogranka. Plod je okrugla­
sta čahura s 10 sjemenki koje su sjajne, glatke, jajaste i spljo­
štene. Ispod kožice je bijelkasta ili zelenkasta jezgra sjemenke

326
u kojoj nema škroba nego ulja, a u kori ima mnogo sluzi,
koja u vodi nabubri.

Sadrži: željezo, kalcij, natrij i fosfor, obilje sluzi, masne

droge, glicerida nezasićenih masnih kiselina, cij anogenetskih
heterozida koji ublažuju boli, te vitamina.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju, a sabire se u kolovozu,

i to sjeme.

Pripremanje lijeka, primjena 1 djelovanje: Stvaranje žuč­

nih i bubrežnih kamenaca spriječit ćemo uzimajući dnevno 1
veliku žlicu samljevenih sjemenki. Oblozi za različite upale,
čireve, gnojne i tvrde dojke, pripremaju se od 1 kavske žličice
lanenih sjemenki, pomiješanih u vrućoj vodi s 1 velikom žli­
com repinog ulja (Brasica rapa) tako da se dobije gusta kaša.
Tu kašu treba prst debelo namazati na lanene krpe za obloge
i zatim priviti na bolno mjesto.
Lanenu kašu pripremamo tako da lanenom brašnu doda­
jemo, uz neprestano miješanje, kipuću vodu. Kad tako dobi­
jem o rijedak namaz, nalijemo ga na čistu bijelu lanenu krpu
i privijemo na čir, urasli nokat, zagnojenu ranu, donji trbuh,
spolne organe, prsni koš, npr. u slučaju upale pluća, porebri-
ce i si. Laneno brašno ne smije biti starije od 4 mjeseca, a voda
za kašu mora biti prokuhana, tako da ne sadrži vapna. Laneno
brašno može se pomiješati u kašu i s brašnom od slačice (Si­
napis alba), ali voda mora biti hladna jer vruća uništava ljeko­
vitost slačice. Da ne bi od slačice nastali mjehuri i rane, treba,
čim mjesto pod oblogom počne peći ili boljeti, odmah oblog
skinuti i to mjesto namazati čistim lanenim uljem.
Sredstvo protiv jakog zatvora stolice priprema se tako da
se 1 velika žlica mješavine jednakih dijelova sjemena lana, ani-
šova (Fructus anisi) i komorača (Fructus foeniculi) kuha 5 min.
u 2,5 dl vode, zatim procijedi i doda jo j se ! velika žlica meda.
Pije se u toku dana. Sve ovo sjemenje može se uzimati samlje­
veno u prah, i to triput dnevno po 1 kavska žličica s malo vode.
Lan razmekšava sluz i olakšava njezino Izbacivanje, pa se upo­
trebljava protiv nahlade, kašlja i promuklosti.

Sluzav čaj od lanenih sjemenki pomiješan s jednakom ko­

ličinom poparene (ne kuhane!) kamilice (Flores chamomillae),

327
služi za klistir u slučaju teškog zatvora i slabosti (atonije)
crijeva.
Protiv kroničnog zatvora stolice djelotvoran je i ovaj lijek:
15 g lanenog sjemena i 8 g zdrobljenog slatkog korijena (Ra­
dix glycyrrhizae) popari se s Vs 1 kipuće vode, zatim se to ostavi
da stoji poklopljeno 2 sata, pa se sluz procijedi kroz platnenu
krpu. Jedan dio te sluzi pomiješa se s 10 dijelova vode, pa se
to popije u toku dana.
Oni koje smeta bljutavi okus lanene sluzi mogu čaju od
lanenog sjemena dodati neke aromatične biljke ugodna mirisa
i okusa. Obično se na 10 g lanene sluzi uzme po 2 g slatkog ko­
rijena (Glycyrrhiza glabra), komorača, aniša i metvice (Mentha
piperita). To se sve smiješa, popari s Vz 1 kipuće vode, ostavi
da stoji 2 sata pa se procijedi kroz platnenu krpu. Još mlako
pije se u toku 2 sata.
Lanena sluz, u kojoj, uz to, ima i vitamina F, pokrije
oboljelu sluznicu, npr. grla, dušnika, crijeva i si., kao nepre­
kinuta kožica ili prevlaka, zbog svoga velikog viskoziteta. Za­
hvaljujući tome djeluje zaštitno, ublažuje upale i sprečava nji­
hovo širenje, a rane štiti od sekundarne infekcije.
Laneni čaj ublažuje bolove od čireva želuca i crijeva, žuč­
ne i bubrežne kolike, bolesti mokraćnih putova i mjehura. U
tu se svrhu 2— 4 velike žlice lanenog sjemena preliju hladnom
vodom i ostave stajati 10 sati. Pije se — zajedno i voda i sje­
menje — prije spavanja.
Po jedna velika žlica lana, komorača i meda kuha se u
V* 1 vode 5 min. i zatim procijede. Pije se triput dnevno po 1
šalica protiv grčevitog kašlja i akutnog bronhitisa.
Laneno ulje pomaže u slučaju hemoroida, teškog iskašlja-
vanja i probadanja. Koristi i tuberkuloznima: oni treba da
uzimaju nekoliko puta dnevno 1 veliku žlicu lanenog ulja.
Opekline liječi mješavina jednakih dijelova mlijeka od
slatkog badema i lanenog ulja. Djelovanje je jednako kad se
laneno ulje pomiješa s jednakom količinom vapnene vode
(Aquae calcis), pa se oboje mućka dok ne pobijeli, i zatim se
time mažu opekotine. To se može naći u svakoj ljekarni, i
trebalo bi uvijek imati pri ruci, naročito gdje su u kući djeca.

328
 L A Z A R K IN J A

Asperula odorata L. — Rub iaceae

L jek a rn ičk i naziv: Asperulae odoratae herba

Nalazište: Raste na sjenovitim mjestima bukovih šuma.

Opis: To je mala, 16— 30 cm visoka biljka, četvorouglaste

stabljike oko koje, iz pazušaca njenih koljenaca, izrastaju, u
obliku pršljenova, kopljasti, na obodu oštri, poput bođljika
zašiljeni listovi sa 6— 8 pera (lisaka). Cvijet je malen, bijel, s
vjenčićem načetvoro rascijepanih latica, sa 4 prašnika i nad-
voje rascijepljenom plodnicom. Miriše vrlo ugodno po kumari-

329
nu, naročito kad je biljka osušena, pa taj miris prijatno uspav­
ljuje, Cvjetovi čine paštitac na vrhu stabljike. Plod je okrugao
i obrastao čekinjama. Korijen je tanak, puzajući podanak, ta­
kođer člankovit.

Sadrži: željezo, natrij, kumarinske heterozide, gorke tvari,

tanin i eterično ulje.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju, a sabire se čim počne

cvasti. Za lijek se skuplja lišće prije cvatnje, a mladice kad
je biljka u cvatu. Zbog ugodna mirisa dodaje se lazarkinja
čajevima za kupke, nekim vrstama vina kao začin, da im ople­
meni okus, te duhanu, da bi cigaretama dala miris kumarina.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Svježe lišće pri­

vijeno na bolno mjesto liječi od glavobolje, jača živce, izvlači
temperaturu i napetost iz oteklina, stišava lupanje srca, liječi
od vodene bolesti, zastoja krvi, bolova u trbuhu, bolesti sle­
zene i jetre, pomaže izlučivanje pijeska iz bubrega i mokrać­
nog mjehura, a liječi i od nekih kožnih osipa, kao čaj koji se
priprema tako da se 1 velika žlica lišća popari s 2,5 dl kipuće
vode, pa pošto odstoji 10 min., procijedi se. Pije se topao,
ujutro natašte i navečer prije spavanja po 1 šalica, s dodatkom
1 kavske žličice meda.
Dobra je mješavina od jednakih dijelova lazarkinje, često-
slavice (Veronica officinalis), lječure (Sanicula europaea), lišća
šumske jagode (Fragaria vesca), dobričice (Glechoma hedera-
cea) i matičnjaka (Melissa officinalis). Ako se 1 velika žlica te
mješavine popari s 2,5 dl 'kipuće vode, pa poklopi, nakon 10
min. procijedi, dobro je popiti po šalicu umjesto pravog čaja
poslije večere. Ako se 1 velika žlica te mješavine moči 12 sati
u vodi, zatim prokuha 5 min. i procijedi, pije se triput dnev­
no po 1 šalica, zaslađena 1 velikom žlicom meda, kao lijek
protiv vodene bolesti, žučnih kamenaca, bolesti jetra, slezene
i donjeg trbuha.
U istu svrhu može se pripremiti i ovaj lijek: otrgnuta la­
zarkinja ostavi se u Hadu da povene, pa se šaka povenute
biljke složi u staklenu ili porculansku posudu, na nju se na-
režu 3— 4 naranče na tanke kolutiće (koštice se odstrane), po
svemu se pospe šećer i nešto cimeta i ostavi da stoji 2 sata;

330
zatim se sve prelije litrom bijelog vina i ponovo ostavi da
stoji 2 sata, na hladnom. Prije upotrebe u čaše se stavi nekoliko
jagoda i među prstima malo svježe lazarkinje, i na to se na­
lije ovo procijeđeno vino. Pije se triput dnevno po 1 čaša po­
slije jela, u toku mjesec dana.
Osvježava i čaj koji se priprema tako da se 1 velika žlica
mješavine od jednakih dijelova cvijeta lazarkinje, kamilice
(Flores chamomillae), lipe (Flos tiliae) i lišća šumske jagode
popari s 2,5 dl kipuće vode, pa se, pošto odstoji 10 min., pro­
cijedi, Pije se 2— 3 puta dnevno po 1 šalica, poslije jela.
Protiv nesanice treba 1 veliku žlicu usitnjenog lišća lazar­
kinje preliti s 2 — 3 dl kipuće vode, poklopiti I ostaviti da stoji
10 min., zatim procijediti i dodati 1 veliku žlicu meda I sok
od 1h limuna, pa to piti pol sata prije spavanja. Kumarin
uspavljuje, uz to djeluje i antiseptički, a kako sadrži organske
kiseline, topi kamence bubrega I mokraćnog mjehura, i po­
maže da se oni pojačanim mokrenjem izluče.

331
 L I M U N

Citrus međica Rutaceae

—

Ljek a rn ičk i naziv: C itri pricarpium, aetheroleum

Nalazište; Kina, Iran i Istočna Indija; uspijeva u svim

tropskim krajevima cijele Zemlje. U našim primorskim kra­
jevim a uzgaja se plantažno.
Opis: Limun je malo, zimzeleno drvo, glatke, crnozelene
kore i okrugle, vrlo granate krošnje. Lišće je kožnato, jajasto,
malo pilasto, s malim providnim pjegama. Zimi ne opada, pa
se rast nastavlja bez prekida, što je značajka svih tropskih

332
biljaka. Cvjetovi rastu ili pojedinačno ili po više njih iz pazu-
šaca listova, a imaju petolisnu zelenu časku s 5— 8 bijelih,
izvana crvenkastih latica, mnogo prašnika i nadraslu plod-
nicu (tučak). Plod je jajast, s grbom na oba svoja pola, sa
6— 12 pregrada ispunjenih kiselom, sočnom kašom i sjemen­
kama (košticama). Plod je tipične »limunskožute« boje.

Sadrži: vrlo velike količine vitamina C, a u kori su mno­

ge šupljine pune eteričnog ulja ugodna mirisa i gorka okusa;
zatim ima sluzi, pektina i nekih heterozida, kalcijum oksa-
lata, a u ulju oko 94% terpena, osobito limonena, pa seskvi-
terpena, oko 3% citrala i oko 1% geranil-acetata, šećera, li­
munove i jabučne kiseline, kalija i fosfora.

Bere se: zreli plodovi, kora (bez unutrašnjeg bijelog, bez­

vrijednog dijela), cvjetovi i lišće.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Limunov plod

sazreo na suncu salicilnom kiselinom uništava šećer u krvi,
štetne kiseline i bakterije, liječi od prehlade i plućnih bole­
sti, čisti krv od mokraćne kiseline, čisti žlijezde, rastvara ka­
mence, zaustavlja krvarenje, liječi razne upale, umiruje i po­
mlađuje, suzbija malariju i reumatične tegobe. Sok od 1— 2
limuna dnevno, poslije ili prije jela, liječi bolesti jetre i reu­
mu. Miješa li se sok od 1 limuna s toliko soli koliko stane
među 2 prsta, sve dok ne postane mliječna masa, osobito u
proljeće pospješuje jače izlučivanje i djeluje protiv debljine
i sluzavosti probavnih organa, a potiče rad srca i jetre. Li­
mun treba uzimati cijelu godinu mjesto octa, jer fosfor oživ­
ljava živce, kalij srce i liječi bubrege, a kalcij neutralizira
oksalnu kiselinu. Bogat je vitaminom, hranu čini probavlji­
vom, te osvježava. Protiv skorbuta uzimaju se 2— 3 žlice soka
u kavi, a sok od 3 limuna dnevno protiv reume.

333
 LINCURA

Gentiana lutea L. — Gentianaceae

L jek a rn ičk i naziv: Radix Gentianae

Nalazište: Raste po planinskim travnjacima.

Opis: To je oko 60 cm visoka biljka okrugle, glatke, iz­

nutra šuplje stabljike, s nasuprotnim, jajasto kopljastim listo­
vima, koji u' donjem dijelu stabljike imaju peteljke, a u gor­
njem su dijelu sjedeći. Cvijet je žut, ponekad crveno pjegast.
Cvjetovi, kao guste skupine, postavljeni su u pazušcima gor­
njeg dijela stabljike. Korijen je debeo podanak, s korjenčićima
k oji dožive i do 60 godina.

334
 Sadrži: tanin, glikozide, gentianin, gentiopikrin, šećer, gu­
mu i pektin.

Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu. Upotrebljava se kori­

jen, koji se sabire potkraj ljeta.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Čaj od kori­

jena lincure umiruje spolni nagon. Obično se miješa s jed­
nakim dijelovima paprene metvice (Mentha piperita), krkavi­
ne (Rhamnus frangula) Ili borovice (Juniperus communis), jer
bez tih dodataka izaziva glavobolju. Siguran lijek protiv ki­
selog podrigivanja, žgaravice, kroničnog zastoja stolice, nadu-
venog trbuha poslije jela, jest rasol od 1 g lincure na 2,5 dl.
hladne vode, u kojoj se korijen močio 4 sata. Sat prije jela
treba popiti 1 šalicu tog rasola.
Protiv hladnih nogu piju se 2 šalice tog rasola dnevno, i to
jedna ujutro, a druga u gutljajima u toku dana. Protiv glista
uzima se prašak od korijena, triput na dan koliko stane na
vršak noža.
Kad se 300 g korijena lincure moči s V 2 kg meda u l i ko­
njaka 4 tjedna, dobije se tinktura za jačanje želuca, regulira­
nje probave, liječenje od napadaja nesvjestice zbog mučnine
i pritiska u želucu, za otklanjanje osjećaja hladnoće u želucu
i osjećaja gladi. Uzima se 1 kavska žličica tinkture u ¥ 2 čaše
tople vode, prije jela. Živčano slabi i starci treba da uzimaju
20— 25 kapi tinkture dnevno, prije jela, u vodi, ili na šećera.
Vino od lincure također koristi u svim navedenim sluča­
jevima, a uz to potiče i protok žuči, funkciju jetre i crijevnih
žlijezda. Priprema se tako da se 1 velika žlica usitnjenih ko­
madića korijena lincure, po 5 g gorke djeteline (Menyanthes
trifoliata), iđirota (Acorus calamus), narančine kore (Cortex
aurantii) i 3 g aniša (Fructus anisi) sve zajedno u litrenoj boci
moči 14 dana u l i dalmatinskog vina. Pije se po 1 čašica
triput dnevno prije jela.
Dobro je također 30— 50 g usitnjenog korijena lincure mo­
čiti 10 dana u l i bijelog vina, zatim procijediti pa piti po 1
čašicu triput dnevno, pol sata prije jela; ili, 2 velike žlice
praška od korijena lincure močiti 10 sati u l i hladne
vode, procijediti pa piti triput dnevno po 1 čašicu prije jela.

335
U tom se obliku može miješati i s jednakom količinom kičice
(Erythraea centaurium).
Lincure ima više vrsta, ali je najljekoviti]a žuta. Osim
nabrojenih bolesti, ona liječi još i od slabokrvnosti, slabih
kostiju, škrofuloze, malarije i groznice uopće, povećava broj
crvenih i bijelih krvnih tjelešaca.
Lijekovi od lincure smiju se piti samo prije jela. Veće
količine izazivaju povraćanje. Lincura se ne smije uzimati u
slučaju upale (katara) želuca i crijeva. Lincura se ne kuha!

336
 LIPA

T ilia europaea L. —Tiliaceae

L jek a rn ičk i naziv: Flos tiliae

Nalazište: Raste u šumama, parkovima i drvoredima uz

ceste.

Opis: To je drvo, visoko i do 25 m, guste krošiije. Listovi

su srcoliki, na kraju zašiljeni, pilastog oboda. Žućkastobijeli
cvjetovi tvore paštitac, koji dugom peteljkom izrasta iz polo­
vice ventralnog rebra pricvjetnog, svjetložuto-zelenog, jeziku
sličnog lišća. Vrlo mirisav cvijet ima 30— 40 prašnika, 5 latica

22 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 337

i nadraslu plodnicu. Plod je jednosjemena, tvrda, loptasta bo­
ba. Postoji više vrsta lipe, od kojih su ljekovite: Tilia officina­
lis, T. grandifolia, T. parvifolia, T. platyphyllos, T. cordata.
Sve te vrste, uz neke neznatne morfološke razlike, imaju jed­
naka ljekovita svojstva, pa je svejedno koju od njih upotrije­
bimo. -

Sadrži: željezo, kalcij, soli mangana, tanin, eterično ulje,

sluz, nepoznate heterozide, glikozide, šećer, gumu, vosak, smo­
lu, žutu boju, manitol, kartarat, fam ezol, jedan terpentinski al­
kohol koji daje miris cvijetu, i tanin, kojega ima najviše u
pricvjetnom listiću; osim toga u cvijetu i u listu ima još vita­
mina C, a u sjemenu masnog ulja i hesperidina.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. Cvijet, koji jako miriše,

treba brati u početku cvatnje. Kad se potpuno rascvjeta, ne
valja. Ne valja ni kada pricvjetni listići dobiju po sebi rđave
mrlje. Od lipova drveta dobiva se aktivni ugljen velike adsorp-
cione moći, pa se prim jenjuje u liječenju od bolesti želuca i
crijeva, prouzrokovanih infekcijom.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje.

Lipa opušta napete živce i daje dobar san. Lipov cvijet
liječi od malokrvnosti, vodene bolesti, padavice, prehlade diš­
nih organa, kroničnog i grčevitog kašlja, potiče izlučivanje
znoja i mokraće, ublažuje bolove pri mokrenju, pospješuje
stolicu i čisti krv i bubrege. Za sve te svrhe priprema se čaj
od 10— 20 g cvijeta koji se popari s l i kipuće vode. Pije se
triput dnevno po 1 šalica, a ostatak u toku dana mjesto vode.
Ako se taj čaj pije vruć (s dodatkom 1 velike žlice meda na
šalicu i soka od 1/s limuna), treba ostati u krevetu zbog jakog
znojenja. Pije li se svakodnevno poslije obroka, sprečava upalu
pluća i dušnika, čisti mjehur, umiruje živce, liječi od bubrež­
nih kamenaca. Djelotvorna je i kupelj od tog čaja, jer kroz
čiste i proširene pore kože probija on u organizam i liječi.
Želi li se zbog nazeba i grozničavog stanja izazvati jako
znojenje, smiješa se po 25 g cvijeta lipe, bazge (Sambucus ni­
gra) i kamilice (Flos chamomillae), 15 g pomoćnice (Solanum
nigrum) i 10 g bijele saponarije (Gypsophyla paniculata), pa se
3 velike žlice te mješavine popare s V 2 li kipuće vode, zatim

338
se to poklopi i, pošto odstoji 1 sat, procijedi se. Pije se što
toplije u toku dana.
Protiv proljeva priprema se čaj tako đa se 3 velike žlice
mješavine od po 30 g cvijeta lipe i kamilice, te po 10 g petrovca
(Agrimonia eupatoria), ražina cvijeta (Rosa centifolia), šipka
(Rosa canina) i dupčaca (Teucrium chamaedrys) popare s 1h
1 kipuće vode, zatim se to ostavi da poklopljeno stoji 1 sat
pa se procijedi. Pije se što toplije u toku dana. Također je
protiv proljeva ili dizenterije dobro uzimati 2— 3 velike žlice
praška od stučenog i prosijanog ugljena lipova drveta u mli­
jeku, vinu ili jelu, a protiv probavnih smetnji želuca i crijeva,
osobito od pokvarene hrane, po 1 veliku žlicu poslije svakog
obroka.
Sredstvo za čišćenje krvi priprema se tako da se 25 g
lipova cvijeta kuha u 2,5 dl vode dok se ne ukuha na polovicu,
a zatim se to doda mlijeku (kao kava) koje se kuhalo s 1 veli­
kom žlicom meda na 1 šalicu. To se pije duže vrijeme, po 1— 2
šalice dnevno.
Od slabokrvnosti, grčeva, smetnji na želucu i živcima mo­
žemo se liječiti tako da 3— 4 mjeseca svakih 1— 2 sata u toku
dana popijemo po 1 veliku žlicu vina, u kojemu je 12— 16
sati močeno 25 g lipova cvijeta s 1 velikom žlicom meda u
% 1.
Lijek protiv živčane rastrojenosti, histerije, padavice i de­
presije priprema se ovako: U % 1 vina moči se 12— 16 sati 10 g
lipe, 10 g matičnjaka (Melissae officinalis) i 2 velike žlice me­
da; posebno se u V 2 1 vode kuha 2 dkg sitno izrezane-pirike
puzave (Triticum repens), tako dugo dok se ne ukuha na polo­
vicu; zatim se oboje pomiješa i od toga se pije svaki sat po 1
velika žlica.
Ako se 30 g lipova cvijeta prokuha s 1 velikom žlicom
meda u 2,5 dl vina, dobiva se sredstvo koje ublažuje rodilja­
ma grčevite trudove.
Čaj od jednakih dijelova lipe, petolista gusjeg (Potentilla
anserina) i odoljena (Valeriana officinalis) zaustavlja krvarenje
i ublažuje grčeve. Kad se u 11 vode skuhaju 2 velike žlice lipova
cvijeta, pa se to procijedi kroz platno, dobiva se sredstvo koje
se primjenjuje kao klistir za umirenje i ublaživanje grčeva iz­
laznog crijeva.

339
 Jak lipov čaj poljepšava i čisti put, odstranjuje bore i pje-
ge s kože lica, sprečava ispadanje kose. K rv čisti i lipov sok
što curi iz stabla kad ga bušimo. Toga soka treba piti 2— 3
velike žlice dnevno. Prah od lipova ugljena liječi od bolesti je­
tre; uzima se dvaput dnevno, i to 1 velika žlica natašte, a
druga poslije podne u kavi ili mlijeku. Kod težih proljeva i
povraćanja zbog otrovanja hranom dobro je nakon ugljena
popiti još šalicu čaja od tm ine (Prunus spinosa) i kičice (Eryt-
hraea centaurium). Mješavina lipova ugljena i praška od ka­
dulje (Salvia officinalis) daje izvrstan prah za čišćenje zuba,
koji odstranjuje zadah iz usta.
Opekline i rane dobro je ispirati i oblagati čajem koji se
priprema tako da se 10 0 g cvijeta ili lista lipe popari s l i
kipuće vode, ostavi da stoji 3 sata pa se procijedi. Zimi, kad
nema ni cvijeta ni lišća, može se uzeti 100 g isječene mlade
kore i kuhati 1 sat, zatim ostaviti da poklopljeno odstoji 3
sata, pa procijediti.

340
 LIŠAJ ISLANDSKI

Cetraria islandica (L .) Achar. — Parmeliaceae

L jek a rn ičk i naziv: Lichen islandicum

Nalazište: Nalazimo ga na ravnicama arktičkih krajeva I

nepristupačnim, vjetru izloženim stijenama visokih planina
srednje Evrope.

Opis: Im a oko 10 cm visok i oko 0,5 mm debeo talus u

obliku grma, dihotomično razgranatog u žljebasto-cjevaste
ogranke, koji su nepravilno nazubljeni i kovrčasti, a po rubu
reckasti. Svjetlu okrenuta strana lišaja tamne je maslinasto-

341
zelene boje, a protivna je strana svijetla s bjelkastim m rlja­
ma. Osušen je gotovo bijel. Svjež lišaj mekan je i žilav kao
koža, a osušen je lom ljiv. U vodi omekša kao hrskavica. Slaba
je mirisa i bljutavo gorka okusa. Stelja je crvenkasta, a kad se
osuši, promijeni boju! Nema lista, cvijeta ni korijena. Raste
na korijenju drugog bilja.

Sadrži; oko 50% lišajnog škroba lihemina i 10% dekstro-

lihemina ili izolihemina. Oba su ugljikohidrati, i toliko ih je
da se ođ lišaj a može praviti alkoholno piće. Uz to sadrži 2— 3%
cetrarina ili cetrarinske kiseline, od koje potječe gorkost, oko
1 % lihensterinske kiseline, malo eteričnog ulja, gume, kalcija,
željeza, glikozida i šećera.

Bere se: u proljeće (svibanj) i u jesen (rujan), pa se suši

u hladu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kao mucilagi-

nozum amarum, tj. gorko sluzavo sredstvo, služio je lišaj pro­
tiv kašlja i promuklosti, a njegova tinktura protiv povraćanja
i mučnine u trudnica. Da bi izgubio gorkost, moči se 24 sata
u vodi, zatim se voda prolije, lišaj posuši i samelje u brašno od
kojega se pravi kruh za dijabetičare.
Islandski lišaj upotrebljava se protiv plućne tuberkuluoze,
čireva na želucu, proljeva, vodene bolesti, bacanja krvi iz
pluća, rana (kaverna) u plućima, za iskašljavanje i stišavanje
podražaja na kašalj i za poticanje teka. U tu se svrhu 30— 40 g
lišaja moči u Va 1 vode 8— 10 sati, zatim se u toj vodi kuha dok
ona ne postane sluzava, ocijedi se, doda se 1 velika žlica aniša
(Fructus anisi) i 2 velike žlice meda. Pije se jedna šalica ujutro
natašte, druga navečer, prije spavanja, a ostatak u toku dana,
svakih pola sata po 1 velika žlica. Taj čaj djeluje protiv svih
upala, nahlada, promuklosti, grčevitog kašlja, bronhitisa, pluć­
nog katara, plućne tuberkuloze, loše probave, čireva i rana u
želucu i crijevima, pa i šećerne bolesti. Potiče na rad jetru,
slezenu, gušteraču i mokraćni mjehur, jača rekonvalescente,
žene poslije poroda i slabunjavu djecu.
Ako se 1 velika žlica lišaja kuha 5 min. u 2— 3 dl vode, pa
se to pije hladno triput dnevno, pola sata prije jela, povećava
se broj eritrocita i leukocita (crvenih i bijelih krvnih tjele-
šaca).

342
 Da se dobije sirup, moči se 20 g lišaja u 3— 4 dl vode 8 sa­
ti, procijedi u dragu posudu, na lišaj se ponovo nalije 3 dl vode
i opet ostavi da stoji 8 sati, zatim se i to procijedi u vodu prve
posude, sastave se dakle obje tekućine, doda se 1k kg meda, pa
se to kuha do gustoće sirupa. Uzima se triput dnevno po 1 ve­
lika žlica poslije jela. .Koristi u slučaju plućnog katara i tu­
berkuloze.
Lijek za pluća priprema se tako da se 10 g lišaja kuha u
1 1 vode; kad zakipi, voda se odlije i baci, da se odstrani gor­
kost. Lišaj se hladnom vodom propere i ponovo kuha u V 2 I
vode pola sata. Pije se kao kava. Može se zasladiti nekim si­
rupom. Okus napitka može se poboljšati, a djelovanje pojačati,
dodamo li lišaju pri drugom kuhanju jednake dijelove aniša
(Fructus anisi), bijelog sljeza (Althaea officinalis), plućnjaka
(Pulmonaria officinalis), sabljastog trpuca (Plantago lanceola­
ta) i sladića (Glycyrrhiza glabra). Postupak je pripremanja i
upotrebe jednak.
Tinktura od lišaja, ako se uzima 15— 20 kapi u vodi, pri­
je jela, koristi protiv povraćanja koje muči plućne bolesnike
ili se javlja poslije narkoze pri operaciji, od migrene i ođ žuč­
nih napada.

343
 LJEČURA

Sanicuta europaea L. —Um belliferae

Ljek a rn ičk i naziv: Saniculae foliu m , herba, radix

Nalazište: Raste po iskrčenim šumama, sjenovitim kame­

narima i šipražju.

Opis: To je 20— 40 cm visoka, zeljasta, trajna biljka, sjaj­

nih, tamnozelenih, duboko rascijepljenih pilastih listova, gor­
kih i oporih, nasuprotno postavljenih na dugim peteljkama.
B ijeli i crvenkasti cvjetovi skupljeni su na vrhu stabljike u
sitne štitaste cvatove poput glavice. Plodovi imaju po sebi krat-

344
ke kukice, kojima se zakače i raznose, pa se tako rasprostra-
njuju. Korijen je debeo i raste duboko u zemlju. Upotrebljava
se obično list, često cijela biljka, a ponekad korijen.

Sadrži: Zasad se zna da sadrži saponozid i tanin, a vjero­

jatno željezo i nešto kalcija. Ostalo nije još istraženo.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Sabire se pred cvatnju,

i to cijela stabljika, a korijen ljeti i u jesen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Zbog tanina,

koji steže, Iječura se upotrebljava u slučajevima jakih krvavo
sluzavih proljeva, krvarenja iz pluća, čireva želuca i crijeva,
tuberkuloze i žutice, prignječenih i svježih rana.
Lijek se priprema tako da se 3 velike žlice biljke popare "
s 1k 1 kipuće vode i, pošto odstoji pol sata, procijedi. Popije se
u 3— 4 puta prije jela. Može se, također, 50 g biljke popariti s
Va 1 kipuće vode, dodati 1 velika žlica meda, ostaviti da stoji 20
min. pa procijediti. Pije se dvaput dnevno, tj. ujutro i nave­
čer,- po 1 šalica. Budući da suzuje kapilare, izaziva grušavanje
krvi, taloženje bjelančevina i začepljenje krvnih žila, ne valja
da taj lijek uzimaju ljudi koji boluju od skleroze, angine pek-
toris, bubrežnih i sličnih bolesti. II takvim slučajevima treba
se posavjetovati s liječnikom.
Za obloge se 2 dkg biljke popari s l i vode, ili se na svježe
i prignječene rane privije svježe izgnječena biljka, radi zaustav­
ljanja krvarenja.

345
 LJEŠNJAK

Corylus avellana — Betulaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Cory li avellani folia, cortex, oleum

Nalazište: Raste na rubovima šuma, po šibijacima, šika­

rama, livadama, pašnjacima i živicama.
Opis: To je oko 4 m visok drveni grm, čije šibljaste gra­
ne, glatke, sivosmeđe boje, pomalo vise, nagnute u lukovima.
Veliki listovi, ovalno srcoliki, po rubu dvostruko nazubljeni,
na vrhu zašiljeni, a odozdo dlakavi, stoje na peteljkama. Žu­
te rese, koje procvatu prije listova, muški su cvjetovi, puni
prašnika iz kojih se obilato sipa peludni žuti prah kad po-
tresemo drvo, ili kad puhne vjetar, te pada na tučkove ženskih

346
cvjetova, koji, kao skrletnocrveni stupici, vire iz neke vrste
pupova. Ti pupovi procvatu u veljači, da bi se oplodili pelu-
dom iz resa muških cvjetova, izraslih u rujnu prethodne go­
dine. Iz plodnice se tada razvije manji, jajolik, gladak, drve­
nast orah, omotan na donjem kraju zelenom, zvonolikom čas­
kom nazubljena oboda. U drvenoj je ljusci oraha sjemenka,
ukusna i hranjiva, koja se jede.

Sadrži: Kora lješnjaka sadrži oko 5% katehinskog tani­

na, nešto smole, flavonskih heterozida koji joj daju žutu boju,
zatim etarskog ulja, u lišću oko 120 mg% vitamina C, a u
sjemenu oko 50% masnog ulja sa 90% oleinske i linolne kise­
line. Sjemenka sadrži mnogo masti i bjelančevine, zbog čega
služi i za hranu.
Bere se: Ženski cvjetovi cvatu u veljači i ožujku, a muški
u rujnu prethodne godine. Plodovi se beru u rujnu i spremaju
u drvenoj ljusci. •

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kad se kora

lješnjaka kuha u pola vode pola vina, dobije se čaj od kojega
se prave oblozi za otvorene rane od proširenih vena na noga­
ma. U istu svrhu služi i lišće, koje se, kao i kora, prije kuha­
nja sitno izreže. Taj čaj služi i za kupke protiv hemoroida, kao
i protiv proljeva, jer se zbog djelovanja tanina stežu krvne
žile. U ljekarni se priprema ekstrakt i od njega mast za lije­
čenje hemoroida, i to ovako: 10 g ekstrakta od lišća i kore,
10 g lanolina i 25 g masti od pupova topole. Služi kao vrlo
dobra zamjena za skupu i teško dobavijivu američku biljku
Hamamelis Virginijana.

347
 LJOSKAVAC

Physalis alkekengi L. — Solanaceae

L jek a rn ičk i naziv: Pructus Alkekengi

Nalazište: Raste po šikarama, živicama, vinogradima i svi­

jetlim šumama.
Opis: To je oko 50 cm .visoka biljka, jajoliko trouglatih
listova i zvonolikih, zelenkasto-bijelih cvjetova. Plod je crvena
sjajna boba, zatvorena u napuhnutu, uglatu časku naranča-
sto-crvene boje.

Sadrži: karotenoid fizalien, koji daje boju čaški, vitamin

C, kojega u čaški ima oko 800 mg %, a u bobicama oko 100

348
mg °/o, zatim limunovu kiselinu, šećer i malo nekoga još neis­
pitanog alkaloida.

Bere se: Plod sazrijeva u ranu jesen. Kiselkast je i može se

jesti, ali treba paziti da ne dođe u dobir s vrlo gorkom čaš-
kom. Plod se sabire i suši kraj peći ili u pećnici. Kad je suh,
pod prstima šuška, ali mora sadržati svoju crvenu boju.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Suhi plod upo­

trebljava se protiv teškoća pri mokrenju, kroničnog katara
mokraćnog mjehura, pijeska i kamenaca mokraćnog mjehu­
ra i bubrega. Biljka je diuretik — zbog čega liječi od uloga •—•
i laksans.
Čaj se priprema od 20 g suhih plodova koji se kuhaju 1— 2
min. u V2 1 vode ili vina. Pije se u toku dana, u gutljajima. Ne
smije se uzimati mnogo, ni često, ni duže vrijeme, jer traje
želudac.
Dobro je, također, 15 g suhih bobica zdrobiti i kuhati 15
min. u 4 dl vode, ostaviti da stoji 2 sata pa procijediti. To se
popije u dva obroka, tj. polovica prije zajutarka, a polovica
prije večere.
Isto tako, može se 60 g bobica kuhati 5 min. u l i vode,
zatim to ostaviti poklopljeno da stoji još 10 min. na kraju
štednjaka, da ne kipi, pa procijediti. Pije se u malim čašicama
nekoliko puta dnevno.
U toku 10 dana može se svako jutro, prije jela, pojesti
20— 30 zrelih bobica s medom ili pekmezom.
Od 300 g bobica, 2 dl vode i 70 dkg meda skuha se pekmez,
od kojega se svaki dan ujutro prije jela uzima 100 g u toku
10 dana. Jednako je dobro, također u toku 10 dana, svako ju­
tro prije jela popiti 20 g soka od svježih bobica.
Ta je biljka osobito djelotvorna protiv podagre, kad u
mokraćnim solima ima mnogo oksalata.

349
 LJUBICA

V iola odorata L. — Violaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Violae flos, folia, radix

Nalazište: Raste po sjenovitim livadama, šumarcima, grm­

lju, uz plotove i u vrtovima.

Opis: To je mala proljetna biljka vlaknastog podanka s

nadzemnim puzajućim vriježama. Srcoliko lišće, na rubu na-
rovašeno, ima duge peteljke. Mirisni su cvjetovi poljskih lju­
bica tamnomodri, ponekad bijeli, na dugim peteljkama, a vrt­
nih ljubica tamnomodro-ljubičasti, veći i još mirisniji.

350
 Sadrži: salicilnu kiselinu, alkaloid violin, sličan ametinu,
kojega ima u ipekakuani, heterozidnu modru boju, eterično
ulje i neke soli.

Bere se: Cvate od ožujka do svibnja. Korijen se bere rano,

na početku proljeća, cvijet kad procvate, a list kad potpuno
naraste, dakle ljeti. Najljekovitiji je cvijet.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Posušeno cvi­

jeće liječi od upale grla, dušnika i bronhija, izazvane nazebom,
zatim od upale krajnika, od glavobolje, nesanice, atsme, tuber­
kuloze, nadimanja, podagre, gihta, kožnih osipa, ospica, šar-
laha, škrofula i katara pluća, stimulira znojenje, potiče na
povraćanje, čisti krv.
Čaj koji se priprema tako da se 50 g svježeg ili 10 g su­
hog lišća kuha 5 min. s 1 kavskom žličicom meda u 2,5 dl
mlijeka, pa se to ostavi poklopljeno da stoji 15 min., a pije se
svaki sat po 1 velika žlica u toku 4— 6 tjedana, pomaže osobito
protiv hripavca u male djece i protiv nadutosti (meteorizma).
Protiv astme služi čaj od 10 g lista ljubice, poparenog s
2,5 dl kipuće vode, uz dodatak 1 velike žlice meda. Pije se u
toku 2— 3 tjedna, triput dnevno po 1 šalica. Taj se čaj može
primijeniti i kao oblog u slučaju osipa na glavi novorođen­
četa, a kod anginoznih upala grla dobro je njime grgljati.
Protiv glavobolje priprema se čaj tako da se 1 velika žlica
mješavine od 10 g lišća ljubice i 10 g metvice (Mentha pipe­
rita) popari s 2,5 dl kipuće vode, ostavi da stoji 10 min. i
zatim se procijedi. Pije se triput dnevno po 1 šalica. Lišće lju­
bice, kuhano u mlijeku, liječi od katara pluća.
Kad 100 g cvijeta ljubice, 1,5 kg kandisa i lh kg meda
prelijemo s l i kipuće vode, zatim to ostavimo da stoji 12 sati
dobro poklopljeno, a nakon toga procijedimo pod pritiskom
kroz platno, dobivamo sirup. Po 1 kavska žličica toga sirupa
dodaje se šalici čaja od ljubičina lišća, pa se to pije svaki
sat ili 2 sata po gutljaj, radi omekšavanja sluzi i lakšeg iskaš-
Ijavanja kod bronhitisa i tuberkuloze, a pomaže i u groznici.
Radi izazivanja povraćanja u slučaju otrovanja hranom
i si., kuhat ćemo 20 g cvijeta ljubice u 3 dl vode dok se ne
pokuha na polovicu; od toga se svakih 15— 30 min. pije po 1
velika žlica. To će izazvati i 2— 3 stolice.

351
 Cvijet ljubice ukuhan s kandisom i medom kao slatko
pomaže i u teškim slučajevima tuberkuloze. Uzima se svaki sat
ili 2 sata po 1 velika žlica. Radi lakšeg izbacivanja sluzi kuha se
5 g korijena ljubice u 2 dl vode 5 min., ostavi da stoji 10 min.,
procijedi i zasladi s 50 g sirupa. Uzima se 5— 6 velikih žlica na
dan.
Brzo i lako dijete će preboljeti ospice, šarlah i si. ako
mješavinu od 1 dkg svježeg ili 20 g suhog cvijeta, lišća ili vrije-
ža ljubice, po 20 g lišća kuniće (Achilea millefolium), kadulje
(Salvia officinalis), niske vodene metvice (Mentha aquatica) i
% kg meda prelijemo s 1,5 1 kipućeg mlijeka, zatim ostavimo
poklopljeno da stoji 15 min., nakon toga procijedimo i svaki
sat dajemo djetetu po 1 veliku žlicu.
Ako se 3 dkg svježeg ili 1 dkg suhog korijena i lišća ljubice
kuha th sata u l i vinskog octa, ili se korijen moči u octu 12
sati pa zatim kuha 10 min., dobiva se sredstvo za obloge koji
liječe od gihta i podagre. Samo lišće ljubice, zdrobljeno i pri­
vijeno na čelo i zatiljak, liječi od migrene; otekline splašnja-
vaju kad se njime oblažu, ali, kad se lišće ugrije, treba ga
zamijeniti svježim.
Protiv upale bubrega i mokraćnog mjehura djelotvoran
je čaj od 10 g suhog cvijeta, poparenog s l i kipuće vode, a
30 g praška od ljubičina korijena, ako se uzima svaka 2 ili 4
sata koliko stane na vrh noža, zamjenjuje u svim navedenim
slučajevima sirup od ljubice.

352
MAK PITOMI
PAPAVER SOM NI FIiR U
M A L IN A
RUBUSIDAEUS
m
MASLAČAK
TARAXACUM OFFICINALE
M A T I Č N J A K M ELLISSA O F F IC IN A LIS
MAŽURAN DIVLJI ORIGANUM VULGARE
/ MEDVETKA
ARCTOSTAPHYLOS UVA URSI
 •f

METVICA PAPR EN A MENTHA PIPERITA

>
i

J
*

MRAZOVAC
COLCHICUM
AUTUMNALE

I
 LJUPCAC

Levisticum officin ale K och. Um belliferae

-—

Ljek a rn ičk i naziv: L evistici radix, fructus, folia

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima, a ima ga i divljeg uz

ograde i po planinama.

Opis; To je zeljasta, oko 2 m visoka biljka, prugaste, šup­

lje, granate stabljike i sjajnih, dvostruko perastih, dugoljastih
naopako jajolikih listova, pilasto nazubljenih. Cvijet je prljave
svjetložute boje, s 5 latica, 5 prašnika, jakog i ugodna mirisa,
poredan u štitac. Plod je plosnat, oštrih rebara. Korijen je
mesnat i crvenkast.

23 Zlatna knjiga ljekovitog bilja i c i

 Sadrži: jabučnu kiselinu, tanin, 1% eteričnog ulja s ter-
pineolom, smolu, gumu, šećer i škrob, a u Ušću ima i do 100
mg % vitamina C.

Bere se: Cvate od lipnja do kolovoza, a u listopadu se

sabire korijen aromatična okusa. Korijen starih biljaka vadi
se u proljeće, lišće i mladi vršci stabljike ljeti, a sjemenje u
listopadu.
Ljupčac je ugodan, aromatičan i neškodljiv diuretik (sti­
mulira mokrenje), stomahik (regulira probavu) i karminativ
(istjeruje plinove), pa se često kombinira s drugim štitarica-
ma u liječenju probavnih, dišnih i mokraćnih organa.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od korije-

■ na poboljšava cirkulaciju krvi u probavnim organima, reguli­
ra stolicu i istjeruje plinove. Pomaže kod vodene bolesti, kro­
ničnih srčanih bolesti, olakšava iskašljavanje, potiče mokrenje,
čisti kožu. Pomiješan s jednakim dijelovima aniša (Fructus
anisi) i komorača (Fructus foeniculi) liječi od žutice, čisti bu­
brege i oslobađa od glista ako se pije ujutro natašte i nave­
čer prije spavanja po 1 šalica čaja od te mješavine; koji se
priprema tako da se 1 velika žlica bilja prelije s 2,5 dl kipuće
vode. '
Sjemenke ljupčaca samljete u prah pomiješane s jednakim
dijelovima sjemenki aniša i komorača, i s isto toliko cimeta i
šećera, smanjuje naduvenost trbuha. Uzima se dnevno po 1
kavska žličica u vinu. To sredstvo djeluje i protiv nervoze, jača
želudac i regulira probavu. Isto se postiže i mješavinom jed­
nakih dijelova u prah stučenog sjemena ljupčaca, komorača,
despika (Lavandula špica) i cimeta. Uzimaju se triput dnevno
2—3 kavske žličice tog praha u čašici vina, i to ujutro natašte,
u podne i navečer.
Prah od suhog korijena, koliko stane na vrh noža, ili 1
kavska žličica svježeg, sitno naribanog korijena, pomiješa se s
1 kavskom žličicom naribanog hrena, 1 velikom žlicom meda
i 1 velikom žlicom maslaca. Uzima se triput dnevno po 1 ve­
lika žlica, poslije jela, kao lijek protiv tuberkuloze.
Protiv upale mokraćnih putova služi ovako pripremljeni
lijek: 2 velike žlice mješavine od po 20 g korijena ljupčaca,

354
lista breze (Betula alba), lista medvjeđeg grožđa (Folia uvae
ursi), lanenog sjemena (Semen lini) i kilavice (Herniaria glab­
ra) popare se s 3 dl kipuće vode, zatim to stoji 2 sata pa se
procijedi. Pije se triput dnevno po 100 g poslije jela.
U slučaju upale grla dobro je grgljanje vinskim octom u
kojemu se kuhalo lišće ljupčaca s medom.
Cijela stabljika, zajedno s korijenom i sjemenjem, svježa
ili sušena, moči se 16 sati u vodi, zatim se u toj vođi kuha
poklopljena 1h sata, pa se procijedi i doda vodi za kupelj.
Takva kupelj pomaže protiv grčeva maternice i bolova od
žučnih kamenaca, jača živce, čisti kožu i kroz njene pore od­
stranjuje loše sokove iz tijela, koristi malaksalima i rekonva­
lescentima, a ženama regulira menstruaciju i uklanja bijeli
cvijet. U tom slučaju, uz kupku, žene treba i da piju dnevno
po 1— 2 šalice čaja od korijena. Ako je korijen svjež, uzme se
30 g i popari s 2,5 dl kipuće vode, ostavi da stoji 10 min., zatim
se procijedi i pije; ako je korijen osušen, uzme se 3 g, moči se
u 2,5 dl vode 12 sati, u toj se vodi zatim kuha 15 min., pa se
procijedi i pije.
' Ako se u 12,5 dl vina i 12,5 dl vode kuha 10 min. 2 g kori­
jena ili sjemena ljupčaca, 1 g rutice (Ruta graveolens), tri na­
rezane smokve i 1 velika žlica meda, to se pije svaka 2 sata po
1 velika žlica, radi liječenja od teškog kašlja i bolova u pr­
sima.
Radi pospješivanja probave, čišćenja bubrega, protiv žu­
tice, glista i nadutosti od vjetrova, treba u 2,5 dl mlijeka 10
min. kuhati mješavinu od 2 g korijena ljupčaca, 1 kavske žli­
čice samljetog sjemena komorača 1 velike žlice samljetog sje­
mena despika ili aniša; pije se toplo, triput dnevno po 1 ša­
lica, poslije jela. ’

355
 L U K O B I Č N I

A lliu m cepa L. Liliaceae

—

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a k op eji

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima i na poljim a poljoprivred­

nika.

Opis: im a prilično velike lukovice, okrugle i šuplje, tam-

nozelene listove u obliku, cijevi, visoku stabljiku s bijelim cvje­
tovima u obliku kuglastog štitca na vrhu. Cvate u svibnju i
lipnju. Upotrebljavaju se lukovice.

356
 Sadržiš celulozu, bjelančevine, šećer, sluz, fosfor, ispara-
vajuće sumporne heterozide, od kojih luk ima miris, okus i
Ijutinu, zatim organske kiseline i njihove soli, mineralne soli,
pektin, provitamin A (karoten), vitamine B i C, fermente oksi-
dazu i diastazu, te bakteriostatske i baktericidne fitoncide,
koje smatraju antibioticima viših biljaka. Sadrži i jednu esen­
ciju, koja potiče na lučenje nadbubrežnu žlijezdu.

Bere se: u jesen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Sumporni he-

terozidi luka izlučuju se putem pluća i olakšavaju iskašljava­
nje. Luk je diuretik, laksans i antidiabetik. Jača rad srca, širi
krvne žile, pa time snizuje krvni tlak. Potiče rad crijeva (peri­
staltiku). Sušenjem luk gubi ljekovitost, pa treba uzimati si­
rov. Uklanja nesanicu, razrezan i stavljen pod nos budi iz ne­
svijesti. Zbog fosfora što ga sadrži jača moć mišljenja, pa ko­
risti intelektualnim radnicima i nervoznim ljudima.
Kad se V 2 kg sitno isjeckanog luka kuha u l i vode s Va
kg kandisa ili crnog šećera, pa se još toplome dodaju 2— 3
velike žlice meda, to liječi od kašlja i katara dišnih putova ako
se pije svaki sat po 1 velika žlica. Dobro je V 2 kg očišćenog
i narezanog luka staviti u l i vode, dodati 80 g meda i 400 g
kandisa, pa polako kuhati 3— 4 sata, na kraju kuhanja dobro
promiješati da šećer ne ostane na dnu, zatim ohladiti, pro­
cijediti i zatvoriti u staklenku. Pije se po 1 čašica ujutro i na­
večer. Taj je lijek djelotvorniji ako se uzima topao: liječi od
kašlja, koji ponekad prestane odmah, a ponekad tek pošto se
pije mjesec dana. Zatim liječi od promuklosti, upale krajnika
i pospješuje iskašljavanje. Bolesti pluća i bronhi ja sprečava­
mo ako svako jutro, natašte, pojedemo po 1 glavicu luka.
Protiv suhog kašlja dobro je mekano pečeni luk pomiješati
s jednakom količinom kozjeg mlijeka i meda; uzima se svakih
pola sata po 1 velika žlica.
Radi pospješivanja mokrenja treba 2— 3 glavice luka ku­
hati u l i vode sa 6 velikih ž lic i meda i piti svaka 2 sata po
3— 4 velike žlice. Još bolje djeluje ako se jednaki dijelovi
luka, peršina (Petroselinum sativum) i celera (Apium graveo-
lens) kuhaju s medom u vodi, pa od toga pije, toplo, po 1
mala šalica 4— 5 puta dnevno.
 Protiv vodene bolesti treba 3 glavice luka kuhati s gran­
čicom ružmarina, ili 1 velikom žlicom suhog ružmarinova lišća,
u 2,5 dl vode i 2,5 dl bijelog vina. Pije se svaki sat po 1 velika
žlica. Vrlo je djelotvorno!
Iscijeđen sok luka, pomiješan s jednakom količinom ra­
kije, uklanja vjetrove i otvara stolicu. Pije se dnevno 2— 3
rakijske čašice. Iscijeđen sok luka ublažuje bol, pa se njime
oblažu i mažu prignječene rane i vruće otekline, a na gnojne
rane i čireve, dobro oprane jakim odvarom luka i vatom dobro
osušene, stavlja se mekano ali dovoljno pečeni luk, pomije­
šan sa svinjskom mašću. I kuhani sok luka liječi od teških
opeklina, ako od njega pravimo obloge. Protiv visoke tempe­
rature stavlja se na šiju i tabane narezan, posoljen i dobro
pouljen luk. Oblog se mijenja čim se ugrije. I glavobolja ne­
stane ako na čelo i sljepoočnice stavimo narezan luk. Iscijeđen
sok, ukuhan s medom u sirup, liječi od upale grla, promuklo-
sti, kašlja i prsobolje; uzima se svaka 2 sata po 1 kavska žliči­
ca, a njime se i grglja. •. . ■' " •
Protiv dječjih glista uzimaju se dnevno 3 velike žlice mli- ■
jeka u kojemu je kuhan luk i češnjak: ujutro natašte i nave­
čer prije spavanja. Taj se uvarak upotrebljava i za klistir.
Pije li se triput dnevno po 1 šalica toplog mlijeka u kojemu
je kuhan luk, prestat će bolovi u maternici i u trbuhu.
Protiv grušanja krvi i začepljenja koronarne arterije treba
u pećnici ispeći glavicu luka i pojesti u podne i navečer, s
nekoliko kapi ulja, prije jela. Kura traje mjesec dana.
Protiv kašlja, bolova u prsima, slabog teka, loše stolice, ‘
različitih čirića po tijelu, bljedoće, tromosti i plućnih bolesti
treba u toku 30— 40 dana natašte jesti po glavicu luka s crnim,
raženim ili kukuruznim kruhom.
Kad se u Vs 1 mlijeka skuha glavica narezanog luka s 1 ve­
likom žlicom vrcanog meda, pa se time 4— 5 puta dnevno peru.
upaljene i krm eljive oči, one će ozdraviti. Ječmenac, dok s e ,
još stvara, brzo nestaje ako se na nj stavi samo mali komadić
luka. •' . " "
Krvarenje iz nosa odmah stane kad se tanko narezan luk
stavi na vratne žile.
Bradavice nestaju, a bolovi od uboda pčela, osa ili stršena
prestaju kad se više puta dnevno ta mjesta nataru lukom ili

358
njegovim sokom. Trganje će u uhu prestati kad u uho stavimo
prženi topli luk, a insekti koji su ušli u uho izlaze kad se u
uho ukapa sok od pržena luka, pomiješan s malo ulja i soli.
Ako se koža glave više puta dnevno natare lukom, kosa za
neko vrijem e poraste. Ranu od ugriza otrovnih životinja treba
obložiti lukom, i ne treba se bojati posljedica. Luk ispečen na
žeravici s pepelom pa zamočen .u med treba pojesti da bi pre­
stalo gušenje od kašlja. Ako dojilja nema mlijeka, dobro je
da jede luk i zalije ga čašicom rakije.
Naj okorjeli je kronične prsne katare uklonit će 3— 4 ve­
like žlice soka od luka, koje se uzimaju svaki dan prije jela
u toku mjesec dana.
Protiv ovapnjenja žila treba češće jesti narezan luk i jed­
naku količinu češnjaka pomiješane s mekanim kravljim si­
rom, ili naribane u juhi ili ulju.
Žuljevi, tzv. kurje oči, nestaju ako se glavica luka presije­
če na polovicu i moči u vinskom octu 3— 4 sata, pa se prije
spavanja dobro priveže na svaki žulj. Ujutro treba ostrugati
omekšali dio žulja. To se ponavlja nekoliko večeri, dok se žu­
ljevi sasvim ne izgube.
Luk narezan na ploške i privijen na zamrznute noge ubla­
žuje svrbež i oživljava ozeblo tkivo.
Od drugih vrsta luka sličnih svojstava najpoznatije su:
poriluk (Allium porrum), aršlama (Allium fistulozum), divlji
luk (Allium ursinum), lučac (Allium ampeloprasum), balučka
(Allium vineale) i dr. Neke se od tih vrsta upotrebljavaju kao
variva i začini. Im a i jedna otrovna vrsta luka: to je primor­
ski luk (Scilla maritima).

359
 MAĆUHICA .

V iola tric o lo r L.
— Violaceae
L jek a rn ičk i naziv: H erba violae tricoloris

Nalazište: Raste po poljima, suhim livadama, rubovima

šikara i vrtovima.

Opis: To je nizak, razgranat grmić, koji naraste do 25 cm,

trouglate, šuplje stabljike, s dugoljastim, po rubu zupčasto
narovašenim, srcolikim i jajastim, širim, nego dugim listovima.
Iz pazušaca izlaze trobojni cvjetovi, obično žute ili bijele bo­
je, s modrim, ljubičastim ili smeđecrvenim šarama, na dugim
peteljkama.

360
 Sadrži: Svježa biljka sadrži tanin, soli magnezija i kal­
cija, eterično ulje s metil-salicilatom, salicilni heteroziđ, slo­
bodnu salicilnu i neke druge organske kiseline, sluz, šećer i
saponin, heterozidne boje rutozid (žuta), violakvercitrozid
(modra), i violanozid (smeđa), oko 250 mg % vitamina C i
karotenoidne boje: violaksantin, auroksantin, flavoksantin i
zeaksantin.

Bere se: Cvate od travnja do kolovoza, a uzgajana u vrto­

vima i do jeseni. Upotrebljava se čitava biljka s cvjetovima i
lišćem. Ubire se ljeti, dok ima lišća. Mogu se sabirati i samo
cvjetne latice koje se suše na zraku u hladu. Za lijek se upo­
trebljava samo divlja, poljska maćuhica, sitnih cvjetova s mo­
drim ili ljubičastim šarama.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Liječi od kož­

nih bolesti, škrofula, reume, čisti bubrege. Ne valja je uzimati
dugo jer izaziva povraćanje i proljev. Potiče i znojenje.
Sredstvo za čišćenje krvi, poticanje mokrenja i znojenja i
za pospješivanje stolice priprema se ovako: Jedna velika žlica
mješavine jednakih dijelova lišća i cvijeta maćuhice, rusoma­
če (Capsella bursa pastoris), mišljakinje (Stellaria media), ki­
čice (Erythraea centaurium) i preslice (Equisetum arvense)
stavi se u 2,5 dl vode koja vrije, poklopi, ostavi da stoji 10
min. i zatim procijedi. Pije se u gutljajima, 1— 2 šalice u toku
dana. To liječi od upale mokraćnog mjehura i odstranjuje bol
pri mokrenju. Kao oblog isti čaj liječi od osipa ekcema, lišajeva
i od škrofuloze.
Za liječenje od psorijaze treba 20 g biljke s cvijetom pre­
liti s 1/s 1 kipuće vode, pa u tom odvaru namočiti krpe i obložiti
oboljela mjesta na koži.
Čajem od maćuhice grgljam o u slučaju upale krajnika, a
pijemo ga protiv kroničnog bronhitisa, bolova u prsima što ih
izaziva kašalj, i protiv grčeva u želucu.
Dobar je čaj koji se priprema tako da se 3 velike žlice
biljke s cvijetom kuhaju 15 min. u 4 dl vode, zatim se to pro­
cijedi, a pije se triput dnevno poslije jela. Radi boljeg okusa
može se zasladiti sirupom od malina, višanja, ribizla ili li­
muna.

361
 Sirup se priprema tako da se 100 g biljke kuha 2 sata pok­
lopljeno u 1,5 1 vode, procijedi se, doda 2,5 kg šećera, ponovo
kuha 10 min,, i zatim procijedi kroz platno. P ije se 3— 4 puta
dnevno po 1 velika žlica poslije jela.
Čaj protiv velikog kašlja priprema se tako da se 3 velike
žlice mješavine od po 20 g maćuhice, bazge (Sambucus uigra),
rosulje (Drosera rotundifolia), lista pitoma kestena (Castanea
sativa) i lista trpuca (Plantago lanceolata) kuhaju 5 minuta u
Vs 1 vode, naravno, poklopljeno. Pošto se to procijedi, zasladi
se medom. Pije se svaki sat po 1 velika žlica, a djeca piju po
1 kavsku žličicu.
■ Budući da maćuhica u većoj količini djeluje i otrovno,
njezine pripravke treba uzimati pod nadzorom liječnika.

362
 M A K D IV L J I I L I TURČINAK

Papaver rhoeas L. — Papaveraceae

L jek a rn ičk i naziv: Flos Rhoeađos

Nalazište: Raste po žitnim poljim a između pšenice, uz

putove, željezničke nasipe i po neobrađenom zemljištu kao
korov.

Opis: To je jednogodišnja biljka, visoka oko 50 cm. Slična

je pitomom, vrtnom maku, samo je slabijeg uzrasta. Cvjetovi
su žarkocrveni.

Sadrži: alkaloid readin, sluz, gumu, crvenu boju, šećer i

minerale. Nema morfina ni opijumskih alkaloida. Infuzum po­

363
crveni s razblaženom kiselinom (limunom), posmeđi s bazama
(soda bicarbona), a pozeleni s koncentriranom sumpornom ki­
selinom, jer nastaje antocijanin.

Bere se: Za lijek se beni samo crvene latice. Oprezno se

otkidaju i brzo suše na suncu ili kraj peći. N e smiju se rakom
prevrtati ni dirati, jer tada pomodre i gube ljekovitost.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Glavna je lje­

kovita tvar sluz. Ulazi u sastav plućnih čajeva, liječi od kro­
ničnog bronhitisa, stišava kašalj i grčeve želuca, pomaže kod
upale porebrice s gnojenjem i upale krajnika.
Sirup priprema se tako da se 100 g cvijeta popari s 1,3
1 kipuće vode, u to se iscijedi pol limuna, poklopi se, nakon 8
sati ocijedi, doda 2,5 kg šećera i stavi da prokipi. Djeci do
15 mj. daje se 5 g toga sirupa, do 3 godine po 10 g, do 5 godina
po 20 g, a do 10 godina po 30 g dnevno. Da se ne pokvari,
sirup se može, kad se ohladi, razdijeliti u male bočice od po
10 0 ili 200 g, dobro zatvoriti i spremiti na hladno mjesto.
Dobro je 2 velike žlice mješavine od po 25 g cvijeta maka
divljeg i bijelog sljeza (Althaea officinalis), osušenog ribiza (Ri­
bes rubrum), malina (Rubus idaeus) i višanja (Prunus cerassus)
kuhati 15 min., poklopiti i ostaviti da stoji 2 sata, zatim pro­
cijediti i zasladiti medom. Pije se svaka 2 sata i to po 1 veliku
žlicu uzimaju odrasli, a po 1 kavsku žličicu djeca.
Dobar je i čaj od 1 kavske žličice suhog cvijeta divljeg
maka, poparene s 2 dl kipuće vode.

364
 M A K P I T O M I

Papaver som niferum L. Papaveraceae

—

L jek a rn ičk i naziv: O pium

Nalazište: Mak se uzgaja u vrtovima kao ukrasna i hra­

njiva, a na plantažama kao ljekovita i industrijska biljka.

Opis: Od V 2 do 1 m visoka stabljika, razgranala, krupnih,

kovrčavih, srebrnobijelih listova, ima lijepe, dosta velike cvje­
tove, obično bijele boje, s tamnom pragom pri dnu cvjetnih
latica. Oni izbijaju iz svakog struka stabljike, a ima ih od

365
1 do 20. Iz njih se razviju glavice ili čahure pune sitnog ljubi-
často-sivog sjemena. To je plod.

Sadrži; Najvažniji je sastojak maka opij. U njemu ima

oko 26 alkaloida, kao npr. morfina, kodeina, papaverina, te-
baina, neopina, laudanina, gnoskopina, ksantalina, rhoeadina,
mekonina, merceina i drugih, zatim sluzi, gume, pektina, šeće­
ra, masnih tvari, smole, voska, bjelančevine, mekonske, mli­
ječne i malo sumporne kiseline, te nekih mineralnih soli.

Bere se: Mak cvate u svibnju i lipnju. Opij se dobiva zare-

zivanjem nezrelih glavica maka, 10— 15 dana poslije opadanja
cvjetnih latica, čim se pojave smeđi koluti ispod gornjeg ruba
glavice i iznad prstenastog odebljanja na prijelazu glavice u
stabljiku. Iz zareza curi bijeli, mliječni sok, koji na zraku
potamni i skrutne se u gnjecavu masu. Od nje se prave kruščići
i suše na zraku, a zatim šalju na preradu za dobivanje lije­
kova. Opij je osebujna narkotičnog mirisa i vrlo gorkog pone­
što ljuta okusa. Sjeme maka nije otrovno. Sadrži oko 50%
masnog ulja, 20% bjelančevine, zatim sluzi, lecitina i pentoza-
na, a nema alkaloida, pa se smatra hranjivim, i od njega se
često prave kolači.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Opij se upo­

trebljava za umirenje bolova, kao sredstvo za spavanje — ali
samo onda kad je uzrok nesanici jaka bol ili kašalj, zatim
protiv jakih grčeva od žučnih i bubrežnih kamenaca, pa kao
ekspektorans (sredstvo za iskašljavanje) u vezi s ipekakua-
nom (Pulvis ipecacuanhae opiatus) itd. Ali, bez kontrole liječ­
nika primjena opijata je apsolutno zabranjena, zbog jake
otrovnosti opija, u kojemu m orfij narkotizira određene mož­
dane sfere, smanjuje frekvenciju disanja, ublažuje kašalj i di-
spneju, a smrt uzrokuje paraliziranjem centra za disanje, izazi­
vanjem potpune nesvijesti i oštećenjem centra za krvotok, koje
dovodi do kolapsa. Papaverin djeluje na glatku muskulaturu,
kodein brzo i jako djeluje na refleks kašljanja i može zamije­
niti m orfij, tebain djeluje na toničke grčeve i tetaniju, narko-
tin potpomaže i pojačava djelovanje m orfij a, a slično djeluju
i ostali alkaloidi.
Znaci su akutnog trovanja opijem: vrtoglavica, težina u
glavi i potpuna malaksalost koja nastupa već 1h — 1 sat na­

366
kon ulaska otrova u organizam, zatim čovjek tone u san iz
kojega se ne može probuditi i napokon pada u komu. Disanje
se uspori do 5, pa čak i na 2 udisaja u minuti, zjenice se posve
suze, nastaje cianoza, puls oslabi dok ga naposljetku više ne
možemo napipati, a temperatura se tijela naglo i jako snizi
zbog paralize centra za disanje i temperatura.
U takvu slučaju hitno treba pozvati liječnika. Minute su
dragocjene. Dok liječnik ne stigne, neprekidno davati umjetno
disanje, dovoditi što više kisika (otvoriti širom sve prozore),
ako je moguće dati bolesniku da p ije crnu kavu, ili mu dati
atropinski preparat kao intidot morfiju, ili adrenalinski koji
poboljšava krvotok. Tijelo treba dobro zagrijati.
Za liječenje je najprikladnija tinktura, koja se 5 puta ] c .-
rijedi destiliranom vodom, a uzima se najviše po 15 kapi
put dnevno poslije jela. Za djecu se pravi sirup od 10 g opije-
ve tinkture, 30 g 60 postotnog alkohola, 3,4 dl destilirane vode
i 64 dkg šećera. Tog se sirupa djeci u 1. godini života daje
5— 10 kapi, u 2. godini 10— 20, u 3. godini 20— 30, a od 4— 6
godine pola kavske žličice. — Te lijekove neka pripremi samo
ljekarnik.

367
 M A L I N A -

Rubus idaeus L. Rosaceae

—

L jek a rn ičk i naziv: R u b i iđaei foliu m , fru ctus

Nalazište: Raste po grmlju i šumama, a uzgaja se i u vr­

tovima. >■

Opis: To je prilično visok, uspravan, granat, bodljikav

grm. 1 donji su i gornji listovi perasti, na donjoj strani pokriti
finim dlačicama. Plod je crvena boba, od koje se pravi mali-
novac.

368
 Sadrži: U plodu, koji sadrži 70— 90% soka, ima 2% limu­
nove i jabučne kiseline, a nešto i mravlje; zatim šećera, pekti-
na, mirisnih tvari, crvene boje i vitamina C, pa flavonoida, ta­
nina, kalcija, natrija i nešto alkaloida.

Bere se: Cvate od lipnja do srpnja, a upotrebljavaju se

mladice s cvatovima, lišće i plodovi.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Malina je do­

bar adstringens, pa se uzima protiv proljeva. Lišće maline po­
miješano s jednakim dijelovima lišća kupine (Rubus frutico-
sus), jagode (Fragaria vesca), ogrozda (Ribes grossularia) i ri­
bizla (Ribes rubnim) čini tzv. »sirotinjski čaj«, koji, među­
tim, po svom sastavu i sadržaju vitamina nije nipošto siro­
mašan. Vitaminski osobito vrijedan čaj daje mješavina od po­
sušenih malina, šumskih jagoda (Fragaria vesca), borovnica
(Vaccinium myrtillus), šipaka (Rosa canina): 1 velika žlica te
mješavine popari se s 2,5 dl kipuće vode, poklopi pa odstoji
10 min., a zatim se procijedi. Pije se zaslađen medom.

Čaj od malinova lišća služi za obloge i ispiranje lišajeva,

osipa i upaljenih očiju. Kad mu se doda med, taj čaj omekšava
sluz dišnih organa, pa olakšava iskašljavanje, potiče znojenje
i tako pomaže u liječenju od gripe i nazeba. Protiv vrbanca
pije se triput dnevno po 1 šalica toplog čaja od zdrobljenih
cvjetova, kuhanih s medom 5 minuta.

Zreli plodovi osvježuju i jačaju rekonvalescente, starce,

djecu i umorne. Sok od malina, pomiješan s vinom ili jabuko­
vačom, jača srce i oživljuje starije ljude. Sirup od malina, raz­
rijeđen vodom, osvježuje i jača obrambene snage organizma
u slučaju oboljenja od šarlaha, osipa, griže i groznice.

Sirup se priprema tako da se u Vs 1 malinova soka stavi

87,5 dkg bijelog šećera; kad se šećer potpuno otopi, sok se
procijedi, spremi u boce i ostavi na hladnom mjestu.

Protiv grozničavih stanja upotrebljava se i ocat od malina.

Priprema se tako da se 300 g malina namoči u 2,5 dl vinskog
octa, ostavi da, uz povremeno mućkanje, stoji 10 dana, zatim
se procijedi i, zatvoreno u boce, pohrani na hladno mjesto za
slučaj potrebe. Može se piti po 1 rakijska čašica triput dnev-

24 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja

369
no, u slučaju groznice i temperature, a dobro je od toga stav­
ljati i obloge oko zapešća, stopala i čela ako je temperatura
vrlo visoka, a na bolna mjesta kad je riječ o žučnim i trbuš­
nim bolestima. U istu svrhu služi i rakija od malina.
Lišće i plod upotrebljavaju se i protiv akutnih i protiv
kroničnih bolesti, pa čak i protiv raka na jeziku i hemoroida.

370
 M A S L A Č A K

Taraxacum officin ale Web. Com positae —

L jek a rn ičk i naziv: Taraxaci radix, folia

Nalazište: Raste na vlažnim livadama, travnjacima, paš­

njacima, brežuljcima, šetalištima i vrtovima kao korov.

Opis: To je trajna, zeljasta biljka s vrlo razvijenim kori­

jenom iz kojega izrasta rozeta krupno pilasto nazubljenog liš­
ća, dugoljastog i na vrhu proširenog, bez stabljike. Iz sredine
rozete izdiže se do 30 cm visoka cvjetna stapka, bez lišća,
okrugla, šuplja, nerazgranata, na čijem je vrhu zlatnožuti

371
glavičast cvat, sastavljen od mnogih jezičastih cvjetova. Kad
latice cvijeta otpadnu, ostaju sjemenke s perjanicom u obliku
prozirne kugle (lampion), koje vjetar lako raznosi. Biljka je
gorka i puna mliječnog soka k oji curi čim se biljka otrgne.
N ije otrovna. Korijen je vretenast, valjkast, prilično debeo
i oko 20 cm dug, iznutra bijel, izvana crn, pun mliječnog
soka.

Sadrži: željezo, natrij, fosfor, kalij koji mu daje diuretič-

ko svojstvo, kremičnu kiselinu, saponin, gorke heterozide: ta-
raxacin i taraxacerin, holin, eterično ulje, .smolu, masne kise­
line, inulin, šećer, encime, fitosterol, inozit, terpenske alkohole
taraxasterola i betaamirin, bjelančevine i vosak.

Bere se: Cvate od proljeća do jeseni. Za lijek se beru ko­

rijen i lišće: korijen potkraj ljeta i na početku jeseni, je r je
tada najgorči i najljekovitiji, pun mliječnog soka, a lišće prije
cvatnje. Odrvenjen i iznutra cm korijen ne valja!

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Zbog svoje gor-

kosti maslačak pojačava tek i probavu. U slučaju atonije crije­
va i dispepsije služi kao blagi laksans, a i kao diuretik. Pri­
m jenjuje se kao čaj ili ekstrakt. U rano proljeće služi kao sa­
lata koja čisti krv, potiče na mokrenje i odstranjuje bolove od
žučnih i jetrenih bolesti. Salata se priprema od svježeg mla­
dog lišća, ubranog prije cvatnje, i korijena, rezanog na tanke
ploške; začinjena je uljem i limunovim sokom, a jede se tek
pošto tako odstoji 4 sata. Ta salata stvara, razrjeđuje, čisti i
popravlja krv, liječi od eksudativne porebrice, vodene bolesti
i skorbuta.
Svježi sok od maslačka popravlja stanje i najtežih boles­
nika; koristi protiv bolesti jetre, bubrega, slezene, mokraćnog
mjehura, protiv hemoroida, grozničavih stanja, slabokrvnosti,
nesanice, glavobolje, osipa, čireva, zatvora stolice i zaostale
menstruacije. Pospješuje protok žuči iz otečene jetre, pomaže
izlučivanje pijeska i kamenaca iz žučnog mjehura, potičući mo­
krenje odstranjuje iz tijela sve otrovne tvari, čisti sluznicu
pluća, želuca i crijeva.
Radi liječenja od žučnog kamenca treba 3 velike žlice m je­
šavine od po 40 g korijena maslačka i vodopije (Cichorium

.372
intybus) i 20 g metvice (Mentha piperita) popariti s Va 1 kipuće
vode, poklopiti i ostaviti da stoji 2 sata. Pije se svaka 2 sata
po 1 velika žlica.
U slučaju otežanog mokrenja valja 3 velike žlice mješavine
od po 30 g maslačka, preslice (Equisetum arvense), kilavice
(Herniaria glabra) i 10 g svile kukuruza (Stigmata maydis) po­
pariti s Va 1 kipuće vođe, poklopiti, ostaviti da stoji 2 sata, i
zatim procijediti. Pije se 4 put dnevno po 1 šalica, i to: u 8
sati ujutro, u 12, u 4 poslije podne i u 8 navečer, poslije jela.
Pije li se 4 tjedna po 1 velika žlica svježe iscijeđenog
soka, biljke s korijenom 4 put dnevno; ili se po 2 velike žlice
toga soka stave u 2,5 dl kozjeg mlijeka, doda 1 kayska žličica
meda, pa popije ujutro natašte; ili se umjesto kozjega uzme
kravlje mlijeko, pa se 1 šalica pije u gutljajima u toku dana
— sve će to popraviti stanje bolesnika i onda kad je već svaka
nada izgubljena. Preporuča se osobito onima koji boluju na
jetri, bubrezima, slezeni, mokraćnom mjehuru, zatim od žutice,
hemoroida, groznice i anemije, reume i glavobolje.
Žučni pijesak i kamence odstranjuje mješavina od 100 g
svježeg soka od maslačka, 18 g 90 postotnog alkohola, 15 g
glicerina i 17 g vode. Uzimaju se 1— 2 velike žlice dnevno, po­
slije jela. Nema li svježeg soka, dobar je vodeni ekstrakt ko­
rijena, i to 1 do najviše 5 g (1 kavska žličica) dnevno.
Univerzalnim se smatra čaj od 10 g suhog lista maslačka,
koji se moči 12 sati u 2,5 dl vode, doda mu se 1 velika žlica
meda, pa se sve zajedno kuha 5 min. Pije se manja šalica
ujutro natašte, a ostatak u toku dana u gutljajima. Uz sve već
navedeno, taj čaj potiče funkciju bronhijalnih žlijezda i štit­
njače, pomaže staračkoj nemoći i liječi od šećerne bolesti ako
se pije mlak, ujutro i navečer po Vs šalice.
U travnju treba u dvolitrenu staklenku šireg grla složiti
na tanke ploške narezan korijen maslačka, zaliti jakom raki­
jom, ostaviti na toplome 6 tjedana, zatim procijediti pa 4 tjed­
na piti po 1 čašicu natašte, 1k sata prije objeda i th sata prije
večere, kao lijek protiv bolova u prsima, želucu i crijevima.
Doda li se mješavini od po 10 g suhog lišća cm og trna
(Prunus spinosa), krkavine (Rhamnus frangula) i kičice (Eryt-
hraea centaurium) još četvrtina te količine stolisnika (Achi-

373
lea millefolium) i isto toliko dobričice (Glechoma hederacea).
dobiva se odlično sredstvo za pospješivanje stolice i čišćenje
krvi.
Mliječni sok pomaže protiv otrovanja krvi kovinama. Piju
se 2— 3 kavske žličice dnevno u toku dana 3— 4 tjedna. Sok iz
cvjetnog batva liječi oči, ako se u njih jedanput ili dvaput
tjedno kapnu 2— 3 kapi.
Pomiješan s rakijom u jednakim dijelovima taj se sok
uzima kao tinktura, po 3— 6 kapi triput dnevno.
Kad se lišću maslačka odrežu tvrdi vršci, može služiti kao
varivo, poput špinata. U tu svrhu lišće treba skuhati nave­
čer, ostaviti u vodi cijelu noć, pa tek sutradan ujutro pripre­
miti za jelo.

374
 M A S L I M A

Olea europaea L. Oleaceae

—

Ljek a rn ičk i naziv: O leum , fo lia , fru ctus olivae

Nalazište: Raste na obalama i otocima južnih mora.

Opis: To je oko 12 m visoko dugogodišnje drvo, vijugavo,

krivo i kvrgavo. Plod je jajolika koštunica ili maslina, puna
uiia. N ajfinije ulje daju nepotpuno zrele masline, još zelene.
Ođ crnih, zrelih, ulje je slabije kvalitete.

Sadrži: flavonske heterozide, saponozide, oko 3% mani-

tola, pirogalni tanin, šećer, smole i fitosterole. U plodu ima

375
još oko 22% ulja, 5% bjelančevina, pa klorofila, glutanola i
voska, a samo uije sastoji se od 75% oleina, 4— 12% linoeina,
7— 12% palmitina, 2— 4% stearina, zatim miristicina, vitami­
na A i E, skvalona i ksantofila.

Bere se: Mladi i vršni listovi beru se u proljeće, a masline

kad dozrijevaju.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Ljekovito je

ulje. Regulira stolicu, pomaže izlučivanje kamenaca iz žuči,
služi kao podloga za proizvodnju masti protiv kožnih bolesti,
sprečava djelovanje različitih bakterija.

Protiv katara bronhija, promuklosti i angine uzima se

1— 15 kapi na kocki šećera, triput dnevno, prije jela. Dobro je
i 1h šalice ulja, 1 žumanjak i malo kandisa dobro izmiješati pa
uzimati triput dnevno prije jela, a bezuvjetno natašte po 1 žli­
cu. Protiv zaraznih bolesti uzimaju se po 2 kavske žličice
ulja dvaput dnevno, radi jačanja. Uz to, ulje snizuje tempe­
raturu, stišava grčeve crijeva. Budući da otvara prolaz žuči
iz žučnog mjehura i jetre, pomaže protiv žučnog napada. U
tu se svrhu uzima 100— 200 g svaka 3 sata. Protiv visokog
krvnog tlaka i malarije, uzima se 4 put dnevno. Poslije ulja
treba popiti malo crne kave, da se ukloni loš zadah iz usta.

Rahitičnoj djeci treba dati po 1 kavsku žličicu maslinova

ulja poslije jela. Lišće i kora kuhaju se kao čaj protiv vrućice:
50 g lišća ili kore moči se u 1 1 vina 3 dana, i nakon toga se
3— 4 dana pije po 1 vinska čaša.
Ulje je sedativ, holagogum i laksativ. Ako se popije veća
količina, djeluje kao antidot protiv otrova. Za hranu je naj­
zdravije nepročišćeno ulje, jer se rafiniranjem gube vitamini.
U Ijekamištvu — kao što je već spomenuto — služi maslinovo
ulje za izradu masti, linimenata, flastera i ljekovitih ulja.

Protiv zatvora stolice uzimaju se 1— 2 velike žlice masli­

nova ulja ujutro, natašte, na što se popije malo crne kave.
Za čišćenje od žučnog kamenca piju se uzastopce 3— 4 dana
po 2 žlice ulja prije spavanja.
Od maslinova lišća pravi se čaj i ekstrakt. Za čaj se kuha
20 listova u 3 dl vode dok se ne prokuha na 2 dl, zatim se pro­

376
cijedi i zasladi medom. Pije se ujutro i navečer prije jela. Pro­
tiv visokog tlaka pomaže time što širi krvne žile.
Protiv kamenaca i pijeska žučnog mjehura, napada i teško­
ća u oblasti jetre, uzima se 100— 200 g maslinova ulja u toku
nekoliko sati, i to ovako: 200 g maslinova ulja, 0,5 g mentola
i 1 žumanjak treba dobro izmiješati, a popije se obično u tri
obroka. Poslije ulja treba popiti malo crne kave. Protiv ta­
kvog napada dobar je i ovaj pripravak: 150— 400 g maslinova
ulja, 15 g konjaka, 2 žumanjka, 0,25 g mentola ili 50 g jakog
čaja od metvice (Mentha piperita). To treba popiti u 2 obroka:
ujutro, da se napad spriječi, a u slučaju napada u razmaku
od % — Va sata. .
Lišće i kora masline služe i protiv vrućice u grozničavim
stanjima, pod uvjetom da je želudac zdrav. Za tu svrhu treba
50 g lišća ili kore namočiti u l i vina. Uzima se prije obroka,
tj. prije objeda i večere, po 1 vinska čaša. ,

377
 M ATIČNJAK

Melissa officin alis L. — Labiatae

L jek a rn ičk i naziv: Metissae fo liu m

Nalazište; Raste po šumama, šikarama, živicama krša i

primorja, a uzgaja se i u vrtovima.

Opis; To je oko 60 cm visoka, granata, zeljasta stabljika,

jajastih do srcolikih, na obodu narovašenih, grubo pilastih
listova, koji mirišu kao limun. Listovi stoje nasuprotno i una­
krsno. Bijeli, ponekad crvenkasti cvjetovi na dugim peteljka­
ma tvore klasu slične pršljenove u pazušcima listova.

378
 Sadrži; željezo, kamfor, ulje, tanin, gorke tvari, eterično
ulje, citrol, citronelol, geraniol, lanilol, klorofil, smolu i gumu.

Bere se: Cvate od srpnja do rujna, a bere se neposredno

p rije i u početku cvatnje. Upotrebljava se lišće, ali i vršci mla­
dica s cvijećem, koje treba svakako ubirati čim počne cvje­
tati, je r kasnije cvijet dobije zadah po stjenicama. Lišće ima
najveću ljekovitu .vrijednost, je r sadrži najviše eteričnog ulja.
Bere se po suncu i kad nema rose. Brzo se suši na propuhu,
a ne na povišenoj toplini, je r bi tada isparilo eterično ulje pa
bi se izgubio miris i nestalo ljekovitosti. '

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Od godine 1611.

do danas sačuvala se u upotrebi zapadnih zemalja alkohola-
tura — tzv. karmelićanska voda matičnjaka (Eau de melisse
des Carmes), što dovoljno govori o ljekovitoj vrijednosti bilj­
ke. Ona umiruje, stišava boli u želucu, sprečava nesvjesticu,
živčane napade, jača pamćenje, liječi od nervozne glavobolje,
grčeva živaca zbog prenadraženosti, noćnog gušenja i ubrza­
nog rada srca, zujanja u ušima, povraćanja i osjećaja gađenja
u trudnica, zamora zbog prekomjernog intelektualnog rada,
sprečava proljev koji izazivaju strah i trema, liječi od depre­
sije. Uzima se 10— 15 kapi na šećeru.
Sredstvo protiv srčanog grča (angine pectoris) priprema
se tako da se 1 velika žlica mješavine od jednakih dijelova
matičnjaka, odoljena (Valeriana officinalis), kumina (Carum
carvi) i timijana (Thymus vulgaris) popari s 2,5 dl kipuće vode,
poklopljeno ostavi da stoji 10 min. i zatim procijedi. Pije se
triput dnevno po 1 šalica poslije jela. Taj čaj oslobađa nape­
tosti i trbušni živčani splet (plexus solaris).
Vrlo je dobro i 1 veliku žlicu mješavine od 30 g matičnja­
ka, 30 g metvice (Mentha piperita), 25 g gorke djeteline (Me-
nyanthes trifoliata) i 15 g odoljena popariti s 2,5 dl kipuće
vode i nakon 5 min. procijediti. Pije se toplo ujutro i prije
spavanja. Djeluje na živce pa omogućuje normalnu funkciju
organizma. Osjećaj gađenja i povraćanja u trudnica sprečava
čaj od matičnjaka s malo soka od limuna, kiselih višanja, ma­
lina ili naranče. To je sredstvo djelotvorno a neškodljivo, za
razliku od nekih kemijskih preparata koji oštećuju fine sta­
nične strukture u organizmu, pa mogu uzrokovati čak ro­
đenje defektnog djeteta.

379
 Za jačanje je osobito dobar čaj od matičnjaka pomije­
šanog s jednakim dijelovima kičice (Erythraea centaurium),
lincure (Gentiana lutea), gorke djeteline (Menyanthes trifo-
liata), stolisnika (Achillea millefolium) i dupčaca (Teucrium
chamaedrys).
Čaj od matičnjaka priprema se obično tako da se šaka
lišća popari s V2 1 kipuće vode, poklopi i ostavi da stoji 2 sata
i zatim procijedi. Pije se zaslađen 1 velikom žlicom meda po­
slije jela. Maloj djeci treba dati šaličicu toga čaja kad ih boli
trbuh.
Protiv nervozne glavobolje treba na čelo i zatiljak staviti
svježe izgnječeno lišće matičnjaka. Miran i okrepljujući san
osigurava nervoznim ljudima jastuk napunjen lišćem ma­
tičnjaka.
Uzgred, recimo i to da na meso, ni usred ljetne žege, neće
slijetati muhe ako ga obložimo svježim lišćem matičnjaka.
Protiv loše probave i nadimanja pomaže mješavina od po
100 g lista matičnjaka i metvice, poparena sa 4 dl kipuće vode,
i nakon 2 sata procijeđena. Pije se samo poslije jela, po 1 ša­
lica. Ljudi koji mnogo sjede treba da prije spavanja, nakon
lagane večere, popiju umjesto vode šalicu toga čaja, i to ne
odjednom nego u 15 minuta. To će im omogućiti dobar i zdrav
san.
Izvrsno umiruje živce mješavina od jednakih dijelova
lišća matičnjaka, metvice, cvijeta kamilice (Flores chamomil-
lae), hmelja (Humulus lupulus) i korijena odoljena (Radix vale-
rianae). Jedna velika žlica te mješavine popari se s 2 dl kipuće
vode, poklopi i nakon 3 sata procijedi. Taj čaj, zaslađen 1 ve­
likom žlicom meda, pije se poslije večere. Ako se u 1 1 bijelog
vina kuha 10 min. 32 g lišća matičnjaka sa 4 velike žlice meda,
pa se, pošto se procijedi, uzima svaki sat po 1 velika žlica,
otklanja se lupanje srca, melankolija, histerija, nervozno tr­
zanje, nervozna slabost srca, nesvjestica, strah, grčenje živaca
i zujanje u ušima.
V rlo dobra je i gorka, aromatična mješavina od po 100 g
lišća matičnjaka, narančine i limunove kore: 1 velika žlica te
mješavine se kuha 5 min. u 2,5 dl vode, a zatim se procijedi.
Popije se u 2— 3 puta dnevno prije jela. Može se, također,
100 g te mješavine staviti u l i jake rakije ili starog vina,

380
češće mućkati i nakon 8 dana otfiltrirati. Pije se po 1 velika
žlica pol sata prije jela, radi jačanja probavnih organa.
Slabim živcima pomaže i mješavina od jednakih dijelova
matičnjaka, iđirota (Acorus calamus) i metvice: 1 velika žlica
mješavine popari se s 2,5 dl kipuće vode, nakon 5 min. pro­
cijedi i pije triput dnevno po 1 šalica poslije jela.
U slučajevima prehlade, povraćanja trudnica i nemoguć­
nosti da žena zbog slabosti zatrudni, pomaže dnevno kupanje
u odvaru matičnjaka, ako se uz to duže vrijem e piju dnevno
3— 4 šalice ovako pripremljenog čaja: 1 velika žlica mješa­
vine od jednakih dijelova matičnjaka i metvice kuha se s 1 veli­
kom žlicom meda 5 min. u 2 dl vina ili vođe. Lišće matičnjaka,
kuhano 5 min. u bijelom vinu, smatra se univerzalnim lijekom.
Dobro je uzimati 8 puta dnevno, tj. svaka 2 sata, po 12— 15
kapi, ili 3— 4 puta dnevno 20— 30 kapi, matičnjakove tinkture
ili rakije na šećeru. Djeci se daje polovica kapi. Matičnjakova
rakija priprema se tako da se u litrenu bocu do jedne trećine
stavi povenuto lišće matičnjaka, a do vrha se nalije 40— 50 po­
stotna rakija ili konjak. Boca se dobro začepi i ostavi da stoji
6— 8 tjedana.
Ulje od matičnjaka priprema se jednako, samo se umje­
sto alkohola nalije maslinovo ulje, boca se ne začepi čvrsto,
nego samo komadićem vate, i ostavi se da stoji na toplom
4— 6 tjedana. To ulje služi za masažu protiv reume i uzetosti
udova.
Mjesto pravog čaja ujutro i uvečer prija, osvježuje i umi­
ruje čaj od jednakih dijelova matičnjaka, kuđrave metvice
(Menta crispa), ižopa (Hyssopus officinalis) i kadulje (Salvia
officinalis). Jedna velika žlica te mješavine dolazi na šalicu
kipuće vode. Pošto odstoji 10 min. čaj se procijedi, a pije se
ili čist, ili pomiješan s mlijekom, zaslađen medom, već prema
ukusu. .

381
 M AŽU RAN D IV L J I

Origanum vulgare L. —Labiatae

Ljek arničk i naziv: O rigani herba, flores

Nalazište: Raste na kamenitom, neobrađenom tlu, suhim,

sunčanim livadama, u svijetlim šumama, šikarama i živicama.

Opis; To je trajna zeljasta biljka, crvenkasto obojenih

grančica, oko 40 cm visoka, jajoliko kopljastih listova. Purpur-
nocrveni cvjetovi tvore okruglaste cvatove na vrhu stabljike.
Mirišu ugodno. U vrijeme cvatnje, cijele se livade oboje tam-
nocrveno-ljubičasto. Opora je i gorkog okusa. Vrsta s bijelim
cvjetovima nije ljekovita.

382
 Sadrži; eterično ulje s timolom i cineolom, kamfor, tanin,
borneol, gumu, mineralne soli i tvari koje djeluju antibak-
terijski.

Bere se; Za vrijem e cvatnje u proljeće, beru se vršike s

lišćem i cvjetovima. Stabljika nije ljekovita, pa, kad se biljka
osuši na hladnom i zračnom mjestu, najbolje je otkinuti ru­
kom lišće i cvjetove.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Liječi od pre­

hlade bronhija, bolesti želuca, maternice, od slabe probave,
žutice, nazeba i živčanih smetnji, a vanjska primjena služi za
liječenje od različitih upala koža. Esencija od mažurana upo­
trebljava se kao osnova za mast protiv reumatizma: pomije­
ša se 5 g esencije od divljeg mažurana i 95 g alkoholata od
ružmarina (Rosmarinus officinalis). Time se trljaju bolna m je­
sta. Pomaže i protiv glavobolje i migrene.
Čaj od 5— 6 g biljke na 2 dl kipuće vode preporuča se kad
želudac ne luči dovoljno sokova, zatim protiv neuroze želuca,
gutanja zraka i štucanja, je r umiruje živce. Protiv nesanice
vrlo je djelotvorna i potpuno neopasna mješavina od hidro-
lata: divljeg mažurana (50 g), valerijane (25 g) i salate (25 g).
 M AŽU R AN PITO M I

Origanum m ajorana L.
,i — Labiatae
Ljek a rn ičk i naziv: M ajoranae herba

Nalazište: Najčešće raste po suhim vapnenim tlima, na

sunčanim livadama i brežuljcima, a uzgaja se i u vrtovima.

Opis: To je jednogodišnji, do 50 cm visok grmić uglate,

razgranate, dlakave stabljike, dugoljasta, jajasto kopljastog
lišća na kratkim peteljkama. Ružičasti, rjeđe bijeli cvjetići
tvore cvatove na vrhu. grančica. Miris je biljke ugodan, okus
aromatičan.

384
NEVEN
CALENDULA OFFICIONALIS
 Ik w

PODBJEL
TUSSILA GO FARFARA
PRESLICA
EQUISETUM ARVENSE
 i A

ip
w
1
m
PUSTIKARA CRVENA DIGITALIS PURPUREA
RAZLIČAK
CENTAUREA CYANUS
'RIBIZ CRVENI
RIBES RUBRUM
RUŽA
ROSA CENTIFOLIA
S A P U N IK A SAPONARIA OFFICINALIS
 Sadrži; eterično ulje s terpineolom i terpenom, tanin, gor­
ku tvar, gumu i željezo.

Bere se; Cvate od lipnja do kolovoza. Bere se čim pro­

cvate. Upotrebljavaju se lišće i mladice s cvjetnim vrhovima.

Pripremanje l je t a , primjena I djelovanje: Mažuran je sa­

stavni dio mnogih čajeva, kao metvica, a služi i za začin jelima.
Zbog tanina i baktericidnog djelovanja eteričnog ulja prim je­
njuje se izvana, u obliku masti za kožne upale i rane, ili obloga
za otvrdnule dojke i slične otekline.
Protiv neuralgije, migrene, grčeva, prehlade, slabokrvno-
sti, bolova i težine u želucu i nervoznog štucanja služi ovako
pripremljen čaj; 5— 6 g biljke popari se s 2 dl kipuće vode,
ostavi da stoji 10 min. i procijedi. P ije se triput dnevno po
1 šalica. Kuhan u vinu, mažuran liječi od vodene bolesti, a kad
se u čaj od mažurana stavi meda, liječi od astme i bolesti
dišnih organa, olakšavajući iskašljavanje. Ako se mažuran
kuha u crnom vinu s dugim trpucem (Plantago lanceolata),
zaustavlja i najteži proljev. Jednaki dijelovi soka od mažu­
rana, kudrave metvice (Mentha crispa) i kadulje (Salvia o ffi­
cinalis), kuhani s voskom u svinjskoj masti, daju mast, kojom
se u slučaju teške hunjavice maže nos iznutra i izvana. Zbog
eteričnog ulja, koje sadrži mažuran, dodan kupkama, osvje­
žuje i jača, a kao ulje služi za masažu protiv reume i uloga.

25 Zlatna knjiga ljek ovitog bilja 385

 M EČJA ŠAPA

Heracleum sphondylium L. — Um belliferae

L jek a rn ičk i naziv: Radix Heraclei

Nalazište: Raste po livadama uz živice na vlažnim mjesti­

ma, uz potoke, rubove šuma i putova, kao korov u obliku
žbuna.

Opis: To je više od 1 m visoka, dvogodišnja ili višegodišnja

biljka, uspravne, kratko dlakave stabljike. Donji, oko 60 cm
dugački listovi krpasti su, duboko urezani, a prema gore sve
manji. Bijelo-zelenkasti cvjetovi tvore kišobranaste štitce, sa

386
oko 20 peteljki. Obodni su cvjetovi veći od unutarnjih. Cvijet
je vrlo sličan cvijetu angelike. Stabljika je šuplja. Prerezana
ima gorak okus i miris po mrkvi.

Sadrži: arginin, glutamin, galakten, araben, holin, sterol,

kumarinske heterozide, a u plodovima ima i dosta eteričnog
ulja.

Bere se: Cvate ljeti, kad se i bere. Upotrebljavaju se ko­

rijen i nadzemni dio biljke.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Biljka jača tek,

liječi od proljeva i katara crijeva, vraća spolnu potenciju oslab­
ljenu zbog nervoze, premorenosti radom ili opće istrošenosti.
Čaj, koji regulira probavu, priprema se tako da se 1 velika
žlica biljke popari s 2,5 dl kipuće vode, ostavi da stoji 5 min.
i zatim procijedi. Pije se dvaput dnevno po 1 šalica poslije
jela.
Protiv spolne slabosti ili impotencije uzima se po 20— 30
kapi alkoholature dvaput dnevno s malo vode. Može se upo­
trijebiti i kao prašak, 1— 2 (na vršku noža) dnevno. To koristi
i protiv padavice, ali je za tu svrhu još djelotvornije ako se
1 kavska žličica usitnjenog korijena moči 8 sati u 4 dl vode,
pa se zatim pije u gutljajima u toku dana.

387
 M EDENIKA

M elitis melissophyllum L. — Labiatae

Ljek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji

Nalazište; Raste u mračnim hrastovim šumama i stjeno­

vitom žbunju na vapnenom tlu.

Opis: To je vrlo lijepa, do 60 cm visoka dvogodišnja bilj­

ka. Bijeložuti ili tamnoružičasti cvjetovi- s jarkocrvenim pje­
gama izlaze iz pazušaca listova na jakoj, zeljastoj, uspravnoj
stabljici. Okus je biljke gorak i aromatičan. Kad se osuši, oslo­
bađa se kumarin, pa tada biljka ugodno miriše. Gornje je

388
lišće dugoljasto eliptično, pri dnu suženo, na obodu nazublje-
no kao pila, a na vrhu tubasto.
Saditi: uobičajene mineralne soli i flavonoid. Sadržaj b ilj­
ke još nije dovoljno ispitan.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. Upotrebljavaju se cvjetni

vršci. Djeluje slično kao i ostale kumarinske biljke, npr. la­
zarkinja (Asperula odorata), kokotac (Melilotus officina­
lis) i dr.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Pomiješana u

jednakim dijelovima s matičnjakom (Melissa officinalis), odo-
Ijenom (Valeriana officinalis) i hmelj om (Humulus lupulus),
medenika se upotrebljava protiv nesanice, nervoze, histerije i
si., i to tako da se 2 velike žlice mješavine popare s 3 dl kipuće
vode, zatim se to poklopi i ostavi da stoji 1 sat, a nakon toga
procijedi. Pije se toplo prije spavanja. Sušenjem se u mede-
niki stvara kumarin, vrlo ljekovit sastojak, koji pospješuje
lučenje mokraće, a zahvaljujući svom antiseptičkom svojstvu
ubija različite mikrobe u mokraćnim organima.
Čaj vrlo ugodna mirisa i okusa priprema se tako da se
10 g biljke popari s 2 dl kipuće vode, zatim se to poklopi i
ostavi da stoji 15 minuta, a nakon toga procijedi. P ije se tri­
put dnevno po 1 šalica poslije jela.
Od medenike se pravi i poznata voda za oči. Liječi od upale
očnih kapaka. Kao čaj od 20 g biljke poparene s 1 dl kipuće
vode služi za ispiranje očiju u slučaju gnojne upale očnih ka­
paka (Conjuctivitis acuta et purulenta).
Mješavina medenike s jednakim dijelovima sljezova lišća
(Althaea officinalis), cvijeta krasuljka (Bellis perennis) i lane­
nog sjemena (Linum usitatissimum), kuhana 5 min, pa pro­
cijeđena, služi za obloge koji omekšavaju otekline.
Kokotac (Melilotus officinalis), lazarkinja (Asperula odo­
rata) i medenika, pojedinačno ili kao mješavina, pomažu osjet­
ljivim bolesnicima prenadražena simpatikusa kojim a štete sin­
tetički lijekovi protiv nesanice ili za umirenje. Čaj od 20 g
biljke poparene s 2 dl kipuće vode može se davati djeci, star­
cima i bolesnima, triput po 1 šalicu dnevno, poslije jela. Taj
čaj regulira i probavu.

389
 M E D V E T K A

Arctostaphylos Uva ursi L. Ericaceae —

L ftk a rn ic k i naziv: Folia uvae ursi

Nalazište: Raste po vapnenom tlu po planinskim šumama

i livadama, obroncima i otvorenim sunčanim predjelima.

Opisi To Je mali zimzeleni grm, visok oko 1 m, razgra­

nat. Iz odrvenjelih ogranaka, koji leže na zemlji, izrastu zelja­
sti, uspravni završeci. Listovi su sitni, lopatasti, kožnati i glat­
ki. Sitni zvonoliki cvjetovi, bijeli i ružičasti, vise u grozdovima.
Plod je, grimiznocrvena, brašnjava, okrugla boba.

390
 Sadrži: oko 15% tanina, klorofila, erikolina, oko 3% arbu-
tina, ursona, metilarbutina, oko 6% galusove kiseline i gorke
tvari.

Bere se: Cvate od travnja do lipnja. List se sabire od svib­

nja do srpnja, suši kraj peći i sprema na suhom. Od ploda se
pravi zdrav i ukusan pekmez. List je najljekovitiji u proljeće,
jer tada ima najviše arbutina.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Pri upotrebi

treba list zdrobiti, jer kožasta građa otežava ekstrakciju arbu­
tina. Lišće dezinficira mokraćne organe, pa pomaže protiv nji­
hove kronične upale, zatim protiv proširenja prostate i upale
mokraćnog mjehura. Uzima se i u slučaju šećerne bolesti i kao
sredstvo za čišćenje krvi.
Djelotvoran je prašak od lišća. Uzima se dvaput dnevno,
ujutro i navečer, po pola kavske žličice, s malo vode.
Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica lišća kuha 3 min.
u 4 dl vode, zatim se to ostavi da stoji poklopljeno 15 min. a
onda se procijedi. Pije se toplo, triput dnevno po 1 šalica posli­
je jela. Organe za mokrenje liječi i mješavina od po 50 g lišća
medvetke, kadulje (Salvia officinalis) i breze (Betula alba), te
cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis) i poljske preslice
(Equisetum arvense). Jednu veliku žlicu te mješavine kuhamo
poklopljeno 3— 5 min., zatim to ostavimo da stoji 2— 3 sata
i onda procijedimo. Pije se po 1 šalica 4— 6 puta dnevno, bez
šećera, poslije jela.
Da bi se još više stimuliralo mokrenje, upotrebljava se
mješavina od po 50 g medvetke, breze, korijena sladića (Poly­
podium vulgare), kukuruzne svile (Zea maydia) i peteljki viša­
nja (Prunus cerassus). Priprema se i uzima kao i prethodni
čaj. Jednako se priprema i čaj od po 50 g lišća medvetke, bre­
ze, pirevine (Agropyrum, ili Triticum repens) ili zubače (Cyno-
don dactylon), koji pomaže protiv pijeska i kamenaca u bu­
brezima.

391
 M ETVICA KUDRAVA

M entha crispa L. Labiatae

—

Ljek a rn ičk i naziv: Folia Menthae crispae

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima, a kao divlja raste uz rije­

ke, jarke i grmlje na vlažnom, poplavnom zemljištu.
Opis: Slična je ostalim vrstama metvica. To je zeljasta,
oko 30 cm visoka biljka kudrava lišća i ljubičastih cvjetova
ugodna mirisa.
Sadrži: Kao i ostale vrste metvice, sadrži uz ostalo eterično
ulje, pinen, felandren, limonen, menton i tanin. Svojstveno mi­
riše.

392
 Bere se: Cvate od polovice ljeta do jeseni. Mlade grančice
s cvijetom nakratko se režu neposredno prije nego što se ras-
cvatu.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Alkoholatura

od metvice upotrebljava se za aromatiziranje likera, zubnih
pasta i si. Sama biljka služi kao začin jelima, stavlja se na
salate, u grašak i druga variva. Ako se nekoliko sati moči u
vinu, a zatim izvadi i zgnječena stavi na želudac, jača ga, zau­
stavlja povraćanje i grčeve, a ako se položi na dojke, razrje-
đuje zgrušano mlijeko u dojilje.
Za jačanje sluha treba nekoliko svježih listova zgnječiti
u raci i staviti u uho, i to mijenjati svaka 2 sata.
Protiv nadimanja, svih -vrsta grčeva, bolova u trbuhu i
proljeva služi ovako pripremljen lijek: 2 šake metvice, 1 šaku
stučenog kumina i sitno narezanu kom dviju naranči namoči­
mo u l i vinjaka, dobro začepimo i ostavimo da stoji 3— 4 tjed­
na, zatim pod pritiskom ocijedimo, filtriramo i zasladimo s
12,5 dkg šećera. Uzima se po 1 velika žlica triput dnevno po­
slije jela.
Najčešće se upotrebljava kao čaj za liječenje dišnih i pro*
bavnih organa, kao tonik za jačanje, te kao svakodnevni čaj
koji se u zimsko vrijeme pije protiv nazeba, gripe i si. Pomi­
ješa li se s gorocvijetom (Adonis vemalis), liječi od vodene bo­
lesti i srčanih smetnji. Budući da je gorocvijet u većoj količini
otrovan, smijemo tu kombinaciju čaja uzimati samo u dogo­
voru s liječnikom. Priprema se tako da se 1 kavska žličica mje­
šavine od jednakih dijelova kudrave metvice i gorocvijeta po­
pari s 3 dl kipuće vode, zatim se to poklopljeno ostavi da stoji
5 min., pa se procijedi. Pije se dnevno po 100 g podijeljenih
u tri obroka: poslije zajutarka, objeda i večere.
Osim kao aromatik i antispazmodik, ta se biljka upotreb­
ljava i u slučaju dispeptičnih poremaćaja i kiselog vrenja, kao
i grčevitih stanja crijevnog trakta, zatim služi kao dodatak
kupkama, a čisti i od crijevnih nametnika. Može se piti i umje­
sto pravog čaja.

393
 M ETVICA PAPRENA

M entha pip erita L. — Labiatae ■

L jek a rn ičk i naziv: Folia menthae piperitae

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima, a vrlo je rijetko nalazimo

kao divlju.

Opis: To je višegodišnja, oko 80 cm visoka biljka, razgra­

nate stabljike, s jajasto kopljastim, zašiljenim, pilasto nazub-
ljenim, nasuprotno postavljenim listovima, jakog mirisa, ljuta
okusa koji hladi. Zbog modrih žila, osobito u proljeće, lišće se
čini tamno, pa tu najbolju vrstu zovu i »crna metvica«. Grimiz-
nocrveni, malokađ bijeli, cvjetovi izrastaju iz koljenaca kao

394
pršljenovi, tvoreći klasu slične cvatove. Plod je oraščić od 4
dijela, sa po 1 sjemenkom u svakom dijelu.

Sadrži: željezo, eterično ulje s 50— 90% mentola, do 20%

mentona, zatim pinen, felandren i limonen.

Bere se: Cvate od lipnja do kolovoza. Sabire se u vrijeme

cvatnje. Upotrebljava se lišće, ali i mladice s cvjetnim vršci-
ma. Lišće ima ugodan i aromatičan miris i okus. Metvicu pa­
prenu ne treba zamijeniti s divljim bosiljkom (Calaminta offi­
cinalis), kojemu je slična.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Metvica se pri­

mjenjuje kao čaj u slučaju probavnih smetnji, grčeva crijeva,
žučnih i bubrežnih kolika, a za vanjsku upotrebu kao dodatak
kupkama, za punjenje jastučića za spavanje, kao migrenski
štapić protiv glavobolje, zatim u slučaju svrbeža i reume.
Za čaj treba 1 veliku žlicu lišća popariti s 2 dl kipuće vo­
de, odmah poklopiti i ostaviti da stoji pol sata, pa zatim pro­
cijedi. Pije se nezaslađeno prije, a zaslađeno medom poslije
jela. Budući da je ljekovitost u eteričnom ulju, koje se nalazi
u žlijezdama na površini lišća, metvica se ne smije ni kuhati ni
trljati, da to ulje ne ishlapi. Treba je čuvati na suhom, tamnom
i hladnom mjestu.
Nekada se primjenjivala kao sredstvo za pobačaj i za
povraćanje.
Metvica je vrlo korisna za ljude koji mnogo sjede. Za njih
je najbolja večera komad kruha s pekmezom od šipka i šalica
čaja od metvice. To im osigurava miran i zdrav san.
Protiv proljeva i bolesti probavnih organa služi čaj koji
se priprema tako da se s 1h 1 kipuće vode popare 3 velike žlice
mješavine od po 50 g lišća metvice i cvijeta kamilice (Flores
chamomillae), zatim se to odmah poklopi i ostavi da stoji 2 sata
a onda se procijedi. Čaj se pije nezaslađen prije, a zaslađen
medom poslije jela. Mogu ga piti i djeca.
Kao sredstvo protiv osjećaja gađenja i protiv povraćanja
u trudnica, ili za smirenje živaca, služi čaj od po 50 g lišća
metvice i matičnjaka (Melissa officinalis): 2 velike žlice mje­
šavine popare se s 2,5 dl kipuće vode, zatim se to poklopi i
nakon pol sata procijedi. Pije se triput dnevno po 1 šalica.

395
 Smetnje u mokrenju odstranjuje mješavina od po 25 g
metvice, peršina ^Petroselinum sativum), žila (rizoma) zubače
(Cynodon dactylon) i kore krkavine (Cortex frangulae): 3 velike
žlice te mješavine popare se s 1/a 1 kipuće vode, zatim se to
odmah poklopi i ostavi da stoji cijelu noć, a drugi dan se pije
umjesto vode.
Kad su srčane mane povezane s probavnim smetnjama
treba 3 velike žlice mješavine od po 25 g lista metvice i matič­
njaka, po 10 g kamilice, komorača (Fructus foeniculi), kumina
(Carum carvi) i cvijeta stolisnika (Achillea m illefolii), po 5 g
glogova cvijeta (Crataegus oxyaeanta) i kore krkavine popariti
s V* 1 kipuće vode, zatim to ostaviti da stoji pol sata i nakon
toga procijediti. Pije se po 1 šalica poslije jela.
Kao sredstvo za umirenje u slučaju nervoze, hipohondrije,
melankolije, neurastenije i histerije, služi čaj koji se priprema
ovako: 3 velike žlice mješavine od 50 g metvice, po 25 g gorke
djeteline (Manyanthes trifoliata) i odoljena (Valeriana offici­
nalis), 20 g matičnjaka i lavende (Lavendula špica) popari se
s 1h 1 kipuće vode, pa pošto to odstoji pol sata, procijedi se.
Pije se po 1 šalica ujutro, natašte, i navečer, i to nezaslađena
p rije jela, a medom zaslađena poslije jela.
Dobro je 15 g metvice kuhati 10 min. s 1 velikom žlicom
meda u 2,5 dl vode, ili, još bolje močiti 12 sati u 12,5 dl bijelog
vina i 12,5 dl vode. U oba slučaja p ije se po 1 šalica ujutro, na­
tašte, i navečer, a u toku dana svaki sat do 2 sata po 1 velika
žlica, radi umirenja i jačanja živaca.
Protiv nesanice i nervozne glavobolje treba 3 velike žlice
mješavine od 60 g hmelja (Humulus lupulus), po 20 g metvice
i matičnjaka popariti s 1/g 1 kipuće vode, poklopiti i nakon 2
sata procijediti. Pije se ujutro i navečer po 1 šalica, prije jela
nezaslađeno, a poslije jela zaslađeno medom. Dobro je i m je­
šavinu od po 10 g metvice i odoljena popariti s 2,5 dl kipuće
vode i piti prije spavanja.
Radi reguliranja menstruacije, u slučaju kad ona zaosta-
ne, treba 4 žlice mješavine od po 30 g metvice i odoljena, 40 g
kamilice, 25 g rusomače (Capsella bursa pastoris) i nevenova
cvijeta (Calendula officinalis) popariti sa 7,5 dl kipuće vode,
ostaviti da stoji pol sata pa procijediti. Pije se toplo u toku
dana.

396
 Protiv slabokrvnost! uzimaju se 3— 4 tjedna svaki dan po
2 — 3 velike žlice soka, istisnutog iz svježe biljke, pomiješanog
s 1 velikom žlicom meda i 1 velikom žlicom u prah stučenog
islandskog lišaja.
Kad se nekome zapliće jezik, treba da ga 4— 5 puta dnev­
no natrlja svježe istisnutim sokom ili izgnječenim lišćem met­
vice.
Protiv grčeva u trbuhu pije se m lijeko u kojemu se 5
min. kuhala po 1 velika žlica metvice i komorača. Protiv lo­
šeg zadaha iz usta pomaže grgljanje i ispiranje usne šupljine
1 velikom žlicom octa od metvice, pomiješanog s 10 dl vode
3— 4 puta dnevno. Ocat od metvice priprema se tako da se stak­
lenka do polovice napuni metvicom i s pola manje žličnjaka
(Cochlearia officinalis), dodaju 2 velike žlice pečene stipse
(alauna) i zalije se octom žutike trpke (Berberis vulgaris); za­
tim se ostavi, dobro zatvoreno, na suncu 6— 8 tjedana.
Protiv reume treba u l i maslinova ulja 6— 8 tjedana mo­
čiti jednake dijelove metvice i odoljena. Boca mora biti zatvo­
rena probušenim papirom. Ulje se zatim procijedi i odlije u
drugu bocu. Njim e se tada masiraju oboljela mjesta.
Alkoholature od metvice pije se 15— 20 kapi u čaši vode,
poslije jela.
Za parenje, kupanje i obloge upotrebljava se odvar od 1
kg metvice sa 4 1 vode.
Ima i drugih vrsta metvice, kao metvica kudrava (Mentha
crispa), zatim barska ili vodena metvica (Mentha aquatica),
koja raste oko potoka, jezera i bara, visoka oko 70 cm, jakog
aromatičnog mirisa. Kneipp je protiv lupanja srca i čestog
povraćanja više preporučivao ovu, vodenu metvicu, jer ima
jači miris i okus. Daljnja je vrsta metvica sitna (Mentha pule-
gium), koja raste u blizini rijeka na poplavljenim terenima.
Cvijet jo j je ljubičaste boje i također jaka mirisa. Ona sadrži
tanin, eterično ulje (Aetheroleum pulegii) i mnogo ketona pu-
legona svojstvena mirisa, od kojega se dobiva mentol. Cvate
od druge polovice ljeta do jeseni. Čaj od metvice sitne djeluje
ljekovito na organe za disanje i probavu, protiv nadimanja,
prehlade i gripe. Uzima se i protiv kroničnog katara pluća, radi
boljeg iskašljavanja, i protiv reume u plućnih bolesnika.
Ipak najljekovitija je paprena metvica, i to najbolja ona
koja se uzgaja u Vojvodini.

397
 M I L O D U H

Hyssopus officin alis L. Labiatae —

L jek a rn ičk i naziv: Herba Hyssopi

Nalazište: Raste po suhim, kamenitim i sunčanim mjesti­

ma, a uzgaja se i u vrtovima.

Opis: To je do 60 cm visoka biljka, poput grma koji je pri

zemlji odrvenio i obrastao jako lisnatim granama, s vrlo tam­
no, gotovo crnozelenim lancetastim listovima na posve krat­
kim peteljkama. Cijela biljka ugodno miriše. Cvijet je plavo-
ljubičaste, ponekad i bijele boje, gusto poredan u pazusima
lišća na vrhovima stabljike, poput klasastih cvatova.

398
 Sadrži: oko 10% eteričnog ulja, alkaloid hesperidin, šećer,
razne soli, osobito kalij ev nitrat, smolu, tanin, flavonske he-
terozide, saponozid marubin, 0,2% holina, pektin, sluz, jabuč­
nu kiselinu i dr.

Bere se: Cvate od srpnja do kolovoza. Upotrebljavaju se

listovi i vršci stabljike, oprezno osušeni da bi zadržali zelenu
boju.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:- Miloduh se upo­

trebljava protiv bolesti dišnih organa. Liječi od kašlja i pomaže
iskašljavanje u slučaju bronhitisa, astme i bolesti pluća. Dobar
je antiseptik i čisti krv, podstiče organe na rad i jača ih. U
slučaju upale pluća ne treba ga uzimati odmah u početku
bolesti nego kad temperatura padne i sluz sazrije, što vrijedi
za sve lijekove koji sadrže ulja i balzame.
Najprikladniji je čaj od 4 g vrškova s cvijećem i lišćem,
što se popari s 2 dl kipuće vode, ostavi da stoji poklopljeno
10 min., a zatim se procijedi. Piju se 2— 3 šalice dnevno poslije
jela. Osim čaja, od miloduha se priprema i sirup, ekstrakt i
tinktura.
Može se piti i alkoholatura od te biljke (najbolje od cvi­
jeta) u dozi od 10— 30 kapi dnevno, u tri navrata, u čaši vode.
Dobar je sirup koji se priprema od 100 g vrškova stabljike, 1
1 kipuće vode i 1,6 kg šećera. Uzima se po 100 g dnevno, ili 6
velikih žlica, i to triput po 2 velike žlice: ujutro, u podne i na­
večer. '
Čaj i tinktura mogu pomoći i protiv reume, a čaj miloduha
pomiješan s jednakom količinom kadulje (Salvia officinalis)
pomaže u slučaju nazeba s kašljem i upalom ždrijela i duš­
nika.

399
 M I Š L J A K I N J A

Stellaria media Will. Caryophyllaceae

—

Ljek a rn ičk i naziv: Folia Stellariae

Nalazište: Raste u vrtovima, na poljima, livadama, u šu­

mi i među kukuruzom, kao korov.

Opis: To je mala, jednogodišnja, sočna, dlakava biljka, do

30 cm duge puzave stabljike, s jajolikim , nasuprotnim listići­
ma i bijelim cvjetićima koji su danju, na suncu, upravljeni pre­
ma gore i otvoreni, a kad se smrači i kad je oblačno, zatvoreni.

Sadrži: kalcij, aromatična eterična ulja eugenol, cineol i

tanin, oksalatne kristale, antiseptike, stimulanse i adstringense
nepoznatog sastava.

400
 Bere se: Premda cvate gotovo cijelu godinu, osim zimi,
bere se ljeti, u doba najintenzivnije cvatnje. Za lijek se upro-
trebljava lišće.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Protiv bron­

hijalnog katara, za lakše izbacivanje sluzi, treba 10 dkg lišća
popariti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti da stoji 10 min. i pro­
cijediti. Piju se 2 šalice dnevno u gutljajima u toku dana.
Napitak, koji se priprema tako da se 3 velike žlice lišća
kuhaju s % 1 vode, % 1 vina i 3 žlice meda, pije se triput
dnevno po čašica radi zaustavljanja krvarenja dišnih organa
i hemoroida, čišćenja bubrega i mokraćnog mjehura od pije­
ska. Radi olakšavanja stolice piju se 2 šalice tog napitka u toku
dana u gutljajima.
Radi liječenja očiju treba 3 velike žlice soka iscijeđenog
iz svježih listova, pomiješati s 1 velikom žlicom meda; uzima
se triput dnevno po 25 kapi. Za istu svrhu može se to i kuhati,
pa se onda pije 6— 8 kavskih žličica dnevno. Sok od svježe bilj­
ke poboljšava vid u slučaju zamućene rožnice (mrene). Čajem
se ispiru i oblažu rane i čirevi svaka 3 sata. Čim gnoj iziđe,
rane zacijele. Uvarak od jednakih dijelova mišljakinje, presli­
ce, dugog trpuca i pelina liječi od lupusa.

26 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 401

 M O R S K I L U K

Sciila m aritim a L. Liliaceae —

L jek a rn ičk i naziv: Bitlbus scillae

Nalazište: Raste po cijeloj obali Jadrana i otocima, uzgaja

se i u loncima.

Opis: To je ’ trajna zeljasta biljka s krupnom lukovicom,

čije se sjemenke slažu kao crijepovi na krovu, a dio jo j je iznad
zemlje. Lukovica je teška oko 2— 3 kg, a može doseći i 8 kg.
Iz nje izbija oko 1,5 m visoka cvjetna stabljika s bijelim cvje­
tovima, slična ljiljanu, u grozdastim kitama na kraju stabljike.
Listovi su dugi, kopljasti, slični češnjaku. Miriše na poriluk.

402
 Sadrži: heterozid glikoscilarozid A, triozid, dva biozida i
sedam monozida, scilarozid, koji je kardiotonik ali i opasan
otrov za glodavce. Im a još sluzi, ugljikohidrata sinistrina, ot­
rovnog glikozida scilitoksina, scilarena A i B, holina, limunove
kiseline i kalcijeva oksalata.
Bere se: Upotrebljava se prašak od suhe biljke. Lukovica
se iskopa u jesen. Dobre su samo srednje, mesnate ljuske luko­
vice, jer su vanjske suhe, a unutarnje mekane i sočne. Gorke
su i odvratna sluzavo ljutog okusa. Izrežu se u tanke rezance
i brzo suše na 40— 50° C.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Svjež morski
luk štetan je za zdravlje. Prašak od suhe biljke uzima se dvaput
dnevno, koliko stane na vrh noža. Djeci se ne smije davati.
Regulira nepravilan krvotok, jača i liječi srce kao digitalis.
Liječi od kronične upale bubrega. U akutnom stanju bolesti
se ne smije uzimati. Liječi od ciroze jetre i od vodene bolesti.
Potiče mokrenje i smanjuje postotak uree u krvi. Na srce dje­
luje brzo. Po kumulaciji je između digitalisa i strophantusa.
Služi kao dopuna digitalisu. Taj se lijek smije upotrebljavati
samo pod nadzorom liječnika!

403
 MRAZOVAC

Colchicum autumnale L. — Liliaceae

Ljek a rn ičk i naziv: C olchici bulbus

Nalazište: Raste obilno na vlažnim livadama, i to u jesen.

Opis: To su svjetloljubičasti, crvenkasto-ljubičasti ili bijeli

cvjetovi, 10 — 20 cm visoki, obuhvaćeni s po 2 uska i šiljata lista
približno jednake visine, koji među sobom zatvaraju tobolac s
mnogo sjemenki. Kad dozru, sjemenke su tamnosmeđe boje.

Sadrži: kolhicin, alkaloide vezane za tanine, kao npr. kol-

hamin, heterozid kolhikozid, smole, 12% masnog ulja, 5% še-

404
cera, škrob, galusovu kiselinu, bjelančevine i uobičajene mi­
neralne soli.

Bere se: Tobolci se sabiru u svibnju i lipnju, prije košnje

sijena, osuše se na suncu, povade se sjemenke, dokraja posuše
i spreme.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Sjemenke se

upotrebljavaju kao alkoholatura, od koje se uzima po 15— 30
kapi, dvaput dnevno, uz malo vode. Liječi od astme i kronične
reume, potiče izlučivanje mokraćne kiseline, snizuje krvni tlak.
Lukovice služe protiv bolova u slučaju podagre i išijasa.
U Va 1 96 postotnog alkohola stavi se 50 g sjemenki mra­
zovca, da se moči 10 dana, uz povremeno mućkanje u toku
dana. Zatim se procijedi, pa se upotrebljava za masažu protiv
bolova u križima.
Unutarnja upotreba dolazi u obzir samo uz bezuvjetno
savjetovanje s liječnikom, je r je mrazovac kapilarni otrov, je ­
dan od najjačih, pa je najjača terapijska doza 0,004 g. Obično
se priprema tinktura od samo 2 g na 1 1 alkohola. Veća doza
izaziva jak proljev, pa u tom slučaju treba odmah prestati s
uzimanjem lijeka i potražiti liječnika: otrov kumulira u tijelu,
slabo se izlučuje, pa je to tek početak otrovanja.

405
 M R K V A

Daucus carota — Um belliferae

L jek a rn ičk i naziv: nije u farm akopeji

Nalazište: Raste divlja po livadama i oranicama, a kulti­

virana se uzgaja u vrtovima i plantažama.
Opis: To je dvogodišnja biljka, uspravne, grubo dlakave,
oko 1 m visoke, granate, šuplje stabljike, koja nosi dvostruko
i trostruko peraste listove, rascijepljene poput prstiju. Mno­
gobrojni cvjetići bijele boje čine cvat u obliku štitca u jednoj
ravnini, usred koje je jedan pojedinačni cvijet s crno-crvenim
vjenčićem. Poslije cvatnje i oplodnje, cijeli se štitac po rubu

406
stegne i nadsvodi sredinu poput košarice. Plod je bodljikav,
jajast, dvodjelni kalavac. Glavni je korijen mesnat, svijetlo
do tamnonarančaste boje, debeo, sladak, tipična mirisa i oku­
sa, dobar za jelo.

Sadrži: U mrkvi ima vitamina Bi, B 2, mnogo karotena, tj.

provitamina A, prilično mnogo vitamina E i vitamina H, oko
1 % etarskog ulja, oko 1 2 % masnog ulja, 6 % šećera, oko
1 0 % pektina, pantotenske i jabučne kiseline, fitosterina, stig-
masterina, asparagina, glutamina, galaktana, pentozana, me-
tilpentozana, nešto masti, škroba, celuloze, bjelančevine, sluzi,
škroba, inozitola i nekih mineralnih soli, osobito kaliuma.

Bere se: Sije se u ožujku i travnju. Mlado korijenje vadi

se cijelo ljeto za jelo. Radi spremanja za zimu vadi se istom
u jesen, složi na hrpu i ostavi' neko vrijeme na polju da ga
sunce obasjava i kiša ispire, jer se onda bolje održi u pod­
rumu ili u trapovima.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Mrkva spre­

čava i otklanja truljenje u crijevima, u želucu i crijevima brzo
uspostavlja normalnu funkciju. Neutralizira prekomjernu že­
lučanu kiselinu i uklanja žgaravicu bolje od kemijskog pre­
parata sode bikarbone. Pomaže protiv debljan ja, uklanja ote­
kline od vodene bolesti i oboljelih bubrega. Sirova, naribana
mrkva brzo odstranjuje crijevne gliste (oxyuris). Za tu treba
nekoliko dana jesti po 2— 3 sirova naribana korijena. Koristi
i protiv proljeva, šećerne bolesti, olakšava mokrenje, pobolj­
šava vid, predusreće osaljenje i ispadanja kose.
Radi liječenja želuca i crijeva dojenčadi izriba se 500 g
korijena mrkve, gusto ukuha s 2 dl vode, zatim se ispasira i
izmiješa sa 1 1 guste mesne juhe (govedina, ili teletina).
Protiv žgaravice dosta je popiti lk 1 soka istisnutog iz
sirove izribane mrkve.
Čaj za mokrenje mješavina je od po 20 g plodova (sjeme­
na), mrkve, peršina (Petroselinum sativum), celera (Apium
graveolens), anisa (Pimpinella anisum) i kumina (Carum car-
vi). Od te mješavine uzme se 1 velika žlica i popari s 2,5 dl
kipuće vode, poklopljeno ostavi stajati 3— 4 sata i popije prije
jela.

407
 Za otklanjanje umora đaka i intelektualnih radnika po­
slije dužeg umnog rada dobro je navečer u mlijeku namo­
čiti zobene pahuljice i pokrivene ostaviti do jutra, a tada
tome dodati sirove naribane mrkve (korijena), samo malo
smlačiti, zasladiti medom i pojesti prije rada. Mišljenje, pam­
ćenje i koncentracija tada se pojačavaju, a umor se ne jav­
lja ni nakon nekoliko sati.
Mrkva pomaže protiv gihta i reume. Za tu svrhu treba
piti2 šalice soka dnevno. Kod šećerne bolesti treba mrkvin
sok uživati redovno. Na teško zacjeljive rane dobro je sta­
viti plošku svježe odrezane sirove mrkve. Na rane, osobito
od opeklina, može se nakapati svježi sok sirove mrkve, ili se
rana pokrije svježe naribanom sirovom mrkvom. Taj oblog
treba mijenjati svakog sata.
Sok sirove mrkve sprečava upalu krajnika i stvaranje
polipa, a čak se i stanja karcinoma u napredovanju poprav­
ljaju ako se neko vrijeme prehrana svede na samu mrkvu.
U toku dana trebalo bi popiti 1— 1,51 mrkvina soka, koji, uz
ostalo, čisti krv i odstranjuje otrovne tvari iz tijela, pa se
primjenjuje i kod liječenja kožnih bolesti.
Starijim se ljudima preporuča da piju u gutljajima u
toku dana pola šalice mlijeka s pola šalice soka svježe, sirove
mrkve, jer to osvježava, jača pamćenje i poboljšava probavu.
Sirup od mrkve pomaže u slučaju bolesti dišnih organa,
prehlade, gripe, bronhitisa, početne upale pluća, grla i grklja­
na. Priprema se takđ da se dobro oprana mrkva izriba, istisne
sok, doda žutog šećera (kandis-šećer), gusto ukuha, ulije u
boce, dobro zatvori celofanom, a uzima se po 1 velika žlica
3 puta dnevno poslije jela.
Ponegdje se i zelena stabljika mrkve, poparena kipućom
vodom, priređuje kao špinat. To varivo ne nadima, što se kod
špinata događa.

408
 NEVEN

Calendula officin alis — Compositae

L jek a rn ičk i naziv: Calendulae flos, herba

Nalazište: Kao om iljelo cvijeće sadi se po vrtovima i vino­

gradima, a divljega ima nešto na livadama oko naselja.

Opis: -To je jednogodišnja zeljasta biljka, razgranate,

uspravne, 30— 50 cm visoke, malo dlakave stabljike, s dugo­
ljastim, izmjenično postavljenim, kopljastim, sitno nazublje-
nim listovima, koji pomalo obuhvaćaju stabljiku. Na vrhu je
stabljike tamnožuti ili narančasti pojedinačni cvijet svojstve­

409
na mirisa. Korijen je jednogodišnji, vretenast, s više žila. B ilj­
ka je opora okusa, uljnato ljepljiva.

Sadrži: kalcij, sumpor, gorke tvari, jabučnu i salicilnu

kiselinu, eterično ulje, masno ulje, gumu, smolu, heterozidne
boje, sluz, šećer, bjelančevine, fitosterol, encime, saponin, ka-
lendulin i sol.

Sabire se: Cvate od lipnja do listopada, a sabire se ljeti,

kad je u punom cvatu. Upotrebljava se cvijet, rjeđe vrhovi
biljke s cvjetovima. Treba ubirati jarkonarančaste, debele
cvjetove, a ne blijede i-tanke. Moraju se brzo sušiti na propu­
hu, da bi sačuvali prirodnu boju. Latice imaju najveću vri­
jednost.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Neven služi za

vanjsku i unutrašnju upotrebu kao blagi antibiotik. Za vanj­
sku upotrebu priprema se čaj od 10 g cvijeta na 1 dl kipuće
vode, ili tinktura od 20 dijelova cvijeta močenih u 100 dijelova
70 postotnog alkohola, ili kao mast od 10 g nevenove tinkture
dobro izmiješane sa po 20 g lanolina, vazelina i cinkova oksida.
Svim tim sredstvima mažu se mjesta oboljela od nekih kožnih
bolesti, naročito impetiga. N ajprije se rane isperu odvarom,
premažu tinkturom razblaženom s 3 dijela prokuhane vode, a
onda namažu mašću.
Radi liječenja od psorijaze treba po 25 g nevenova cvijeta
i stučenih pupoljaka oraha (Juglans regia), kruške (Pirns com­
munis) i topole (Populus nigra) staviti u staklenku s l i ulja,
bocu omotati u čiste krpe i ostaviti 6 sati u loncu u kojemu
voda polako kipi. Zatim se to, još toplo, procijedi kroz čisto
suho platno i čuva na hladnom mjestu. Napadnuti dijelovi ko­
že mažu se time svaku večer.
Protiv impetiga treba u 20 1 vode 2 sata kuhati mješavinu
od 1 kg sitno narezanih vrhova oraha, kruške i hrasta (Quercus
robur), a zatim procijedi. Tom tekućinom, mlakom, peru se
mjesta oboljela od impetiga, a istodobno se oblozi od nje
stavljaju svaki dan po 1— 2 sata. Kad se ta mjesta osuše, na­
mažu se svježim uljem.
Popari li se 80 g lišća i cvijeta nevena litrom kipuće vode,
tim se odvarom mogu ispirati rane, osipi, čirevi, opekotine i

410
ozebine, ili se stavljaj« svaka 2 sata oblozi od njega; oboje
je djelotvorno.
Istim je odvarom dobro ispirati upaljene oči, 4— 5 puta
dnevno.
Rane treba 2— 3 puta dnevno tim odvarom oprati, osušiti
vatom, zaliti svježe iscijeđenim sokom od lišća i cvijeta, zatim
previti lanenom krpom namazanom nevenovom masti, i sve
dobro zamotati. Nevenova se mast priprema tako da se 1 šaii-
čica svježe iscijeđenog soka od lišća i cvijeta, 2 šaličice neso­
ljene svinjske masti (kod kuće topljene) i 1/a šaličice voska
miješaju na vatri dok se sve ne spoji. Ta mast koristi i u
slučaju otečenih žlijezda, škrofuloze, dubokih i zloćudnih čire-
va koji teško zarašćuju i starih rana. Kneipp preporuča da se
uz to popije dnevno po 1 šalica čaja od lišća i cvijeta. Protiv
čireva želuca savjetuje čak da se 6— 8 puta dnevno popije 1
šalica čaja od 10 g nevenova cvijeta poparenog s 2 dl kipuće
vode. Po Rneippu, to pomaže i u slučaju otečene jetre ili sle­
zene i žutice. (Procijedi se tek pošto odstoji poklopljeno 1
sat.) Protiv bolesti bubrega pije se toplo dvaput dnevno, radi
izazivanja znojenja i mokrenja.
Kuha li se 10 g lišća i cvijeta u 2 dl vina i 1 dl vode, pa
se pije vruće, svaki dan po 1 žlica, prestat će krvavo i bolno
mokrenje.
Kuha li se malo cvijeća s lišćem u mlijeku i uzima triput
dnevno po 1 šalica, to liječi od groznice i odstranjuje sve
otrovne tvari iz tijela. U tu se svrhu osobito preporuča i čaj
od 5 g lišća, poparenog s 2 dl kipuće vode, uz dodatak 1 velike
žlice meda. P ije se po 1 šalica u toku dana, uvijek samo po
gutljaj. To je osobito korisno za oronule i oslabljele poslije
živčanog udara, a liječi uz to od zatvora i žutice, otečene sle­
zene, malarije, Moroze i histerije.
Radi reguliranja menstruacije, uklanjanja menstruacionih
bolova, dobro je da žene i djevojke, naročito malokrvne i ner­
vozne, tjedan dana prije piju dnevno po 2 — 4 g tinkture, ili
0,3— 0,5 g ekstrakta od stabljike i cvijeta nevena. U istu svrhu
dobro je 3 velike žlice mješavine od po 25 g nevena, rusomače
(Capsella bursa pastoris), paprenog lisca (Polygonum hydropi-
per) i kamilice (Flores chamomillae) popariti s Vz 1 kipuće vo­

411
de, poklopiti i nakon 2 sata procijediti. Pije se triput dnevno
po 1 šalica prije jela, 2 — 3 dana pred menstruaciju.
Da bi se, radi liječenja od gripe i nazeba, izazvalo znojenje,
treba 3 velike žlice mješavine od po 20 g cvijeta nevena, bazge
(Sambucus nigra), lipe (Tillia europaea), cm og sljeza (Malva
silvestris) i despika (Lavandula vera) popariti s xh 1 kipuće
vode i nakon 2 sata procijediti. Pije se što toplije, triput
dnevno.

412
 O D O L J E N

Valeriana officin alis L. Valerianaceae

—

L jek a rn ičk i naziv: Radix valerianae

Nalazište: Raste po močvarnim livadama, vlažnim šuma­

ma, jarcima, obroncima, šikarama uz potoke, kamenitim sti­
jenama, planinskim rijetkim i sunčanim šumama.

Opis: To je oko 1 m visoka, razgranala stabljika, s listo­

vima različita oblika, lepezasto perastih i nazubljenih. Pri ze­
m lji je stabljika malo dlakava. Im a kratak podanak. Crven-
kasto-bijeli cvjetovi tvore široku metlicu. Neugodna je mirisa.

413
Oko 5 mm dugačak plod ima perjanicu: tako ga vjetar lakše
nosi i omogućuje rasplođivanje.

Sadrži: jabučnu, mravlju, octenu, kafetaninsku, maslačnu,

valerijansku i izovalerijansku kiselinu, eterično ulje, azulen,
borneol, alkaloide hatinin i valerin, heterozide, škrob, glikozu,
sluzi, smole, gume i soli.
Potreban je izuzetan oprez da se ta biljka ne zamijeni
korijenom vrlo otrovne kukute.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju, a sabire se u proljeće,

p rije cvatnje, ili u rujnu i listopadu. Upotrebljava se korijen
(podanak) sa žilama, i to ne mlađi od 2 godine. Deblji se ko­
rijeni razrezu uzdužno i suše na suncu ili na toplom mjestu,
a zatim se hermetički zatvore.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Dvije žlice usit­

njena korijena odoljena kuhaju se u 2,5 dl vode 5 min., pa
pošto to poklopljeno odstoji 2 sata, procijedi se. Pije se toplo,
svaka 2 sata po gutljaj, protiv glavobolje, nervoze, navale krvi
u glavu, osjećaja straha, melankolije, hipohondrije, nervoznih
bolova i stezanja oko srca, grčeva nervoznog želuca, podražaja
na povraćanje zbog naduvenosti i si. Protiv nesanice dobro je
pol sata prije spavanja popiti 1 šalicu odoljenova čaja. U svim
tim slučajevima djelotvoran je prašak od samljevena suhog
korijena. Uzima se 2— 3 puta dnevno, koliko stane na vršak
noža (1— 2 g) u juhi ili vodi. Isto tako, dobro je (za iste svrhe)
1 veliku žlicu ili 8 g u prah stučenog korijena močiti 12— 16
sati u 2,5 dl hladne vode; od toga se 6 puta dnevno (svakih 2,5
sata) uzima po 1 velika žlica. Djeci se daje po 1 kavska žličica.
Ili, može se također 3 g odoljenova korijena kuhati 5 min. u
1/2 dl vode, dodati tome 10 g vode od matičnjaka (Melissa o ffi­
cinalis) i uzimati svaki sat po 1 veliku žlicu te mješavine dok
se stanje bolesnika ne poboljša.
Poznata mješavina čaja za živce (Species nervinae) sadrži
po 30 g korijena odoljena i lišća metvice (Mentha piperita), te 40
g lišća gorke djeteline (Menyanthes trifoliata); 1 velika žlica te
mješavine popari se s 2,5 dl kipuće vode, zatim se to ostavi da
stoji 1h sata pa se procijedi. Pije se toplo, triput dnevno po 1
šalica nakon jela.

414
 Lijek protiv srčanih smetnja ili poremećenog krvnog tla­
ka priprema se tako da se 1 velika žlica mješavine od 50 g
Bane, 30 g usitnjenog korijena odoljena i 20 g gorke djeteli­
ne (grčice) popari s 2 dl kipuće vođe, zatim poklopi, nakon 2
sata procijedi i zasladi međom. Pije se toplo, po 1 šalica ujutro
i navečer, poslije jela. Još je bolja mješavina ođ po 15 g odo­
ljena, cvijeta gloga (Crataegus oxyacantha), cvijeta đespika
(Lavandula vera), srđačca (Leonurus cardiaca), kumina (Caram
carvi), komorača (Fructus foeniculi) i 10 g matičnjaka; 3 velike
žlice te mješavine popare se s V 2 1 kipuće vođe, zatim se to
poklopi i nakon 2 sata'procijedi. Zaslađeno međom pije se u
4 obroka u toku dana.
Protiv nesanice treba 1 veliku žlicu mješavine ođ 30 g odo- •
Ijena, 40 g hmelja (Humulus lupulus), 15 g metvice i 15 g matič­
njaka popariti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i nakon 2 sata
procijediti. Pije se po 1 šalica prije spavanja.
Protiv napinjanja i bolova pri mokrenju treba 3 velike
žlice mješavine od po 20 g odoljena, brezova lišća (Betula alba),
svile kukuruza (Stigmata maydis), vrbove kore (Salix alba) i
korijena steže (Potentilla tormentilla) popariti s V 2 1 kipuće
vode, poklopiti i nakon 2 sata procijediti. Pije se 3— 4 puta
dnevno po 1 šalica poslije jela.
Radi reguliranja menstruacije dobro je 3 velike žlice m je­
šavine od po 20 g odoljena, cvijeta bijele koprive (Lamium
album), kamilice (Flores chamomillae), paprenog lisca (Poly­
gonum hydropiper) i metvice popariti s 1k 1 kipuće vode, pa
pošto odstoji 2 sata, procijediti. P ije se po 1 šalica nakon jela.
Za jačanje očnih živaca i bistrenje rožnice dobro je 10 g
usitnjenog korijena odoljena močiti 16 sati u 2,5 dl nepatvore­
na vina, procijediti zatim kroz krpicu i staviti kao oblog na oči
prekonoć.
Tinktura se priprema tako da se 20 g usitnjenog korije­
na prelije sa 100 g razblaženog, 70 postotnog alkohola, zatim se
to, dobro začepijeno, ostavi da stoji 14 dana, uz češće mućka-
nje; nakon toga se procijedi. Uzima se 20— 30 kapi na kocki
šećera s vođom, najbolje prije spavanja.
Eterska tinktura (Tct. valerianae aetherea) pravi se od
20 g korijena odoljena, prelivenog sa 70 g alkohola i 25 g

415
etera (Aether sulphuricus). Daljnje pripremanje i uzimanje li­
jeka jednako je kao i kod obične alkoholne tinkture (Tct. va-
lerianae spirituosa). Obje tinkture treba držati daleko od va­
tre, na Macinom i tamnom mjestu, dobro začepljene.
Preparati odoljena — čaj, kapi ili prah — ne smiju se
upotrebljavati uzastopce dulje od 3 tjedna. Kod dugotrajnih
i teških bolesti treba nakon tog vremena prekinuti s odoljenom
i 2 tjedna uzimati čaj koji se priprema ovako: 1 g rute (Ruta
graveolens) popari se s 1 dl kipuće vode u kojoj je 5 min.
kuhala 1 velika žlica meda, pa pošto to poklopljeno odstoji
15 min., procijedi se. Popije se, mlako, u dva obroka dnevno,
ali polako u gutljajima. Daljnja 3 tjedna pije se u toku dana
ovaj čaj: 5 g matičnjaka moči se 12 sati u 2,5 dl bijelog vina,
zatim se to kuha-5 min. i procijedi. Pije se toplo. Tek nakon
toga p ije se opet 3 tjedna čaj od odoljena. Tako se i kod najte­
žih bolesti postiže uspjeh.

416
 O M A N

Inu la Helenium L. Compositae —

L jek a rn ičk i naziv: Inulae helenii radix

Nalazište: Sadi se po vrtovima, a raste i na vlažnim liva'

dama, u jarcima kraj potoka, uz rubove šuma, pa i po brdima.
Brdska je vrsta ljekovitija.

Opis: To je trajna, zeljasta, do 2 m visoka, gore razgra­

nala stabljika, velikog, ovalnog, dugoljastog i nazupčanog liš­
ća, odozgo hrapavog a na donjoj strani pusteno dlakavog.
Nalik je na lišće hrena. Korijen je debeo i mesnat, a miriše po
kamforu. Cvijet je žut, sličan malom suncokretu ili lincuri

27 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 417

(Gentiani), te tvori glavičaste cvatove na vrhovima stabljika i
ogranaka. Sjemenke imaju perjanicu pa ih vjetar lako raznosi
i tako se biljka razmnožava.

Sadrži: oko 40% inulina, gorke tvari, do 3% eteričnog

ulja helenina, fruktozu i fruktozid pseudoinulin i inulein, te
stearopten, alantolakton, alantol, alantolnu kiselinu, azulen,
kamfor i smolu.

Bere se: Cvate od srpnja do rujna. Korijen se sabire u pro­

ljeće i u jesen, ali samo onaj od 2 godine, jer je mlađe korijenje
vodenasto, a starije odrvenjelo. Aromatična je mirisa, gorkasta
i malo ljutog okusa. Rjeđe se upotrebljava i cvijeće, a isto tako
i lišće, što se bere za vrijem e cvatnje.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: To je antisep-

tik dišnih organa. Liječi od svih vrsta kašlja, bronhitisa, astme,
suhog lišaj a, svraba, uloga i reumatizma, te nekih bolesti spol­
nih organa. Djeluje i kao stomahik. Dim omanova korijena
stavljenog na žeravicu rastjeruje iz kuće komarce i ostale in-
sekte, pa djeluje i kao insektifug.
U Va 1 vode kuha se 15 g omanova korijena 10 min., zatim
procijedi, pomiješa s 2 velike žlice meda i pije triput dnevno
poslije jela: time se pospješuje iskašljavan je kod tuberkuloze
i bronhitisa poslije gripe, umiruju grčevi bronhija i astmatični
napadi.
Protiv katara želuca, crijeva i mokraćnog mjehura koriste
mješavine praška od korijena omana, lincure (Gentiana lutea)
i iđirota (Acorus calamus). Uzima se, koliko stane na 2— 3
vrška noža, u juhi ili vodi, dvaput dnevno.
Kašalj smiruje i ovaj čaj: 10 g sitno narezanog korijena
omana popareni s 2 dl kipuće vode, poklopi se i nakon 2 sata
procijedi. Pije se svaka 2 sata po 1 kavska žličica. Za istu svr­
hu služi i mješavina od 5 g omana, 3 g timijana (Thymus ser­
pyllum) i 2 g lišća pitoma kestena (Castanea vesca), koja se
popari s 2,5 dl kipuće vode, poklopi i nakon 2 sata procijedi.
P ije se svaka 2 sata po 1 velika žlica. Može se zasladiti me­
dom.
Protiv tegobnog kašlja od bronhitisa poslije gripe treba
15 g usitnjenog korijena popariti s 2 dl kipuće vode, poklopiti

418
i nakon th sata procijediti. Pije se hladno, 6 put dnevno po 2
velike žlice.
Tinktura (uzima se triput po 30 kapi dnevno u vodi) ubla­
žuje nadražaj kašlja i grčeve bronhija, koji uzrokuju teško di­
sanje, te čisti pluća. Oman onemogućuje rast i razmnožavanje
bacila tuberkuloze. U slučaju nazeba kod kroničnog bronhitisa
uspješno sprečava recidive i pogoršanja. Već 0,06 g praška
korijena dnevno, što odgovara srednjoj dozi kodeinskog praš­
ka, ublažuje kašalj i popravlja opće stanje bolesnika. Za in­
halaciju se uzima 1 kavska žličica omanove tinkture na % kI
kipuće vode.

Za lakše iskašljavanje služi i ovaj čaj: velika žlica m je­

šavine od po 20 g omana, komorača (Foeniculum officinale),
stučenog sjemena aniša (Fructus anisi), kumina (Carum carvi) i
kamilice (Flores chamomillae) popari se s 2 dl kipuće vode,
poklopi i nakon 2 sata procijedi. Pije se svaka 2 sata po 1
velika žlica.
Čaj od 50 g omanova korijena, kuhanog 5 min. u l i vode
i procijeđenog kroz čistu lanenu krpu, služi za ispiranje rod-
nice u slučaju bijelog cvijeta.

Jakim čajem omana maže se koža protiv svraba i uopće

svrbeža.

Za jačanje želuca treba u 10 1 mladog vina, ili mošta koji

još vrije, močiti 10 dana 12 dkg usitnjena korijena omana, pa
zatim procijediti. P ije se 2— 3 puta dnevno po 1 rakijska ča­
šica. Bolove želuca, grčeve od žuči i nadimanje od plinova od­
stranjuje mješavina od po 20 g omanova korijena, sjemenki
aniša, pelina (Artemisia absinthium), kičice (Herba centauri)
i 80 g grožđica, koja se moči 16 sati u 1,5 1 rakije. Pije se čašica
dnevno, natašte, pošto odstoji na suncu 4— 6 tjedana.

Dobro je također 80 g omanova korijena močiti 16 sati u

1 1 jakoga crnog vina, uz češće mućkanje, pa zatim otfiltrirati.
Pije se triput dnevno po 10 odnosno 20 kapi, prema uzrastu.

Sitno naribanog svježeg korijena omana, pomiješana s

jednakom količinom meda, uzimamo po 1 veliku žlicu 3— 4 pu­
ta dnevno protiv kašlja, astme i bronhitisa. To omogućuje
lako iskašljavanje, čisti pluća i krv. Osobito pomaže tuberku­

419
loznima kad imaju pijesak u bubrezima i mokraćnom m je­
huru. Nema li svježega korijena, može se upotrijebiti i njegov
suhi prah. Ako se 1/z kavske žličice praška omana pomiješaju
s 2 velike žlice meda, dobiva se lijek protiv svakih bolesti dižmih
organa i za sprečavanje preranog poroda, uzima se 2 — 3 puta
dnevno po 1 velika žlica.
Za jačanje trudnica i sprečavanje pobačaja priprema se i
ovaj lijek: 4 g praha od korijena močimo 12 sati u % 1 vina
ili vode, zatim to kuhamo 15 min. pa time (još dok vrije)
prelijemo 4 g osušena cvijeta omana pomiješanog s 1 velikom
žlicom meda; nakon toga kuhamo još 5 min. pa procijedimo.
Pije se pola ujutro, a pola navečer.
Radi liječenja od vodene bolesti i bolova maternice treba
8 g praška suhog omanova korijena kuhati u Va 1 vina s 1 ve­
likom žlicom meda. Uzima se pola natašte, a pola prije spava­
nja i to 6— 8 tjedana. U slučaju reume i kile (hernije) treba na
bolna mjesta stavljati obloge od toplog lišća i cvijeća omana,
kuhanog u vinu 5 minuta.
Tinkture od omana uzima se svaka 2 sata po 20 kapi
(om jer tinkture prema vodi 1:5).
Ekstrakt od omana priprema se tako da se 1 kg usitnje­
nog korijena prelije s 5 1 hladne vode i moči 12 sati, uz češće
miješanje, a zatim procijedi. Preostalo korijenje ponovo se
prelije s 3 1 hladne vode, opet moči 12 sati i zatim procijedi.
Nakon toga se obje procijeđene tekućine spoje, ostave da se
slegnu, pa se bistri dio odlije u plitku porculansku posudu,
ispari do gustoće tekućeg meda i ulije u bočice od po 20 g
koje se dobro zatvore i spreme na hladno mjesto do upotrebe.
Od ekstrakta se prave i pilule. Potrebno je 1,5 g ekstrakta za 30
pilula. Ipak, bolje je to prepustiti ljekarniku. Uzima se 3— 6
pilula dnevno.
Ulje za liječenje od kožnih bolesti i rana priprema se
ovako: po 25 g usitnjenog korijena i cvijeta omana i plodova
kantariona (Hypericum perforatum) namoči se u 200 g ribljeg
ulja, koje se grije pokriveno 3 sata u kipućoj vodi (u većoj po­
sudi), a zatim se procijedi. Tim se uljem rane namazu, ili se
oblažu gazom ili čistim platnenim krpicama namočenim u to
ulje.

420
 O M O R I K A — S M R E K A

Picea om orica, Pančić Pinaceae —

L jek a rn ičk i naziv: Oleum Terebinthinae

Nalazište: Raste u šumama planinskih predjela.

Opis: To je crnogorično drvo crvenosmeđe kore, svjetlo-

zelenih, četvorouglatih, šiljastih iglica, poredanih u 2 reda. Ve­
liki, viseći češeri imaju široke, zaokružene ljuske. Cvijet je
crvenkasta resa, smolasta mirisa i okusa.

Sadrži: željezo, kalcij, kalij i fosfor, smolu, eterično ulje

terpen, pinen, silvestren i dr.

421
 Bere se: Cvate u proljeće. Upotrebljavaju se iglice, koje
se beru čitavu godinu, te češeri, koji se beru u jesen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za uvarak se

2 kg iglica, ili malih, vršika, ili sitno rezanih češera moči u
12 1 vode 24 sata, zatim se u istoj vodi 2 sata kuha i na kraju
procijedi. Taj se uvarak dodaje vodi za kupanje, koja mora
biti zagrijana na 35° C. Nakon 20— 30 minuta kupke treba
m im o ležati u krevetu 1 sat, a zatim se oprati u hladnoj vodi.
To pomaže protiv grudobolje, astme, kroničnog kožnog osipa
1 čireva, uloga, reume, otvrdnuća mišića i otoka jetre.
Protiv znojenja nogu koristi odvar koji se priprema tako
da se jednaki dijelovi smrekovih iglica, orahova lišća (Juglans
regia), hrastove kore (Cortex quercus) i vrbove kore (Salix
alba) moče cijelu noć u vodi, u kojoj se sutradan 1 sat kuhaju.
U tom odvaru treba noge triput tjedno močiti po 25 min., a
nakon svakog močenja 1 min. hodati bos po vodi.
Astmatičarima i tuberkuloznima pomaže inhaliranje, tj.
udisanje para toga uvarka. Oblozi od njega koriste protiv upa­
la vratnih žlijezda, uloga i reume. Živčano bolesni ojačat će
ako im se cijelo tijelo omota u vruću plahtu namočenu u tom
odvaru.
Protiv upale grla grglja se čaj od 3 mlada češera, sitno
narezana, kuhana 10 min. u 2,5 dl vode. Ako se taj čaj pije,
liječi i jača organe disanja i govora, a pomaže i rad jetre.
Dobro je 5 narezanih zelenih češera močiti 24 sata u l i
vode, zatim u toj vodi kuhati 1h sata, procijediti i dodati 4
velike žlice meda, pa opet kuhati oko 1k sata. Uzima se svaka
2 sata po 1 velika žlica radi čišćenja krvi, jačanja rekonvales­
cenata i lakšeg mokrenja.
U slučaju tuberkuloze i bolesti kralježnice dobro je prsa
i leđa uz kralježnicu mazati uljem od smrekovih češera. To
se ulje priprema ovako: Sitno se narežu 4 zelena češera pa se
moče uz povremeno mućkan je 3 tjedna u 1/z litre konjaka. Za­
tim se doda 1 1 maslinova ulja, dobro izmiješa, i boca začepi
vatom. Mjesto češera mogu se upotrijebiti i mladice. Nakon 7
dana to se procijedi, i tako služi za mazanje reumatičnih ili
živčano oboljenih mjesta. Ulje se može uzimati i kao lijek
iznutra, »per os«, i to triput dnevno po 1 kavska žličica u

422
šalici ječmene (Kneippove) sladne kave. Radi ublaživanja grče­
va žučnog mjehura i žučnih odvodnih cijevi, ubijanja klica i
olakšavanja mokrenja uzima se obično triput dnevno po 20
kapi u vodi. Ako se to ulje upotrijebi za inhaliranje, ono olak­
šava iskašljavanje kod bronhijalnog katara.
Pola žlice smrekova terpentinskog ulja, ulivenog u 1 1 ki­
puće vode, raskužuje i osvježuje bolesničku sobu svojim ugod­
nim mirisom crnogorice.
Kneipp preporuča da rekonvalescenti i plućni bolesnici
šeću smrekovom šumom, i da tom prilikom progutaju koma­
dić svježe smrekove smole, veličine zrna graška. To će ih okri­
jepiti i ojačati.

423
 ORAH PITOMI

Juglans regia L. — Juglandaceae

L jek a rn ičk i naziv: Juglandis folia, Pericarpium,
Fructus, Oleum

Nalazište: Raste po gajevima, vrtovima, parkovima i drvo­

redima.

Opis: To je do 25 m visoko stablo neparno perastih, po­

nešto pilastih listova. Plod je okrugao, najprije zelen, zatim
cm , a u njemu je koštunjava ljuska i jezgra. Cvijet čine dugo­
ljaste mace: to su prašnički cvjetovi.

424
 Sadrži: željezo, kalij, kalcij, fosfor, sumpor, galnu, jabuč­
nu i limunovu kiselinu, tanin, 56% masnoće, 15% bjelanče­
vina, 1 2 % ugljikohidrata, 2 % raznih soli, glikozida, juglandina,
0,30% eteričnog ulja katranskog mirisa, juglena, inozitola i
smole.

Bere se: Cvate u svibnju. Bere se mlado lišće u proljeće, a

zreo plod u jesen. Orahovo ulje ravno je po vrijednosti masli­
novom. Mlado se lišće odmah suši, bez prevrtanja. Ozlijeđeni,
otpali ili u jesen brani listovi ne vrijede. Svježe je lišće aktiv­
nije od suhog.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od mladog,

još nepotpuno razvijenog lišća, koji se priprema tako da se
20 g toga lišća sa 4 velike žlice meda prelije s l i kipuće vode,
i nakon 10 min. procijedi, pije se triput dnevno, i to po 1 šalica
poslije jela, radi liječenja od plućnih bolesti, škrofula, katara
crijeva i želuca, te radi čišćenja od crijevnih nametnika. Upo­
trijebljen kao oblog, taj čaj liječi od upale očiju.
Na salatu od krumpira stavimo 6 velikih žlica orahova
ulja, pa je pojedemo navečer: to će sutradan sigurno istjerati
trakavicu.
Protiv bijelog cvijeta u žena treba 4— 5 velikih žlica ora­
hova sitno isječenog lišća kuhati 5 min. u 1h 1 vode, procijediti
kroz čistu lanenu krpu i time ispirati rodnicu. Isti se čaj
može upotrijebiti i za obloge koji se stavljaju na prišteve i
čireve. Kupke u čaju od 1,5 kg orahova lišća, kuhanog u 10
1 vode, jačaju organizam, naročito slabunjave djece, pomažu
lučenje loših sokova iz tijela, liječe od osipa i škrofula. Kupelj
treba da bude zagrijana na 35° C.
Protiv škrofula, guka, rana i čireva treba 10 g suhog ili
50 g svježeg lišća s 1 velikom žlicom meda popariti s 2,5 dl
kipuće vode, kuhati još 10 min. i zatim procijediti. Piju se
2— 3 šalice dnevno, i to svakih pol sata po 1 velika žlica. Isto­
dobno se stavljaju oblozi od odvara koji se priprema tako da
se 5 g lišća i 10 g zelenih ljusaka kuha 20 min. u l i vođe.
Čaj od 6— 8 g zelenih ljusaka oraha kuhanih 5 min. u V*
1 vode liječi od katara želuca i crijeva i jača mišiće.
Od mladih zelenih plodova oraha, dok ih još možemo pro­
bosti iglom, kuha se kompot i priprema ekstrakt. Močeni u

425
rakiji daju tinkturu koja otklanja probavne smetnje. Uzimaju
se 1— 2 likerske čašice dnevno.
Dobro je th kg zelenih oraha, ili samo ljusaka, kuhati u
1 1 vode 2 sata na tihoj vatri, zatim procijediti, dodati dvaput
toliko meda i kuhati dalje dok se ne zgusne u sirup. Taj se
sirup sprema u bočice, a da se nebi kvario, nalije se odozgo
rakije ili konjaka. U svim navedenim slučajevima može se
mjesto čaja uzimati taj sirup, i to 3— 4 puta dnevno po 1 kav-
ska žličica na 1 šalicu vode.
U slučaju angine, čireva i gnojnih rana u ustima i grlu
treba 1 veliku žlicu sirupa staviti u čašu vode, promiješati i
time grgljati.
Radi reguliranja probave treba nazrezati 15 zelenih oraha,
staviti u staklenku od 1,5 1, preliti rakijom ili konjakom, do­
dati 30 g osušene narančine kore, komad cimetove kore i 6— 8
klinčića, pa staklenku ostaviti na suncu ili na toplom mjestu
6— 8 tjedana. Pije se ujutro i navečer po 1 mala čašica.
Ako se 1 velika žlica sirupa, bez meda ili šećera, dobro
izmiješa sa čistom svinjskom mašću, pa se doda malo berga-
motova ulja, to služi za masažu i obloge protiv škrofuloze,
otečenih žlijezda i upalnih oteklina.
Pržena i u prah stučena orahova jezgra uzima se 2— 3
puta dnevno, koliko stane na vrh noža, protiv nadimanja, a u
prah stučena pržena ljuska zrelog oraha uzima se također 2— 3
puta dnevno,, koliko stane na vrh noža, s malo vina radi lakšeg
mokrenja.
Za jačanje probavnih organa i mišića dobro je 60 g ek­
strakta od orahova lišća i 120 g glicerina politi s 300 ccm desti­
lirane ili prekuhane vode, pa piti po 1 kavsku žličicu poslije
objeda i večere. Svaka žličica sadrži po 1 g ekstrakta.
Zbog tanina što ga sadrži, čaj od 50 g orahova lišća, ku­
hanog u l i vode 10 min. i procijeđenog kroz čistu platnenu
krpu, služi za ispiranje rodnice radi liječenja od bijelog cvi­
jeta.
Orahovo ulje dobiva se tako da se nezrele ljuske kuhaju u
ulju na pari, uz dodatak male količine amonijaka. To ulje služi
za mazanje kože radi zaštite od opekotina pri sunčanju.
Za izradu sirupa, ekstrakta i drugih galenskih preparata
upotrebljavaju se još zelene i svježe ljuske i lišće, jer samo

426
tada sadrže nerastvorene ljekovite tvari; kasnije se one pro­
mijene i pokvare. Mladi, još zeleni orasi (Juglandis immaturi
fructus), kao i zelene ljuske, sadrže, uz ostalo, osobito mnogo
vitamina C.
Od sasvim mladih oraha, dok se još nije formirala jezgra
s košticom, priprema se slatko koje je korisno za slabokrvne
i za slabunjavu djecu. Budući da se ne kuhaju, svi vitamini i
ostali ljekoviti sastojci ostaju sačuvani.
. Od čaja, koji se priprema od zelenih oraha, stavljaju se
oblozi preko očiju, radi jačanja viđa.

427
 OSLAD

Polypodium vulgare L. — Polypodiaceae

L jek a rn ičk i naziv: Radix polypodii

Nalazište: Raste u mahovinom obraštenim pukotinama

stijena, u sjenovitim šumama i kamenjarima, oko korijenja
drveća, osobito na trulim panjevima.

Opis: To je biljka sa oko 50 cm visokim, perastim, duboko

razdijeljenim, dugoljasto tupim listovima, koji na svojoj do­
njoj strani nose u dva reda skupine spora u obliku okruglih
smeđih pjega.

428
 Sadrži: Ijepive tvari, polypodia, 4% tanina, 8 % masnog
ulja, 5% šećera, manitol, smolu, do 20% glycerizina, škrob,
bjelančevine, sluz i kalcijev malat.

Bere se: Cvate u srpnju žućkastim ili ljubičastim cvjeto­

vima u obliku grozda. Upotrebljava se samo svježe osušen ko­
rijen (podanak), koji je u početku sladak, a poslije opor, gorak
i bljutav. Debeo je i mesnat, a bere se u proljeće, prije tvorbe
spora, ili u ranu jesen. Stari korijen ne djeluje.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Čaj od oslada

pomaže protiv katara bronhija s jakim kašljem i mršavlje­
njem, kao kod početne tuberkuloze, je r jača prsne organe i
omekšava sluz. Koristi protiv guše i zatvora stolice. Piju se
1— 2 male šalice dnevno, u gutljajima. Oslad liječi bolesnu
jetra i otečenu slezenu, olakšava Izlučivanje mokraće i protok
žuči bez nadražaja i grčevitih bolova. Za te svrhe pije se ujutro
i navečer po 1 šalica čaja od 20 g korijena oslada, 10 g korije­
na slatkog drvca (Glycyrrhiza glabra) i 5 g korijena šumske
angelike (Angelica silvestris). Priprema se tako da se % sata
kuha sam oslad u 2 dl vode, a pri kraju kuhanja dodaju se
druga dva korijena; zatim se to poklopi i ostavi da stoji 1 2
sati, prekonoć. Sutradan se procijedi i doda se 1 velika žlica
meda.
Za iste svrhe služi i prah od istucanog korijena. Uzima se
2— 4 puta dnevno, koliko stane na vršak noža (0,25 g — dakle
najviše 1 g na dan), usred jela.
Ako se upotrebljava ekstrakt, razdijeli se 1 g na 10 pi­
lula; po dvije pilule uzimaju se triput dnevno, i to p rije zaju-
tarka, objeda i večere.
Polypodin, što ga oslad sadrži, djeluje već u dozi od 0,15 g
na stolicu, bez nadražaja i napinjanja, za 10 sati. Po boji sto­
lice vidi se kako je pospješeno izlijevanje žuči u crijevo.
U svim spomenutim slučajevima dobro je 6 — 9 sati m o­
čiti 1 veliku žlicu usitnjenog korijena oslada u ih 1 vode; pije
se bez kuhanja. N a isti korijen nalije se zatim 2 dl vode i pusti
da samo jednom zakipi, pa se odmah skloni s vatre i pije. Ako
se prethodno dobivena iscrpina pomiješa s tim kuhanim ča­
jem, to djeluje još efikasnije.

429
 PAKUJAC

Aquilegia vulgaris L. — Ranunculaceae

L jek a rn ičk i naziv: Aquilegiae folia, semen

Nalazište: Raste u brdovitim šumama, grmlju, na vlažnim

livadama, kamenjarima i vrtovima.

Opis: To je trajna, zeljasta, 40— 80 cm visoka biljka,

uspravna, razgranata i obrasla mekim dlakama. Listovi su tro-
perasti, na rubu grubo narovašeni; donji imaju duže peteljke
od gornjih. Zvonoliki plavi ili ružičasti cvjetovi vise na dugoj
peteljci.

430
 Sadrži: cijanogenetski heterozid, vitamin C, te masno ulje
u sjemenu.

Bere se: Cvate ljeti, od svibnja do srpnja, i u jesen, kad se

i bere. Upotrebljavaju se listovi, sjemenke i sok od svježe
biljke.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od 10 g

zgnječenih sjemenki kuha se 5 min. u 1/t 1 vode i služi za
grgljanje, koje se ponavlja svakih 15 min. Protiv ospica u
djece dobro je 6 g sjemenki kuhati u 2,5 dl čaja od šikaline
(Cnicus benedictus): pije se svakih pol sata po 1 kavska žlica.
Protiv skorbuta i bolesti jetre, posebno žutice, treba 1 dio
lišća kuhati u 3 dijela vina i 1 dijelu vode; pije se ujutro i
navečer po 1 šalica. Protiv žutice i bolesti slezene dobro je
šalici toga čaja dodati za 2 vrška noža praška ođ pakujčevih
sjemenki. Pije se tjedan dana po 1 šalica ujutro i navečer.
Cijela biljka, zbog svoje otrovnosti, ne preporuča se za
unutarnju upotrebu, nego samo za mazanje protiv šuge i
ušiju. Macini se odvar, kojim se mažu šugava mjesta. Unutar­
nju primjenu spomenuo sam zbog toga što se nalazi i u dru­
gim sličnim knjigama. Ipak je bolje za istu svrhu upotrijebiti
neškodljive biljke, nego riskirati.

431
 PAPAR
P ip er nigrum — Piperaceae
Ljek a rn ičk i naziv: n ije u farm akopeji

Nalazište: Istočna Indija, Java, Malabar, Sumatra.

Opis: To je 12— 14 stopa visok grm, čije tanke grane pu­
žu po zemlji ako nemaju uporište. Lišće mu jako miriše. Na
vršcima se dvaput godišnje pojavljuju bijeli cvjetovi, od ko­
jih nastaje 20— 40 jagodica cm og ploda sličnoga grašku, u
početku zelene, zatim crvene i na kraju crne boje. Na istom
grmu rastu i bijela zrna, koja nisu navorana kao cm a nego

432
glatka, manje peku i manje su ljuta od crnih. Crni papar
dobiva se od zelenih, nezrelih bobica, koje se beru i suše na
suncu dok ne pocrne i smežuraju, a bijeli od zrelih bobica,
koje se moče u vodi dok ne nabubre i puknu, zatim se operu
i suše, i pritom izgube vanjsku kožu pa ostanu bijele.

Sadrži: 1— 2,5% etarskog ulja, od kojega ima aromu,

5 — 904, kristalnog alkaloida piperina, od kojega ljutinu, 0 ,8 %
smole kavicina, nešto masnog ulja i mnogo škroba, kao i
mineralnih soli.

Bere se: u trećoj godini rasta. Godišnje daje 2— 3 dkg

zrnja. Upotrebljava se kao zdrav začin jelima.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kad se 2— 3

zrna zdrobe ili, još bolje, samelju, pospu po krahu i natašte
ujutro pojedu, jačaju želudac. Ako se uzimaju veće količine
i češće, zbog oštrine mogu oštetiti sluznicu želuca i crijeva,
pa treba biti oprezan. Cijela zrna ne gutati nikako! Papar
jača želudac samo u slučaju slabog probavljanja, nadutosti
želuca i crijeva, podrigivanja i osjećaja težina. Treba ga uzi­
mati jedino kao začin s nekim jelom. Samljet u prah i uri-
ban u kosu ubija uši, a kuhan u mlijeku ubija muhe. Zajed­
no s ljutom paprikom, kao liniment, capsici compos, služi za
draženje kože u smislu hiperemije. Njegov alkaloid piperin sni­
zuje temperaturu kod groznice. Uglavnom je stomahik.

28 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 433

 PAPRAT OBIČNA

Aspidium filix mas — Polypodiaceae

L jek a rn ičk i naziv: Extraction filicis

Nalazište: Raste u skupinama na bujnim, vlažnim, gustim

i sjenovitim mjestima šuma, na kršu i kamenitim obroncima.

Opis: To je trajna papratnjača. Ukusa je najprije slatkog,

a kasnije oporog i gorkog. Korijen je 8— 16 cm dug debeli po­
danak, vrlo razgranat. Lišće je dugačko, uspravno i do 1 m
visoko, dugoljasto kopljasto i nazubljeno. Plodovi su na dnu
pera listova, prekriveni.

434
 Sadrži: eterična ulja, masne tvari, šećer, tanin., škrob,
smolu, filicitaninsku kiselinu, flogoglucinon, filmaron, aspidi-
nol, flavaspidin, albuspidin i butanon-filicinsku kiselina.

Bere se; Cvate od lipnja do rujna. U rano proljeće ili u

jesen bere se rizom, kad je najljekovitiji. Ljekovita moć traje
godinu dana, a nakon toga treba ga baciti. Osim podanka upo­
trebljavaju se i sjemenke.

Pripremanje l je t a , primjena i djelovanje: Ekstrakt od

paprati, koji služi kao lijek protiv trakavice (Taenia solium),
može se izraditi samo u ljekarni. Umjesto toga, sami možemo
pripremiti lijek tako da 30 g samljevenog korijena pomije
mo s jednakom količinom meda. To se uzima na dva puta
razmaku od V 2 sata, s crnom kavom. Pol sata nakon toga
treba uzeti sredstvo za čišćenje, i to gorku sol, a nikako rici-
nusovo ulje.
Liječenje počinje navečer: treba jesti jako posoljenog
sleđa (haringu), s dosta narezanog luka, još više češnjaka i
dosta zelene salate. Tako se trakavica uzbudi. Sutradan ujutro
popije se šalica jake i slatke crne kave s lijekom protiv tra­
kavice. Ako se upotrijebi ljekarnički preparat, npr. filmaron,
nakon 2 sata valja uzeti sredstvo za čišćenje, najbolje gor­
ku sol.

Paprat je otrovna. Srećom, otrov djeluje vrlo polagano.

Zato treba uzeti sredstvo za čišćenje. Ricinovo ulje ne dolazi
u obzir kad se upotrebljava kućni pripravak, jer ulja olakša­
vaju resorpciju otrova filicina u tijelo, a tako i nastaje otro­
vanje. Zbog toga takvo liječenje od trakavice bezuvjetno mora
biti pod liječnikovim nadzorom.

Za ljekarnički preparat filmaron (Oleum filmaroni) to ne

vrijedi, jer mu je sastav drugačiji, pa mu ulje ne omogućuje
resorpciju; štoviše, on je i otopljen u ricinovu ulju.

Pošto se uzme sredstvo za čišćenje, stolicu treba obaviti

u rešeto, kako bi se pri ispiranju stolice pod tekućom vodom
moglo vidjeti je li izišla i glava trakavice: to je važno zbog toga
što trakavica od glave i raste. Naravno, to će najbolje usta­
noviti liječnik.

435
 Me iziđe li glava, liječenje se može ponoviti tek nakon
mjesec dana, kad se bolesnik oporavi.
Budući da paprat djeluje i na maternicu, trudnice je ne
smiju uzimati — može izazvati pobačaj.
N ajbolji preparati od paprati jesu eterski ekstrakt i oleum
fiimaroni, 10 postotna otopina filmarona u ricinovu ulju.
Spava li se na jastucima i madracima koji su napunjeni
osušenim lišćem paprati, nestaju reumatični bolovi. U leža-
jevima s paprati nema nikakve gamadi.

436
 PAPRIKA
Capsicum annuum — Solanaceae
L jek a rn ičk i naziv: Fructus capsici

Nalazišta: Porijeklom je iz američkih tropskih zemalja,

a kod nas se uzgaja kultivirana u vrtovima i plantažama, gdje
su dobivene i slatke, mesnate vrste, koje nisu nimalo ljute.

Opis: To je jednogodišnja, oko lA m visoka, slabo granata

stabljika kopljastih, ponekad i zaobljenih, nenazubljenih li­
stova na peteljkama iz čijih pazušaca izrastu 1 — 3 cvijeta, sa­
vinuta prema dolje. U zvonolikoj je čaški vjenčić od 5 bje-
ložućkastih latica, ponekad purpurnoljubičastih. Plod je bo­
ba s mnogo sjemenja, omotana sočnom mesnatom plodnom
čahurom koja se jede, zelene je do žutozelene boje, a u jesen,
s dozrijevanjem ploda, pocrveni. Miris i okus paprike tipični

437
su. Okus je, već prema vrsti, ljut (feferoni) ili sladak (babure).
Međuvrsta ima mnogo, u osnovi su slatke, ali se često među
njima nađe i po koja veoma ljuta. Poznata je vrsta tzv. »pa
rađajz-paprika«, prikladna za konzerviranje.

Sadrži: vrlo velike količine vitamina C, Bi, B 2 i provi ta-

mina A, tj. karotena, od kojega potječe crvena boja paprike,
te dva karotenoida: kapsantin i kapsorubin, zatim nešto še­
ćera, limunove i jabučne kiseline, nešto bjelančevina i mas­
nog ulja, citrina, ksantofila, kriptoksantina i nekih aromatič­
nih tvari. Ljutina potječe od alkaloida kapsicina, koji na koži
izaziva mjehure i plikove, a na sluznici jake upale. Njegova
se ljutina osjeća još i u razrjeđenju 1:1,900.000. Nema veze ni
s Ijekovitošću ni sa hranjivošću. Što je paprika mesnatija i
sočnija, to je bogatija vitaminima i drugim ljekovitim sastoj­
cima, osobito ako je krupna, jedra i crvena, tj. zrela.

Bere se: Cvate između lipnja i rujna, a dozrijeva od srp­

nja do jeseni. Premda je paprika prvenstveno začin, zbog ve­
like količine C vitamina, kojega ima za 4— 6 puta više nego
limun i naranča, ona je, ako dodamo i ostale vitamine (A,
Bi, B2) i sastojke, vrlo ljekovita, ali samo njezine slatke, me­
snate vrste. Ljuta paprika, naprotiv, stvara previše kiseline
u želucu, a kao posljedica toga nastaju i čirevi, zatim vodene
stolice, upale bubrega i mokraćnog mjehura, a draži i pro­
statu, koja reagira vrlo neugodno. Samo u homeopatskom
obliku, ispravno dozirana, primjenjuje se kao lijek, i to iznu­
tra kao tinktura, za poticanje apetita i probave.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Nedavna me­

dicinska istraživanja utvrdila su da se paprikom izvrsno može
liječiti alkoholizam i narkomanija. Zanimljivo je da su i u
narodnoj medicini papriku upotrebljavali za liječenje deliri-
juma kod alkoholičara.
Izvana se ljuta paprika upotrebljava u obliku ekstrakta,
linimenta ili flastera protiv reume, neuralgije i lumbaga, a
prilično često kod upale porebrice, i to mazanjem ili utrlja-
vanjem u kožu, kako bi se stvorila hiperemija, tj. bolje pro-
krvljenje tkiva, što pomaže ozdravljenju. Kod kožnih bolesti
i ispadanja kose maže se koža odvarom. Paziti na oči! Slatku
papriku treba što više primjenjivati za tzv. »unutarnju« upo­

438
trebu, jer zbog sadržaja B-vitamina djeluje u smislu antireu-
matičnih lijekova, protiv upala živaca, kljenuti, a za pobolj­
šanje vida zbog sadržaja karotena. Skorbut, paradentozu,
aftozne gingivitide i slično sprečava visoki sadržaj C-vitamina,
Dakako, riječ je o slatkoj paprici kao hrani koju treba za te
svrhe uživati prijesnu. Dodavši tome i sadržaj ostalih tijelu
korisnih tvari i mineralnih soli, ona je veoma korisna za pre­
hranu, a u preventivnom, pa i u kurativnom smislu kao lijek
koji, uz ostalo, sprečava konsekutivne promjene metabolizma.

439
 PASĐ RIJE N

Rhamnus cathartica L. — Rhamnaceae

-

L jek a rn ičk i naziv: Baccae spinae cervinae

Nalazište; Raste u šumama, grmlju, živicama i na vlažnim

mjestima.

Opis: To je oko 4 m visok grm, kojemu se grane završa­

vaju dugim, jako šiljatim trnjem, lisni pupoljci imaju ljuske,
listovne niti nisu paralelne međusobno nego s obodom slabo
nazubljenih jajolikih listova, postavljenih nasuprotno. Žutoze­
leni cvjetovi rastu iz pazušaca. Plod je sjajna, cma, jagodasta

440
boba koštunica, veličine graška, sa 4 sjemenke. Kora je rđa-
sta, ili mrkozelena, na prijelomu vlaknasta. Okus biljke je
slatko-gorak i neugodan; neugodan je i miris, ali je dosta slab.

Sadrži: rhamnocathartin, rhamnoemodin, antrachinon,

antranol, rhamnikozid koji hidrolizom prelazi u rhamnikoge-
nol, glikozu i ksilozu. U plodu ima žutih i crvenih boja, flavon-
skih heterozida, gorke tvari, gume, sluzi i pektina.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Bobe se beru u rujnu

i listopadu, kada dozru. Treba ih brzo sušiti. Za razliku od
frangule, kora se ne upotrebljava za lijek.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Od svježeg so­
ka u ljekarnama se pravi Sirupus rhamni cathartici, sigurno
sredstvo za čišćenje. Djeca uzimaju po 1, a odrasli po 2 velike
žlice dnevno. Više od toga ne valja uzeti, je r može uzrokovati
grčeve.
Sok od boba, k oji mora provriti kao vino, miješan s me­
dom ili šećerom, čisti krv stimulirajući znojenje, mokrenje i
stolicu. Protiv začepljenja jetre, žutice, kroničnog osipa, reume
i trome probave uzima se, ali samo povremeno, 15— 30 g dnev­
no. Kao čaj, u dozi od 20— 25 g, djeluje snažno, pa ga smiju
uzimati samo ljudi jaka srca. Liječi također od gihta i vodene
bolesti.

441
 PASIFLORA

Passiflora incarnata L. — Passifloraceae

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji

Nalazište: Kod nas se uzgaja kao ukrasna biljka, a inače

raste u južnom d ijelu ’Sjeverne Amerike i u južnoj Francuskoj.

Opis: To je biljka povijuša, vrlo lijepih, velikih cvjetova

purpurne boje, u sredini malo bijelih, a na rubu nebeski pla­
vih, čudne građe i oblika. Vrlo je ljekovita. Plod je narančasta,
mesnata jagodica s dosta sjemenki. Kiselkast je, aromatična
mirisa, i ugodna okusa.

442
 Sadrži: cijanogetske heterozide, tanin, galnu kiselinu, smo­
lu, alkaloid i dr.
Bere se: u svibnju, u doba cvatnje. Već prema geograf­
skom položaju, cvate od srpnja do listopada.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Pomaže protiv

nesanice, od prenapornog intelektualnog rada, zatim protiv
neurastenije, histerije i drugih živčanih poremećaja. Uspješno
liječi alkoholičare. Najčešće se upotrebljava kao tinktura i
ekstrakt, ali i u obliku drugih galenskih pripravaka. Poznat
je francuski preparat Passiflorine, Čiji su glavni sastojci: pasi­
flora, kora vrbe (Salix alba), cvijet gloga (Crataegus oxya-
cantha) i šećer.
Pasiflora smiruje živce, ne u slučajevima nesanice zbog
bolova, nego kad je riječ o psihičkoj prenadraženosti zbog na­
pornog intelektualnog rada, o brigama, neraspoloženju, o stra­
hu npr. u ratu, o poteškoćama i nervozi zbog prestanka men­
struacije, dakle o svemu onome što ima svoj izvor u simpa­
tičnom živčanom sustavu. Pomaže i rekonvalescentima nakon
gripe: virus gripe oštećuje živčani sustav i m ijenja stanje u
organizmu, a pasiflora djeluje na njegovo oporavljanje.
Ta biljka izaziva san koji se ne razlikuje od normalnoga,
tj., ne dovodi do živčane malaksalosti, ošamućenosti i mamur-
nosti. Poslije takva sna čovjek je raspoložen, i sačuvana je
njegova normalna sposobnost rasuđivanja, govora i rada.
Zbog toga pasiflora daleko nadmašuje sva kemijska sredstva
što se primjenjuju u tu svrhu.
Obično se upotrebljava kao tinktura ili alkoholatura od
svježe biljke, ubrane u svibnju, za vrijem e cvatnje. Uzima se
30— 40 kapi navečer, prije spavanja.
U vodi namočen plod daje rashlađujuće piće, koje po­
maže protiv skorbuta i žučnih bolesti.
Plod biljke uzgojene u Evropi ima okus meda i manje je
ukusan.

443
 P E L I N VRTNI

Artem isia absinthium L. Compositae

—

Ljek a rn ičk i naziv: Herba Absinthii

Nalazište: Raste na neobrađenom, suhom i toplom zemlji­

štu, kamenjaru, uz putove i po vrtovima.

Opis: To je trajni zeljasti polugrm, visok 1h — 1,5 m, okru­

gle, razgranate stabljike, kopljastih listova, gusto pokritih sre-
brnastim dlačicama, prizemno velikih, troperastih, na dugim
peteljkama, a u gornjim dijelovima stabljike jednoperastih

444
ili dvoperastih, na kratkim peteljkama. Sitni cvjetići tvore žu­
te grozdaste cvatove, slične metlici koja visi. Usred vjenčića,
na rubu na petoro rascjepkanih latica, izlazi 5 prašnika i nad­
rasla plodnica.

Sadrži: mnogo ggrkih tvari, absinthin, anabsinthin, oko

5% eteričnog ulja azulena, jabučnu i jantamu kiselinu, tanin
i željezo. Ulje ima terpena, njegova alkohola tujola sequiter-
pena i oko 3— 10% tujona, koji zovu još tanaceton i salvion,
i koji pelinovo ulje čini otrovnim.

Bere se: Cvjetni vršci s listićima beru se u lipnju i srpnju,

dok se pelin još nije rascvjetao, a lišće u jesen, pa se suši u
hladu 2— 6 tjedana. Obire se dvogodišnja biljka.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Prim jenjuje se

kao čaj, tinktura i ekstrakt, a djeluje kao tonik (za jačanje),
amarum (za poticanje teka), digestivum (za reguliranje proba­
ve), carminativum (protiv nadutosti i vjetrova), emenagogum
(za reguliranje menzesa) i antihelminthicum (protiv glista).
Uzima li se više i duže vrijem e nego što je propisano, pelin
je otrovan zbog tujona što ga sadrži, a trovanje se očituje
povraćanjem, glavoboljom, zbunjenošću i nesvjesticom. To se
događa kod uživanja pelinkovca, kod pokušaja čišćenja od
glista ili pobačaja. Zato se danas mjesto njega prepisuje lin­
cura (Gentiana lutea) i kičica (Erythraea centaurium). Pelin
je i antiflogistik, tj. lijek protiv upala sluznice i kože. Gra­
fički radnici i slikari, izloženi trovanju olovom i živom, treba
da u toku dana popiju u gutljajima 2 male šalice čaja koji se
priprema tako da se 1 kavska žličica pelina popari s 2 dl ki­
puće vode i nakon 10 min. procijedi. Pelin liječi i od bolesti
prouzrokovanih poremećenom izmjenom tvari, kao što su de­
bljina, ulozi, reuma, šećerna bolest i psihička depresija. Ako
mu se doda jednaka količina matičnjaka (Melissae officinalis),
djeluje stimulativno na živce i na rad mozga. Ako se tim ča­
jem 2— 3 put dnevno ispiru oči, to jača vid. Za čišćenje od
glista treba piti po 1/z šalice toga čaja ujutro natašte i navečer
prije spavanja, u toku 5— 6 dana.
Zbog jake gorkosti pelin se ne kuha, nego samo popari;
isto vrijedi i za prašak od osušenog pelina.

445
 Protiv bolesti jetre i želuca dobro je uzeti prašak od su­
hog pelinova lišća i cvijeta, koliko stane na vršak noža, u
malo vode, mlijeka ili vina, ili opet u juhi i varivu za objed i
večeru; u slabokrvnih to pojačava izlučivanje tjelesnih so­
kova pa tako obnavlja krv.
Tinktura se priprema tako da se 50 g pelinova cvijeta
moči u Vz 1 konjaka, a zatim se otfiltrira. Uzima se po 30— 60
kapi triput dnevno, ili 1 kavska žličica tinkture dvaput dnevno,
prije jela. Ta tinktura otklanja bolove i mučninu, pa može
korisno poslužiti na putovanjima. Protiv jakog mršavljenja
uzima se ujutro 20— 30 kapi pelinove, a navečer 25— 30 kapi
šipkove tinkture, V 2 sata prije jela. Još je bolje dodaju li se
toj tinkturi jednaki dijelovi tinkture moravke (Arnica monta-
na), kičice (Erythraea centaurium) i kamilice (Flores chamo-
millae).
Podrigivanje sprečava 10— 15 kapi pelinove tinkture uzete
dvaput dnevno u malo tople vode.
Pelinkovac se priprema tako da se 15— 20 g pelina moči
§ dana u l i crnoga dalmatinskog vina, a zatim se procijedi.
Dobro ga je popiti po 1 čašicu dnevno, V 2 sata prije zajutarka.
Pelinovo ulje dobiva se ekstrakcijom od nerascvjetanih
cvjetova. Uzima se triput dnevno po 10 kapi prije jela, protiv
bolesti jetre, slezene, grušanja krvi, škrofuloze, ženskih bo­
lesti i za jačanje želuca. Za jačanje rekonvalescenata djelo­
tvorna je mješavina jednakih dijelova praška od suhog lišća
pelina i od matičnjaka. Uzima se triput dnevno, koliko stane
na vrh noža, s malo vode ili vina.
Radi jačanja teka uzima se 1 kavska žličica mladog peli­
nova lišća narezanog i pomiješanog s medom, i to natašte sva­
ki dan u toku 3 tjedna.
Radi reguliranja stolice dobro je 3— 4 dana natašte popiti
po 1 šalicu toploga kozjeg mlijeka u kojemu se kuhala 1 kav­
ska žličica pelinova lišća. Protiv astme treba natašte piti po
čašicu vina u kojemu je kuhan pelin. Radi liječenja tvrde sle­
zene i otečenih jetara dobro je na bolesna mjesta stavljati
tople obloge od stučenog svježeg lišća nakvašenog vinskim
octom. Protiv probadanja, treba pelinovo lišće preliti vrućim
vinom ili jabukovim octom i, vruće koliko se najviše može
izdržati, privije na bolno mjesto, a preko toga omota suhom

446
lanenom krpom. Na čireve se stavlja lanena krpica namočena
a toplo maslinovo ulje, u kojemu se kuhalo pelinovo lišće tako
dugo dok ulje nije pocrnilo.
Radi proljetnog i jesenjeg čišćenja krvi dobro je 3— 4 kav­
ske žličice mješavine od jednakih dijelova u prah zdrobljenog
cvijeta i lišća pelina, sjemena Ijupčaca (Levisticum officinale),
komorača (Foeniculum officinale), despika (Lavandula vera) i
cimeta (Cinamomum) preliti s 2 dl vrućeg vina i nakon 10 min.
procijediti. Pije se natašte po 1 čašica u toku 4— 6 tjedana.
Ako se izgnječen svježi pelinov list prelije vodom, po~
klopi i nakon 24 sata procijedi, tom se vodom treba 3— 4 puta
dnevno umiti, pa će nestati pjege na licu i kraste. Mrena će
s očiju nestati ako na njih stavljamo preko noći mlake obloge
od 2,5 dl te vode koja je prokipjela s 1 velikom žlicom međa;
oblog se pokrije suhom lanenom krpom, da se oči ne nahlade.
Skida se 1 sat prije ustajanja, ali oči treba još malo držati
zatvorene, zaštićene od prejakog svjetla.
Protiv nadutosti trbuha, protiv vjetrova i za jačanje teka
treba 1 veliku žlicu mješavine od jednakih dijelova pelina,
kičice, iva-trave (Teucrium montanum) i gorke djeteline (Me-
nyanthes trifoliata) popariti s Vs 1 kipuće vode, a nakon 2 sa­
ta procijediti; pije se u 3— 4 obroka prije jela.
Vino od pelina, koje jača i pospješuje menstruaciju, pri­
prema se tako da se 30 g pelinova lišća ili cvijeta moči 24 sata
u 60 g konjaka, zatim se doda 1 1 bijelog vina i ostavi, uz
češće mućkanje, da stoji 1 0 dana, a nakon toga se procijedi.
Piju se triput dnevno po 1— 2 kavske žličice u vodi ili pivu,
prije jela, u toku 2 ili najviše 3 tjedna. Pelinovi se lijekovi,
zbog otrovnosti, ne smiju duže upotrebljavati.
Za čišćenje od dječjih glista i crijevnih parazita služi mje­
šavina od 2 g praha od suhog pelinova lišća, 2 g praha od slat­
kog korijena (Glycyrrhiza glabra) i 1 g praha od anisa (Pim-
pinella anisum). To se, pomiješano s pekmezom, uzima ujutro
natašte 5 dana uzastopce. Za istu svrhu, kao i protiv malih
crvića (Oxyuris vermicularis), dobro je 2 g pelinova lišća mo­
čiti 24 sata u 60 g piva i to piti 5 dana zaredom, ujutro natašte.
Protiv groznice uzima se triput dnevno po 30 g pelinova
vina.

447
 Od ostalih vrsta pelina upotrebljava se za liječenje jedino
»božje drvce« (Artemisia Abrotanum), i to protiv upornog gu­
bitka teka i tuberkuloze trbušne opne. U tom se slučaju uzima
20— 40 kapi tinkture od svježeg lišća u malo vode prije jela.
Drugi, divlji pelin (Artemisia vulgaris), upotrebljava se uglav­
nom kao lijek protiv glista.
Da bi se spriječilo trovanje pelinom — kao i bilo kojim
drugim lijekom — treba se točno pridržavati navedenih upu­
ta, a nipošto prekoračiti ni naznačeno vrijem e uzimanja, ni
količinu lijeka.

448
 P E L IN D IV L J I

A r te m is ia v u lg a ris L . — C o m p o s ita e
L je k a r n ič k i n a ziv : Herba artemisiae

Nalazište: Raste posvuda kao korov, najčešće kraj putova.

Opis: Perast! su listovi kopljasto urezani, odozgo tamno-

zeleni, a odozdo bijeli, vrlo dlakavi, čime se bitno razlikuje
od vrtnog pelina, od kojega je i manje gorak. Drvenast korijen
dijeli se na kraju u više dugih korijenčića. Korijen, iznutra
bijel, miriše po zemlji. Zeljasta je stabljika uspravna, visoka
1— 1,5 m. Lišće je jajoliko, a cvjetovi tvore grozdaste cvatove.

29 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 449

 Sadrži: gorke i aromatične tvari, koje nalazimo kod osta­
lih vrsta pelina, samo su slabije gorčine.

Bere se: Cvate ti proljeće, pa se vrhovi mladih grančica

u cvijetu i lišće beru potkraj svibnja.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: U slučaju stri-

jelne rane treba svježu biljku namočiti u vino, a suhu u pola
vode i pola vina, pa pošto odstoji 15 min., istisnuti iz nje sok.
Pije se dvaput dnevno po 1 velika žlica, mlaki se sok ukapa u
ranu, a čajem od suhog lišća rana se ispire.
D ivlji pelin namočen u vrućoj vodi, i još topao stavljen
na pupak rodilje, izaziva trenutno izbacivanje posteljice na­
kon poroda. U slučajevima padavice, kod djevojaka u puber­
tetu, kad počinje menstruaeioni ciklus, i kod žena u klimak­
teriju, kad ciklus prestaje, živci su jako podraženi, divlji pelin
na njih blagotvorno djeluje. Za tu se svrhu u lipnju procvje-
tali vrhovi s listićima preliju u čistoj staklenki konjakom;
dobro zatvoreno ostavi se to 4— 6 dana na suncu, a zatim
procijedi kroz čistu lanenu krpu. Tako se dobiva esencija od
divljeg pelina. Uzima se triput dnevno po 15, 20 ili 30 kapi
(prema uzrastu). Osobito je djelotvoran svježi pelinov korijen.
Prašak od suhog korijena može se uzeti dvaput dnevno, i prije
i poslije napada, i to svaki put koliko stane na vršak noža,
zaliven s malo slatke vode. Djeci se smije dati samo 2, najviše
4 g u 24 sata.
Nakadi li se soba dimom divljeg pelina, nestat će iz nje
muhe i komarči. Privezan za tabane, divlji pelin uklanja otok
nogu.
Protiv ispadanja debelog crijeva treba jednake dijelove
divljeg pelina i divizme (Verbascum thapsus) popariti vrućim
vinom, i na to sjesti dok je još toplo.
Tinktura se priprema tako da se sok. istisnut iz korijena
divljeg pelina moči 7— 10 dana u jednakoj količini konjaka,
zatim odlije i filtrira. Pije se triput dnevno po 5— 10 kapi na
šećeru, radi jačanja probavnog trakta.
Slabe i uzete dobro je masirati vinom u kojemu se mo­
čio divlji pelin s jednakim dijelovima kamilice (Flores chamo-
millae) i kadulje (Salvia officinalis).

450
 Nježne grančice s listićima, poparene kipućom vodom,
daju čaj, koji služi za kupke i obloge protiv gihta, reume i
umora nogu.
Najdjelotvornije su niti korijena, koje ispiranjem mnogo
gube, pa ih treba, kao i korijen, oprati brzo, očistiti pri tom
četkicom, zatim što brže sušiti i spremiti u boce od tamno-
žutog stakla, da se zaštite od svjetla i zraka. Ipak, i uz naj­
bolje čuvanje, djelotvornost se korijena ne može održati duže
od pol godine, i što je svježiji, to bolje djeluje.

451
 PERŠIN V R T N I

Petroselinum sativum Hoffm . Um belliferae

—

L jek a rn ičk i naziv: Petroselini radix, Fructus

Nalazište: Sadi se po vrtovima.

Opis: To je dvogodišnja, zeljasta, aromatična biljka bri-

daste stabljike. Sjajno, svjetlozeleno lišće trostruko je pera-
sto. Zelenkastožuti cvjetovi tvore štitce na vrhovima stabljike.

Sadrži: 3— 7% eteričnog ulja, 20% masnog ulja, palmitin-

sJoj kiselinu, aleuron, tanin, žutu boju, glikozid apiin koji hi­
drolizom prelazi u apiozu i trioxiflavon apigenin, peršinov

452
kamfor apiol, keton, aldehid, keton, šećer, škrob, sluz, neistra­
žene fenole i mnogo vitamina C, kojega u lišću ima oko 250 m
na 100 g.

Bere se; Cvate u lipnju i srpnju. Upotrebljava se korijen

i lišće, a ponekad i sjeme. Sabire se ljeti i u jesen. Zbog
aromatičnog mirisa služi kao začin jelima. Aromatsko ulje
(Petroselini oleum) dobiva se iz zdrobljenih plodova peršina,
destilacijom pomoću vodene pare. To je ulje bezbojno i jako
lom i svjetlost.

Pripremanje lijeka, primjena 1 djelovanje: Kao čaj, peršin

otklanja nadutost od plinova, olakšava mokrenje, umiruje
živce i ublažuje bolove. Pomaže protiv vodene bolesti, slabosti
mokraćnog mjehura i zastoja mokraće. U tu svrhu treba 1 ve­
liku žlicu usitnjenog korijena kuhati 5 min. u 2,5 dl vode (ili
100 g u l i vode), ostaviti da stoji 10 min. i zatim procijediti.
P ije se 2— 3 puta dnevno po 1 šalica.

Protiv nakupljanja vode u nogama, trbuhu, prsima i osr-

čju piju se 1— 2 male šalice u gutljajima u toku dana. Učinak
je b olji ako se peršinu dodaju jednaki dijelovi abdovine (Sam­
bucus ebulus), krkavine (Rhamnus frangula) i borovice (Juni-
perus communis).

Kad se svježe zdrobljeno lišće peršina stavi u uho, ubla­

žuje bol uha i zubobolju. Umivanje vodom, u kojoj se cijelu
noć močila šaka peršinova lišća, odstranjuje sunčane i jetrene
pjege. U slučaju upale i otvrdnuća dojki, limfnih čvorova i
žlijezda, kao i u slučaju uboda insekata, pomažu oblozi od
zdrobljenog peršinova lišća.

Peršin liječi i od bubrežnih bolesti, a protiv upale očiju

treba izgnječeno peršinovo lišće pomiješati sa sredinom top­
log kruha i stavljati na oči kao oblog.

Za čišćenje krvi i liječenje od groznice treba 1 veliku žlicu

mješavine od jednakih dijelova peršinova lista i korijena, smre­
kovih boba (Fructus juniperi) i korijena maslačka (Taraxacum
officinale) popariti s 2 dl kipuće vode, poklopiti, ostaviti da
stoji % sata i zatim procijediti. Pije se 2— 3 puta dnevno po 1
šalica.

453
 Kao čaj za lakše mokrenje služi peršin sam ili u kombi­
naciji s drugim biljem. Samljevene peršinove sjemenke liječe
ođ kroničnog kašlja i bolesti maternice.
Dobro je 5 velikih žlica peršinova korijena, lišća i ploda
kuhati 6— 8 min. u 2,5 dl vode, zatim poklopiti i nakon 15
min. procijediti. Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela,
radi reguliranja izmjene tvari (metabolizma) u tijelu, protiv
nadimanja, radi čišćenja bubrega od kamenaca, protiv žutice,
za liječenje jetre i slezene. Uzme li se samo lišće, treba ga
preliti kipućom vodom i ostaviti da stoji 15 min.
Peršin djeluje blagotvorno i na spolne žlijezde. Mogu se
uzeti po 3 kavske žličice samljetog peršinova ploda ili 3 kavske
žličice sitno narezanog korijena.
Što se tiče kombinacije s drugim biljkama, mogu se uzeti
po 3 kavske žličice sitno narezanog korijena peršina i celera
(Apium graveolens), ili po 3 kavske žličice peršina i breze
(Betula alba), ili po 1 žličica samljevenog ploda peršina, ko­
morača (Fructus foeniculi) i kumina (Carum carvi). Svaka ođ
tih kombinacija popari se s xh 1 kipuće vode, zatim se poklopi
i ostavi da stoji 2 sata. Popije se u 3 obroka, prije jela.
Za iste svrhe treba 3 velike žlice mješavine od po 20 g
korijena peršina, oslada (Polypodium vulgare), zečjeg trna
(Ononis spinosa), Ijupčaca (Levisticum officinale) i koprive
(Urtica dioica) kuhati 5 min. u V 2 1 vode, zatim poklopiti i na­
kon 3 sata procijediti. Pije se u tri maha, prije zajutarka, obje­
da i večere.
Jednako se priprema i pije mješavina od po 20 g lišća
peršina, medvjeđeg grožđa (Uva ursi), kilavice (Herniaria glab­
ra), breze i zubače (Cynodon daktylon).
Bolni grčevi maternice pri porodu postaju bezbolni ako
se pije odvar od 30 g stučenog sjemena peršina, poparenog s
2,5 dl vode. Apiol u peršinu, naime, uzrokuje jače punjenje
krvnih žila krvlju i nadražuje mišiće kuda žile prolaze, osobito
u oblasti mokraćnog mjehura, crijeva i maternice. Zbog toga
se peršin primjenjuje i protiv neplodnosti i izostajanja men­
struacije.

454
 PE RU N IKA

Ir is germanica L. — Iridaceae
L jek a rn ičk i naziv: Rhizoma iridis

Nalazište; Raste po suhim, sunčanim i kamenitim m je­

stima brežuljaka, šumskih čistina i livada, a uzgaja se i za
ukras u vrtovima i parkovima.

Opis: To je oko 1 m visoka, zeljasta, trajna stabljika, sab­

ljasto uskoga lišća, koja na svom vrhu nosi velik modroljubi-
časti cvijet. Druga vrsta, Iris pseudoacorus ili vodena peruni­
ka, ima cvijet žute boje, a raste u vodi, kraj močvara i jezera.
Obje su vrste jednako ljekovite.

455
 Sadrži: eterično ulje s tronom, glikozid iridin, 6% šećera,
sluz, oko 50% škroba, mast u kojoj ima miristinske i oleinske
kiseline i njihovih metilnih estera, smolu i pepeo, te vitamin
C, kojega ima 600 mg u 100 g zelenog lišća.

Bere se: Rizom se kopa svake godine u kolovozu ili ruj­

nu. Sprema se bez korijena, bez kore i postranih pupoljaka.
Oguljen se odmah stavlja u vodu da ne potamni, zatim se na
suncu naglo osuši, a nakon 7 dana do kraja posuši na tavanu.
N e miriše ugodno. Aroma se javlja tek kad odleži 2 godine-?*

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za liječenje se

miješa s drugim biljem u jednakim količinama. Liječi od
plućnih bolesti, kroničnog kašlja, astme i proširenja pluća
(emfizema). Korijen se daje i maloj djeci da ga grickaju kad im
probijaju zubi.
Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica usitnjenog ko­
rijena popari s 3 dl kipuće vode, zatim to ostavi poklopljeno
da stoji 10— 15 min. i nakon toga procijedi. P ije se triput
dnevno po 1 šalica poslije zajutarka, objeda i večere.
Sok iz korijena, ili ekstrakt, dobro je ušmrknuti radi zau­
stavljanja krvarenja iz nosa, pa i iz pluća ako se pomiješa s
krasuljkom (Bellis perenis).

456
 PET0L1ST GUSJI

P oten tilla anserina L. — Rosaceae

L jek a rn ičk i naziv: H erba anserinae

Nalazište; Raste na vlažnim livadama, uz zidove, putove

i jarke.

Opis: To je puzajuća stabljika dugih članaka, čiji su vrš­

ci podignuti, ima razgranat korijen (podanak), pun žila du­
gih 30— 40 cm, koje prodiru duboko u zemlju. Perasti i pilasti
listovi, donji, imaju 5 lisaka i duge peteljke, a gornji imaju
3 liske i sjede na stabljici bez peteljke. I lišće i stabljika

457
 svilasto su maljavi, a na naličju od dlačica gotovo srebrna-
sti. Cvjetne peteljke nemaju lista, nego samo žute cvjetiće
sa po 5 latica, mnogo prašnika i više tučkova.

Sadrži: Sve vrste potentila sadrže uglavnom iste sastojke,

pa tako i ova ima, uz ostalo, natrija, tormentola, tanina, ta-
ninske kiseline i željeza.

Bere se: cvijet u ožujku i travnju, pa ponovo u jesen. Za

lijek se skuplja korijen, i to u proljeće, a lišće od proljeća do
jeseni.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Povratna groz­

nica i grčevi u trbuhu proći će ako 4 g osušenog lišća petolista
gusjeg kuhamo 10 min. u 2,5 dl mlijeka, procijedimo i pijemo
1 — 2 šalice dnevno.
Protiv krvava proljeva ili dizenterije treba 6 g lišća ku­
hati u 2,5 dl crnog vina 10— 15 min. Pije se triput dnevno po
1 šalica.
Radi jačanja krvi i pospješenja probave u slabili i sta­
rijih osoba dobro je mješavinu od 40 g narezanog korijena
petolista gusjeg, 40 g korijena steže (Potentilla tormentilla),
25 g korijena bedrenike (Pimpinella magna), šake pelina (Ar­
temisia absinthium) i 200 zdrobljenih svježih smrekovih boba
(Fructus juniperi) preliti u staklenki s 1,5 1 jake rakije, dobro
začepiti i ostaviti na suncu 6— 8 tjedana, zatim ocijediti i fil­
trirati. Uzima se ujutro natašte i prije spavanja po 30 kapi.
Ista ta mješavina može se, mjesto u rakiju, staviti u 5 1
vina i nakon 8 tjedana otfiltrirati. Pije se triput dnevno po 1
čašica poslije jela.
Protiv grčeva svake vrste treba kuhati 5 min. u 2,5 dl
mlijeka mješavinu od 1 0 g lišća petolista gusjeg i po 1 kav­
ske žličice odoljena (Valeriana officinalis), matičnjaka (Me­
lissa officinalis), rutice (Ruta graveolens) i niske metvice (Men­
tha aquatica), zatim procijediti i piti vrlo toplo. Ta se mješa­
vina može kuhati i u vodi, ali je kuhana u mlijeku mnogo dje­
lotvornija.
Protiv grčeva srca kuhamo 5 min. u 1/a 1 mlijeka samo po
2 kavske žličice petolista gusjeg, matičnjaka i niske metvice, bez

'458
odoljena i rate, pa to procijedimo i popijemo 2,5 dl (1 šalicu
odmah), a ostatak svaki sat po 1 veliku žlicu.
Ako ostalih biljaka nema, dobro je u 2,5 dl m lijeka ili
vode 10 min. kuhati i 10 g osušenog, ili 1 dkg svježeg lišća
petolista gusjeg. P ije se dvaput dnevno po 1 šalica poslije
jela. To umiruje rastrojene živce, liječi od astme, hripavca,
grčevite glavobolje, srčanih grčeva i grčeva od žučnih kame­
naca. Protiv grčeva želuca treba 10 g petolista gusjeg i 1 ve­
liku žlicu meda kuhati u % 1 mlijeka 5 min. Piju se 1— 2 šalice
dnevno u toku 3— 4 tjedna.
Dobro je pomiješati 10 g petolista gusjeg s 5 g samljeve­
nog sjemena komorača (Fructus foeniculi) i 5 g kumina (Carum
carvi), pa to kuhati 10 min. u 1/z 1 mlijeka. Pije se dvaput dnev­
no po 1 šalica protiv bolova: petolist gusji uklanja grč, komo­
rač jača želudac, a kumin sprečava vjetrove i nadutost.
Petolist gusji često se dodaje kao varivo špinatu. Žvaka­
njem njegovog korijena čvrsnu zubi i desni.
Tinktura od petolista gusjeg uzima se protiv svih nave­
denih bolesti, triput dnevno po 5— 8 kapi, poslije jela.
 PETROVAC

A grim onia eupatoria L. — Rosaceae

L jek a rn ičk i naziv: B erb a agrim oniae

Nalazište: Raste na sunčanim mjestima, šumskim proplan-

cima, uz putove, među grmljem i na suhim oranicama.

Opis: To je zeljasta, uspravna, višegodišnja, slabo razgra­

nala biljka, visoka od 30— 70 cm, dlakava, s perastim, dugo­
ljasto kopljastim listovima koji su na rubu pilasto nazub-
ljeni. Zlatnožuti sitni cvjetovi tvore u gornjem dijelu stabljike
dugoljaste, klasu slične cvatove na kratkim, peteljkama. Cvi-

460
je t ima mnogobrojne kratke prašnike. Plod je mali čičak.
Biljka je opora, gorka okusa i slaba mirisa.

Sadrži: nešto eteričnog ulja, gorke tvari i oko 12% ta­

nina.

- Bere se: Cvate u srpnju i kolovozu, kad se i sabire. Obič­

no se upotrebljava lišće, a ponekad cijela mlada biljka i ko­
rijen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Ta biljka li­

ječi od proljeva, griže (dizenterije), škrofuloze, slabosti, kata­
ra želuca i crijeva, probavnih smetnji kao što su tvrda sto­
lica, tromost crijeva i si., bolesti jetre, žučnog mjehura, sle­
zene, od reumatizma, gihta, izbacivanja krvi, upale grla, krva­
renja iz bubrega, mokrenja u krevet, bijelog cvijeta u žena,
nekih kožnih bolesti, pijeska u bubrezima, a služi i za oblo­
ge i pomaže zacjeljivanje rana i posjekotina.
Za ljude k oji mnogo govore i naprežu grlo (učitelji, glum­
ci, pjevači), ako im se grlo brzo suši, boli ih i upali se, vrlo
je djelotvoran odvar ođ 100 g lišća koji se kuha u l i vode
dok se ne pokuha na % 1: dodaju se 3 velike žlice meda, i
time se grglja 5 put dnevno. Istodobno se isti odvar i pije, 3— 4
puta dnevno po 1 mala šalica. Može se uzimati i kao lijek pro­
tiv kašlja od prehlade. On uz to potiče izlučivanje mokraćne
kiseline iz tijela, pa ta to čisti i krv.
Ukusan napitak priprema se tako da se 1 kavska žličica
smrvljenog suhog lišća ili samljevenog korijena kuha u 2,5
dl vode 5 min., a zatim se to ostavi da poklopljeno stoji još
10 min. P ije se zaslađeno medom, triput dnevno po 1 šalica.
Samljeven korijen, močen 14 dana u maslinovu ulju, liječi
rane. Za istu svrhu služe oblozi: cijela se biljka prelije ki-
pućim vinom i ostavi da stoji 15 min. U to se namaču krpe
za obloge.
Za oblog koji se stavlja na otvorene rane od proširenih
vena treba 3 velike žlice lišća preliti s Vs 1 •
vina, zatim to poklopljeno iic r'' _ _
namakati krpe za obloge. Prethodno treba rane namazati rib­
ljim uljem.

461
 P I R E V I N A

Agropyrum repens L. — Graminae

L jek a rn ičk i naziv: Rhizoma gram inis

Nalazište: Raste na vlažnim njivama, vinogradima i uz

živice, kao korov.

Opis. Iz puzećeg, oko 30 cm dugog korijena izlazi trajna,

€)»ts° To • 1 ,” 1 ° 80 cm visoka. Njezin klas na-
^ T "-'dž. i u ' j . koji je teško iskorijeniti
u pšenici, raži, Kukuruzu i dragom žitu. Listovi su plosnati,
tanki i dugi, a cvjetovi, njih 7— 8 , udruženi su u tanke, usprav­
ne, guste klasove. Okus je biljke otužno sladunjav.

462
 Sadrži.* oko 8% ugljikohidrata triticina, saponin, 9% slu­
zi, 7% gume, levuloz, inozitol, dva heterozida vanilina, eterič­
no ulje, 3 — 5 % mineralnih soli, osobito silikata i malata ka­
lija i kalcija. Nema škroba.

Bere se; Cvate od lipnja do srpnja. Korijen se sabire u

jesen, doklegod traje vegetacija. Sitni se korjenčići odstrane,
ostalo dobro opere i suši na toplini, te dobro zatvori.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje; Dobro je 3 ve­

like žlice sitno narezanog ili stučenog korijena pirevine kuhati
polako, poklopljeno, dok se ne pokuha na polovicu; pije se
6— 8 tjedana triput dnevno po 1 šalica poslije jela, radi čišće­
nja krvi od svih otrovnih sastojaka, plinova, sokova i nečisto­
ća, radi jačanja krvi i umirivanja živaca. Doda li se po 1 velika
žlica meda na šalicu, liječi od upale pluća, porebrice, mater­
nice i od groznice, hripavca, hemoroida i teškoća pri mokre­
nju. To također potiče rad sluznice želuca, crijeva, jetara, sle­
zene i gušterače, uklanja bijeli svijet u žena, zaustavlja krva­
renje u rodilja, a pomaže i protiv veneričnih bolesti. Ovu b ilj­
ku ne valja uzimati dugo jer je ne podnose bubrezi, iako se
ponekad preporučuje protiv kamenaca u bubrezima i žučnom
mjehuru, protiv upale mokraćnih organa, protiv poteškoća pri
mokrenju, protiv žutice, vodene bolesti i hemoroida.
Sredstvo protiv artritisa priprema se tako da se 4 velike
žlice mješavine od po 30 g rizoma pirevine, zubače (Cynodon
dactylon) i 10 g izopa (Hyssopus officinalis) popare s 1hz 1
kipuće vode, zatim se to ostavi da stoji 8 sati, pa se procijedi.
Popije se u 3— 4 obroka u toku dana toplo.
Protiv zatvora stolice koristi čaj koji se priprema tako
da se 3 velike žlice mješavine od po 20 g pirevine, oslada
(Polypodium vulgare), krkavine (Rhamnus frangula), kamilice
(Flores chamomillae) i komorača (Fructus foeniculi) popare se
4 dl kipuće vode, zatim se to poklopi, ostavi da stoji 8 sati
i onda procijedi. Pije se pola ujutro, a pola navečer prije jela;
poslije objeda treba jesti kompot ođ šljiva ili smokava.

463
 P L U Ć N J A K L J E K O V I T I

Pulmonaria officin alis L. Borraginaceae —

Ljek a rn ičk i naziv : Pulmonariae fo liu m , herba

Nalazište: sjenovite, guste, bjelogorične planinske šume i

gajevi, a ima ga i uz kolosijeke i potočiće.

Opis: To je trajna, zeljasta, uspravna, uglata, do 30 cm

visoka biljka, tvrdih dlaka, na vrhu često razgranata. Srcoliki
listovi, dugih, dlakavih peteljki prizemni su, a dugoljasti sjede­
ći listovi, tj. bez peteljke na stabljici. Boje su tamnozelene,
puni dlaka i bijelih pjega. Zvonolik cvijet, sličan jaglacu, tvori
štitac na vrhu. U početku je ružičast, a kasnije modro-ljubi-
čast. Korijen je podanak.

464
 Sadrži: željezo, vapno (kalcij), sluz, tanin, gumu, smolu,
ulje, saponozid i silikat.

Bere se: Cvate od ožujka do svibnja, a sabire se u svibnju

i lipnju. Upotrebljava se lišće, rjeđe čitava biljka u cvatu (bez
korijena).

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Mlado se lišće,

poput špinata, jede kao salata s uljem i limunovim sokom, ili
kao varivo.
Čaj, koji se priprema tako da se 1 velika žlica osušenog
lišća popari s 3 dl kipuće vode i nakon 15 min. procijedi, a
pije se 6— 8 puta dnevno po 1 mala šalica, pomaže protiv pro-
muklosti, upala u grlu i prsima, i protiv izbacivanja krvi. Još
je bolje, ako se plućnjaku dodaju jednaki dijelovi bijelog
sljeza (Althaea officinalis) i sabljastog trpuca (Plantago lan­
ceolata), sve zasladi s 2 velike žlice meda.
Tuberkuloznima koristi mješavina od jednakih dijelova
plućnjaka, bijelog sljeza, koprive smrdljive (Galeopsis ochro-
leuca), podbjela (Tussilago farfara) i sabljastog trpuca: 1 ve­
lika žlica te mješavine popari se s 2 dl kipuće vode i nakon 15
min. procijedi. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije jela.
U šalicu čaja treba dodati 1 veliku žlicu meda.
Dobro je po 15 g plućnjaka, podbjela, kuniće (Achillea
millefolium), trpuca, islandskog lišaja (Lichen islandicus), odo-
Ijena (Valeriana officinalis) i 20 g korijena omana (Inula he-
lenium) močiti 16 sati u 2 1 vina, zatim dodati % kg meda i
kuhati na tihoj vatri tk sata, pa ostaviti poklopljeno da stoji
još V 2 sata i zatim procijediti. Uzima se svaki sat po 1 velika
žlica, protiv kašlja, za lakše izbacivanje sluzi, čišćenje pluća i
grla. Preporuča se uz taj čaj i grgljati mlakim odvarom od
kadulje ili preslice, koji se priprema tako da se 80 g — 100 g
biljke moči 1 2 sati u l i vode, nakon toga stavi da lagano
kuha 10 min. i tada procijedi.
Iscijeđen sok svježe biljke dobro je uzimati 3— 4 tjedna,
po 3 kavske žličice dnevno, za jačanje pluća. Još je bolje 1
kavsku žličicu iscijeđenog soka plućnjaka i 1 žlicu meda po­
piti u šalici mlijeka. K ozje mlijeko d jelotvorn ije. je nego
kravlje.

30 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 465

 P O D B J E L

Tussilago farfara L. Compositae ■—

L jek a rn ičk i naziv: Tussilago farfarae flores, folia

Nalazište: Raste Ha vlažnom glinenom, ilovastom tlu, u

jarcima, uz potoke, izvore, kanale i na vlažnim livadama.

Opis: To je oko 30 cm visoka, zeljasta, trajna, bijela, vu-

nasta stabljika, srcolikih, nazubljenih listova koji su odozgo
mutnozelene boje, a odozdo bijeli i vunasti. Lišće raste tek na­
kon cvatnje, ljeti. Zlatnožuti cvijet sličan je maslačku, ali je
manji. Korijen je rizom. Cvijet tvori na vrhu peteljke glavi-
časti cvat ugodna mirisa.

466
 Sadrži: željezo, kalij, natrij, sumpor, mnogo vitamina, slu­
zi, gorke tvari (glikozid tussilagin), flobatanin, galnu kiselinu,
inulin, fitosterol, tanin, holin, jabučnu i vinsku kiselinu.

Bere se: cvijet u ožujku, a lišće bez peteljki u lipnju i

srpnju. Upotrebljava se cvijeće i lišće, koje ne smije biti pje­
gavo ni ozlijeđeno. Biljku treba brzo sušiti, da ne izgubi pri­
rodnu boju. Cvjetne glavice beni se bez peteljki; u obzir do­
laze samo razvijeni cvjetovi, ni pupoljci a ni stariji cvjetovi,
koji su u sredini potamnjeli, jer oni više nemaju vrijednosti.

Pripremanje lijeka, primjena 1 djelovanje: Lišće podbjela

može se pripremiti kao varivo ili kao salata s uljem i limuno­
vim sokom.
Za čišćenje dišnih organa od sluzi, lakše iskašljavanje u
početnoj fazi tuberkuloze i u bronhitisu poslije gripe treba
jednake dijelove cvijeća i lišća podbjela, divizme (Verbascum
thapsus) i crnog sljeza (Malva silvestris) pomiješati s upola
manjim jednakim dijelovima preslice (Equisetum arvense),
aniša (Fructus anisi) i oslada (Polypodium vulgare), 2 velike
žlice te mješavine popariti sa 4 dl kipuće vode, dodati 2 ve­
like žlice meda, dobro sve promiješati, poklopiti i ostaviti da
stoji 1 sat, a zatim procijediti. Piju se u gutljajima 2 šalice u
toku dana, tj. svakih pol sata po gutljaj. Djelovanje tog čaja
dopunjuje se oblozima od svježeg lišća što se privijaju na
prsa, jer izazivaju znojenje i tako smanjuju groznicu, a spre­
čavaju i probadanje pri disanju, zbog čega se osobito prepo­
ručuju u slučaju upale porebrice. Osim protiv plućnih bolesti,
astme i škrofula, podbjel djeluje protiv grčeva probavnih or­
gana, popravlja tek, krijepi u malaksalosti. Jednako djeluje
i sok od svježe iscijeđenog lišća u šalici mlijeka s medom, ili
prašak od suhog lišća podbjela uzet 2— 3 puta dnevno koliko
stane na vršak noža. Čajem podbjela oblažu se i otekline, a
pomiješan s jednakim količinama kičice (Erythraea centau-
rium) i sabljastog trpuca (Plantago lanceolata), liječi otečene
žlijezde, ranjave noge i koristi protiv vrbanca.
List podbjela, opran i namazan svinjskom mašću ili uljem,
pomaže da zacjeljuju posjekotine, nagnječene i zagnojene ra­
ne i upaljena mjesta ako se na njih privije. Osušenim i u prah
stučenim lišćem i cvijećem posipaju se žive rane, zagnojene
kosti (osteomyelitis) i čirevi, radi čišćenja i zarastanja.

467
 Podbjel je sastavni dio prsnih čajeva. Velika žlica podbje-
lova lišća prelije se s 2,5 dl kipuće vode, poklopi, nakon pol
sata procijedi, zasladi medom, a doda se i limunova soka. Pije
se triput dnevno po 1 šalica. To čisti pluća, liječi od gripe i
škrofula; radi liječenja otečene maternice treba na bolno mje­
sto stavljati obloge od sterilne gaze namočene u tom čaju. Još
je bolje, ako se doda polovica količine orahova lišća, pa se
4 velike žlice te mješavine moče u l i bijelog vina 12 sati, a
nakon toga sve kuha 5 min. Pije se 3— 4 puta dnevno po 1
čašica.
Dobro je 10 g cvijeća popariti s 2 dl kipuće vode, ostaviti
poklopljeno da stoji 10 min. i zatim procijediti. Pije se triput
dnevno po 1 šalica, poslije jela, radi izbacivanja sluzi kod ma­
njih nazeba.

468
 POM OĆNICA

Solanum nigrum L. — Solanaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Solani n ig ri herba, fru ctus

Nalazište: Raste po gnojištima kao korov.

Opis: To je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta, razgra­
nala, do 50 cm visoka biljka uspravne stabljike. Jajoliko lišće,
po obliku nazubljeno, stoji na peteljkama. Cvjetovi su sitni,
bijeli, sakupljeni u grozdaste cvatove. Zreo je plod cma, rjeđe
zelena, žuta ili crvena, sočna bobica veličine graška, puna sit­
nog sjemena. Neugodna je mirisa i ljuta okusa koji izaziva ga­
đenje i povraćanje. Zbog solanina koji sadrži biljka je otrovna.

469
 Sadrži: alkaloid solanin, glikoalkaloide solanein i sola-
cein, saponozide, tanin, vitamin C, u plodu posebno oko 150
mg % i u listu do 210 mg % vitamina C.

B e re se : Cvate cijelo ljeto. Upotrebljava se cijela biljka

u cvijetu, kao i zreo plod.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Pomoćnica iza­

ziva širenje zjenice, koje je već znak trovanja. Inače liječi od
kožnih bolesti, poremećaja probavnih organa i organa za mo­
krenje.
Radi liječenja jetre i otklanjanja tenezme mokraćnog
mjehura treba po 1 veliku žlicu soka iscijeđenog iz svježih
zrelih plodova uzeti svakih pol sata. Od tog se soka stavljaju
oblozi na čireve, uboje, upaljena mjesta i hemoroide. So­
lanin iz pomoćnice djeluje kao blagi narkotik i sedativ. Pro­
tiv bolova u želucu i crijevima, te protiv velikog kašlja, treba
3 velike žlice mješavine od po 40 g pomoćnice i timijana (Thy­
mus serpyllum) i po 10 g lista pitomog kestena (Folia casta-
neae vescae) i ploda aniša (Fructus anisi) popariti s Va 1 ki­
puće vode, poklopiti a poslije 1 sat procijediti i zasladiti me­
dom. Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica.
Ako se 100 g osušenog i u prah samljevenog lišća moči 24
sata u 50 g alkohola, zatim prelije s 1 1 ulja i na vodenoj pari
zagrijava dok alkohol ne ishlapi, a na kraju procijedi i toplo
filtrira, dobiva se ulje pomoćnice, kojim se po potrebi mažu
opekotine, uboji, čirevi, hemoroidi i analne fistule. Ljekovita
mast protiv različitih upala kože priprema se tako da mješa­
vina od po 25 g pomoćnice, kamilice (Flores chamomillae),
kantariona (Hypericum perforatum) i hajdučke trave (Achil­
lea millefolium) samelje u prah na koji se nalije 50 g alkoho­
la, zatim se to ostavi da stoji poklopljeno 24 sata, nakon toga
se doda 100 g voska, 100 g lanolina i 700 g svježeg ulja, sve
se na vodenoj pari zagrijava i miješa dok alkohol ne ispari,
a tada se vruće procijedi i profiltrira.
Pomoćnicu su nekada smatrali jako otrovnom, pa je nisu
preporučivali za unutarnju primjenu. Sušenjem gubi djelo­
tvornost, pa je najbolje od svježe biljke odmah načiniti alko-
holaturu, koja može stajati. Iscijeđeni je sok najdjelotvorniji
kad je biljka potpuno razvijena, što traje kratko vrijeme. Od

470
tinkture se uzima najviše 5— 10 g dnevno, tj. dvaput po 2,5— 5
g poslije jela, a od soka najviše 30 g dnevno, dvaput po 15 g
poslije jela. Tinktura se upotrebljava protiv grčeva želuca i
mokraćnog mjehura, a sok protiv napada žučnog mjehura. Po­
moćnica sprečava česte polučije u muškaraca, a služi i za opi­
janje bolesnika prije operacije, te za obloge u slučaju podagre
i bolesne jetre. Ona opija centre motornih i senzitivnih živaca
u mozgu i njihove završetke u koži, smanjuju masnoću i pe-
rut u kosi, liječi od svraba, psorijaze i od živčanog svrbeža
zadnjeg crijeva.
Za vanjsku primjenu služi odvar od lišća pomoćnice, i to
protiv svrbeža ženskih spolovila, hemoroida, vanjskih upala,
reumatizma i uboja.

471
 PRASKVINAC IL I SGLOMUNOV PECAT OBLI

Polygonum persicaria L. — Polygonaceae

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji

Nalazište: Raste na vlažnim mjestima i svuda uz potoke

i druge vode.

Opis: To je okrugla, glatka stabljika što leži na zemlji,

kopljastih listova na dugim peteljkama, pri dnu crvenim. Cvi­
jet je zelenkastobijel ili crvenkastobijel.

Sadrži: tanin, škrob, organske kiseline i antihemoragični

vitamin K, zbog kojega se i primjenjuje za zaustavljanje kr­
varenja.

472
 Bere se; Cvate od srpnja do rujna. Lišće se sabire na
početku kolovoza, a mladi vršci stabljike u proljeće i u ljeto.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od 30 g

suhog lišća, kuhanog 10 min. u 1h i bijelog vina, izvrsno je
sredstvo protiv upala grla, prsa i probavnih organa, a osobito
za zaustavljanje krvarenja iz pluća, želuca i crijeva (krvavi
proljevi). Pije se 1 šalica odmah, a ostatak svaki sat po 1 ve­
lika žlica. Odvar od 100 g suhog lišća, močenog 12 sati u l i
vode i kuhanog zatim u toj vodi 15 min., služi za grgljanje kod
upala grla.
Protiv zloćudnih čireva, osobito u probavnom sistemu,
treba 1 veliku žlicu suhog lišća popariti s 2 dl kipuće vode i
nakon 15 min. procijediti. Pije se svakih pol sata po 1 velika
žlica. Istim se odvarom mogu ispirati stare, zapuštene rane,
koje nakon toga valja zaliti sokom od svježeg iscijeđenog liš­
ća, jer on čisti i brzo zacjeljuje. Uz to treba piti i neki čaj za
čišćenje krvi ili mješavinu jednakih dijelova iscijeđenih soko­
va od svježeg praskvinca (Polygonum persicaria), maslačka
(Taraxacum officinale) i sabljastog trpuca (Plantago lanceola­
ta). Pomiješane jednake količine praskvinca, koprive smrdljive
(Galeopsis ochroleuca) i preslice (Equisetum arvense) daju od­
ličan čaj protiv krvarenja iz pluća i želuca, koji ujedno djeluje
i protiv uloga i reume. Po 6 g korijena iđirota (Acorus cala­
mus), čička (Lappa maior) i koprive (Urtica dioica) moči se
16 sati u % 1 vode, a po 4 g lišća praskvinca, koprive, kadulje
(Salvia officinalis) i dugog trpuca moči se posebno u % 1 vode
12 sati. Zatim se korijenje kuha 15 min. i još dok kipi ulije
u namočeno lišće. Sve zajedno kuha se još 5 min. s 2 velike
žlice meda. Taj se čaj pije mjesto svježeg biljnog soka, i to
1 — 2 male šalice dnevno.
Otvorene rane mogu se obložiti zgnječenim svježim b ilj­
kama. Tako se bolovi ublažuju, a rane zacjeljuju.

473
 PRESLICA

Equisetum arvense L. — Equisetaceae

Ljek a rn ičk i naziv: E qu iseti herba

Nalazište: Raste uz močvare i jarke, željezničke pruge, po

pjeskovitim livadama, poljim a i neobrađenim zemljištima.

Opis: To je trajna, oko 30 cm visoka, šuplja, izbrazdana,

sivozelena, uspravna stabljika, slična boru, s brojnim tankim
listovima u pršljenovima, zbog čega je zovu i »konjski rep«.
To su sterilne stabljike. Za razliku ođ njih, fertilne nisu raz­
granate, na vrhu, imaju cvjetni klas i ne upotrebljavaju se za
liječenje.

474
 Sadrži: kalij, kalcij, natrij, sumpor, oko 80% kremene ki­
seline, vrlo korisne protiv plućnih bolesti, saponin equisetin,
akonitin, jabučnu i oksalnu kiselinu, tanin, smolu, gorke tvari,
pektin, flavonske heterozide, vitamin C i karotenoida.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju, a sabire se u ožujku i

travnju, prije nego što truske dozru. U medicinske svrhe upo­
trebljavaju se samo sterilne, granate stabljike bez cvjetnih kla­
sova, čije su grane vrhovima okrenute prema gore.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj koji ra­

stvara pijesak i kamence u bubrezima i mokraćnom mjehuru,
uklanja bolove pri mokrenju i krv iz mokraće, priprema se ta­
ko da se 1 velika žlica mješavine jednakih dijelova preslice i
borovice (Fructus juniperi) s malo pelina (Artemisia absynt-
hium) kuha 5 min. s 2,5 dl vode, zatim to ostavi da pokloplje­
no stoji još 15 min. i onda procijedi. Popije se 1 šaliću odmah,
a ostatak svaki sat po gutljaj. Pri tom je izvanredno korisna
i parna sjedeća kupka u odvaru od 1,5 kg svježe ili 25 dkg
suhe preslice na 10 1 vode. Jaki grčeviti bolovi pri izlasku
kamenca iz bubrega, žučnog ili mokraćnog mjehura odmah će
prestati.
Isti čaj jača želudac, kad se pije topao ujutro natašte,
osobito ako mu se doda još i jednaka količina kičice (Eryt-
hraea centaurium).
Ako se 50 g preslice kuha 15 min. s 25 g steže (Potentilla
tormentilla) u l i vode, zatim procijedi i pije hladno, svakih
5 min. po 1 kavska žličica, ubrzo prestaje krvarenje iz pluća.
Protiv krvarenja iz želuca treba odmah popiti 1 šalicu, a zatim
svakih pol sata po 1 veliku žlicu. U slučaju krvarenja iz nosa
taj čaj treba ušmrknuti.
Protiv noćnog mokrenja u krevet treba 1 veliku žlicu m je­
šavine od jednakih dijelova preslice i kantariona (Hypericum
perforatum) kuhati 10 min. u 4 dl vode i zatim procijediti.
Pije se po 1 šalica ujutro i navečer. Večerati treba suhu hranu.
Isti čaj pomaže izlučivanje nezdravih sokova, čisti krv,
liječi od nervoze, koristi protiv debljanja, bolesti metaboliz­
ma, upale porebrice, vodene bolesti, vrbanca, tifusa, povećanih
krajnika i slabokrvnosti, olakšava izlučivanje pijeska i ka­
menaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.

475
 Protiv upale grla, krajnika i zubnog mesa, protiv fistula
i izraslina (polypa) na nepcu i u grlu dobro je 150 g suhe
preslice popariti s l i kipuće vode pa time grgljati i ispirati
grlo.
Isto sredstvo služi i za ispiranje starih, gnojnih, raku
sličnih rana, i pripremanje mlakih obloga za lišaj eve i lupus.
Bubuljičavo i prištavo lice treba prati odvarom ođ pre­
slice i mazati svinjskom mašću pomiješanom s prahom od
korijena poljske steže (Potentilla tormentilla).
Protiv fistula izlaznog crijeva i hemoroida pomaže klisti-
ranje čajem od mješavine preslice, hrastove kore (Cortex quer-
cus) i grčke djeteline (Trigonella foenum graecum); uz to tre­
ba isti čaj piti u gutljajima u toku dana.
Budući da je preslica, zbog velikog postotka silikata što
ga sadrži, jako tvrda, treba je prije upotrebe m očiti 6 sati u
hladnoj vodi; u istoj se vodi zatim 15 min. kuha, nakon toga
ostavi da poklopljena stoji daljnjih 15 min., pa se procijedi
i pije. Zahvaljujući kremenoj kiselini preslica i pomaže protiv
tuberkuloze i krvarenja unutarnjih organa, pojačava minera-
lizaciju i ubrzava rast vezivnog tkiva i stanica koje uništavaju
zarazne klice.
Za jačanje organizma dobro je preslicu močiti 14 dana
u vinu pa od toga piti triput dnevno po 1 čašicu. Prašak
od suhe preslice, kuhan u toplome mlijeku, jača dječji orga­
nizam i stvara krv; pije se po 1/z kavske žličice triput dnevno.
Ako se noge znoje, treba ih najprije oprati, osušiti i za­
tim namazati tinkturom od preslice, koju dobivamo kad 50 g
preslice močimo 3 tjedna u l i rakije, uz često mućkanje.
Dobro je po 1 veliku žlicu (10 g) preslice i zdrobljenih
smrekovih boba (Juniperus communis) kuhati pol sata u 3 dl
vode, pa popiti 1 šalicu odmah, a ostalo svaki sat po gutljaj:
to jača i čisti želudac, jetru, bubrege i mokraćni mjehur, oso­
bito od pijeska i kamenaca.
U početku upale mokraćnog mjehura, kad mjehur treba
ispirati što većom količinom tekućine, djelotvoran je čaj od
mješavine jednakih dijelova preslice, metvice (Mentha piperita)
i bršljanova lišća (Hedera helix).
Nijedan lijek, pa tako ni preslicu, ne valja piti u preve­
likoj količini i koncentraciji, a ni predugo, nego s prekidima,
i uvijek bez šećera.

476
 Radi nadoknađivanja minerala u organizmu treba 50 g
suhe biljke kuhati pol sata u 1/z 1 vode i zatim procijediti.
P ije se polovica ujutro, natašte, a polovica navečer, prije spa­
vanja. M jesto tog odvara može se uzeti i po 1— 2 g praha od
suhe biljke, prije objeda i večere. Mokrenje olakšava ekstrakt
od preslice (Extractum fluidum), koji se uzima u količini od
2— 5 g; uzima li se u većoj količini, 5— 20 g dnevno, djeluje ja­
če i zaustavlja krvarenje iz mokraćnih organa.
Za lakše mokrenje u slučaju upale mokraćnih putova upo­
trebljavaju se najčešće ove mješavine: po 20 g preslice, lista
breze (Betula alba), kadulje (Salvia officinalis), medvjeđeg
grožđa (Uva ursi) i cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis);
po 20 g preslice, breze, troskota (Polygonum aviculare), pe­
teljki višanja (Prunus cerasus) i kukuruzne svile (Stigmata
maydis); po 25 g preslice, kilavice (Hem iaria glabra), lista
borovnice (Vaccinium myrtyllus) i sjemena lubenice (Ćucumis
citrillus); po 20 g preslice, ploda peršina (Petroselinum sati­
vum), mrkve (Daucus carota), celera (Apium graveolens) i ku­
mina (Carum carvi). Pet velikih žlica bilo koje od tih mješavina
popari se s 1 1 kipuće vode, ostavi da stoji preko noći, a sutra­
dan se pije u 5 obroka, po 1 šalica od 200 g.
Protiv arterioskleroze i visokog tlaka treba 2 velike žlice
mješavine od po 25 g preslice, češnjaka (Alium sativum), cvi­
jeta gloga (Crataegus oxyacantha) i imele (Viscum album) ku­
hati u 4 dl vode 15 min., ostaviti zatim da to poklopljeno stoji
još 15 min., pa procijediti. Pije se pola ujutro a pola navečer.
Protiv kronične upale bubrega i visokog tlaka dobro je
3 velike žlice mješavine od po 40 g preslice i lišća breze te 20
g imele kuhati 1 0 min, u tk 1 vode, ostaviti to da stoji preko
noći a ujutro procijediti. P ije se u 5 obroka u toku dana.
Protiv gihta i podagre (uloga) treba 2 velike žlice m je­
šavine od po 20 g preslice, lišća oraha (Juglans regia), kore
divljeg kestena (Castaneum hypocastaneum), 30 g vrbove kore
(Salix alba) i 10 g ploda ljoskavca (Physalis alkekengi) kuhati
5 min. u 4 dl vode, ostaviti to da stoji preko noći, a sutradan
procijediti. Pije se pola ujutro, a pola navečer.
Za bolju probavu i protiv nadimanja dobro je 2 velike žli­
ce mješavine od po 20 g preslice, pelina (Artemisia absint­
hium), timijana (Thymus vulgaris), metvice (Mentha piperita) i

477
komorača (Fructus foeniculi) popariti sa 4 dl kipuće vode, za­
tim ostaviti poklopljeno da stoji 1 sat, pa procijediti. Pije se
2— 3 puta dnevno poslije jela.
Protiv bijelog cvijeta u žena treba 3 velike žlice mješavi­
ne od po 20 g preslice, lista smrdljive koprive (Galeopsis
ochroleuca) i troskota, zatim 10 g lincure (Gentiana lutea) i po
15 g kamilice (Flores chamomillae) i virka (Alchemilla vulga­
ris) popariti s 1/a 1 kipuće vode, zatim to ostaviti da poklop­
ljeno stoji, pa procijediti. Pije se u toku dana.

478
 PRESKOČICA

Succisa pratensis Moench. — Dipsacaceae

L jek a rn ičk i naziv: n ije u farm akopeji

Nalazište: Raste na srednje vlažnim livadama, u svježe

iskrčenim šumama, živicama i grmlju.

Opis: To je oko 60 cm visoka, okrugla stabljika. Listovi

su nasuprotni, lancetasti, nenazubljeni, žute boje. Modrolju-
bičasti cvjetići tvore glavičaste cvatove na vrhovima grana,
gdje izbijaju iz pazušaca pricvjetnih listića. :

Sadrži: kalij, kalcij, natrij, fosfor i sumpor.

479
 Bere se: Cvate od svibnja do kolovoza. Upotrebljavaju
se korijen i lišće, a ponekad i cvijet. Biljka se bere ljeti. Vrlo
je otrovna!

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Upotrebljava

se za unutarnje bolesti, čišćenje krvi, izazivanje znojenja, za
grgljanje i protiv kožnih bolesti. Alkoholatura mora prije upo­
trebe odstajati oko 4 tjedna.
Šaka usitnjenog korijena i polovica te količine lišća stavi
se u 1 1 hladne vode, kuha 15 min., zatim procijedi i pije u
gutljajima u toku dana radi čišćenja krvi i protiv padavice.
Uvarak od korijena služi za grgljanje u slučaju kroničnih
čireva u grlu.
Dobro je u 1 1 rakije ili konjaka 4— 6 tjedana močiti šaku
narezanog korijena (na toplom); uzimaju se 3— 4 male čašice
dnevno protiv kašlja, grlobolje i nekih kožnih bolesti, uglav­
nom osipa i ospica.
Protiv padavice, grušanja krvi i bolova u maternici treba
šaku usitnjenog korijena močiti 16— 20 sati u l i crnog vina,
zatim to 15 min. kuhati, preliti preko pola šake narezanog
lišća i ponovo kuhati 5 min. Pošto pol sata odstoji, pije se
svakih pol sata ili sat po 1 velika žlica.
Ako se 100 g korijena moči 12— 16 sati u l i vode i zatim
s 2 velike žlice meda kuha sat i pol, dobiva se djelotvorno
sredstvo za grgljanje protiv upale grla.

480
f m
i

SLJEZ CRNI
MALVA SILVESTRIS
ŠIPAK
ROSA CANINA
VELEBILJE
A TR O PA BELLADO;\:
VODOPIJA
CICHORIUM INTYBUS
ZEČJI T R N ONONIS SPINOSA
/
i
ZIMZELEN
V IN C A MINOR
 BLRBERiS V U L G A R I S

Wj n
 PŠENICA

Triticum aestivum Graminae

—

L jek a rn ičk i naziv: Amylutn tr iiic i

Nalazište: Porijeklom je iz jugozapadne Azije. Sije se u

toplijim krajevima, na livadama i oranicama. Osobito uspi­
jeva na humusnom i ilovastom tlu, koje zadržava vodu.
Opis: Ta jednogodišnja biljka iz porodice trava (Grami­
nae) ima prilično debelu i otpornu, oko 1— 1,5 m visoku,
žutu vlat s malo zelenomodrikastih, dugih, sabljastih listova,
a na vrhu vlati četvorouglast, vretenasti klas s mnogo kla-
sića i 3— 4 cvijeta na vrhu. Kad biljka dozre, iz klasiea, omo-

31 Zlatn a k n jig a lje k o v ito g b ilja 481

tanih pljevicom, ispada zrelo zrnje s uzdužnom brazdom. Vlat
se poslije zriobe posuši, požuti i čini slamu, a zrnje se same­
lje i služi za hranu kao brašno.

Sadrži: škrob, šećer, aromatično ulje, bjelančevine, lipo-

ide, mineralne tvari i elemente, hormone i fermente, vitamin
rasta A, za pospješenje krvotoka Bi, za regulaciju metabo­
lizma B 2, za živce važne B3— B6, antiskorbutični i krvotvorni
€, antirahitični D i vitamin plodnosti E.

Bere se: Zrnje sazrijeva u srpnju i kolovozu i tada se ža­

nje. Osim za hranu, pšenica služi i kao vrlo ljekovita biljka.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Vlažne lišaje-

ve, upaljena mjesta na koži i razne osipe valja posipati pše­
ničnim škrobom, i oni će se izliječiti. Škrob skuhan kao gu­
sta, ljepljiva kaša daje se djeci kao hrana kad dobiju proljev,
a kod dizenterije (griže) primjenjuje se i kao klistir i topli
oblog na trbuh. Kad se uzima u obliku osušenih klica, pše­
nica liječi razne- funkcionalne smetnje tjelesne i duševne, npr.
smetnje u rastu, seksualnom životu, neraspoloženja, slabosti
živaca, smetnje želuca, srca i krvotoka, nečistoću u krvi, kožne
bolesti i makove starenja od prevelike iscrpljenosti brigama
i radom. Osim što liječi, pšenica daje tijelu i obrambene tvari
i stvara snagu za svladavanje bolesti već u početku, ako se
uz nešto smanjene uobičajene obroke hrane uzimaju još 1 — 4
velike žlice klica, kraće ili duže vrijeme, već prema potrebi,
dok tegobe ne nestanu. Bolesni i iscrpljeni ljudi treba da pše­
nične Hice uzimaju pod kontrolom liječnika. Jednako djelo­
vanje u nabrojenim slučajevima ima i ulje od pšeničnih klica,
koje se, radi boljeg okusa, pomiješa s mlaćenicom, jogurtom
ili voćnim sokovima od jabuka, crnog ribizla ili trešanja.
Kad se 5— 20 dana kao isključiva hrana jede V i— % kg
pšenične kaše dnevno, izliječe se bolesti probavnih organa. U
tr se svrhu sirovo zrnje pšenice, kuha lagano u vodi 3— 4 sata
uz neprestano miješanje, dok ne nastane gusta kaša, koju
tada protisnemo kroz sito da odstranimo ljuske, malo pospe­
mo šećerom, ili, još bolje, dodamo malo meda i izmiješamo.
U toku dana treba pojesti 4 tanjura te kaše. Za vrijem e te
kure nije dopušteno nikakvo drugo jelo ni piće, osim voćnih
kompota. Upale crijevne stijenke brzo nestaju, stvori se nova

482
sluznica, a sluzava kaša bezbolno rastvori talog svih u crije­
vima nakupljenih otrovnih tvari, koje su uz spomenute smet­
nje prouzrokovale i gubitak apetita, naduvenost, grčeve, žga­
ravicu, stvaranje solne kiseline, upalu i na kraju čireve, a
kao posljedicu toga bolesti jetre, slezene, bubrega, upalu zglo­
bova, giht, čireve po koži, pijesak u bubrezima i ovapnjenje
krvnih žila. Tom se kašom izliječe i bolesti koje se smatraju
neizlječivima.
Pšenično brašno, kuhano u mlijeku ili vodi, s malo ma
slaca, pomaže protiv upale grla i kašlja, ako se pije toplo.
Ako se gusto ukuha s medom i vodom u melem od kojega se
napravi topao oblog za čireve pospješuje se njihovo sazrijeva­
nje i ublažuje bol koju prouzrokuju.
Jede li se pšenično posije (mekinje) kuhano na mlijeku
ili vodi, zaslađeno ili začinjeno kuhinjskim mirodijama i po­
soljeno, potiče probavu odnosno peristaltiku crijeva čisto me­
hanički, a ujedno drobi čestice hrane u crijevnom sadržaju.
Kuhano u vodi kao čaj, zaslađen s medom, služi za grgljanje
protiv bolova u grlu.
Ukuha li se mekinje u vodi s cvijećem od divizme (Ver-
bascum thapsiforme) u gustu kašu kojom se oblože bolni he-
moroidi, smanjuje se njihova upala i bol. Vruće, na tavi ugri-
jano posije, poprskano octom, uklanja grčeve i boli u trbuh«
ako ga stavimo na nj umotano u vruću krpu. Kuha li se me­
kinje u jakom vinskom octu i kao oblog, koji se češće obnav­
lja, stavi na šugavu i nečistu kožu, ona se brzo očisti. Ukuha
li se u bijelom vinu u gustu kašu kojoj se, još vrućoj, doda
malo svinjske masti, dobro izmiješa i stavi kao oblog na ote­
kline i gnječotine (contusio) od pada ili udarca, one se brzo
izliječe.
Još je zdravije kad se pšenica zajedno s košuljicom, ne-
prosijana, na ručnom mlincu samljevena, ili u avanu stucana
i u mlijeku kuhana, pomiješa s medom, samljevenim orasi­
ma, ribanim jabukama, mrkvom i drugim sirovim povrćem:
to liječi mnoge bolesti.
Uzme se šaka pšenice po osobi i na nju navečer nalije
toliko vode koliko je može upiti u toku noći, zatim tu pšenicu
ujutro kuhamo na jakoj vatri u malo vode (da se više pari
nego kuha) dok ne popuca. Tada dodamo rajčice, češnjaka i

483
peršina, što s malo soli daje odličan okus. To je ukusno jelo,
a jedan tanjur tog jela donijet će tijelu izvanredne koristi.
Za reguliranje probave treba pšenicu samljevenu na ruč­
nom mlincu s košuljicom i neprosijanu jesti s malo vrhnja:
to je djelotvornije od svih tableta i sredstava za čišćenje, a ne
izaziva nikakvih štetnih posljedica. To je i najzdravije jelo,
osobito ako se pomiješa s voćem, mljevenim orasima ili voć­
nim sokovima.

484
 PTIČJE PROSO

Lithospermum officinale L. — Borraginaceae

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a k op eji

Nalazište: Raste obilno po šumama, čistinama, vapnenim

pustarama, obalama i neobrađenu tlu.

Opis: To je trajna, zeljasta, do 1 m visoka biljka čvrste

i razgranate stabljike na kojoj sjede dugoljasto kopljasti, gra­
bo dlakavi i hrapavi listovi bez peteljke. Pojedinačni bijelo-
žuti cvjetovi sitni su i neugledni i tvore grozdaste cvatove na
vrhu grana. Plod je sitno bjelkasto zrno, sjajno kao porculan
i vrlo tvrdo.

485
 Sadrži: Ta biljka nije još dovoljno istražena. Zna se da
osim crvene boje sadrži priličnu količinu silikata.

Bere se: Cvate od svibnja do srpnja. Za liječenje se naj­

češće upotrebljava plod.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Budući da dje­

luje diuretično, kao i druge silikatne biljke, prim jenjuje se u
slučaju upale bubrega i mokraćnog mjehura, ili stvaranja u
njima pijeska i kamenaca. U tu svrhu treba stući u prah 20 g
sjemena ptičjeg prosa i 30 g šećera, pa tome dodati kap po
kap čaja od cvijeta cm og sljeza (Malva silvestris).
Taj se čaj priprema tako da se 30 g cvijeta popari s 1/i
1 kipuće vode, poklopi i nakon 10 min. procijedi. Toj smjesi
prosa, šećera i čaja doda se 5 g kalijeva nitrata miješajući dok
se on potpuno ne otopi. Pije se svaka 3 sata po 1 velika žlica.
Dobro je i 50 g grančica u cvijetu kuhati 15 min. u l i vode,
poklopljeno ostaviti 3 sata i zatim procijediti. Piju se po 2
čaše svako jutro prije jela. Ako se 5 g sjemena kuha 20 min.
u l i vode, pa pošto to poklopljeno odstoji 3 sata, procijedi, do­
biva se čaj koji stimulira mokrenje pa pomaže protiv gihta
(podagre), pijeska u bubrezima i katara mokraćnog mjehura.
Pije se — bez šećera — triput dnevno po 1 šalica prije jela.
Za umirenje jakih nadražaja i bolova upotrebljava se i u
obliku emulzije.

486
 P U S T IK A R A CRVENA

D igitalis purpurea L. — Scrophulariaceae

L jek a rn ičk i naziv: D igitalis folia

Nalazište: Raste po planinskim šumama, suhim obronci­

ma, na silikatnom zemljištu i krčevinama, a mnogo se uzgaja
i u vrtovima.

Opis; To je dvogodišnja biljka uspravne stabljike s nasu­

protnim krupnim, tamnozelenim, dvostruko narovašenim liš­
ćem, jajoliko dugoljastim, pustenastog naličja. Na vrhu stab­
ljike nalaze se lijepi, zvonoliki, crveno ili grimizno pjegavi

487
vrlo otrovni cvjetići u obliku cvatova, Plod je pregrađena ča­
hura, puna sitnog, mrko žućkastog sjemena koje vjetar nosi
kad čahura pukne.
Sadrži: tanin, kafen, feral, opasne triglikozide koji su
otrovni za srce, pa digitalinsku, mravlju, octenu, propionsku,
maslačnu, izovalerijansktt kiselinu, mineralne soli, hidrolazu,
oksidazu i peroksidazu, encime, kardiotonične heterozide i sa-
ponozide.
Bere se: Cvate od lipnja do rujna. Sabire se lišće dvogo­
dišnje biljke čim ona počne cvasti. Naglo se suši na toplome,
jer se lag'anim sušenjem gubi ljekovitost. Treba paziti da tem­
peratura ne prijeđe 35° C.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Prašak ili pi­

lule od suhog lišća upotrebljavaju se protiv srčanih bolesti,
upale mozgovne opne, a djeluje i na živce krvnih žila. Uz osta­
lo, pustikara sadrži i tri glikozida opasna za srce, pa se taj
lijek smije uzimati samo pod nadzorom liječnika, jer je u ve­
ćoj dozi smrtonosan.

488
 RAJČICA

Solanum lycopersicum L. — Solanaceae

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima i na plantažama.

Opis: To je jednogodišnja biljka; budući da je svatko poz­

naje, nije potreban njezin opis. Kao lijek dolazi u obzir zreo
plod.

Sadrži: karotenoidne pigmente, likopen, glikoalkaloid to-

matin i demisin, ksantofil, oko 93% vode, 3,5% ugljikohidra-
ta, 1% dušičnih spojeva, 0,35% masnih tvari, 0,3% mineralnih
soli, vitamine A, C i F, amide, jabučnu, limunovu i vinsku ki­
selinu, oko 1% pektina; u nezreloj biljci ima solanina, a u
sjemenu oko 26% masnog ulja. Budući da ne sadrži oksalnu
kiselinu, rajčica nije otrovna, pa se može upotrebljavati i u
slučaju bolesti zglobova. Svojim sokom alkalizira krv.

Bere se: potkraj kolovoza i na početku rujna.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Hipotenzivno

i vazodiiatatomo djelovanje rajčice omogućuju flavonski he-
terozidi: kvercitrozid, naringozid i rutozid.
Tomatin je antibiotik, bakteriostatik i fungicid. Najviše
ga ima u lišću. Kad se sadnice rajčice stave u zemljanim lon­
cima na prozore, u sobu ne dolaze muhe.
Prijesan sok od rajčice daje krepkost, izdržljivost i otpor­
nost prema bolestima. Preporuča se, osobito zimi, djeci, trud­
nicama, bolesnicima, ali i svim ostalima. Nakon preboljene
virusne gripe rajčica je izvanredno korisna, pogotovo ako su
bile zahvaćene moždane ovojnice (meninges).
Prijesna rajčica vrlo je zdrava kad je zrela i crvena. Jede
se i kao juha, umak ili pirjana s lukom. Čisti crijeva i potiče
ih na rad. Pomaže kod bolesti jetre, reume i gihta. Pomije­
šana sa šparogom čisti bubrege i mjehur. Nezrele su rajčice
škodljive zbog sadržaja nekih kiselina. Kad se rajčica sa češ­
njakom i peršinom pirja na ulju, zalije vodom i na tihoj vatri
ukuha na polovicu, procijedi, pa u toj juhi skuha riža, uspje­
šno liječi visok krvni tlak.

490
 RAZLIČAK

Centaurea cyanus L. — Compositae

L jek a rn ičk i naziv: Cyani coerulei folia, flos

Nalazište: Raste među žitaricama, osobito u pšenici, na

suhom tlu, kao žitni korov.

Opis: To je uspravna, zeljasta, jednogodišnja biljka, oko

50 cm visoka, s donjim perastim a gornjim lancetastim listo­
vima. Plavi cvjetovi tvore pojedinačne glavice na vrhovima
i krajevima grančica stabljike.

491
 Sadrži: tanin, malo sluzi, voska, boje, pektina, gorke ma­
terije, centaurina i antocijanskog heterozida cijanina.

Bere se: Cvate u lipnju-i srpnju. Cvjetovi se tada sabiru,

pa se suše u hladu, u zračnom prostom, najbolje na tavanu,
a osušeni zatvore hermetički u kutije, jer inače lako pljes­
nive. Beru se po sunčanom vremenu. Ne smiju izmijeniti boju.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za priprema­

nje čaja upotrebljavaju se ovojni listići; 1 velika žlica popari
se s 2,5 dl kipuće vode i procijedi. Pije se triput dnevno po
1 šalica poslije jela, protiv upale jajnika, žutice i zastoja mo­
kraće, a može služiti i za obloge koji se stavljaju na rane i
modrice i za ispiranje očnih kapaka.
Različak dakle djeluje kao slabi adstringens, blagi diure-
tik, kao tonik i za liječenje očiju.

492
 R IB IZ CRNI

Ribes nigrum L. — Saxifragaceae

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm akopeji

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima. Divlji je vrlo rijedak.

Opis; Od crvenog ribiza razlikuje se time što su mu bobe

crne; a lišće nešto veće i tamnije, s rijetkim, grubim dlakama.
Pri trljanju neugodno miriše po stjenicama, zbog soka koji
izlučuju male žlijezde s naličja. Taj miris imaju i ostali dije­
lovi biljke, pa i bobe. Žućkastozelenkasti cvjetovi čine grozd.

Sadrži: limunovu kiselinu i sve ostalo kao i crveni ribiz,

osina spojeva koji mu određuju svojstva razlike; npr. cmu
boju, miris, dlake.
Bere se: Cvate u travnju i svibnju. U srpnju se beru kora,
bobe i lišće.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Lišće i plod
upotrebljavaju se protiv katara mjehura, teškoća pri mokre-

493
nju, visokog tlaka i skleroze krvnih žila, skorbuta, reume, ma­
larije i bolesti dišnih organa.
Šaka kore grana cmog ribiza, kuhane 15 min. u vinu, liječi
bubrege ako se pije ujutro i navečer po 1 čašica. Čaj od lišća
cmog ribiza čisti krv, olakšava mokrenje i ublažuje reumat-
ske bolove u nogama. Dobro je 1 veliku žlicu mješavine od
jednakih dijelova lišća cmog ribiza i lišća breze popariti s
2 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno 10 min. i zatim procije­
diti. Pije se triput dnevno po 1 mala šalica radi uklanjanja
poteškoća s mokrenjem. Čaj, pripremljen' tako da je 25 g
suhog lišća prelito s tk 1 kipuće vode, poklopljeno 15 min.
odstajalo pa procijeđeno, pomaže protiv vodene bolesti i za­
tvora stolice, bolesti mokraćnog mjehura i bolnog mokrenja.
Pije se triput dnevno po 1 šalica. Taj čaj djeluje i u najtežim
slučajevima, loš je bolje čajem od kore cmog ribiza preliti
bazgine cvjetove.
Protiv reume treba 1 veliku žlicu mješavine od 100 g lišća
crnog ribiza, 50 g lišća bijelog jasena (Fraxinus excelsior) i
50 g cvjetnih vršika buditeljice (Spiraea ulmaria) popariti s
2,5 dl kipuće vode. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije
jela.
Čaj od sušenih boba pospješuje znojenje i protjecanje
žuči.
Sok iscijeđen iz svježih boba ublažuje groznicu i stišava
kašalj.
Sam plod s malo šećera liječi od kašlja, a njegov sok,
kuhan s pola količine kandisa, liječi od hripavca i bronhitisa.
Za jačanje organizma dobro je plod močiti u rakiji 3—4 tjed­
na; uzima se svako jutro po 1 čašica.

494
 R IB IZ CRVENI

Ribes ru b ru m L. — Saxifragaceae
L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm a kopeji

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima, a samo malokad ga mo­

žemo naći kao divlji u šumi.

Opis: To je uspravan grm, sivosmeđih grana, sa trope-

rastim ili petoroperastim, nejednako pilastim listovima dugih
peteljki. Žućkasto-zelenkasti cvjetići tvore grozdaste cvatove.
Plod je crvena ili žućkasto-bijela, kiselkasta, okrugla i sjajna
boba.

495
 Sadrži: kalij, kalcij, fosfor, jabučnu i limunovu kiselinu.

Bere se: Cvate u travnju i svibnju, a u srpnju se sabiru

lišće i bobe.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Ribiz uklanja

mokraćnu kiselinu, čisti i obnavlja krv, osvježuje organizam,
liječi od uloga, išijasa, reume, grozničavih stanja u slučaju
upala, a pomaže i u liječenju od šarlaha, šećerne bolesti i za­
tvora stolice jer rastvara škodljive tvari i potiče njihovo izlu­
čivanje iz tijela.
Ako se na 6 dijelova soka od zdrobljenih ribiza doda 6
dijelova vode i dva dijela šećera pa se ostavi da provrije, do­
biva se ljekovito vino; tada se ulije u boce koje se, dobro
zatvorene, polože naglavce u podrumu ili na drugom hladnom
mjestu. Pije se 2— 3 puta dnevno po 1 čašica poslije jela za
osvježenje i jačanje. Ako to vino stoji nezatvoreno još 7 dana
provrije u.ocat, koji se također sprema u bocama na hladno
mjesto do upotrebe. Osim za salate i slična jela, taj ocat služi
i za obloge u slučaju visoke temperature, potresa mozga, sun­
čanice i upale porebrice. Bobe se stavljaju i u vinski ocat da
mu poboljšaju okus.
Namočene u rakiji, bobe daju izvrsnu tinkturu, a pomije­
šane s vodom i medom osvježujući napitak, osobito koristan
za djecu oboljelu od osipa dobraca.
Zbog jabučne i limunove kiseline koje sadrži, crveni se
ribiz priprema sa šećerom kao marmelada ili slatko. Korisno
je osobito jesti sirov crveni ribiz prije svakog obroka, dokle
god ga ima.
. Čaj od lišća potiče funkciju jetre, pomaže protiv upale
mjehura, teškoća pri mokrenju, visokog krvnog tlaka, skleroze
krvnih žila, skorbuta i malarije. Priprema se tako da se 1 veli­
ka žlica lišća popari s 2 dl kipuće vode, poklopi, ostavi da stoji
10 min., procijedi, zasladi 1- kavskom žličicom meda, a doda
se i limunov sok. Pije se triput dnevno po 1 šalica poslije
jela.
Tinktura se priprema tako da se % kg ribiza namoči u
1 1 rakije ili konjaka, ostavi na suncu ili toplome mjestu 15
dana uz češće mućkanje, a zatim procijedi i otfiltrira. Pije
se triput dnevno po 40 kapi prije jela. Djeluje kao i čaj.

496
 Ribizov sok pospješuje rad bubrega, ali se najviše upo­
trebljava protiv reume i kostobolje. Dobiva se od zgnječenih
boba protisnutih kroz lanenu krpu. Na 1 kg soka treba uzeti
1 kg šećera koji se zasebno prokuha u 3 dl vode dok ne posta­
ne ljepljiv. Pjena se za vrijem e kuhanja odstranjuje. U taj
se šećer ulije istisnuti sok od ribiza i kuha još % sata, a kad
se ohladi, ulije se u boce koje se dobro zatvore i spreme na
Macino mjesto. Taj ugodno kiseli sok ima, osim ostalog, svoj­
stvo da uništava trulež, pa blagotvorno djeluje kad se uzima
u groznici praćenoj žeđu, suhoćom jezika i grla.
Sirup je vrlo dobro sredstvo protiv groznice, skorbuta,
ospica i kozica (boginja). U tim slučajevima ujedno jača i
srce. Priprema se tako da se % kg ribiza kuha 10 min. u l i
vode, zatim se procijedi kroz čistu lanenu krpu, doda se polo­
vina te količine šećera, pa se kuha dok se ne dobije sirup.
Uzima se ujutro i navečer po 1 žlica.
Protiv brzog pulsa (tachycardije) treba ujutro i navečer
pojesti malo ribiza sa šećerom.
U slučaju upale mozga dobro je svježi zdrobljeni ribiz
stavljati na glavu kao oblog, a istodobno ga što je moguće
više jesti.

32 Zla tn a k n jig a lje k o v it o g b ilja 497

 R O S O P A S Ž U T I

Chelidonium majus L. Papaveraceae —

L jek a rn ičk i naziv: Chelidonii herba

Nalazište: Raste po stijenama, uz zidove, u živicama, vrto­

vima, uz ceste i na šetalištima, kao korov.

Opis: To je oko 60 cm visoka, trajna, uspravna, rašljasto

granata stabljika, mjestimično dlakava, odebljalih koljenaca.
Listovi su perasto urezani. Malobrojni cvjetovi tvore štitac na
dugim peteljkama. Cvijet je sivo-žute boje, a plod valjkasta
mahunica, s mnogo cmosmeđih, sjajnih sjemenki, s malim
bijelim privjeskom. Kad se odlomi list, ili prekine stabljika,

498
teče narančasto mlijeko, koje nadražuje kožu i sluznicu. K o­
rijen i biljka puni su tog soka.

Sadrži: smolu, malo eteričnog ulja, alkaloide helidonin,

homohelidonin, heleritrin, sanguinarin i drage derivate izo-
hinona, jabučnu i limunovu kiselinu.

Bere se: Cvate od svibnja do rujna. Sabire se u doba

cvatnje i suši, pa onda izreže na komadiće. Sušenjem se gubi
80% soka.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Tinktura se

priprema tako da se svježa usitnjena stabljika namoči u ko-
movicu ili konjak i ostavi, dobro začepljena, 4— 6 tjedana
na suncu.
Za pripremanje sirupa treba 1 dio svježe iscijeđenog soka
s 2 dijela meda gusto ukuhati. Kuha se naglo i pri tom skida
pjena, zatim stavi u boce, odozgo nalije malo konjaka ili ra­
kije i dobro zatvori. Taj sirup liječi od bolesti gušterače i je­
tre, od žutice, bolesti slezene, vodene bolesti, melankolije i
kroničnoga kožnog osipa. U istu se svrhu može šaka sitno na­
sjeckanog lišća rosopasa pomiješati sa % kg meda; uzima
se po 1 žlica natašte ujutro i prije spavanja navečer.
Ako se 15 dkg stabljike i korijena kuha 1 sat u 2 1 vode,
na tihoj vatri, dobiva se odvar koji se upotrebljava u slučaju
kroničnog osipa, svraba, bubuljica i izraslina na koži. Isti
odvar može služiti i za obloge, ali su oblozi bolji ako se pri­
rede od mješavine pola ulja a pola komovice, u kojoj se močio
rosopas. Parenje odvarom od rosopasa (svježeg po mogućno­
sti) pomaže protiv grčeva maternice i grčeva od kamenaca u
mokraćnom ili žučnom mjehuru i bubrezima. Nakon parenja
dobro je krsta i trbuh obložiti vrućim talogom biljke koji je
ostao nakon cijeđenja, pa sve dobro i toplo poviti.
Protiv bolesti jetre dobro je 3 velike žlice mješavine od
po 20 g rosopasa i trave ive (Teucrium montanum) i po 15 g
paprene metvice (Mentha piperita), matičnjaka (Melissa offi­
cinalis), dupčaca (Teucrium chamaedrys) i petrovca (Agrimo-
nia eupatoria) popariti s 1/a 1 kipuće vode, poklopiti i poslije
2 sata ocijediti. Pije se u 3 obroka, pol sata prije jela.

499
 Jednako se priprema i upotrebljava mješavina od po 20
g rosopasa, trave ive, kore od krkavine (Rhamnm frangula)
i dupčaca i po 5 g paprene metvice, matičnjaka i kamilice
(Flores chamomillae).
Protiv kronične žutice koristi i mješavina od šake lišća
rosopasa, šake cvijeća i lišća divljeg pelina (Artemisia vul­
garis), 12 g iđirota (Acorus calamus), 2 batvice češnjaka (Alium
sativum) i 8 velikih žlica meda, koja se kuha 20 min. u l i
vina. Pije se 1 šalica ujutro natašte, druga pol sata pred objed,
a treća prije spavanja.
Protiv astme i bolova probavnih organa jednako se pri­
premi i prim jenjuje mješavina od po 20 g rosopasa, podbje­
la (Tussilago farfara), ploda pasdrijena (Rhamnus cathartica),
petrovca (Agrimonia eupatoria) i dimnjače (Fumaria offici­
nalis).
Protiv kašlja dobro je rosopasovo lišće popržiti u dosta
ulja, usuti pšenično brašno iz kojega nisu odstranjene meki­
nje, te napraviti tijesto, od koga se uzima svakih pol sata po
1 velika žlica.
Protiv grčevitih bolova u predjelu srca treba u jabučnom
octu kuhati 1 kavsku žličicu praška od sušenog lišća rosopasa
i žutanjak, pa to pojesti.
U slučaju raka na želucu mora se isključiti duhan, alko­
hol i meso, a jesti mliječnu hranu i povrće pripremljeno na
ulju; uz to se uzima tinktura- od rosopasa, i to triput dnevno
po 15 kapi u nešto vode. Na vanjsku rak-ranu dobro je stav­
ljati obloge od pola tinkture a pola glicerina. T i oblozi pomažu
i protiv gihta i reume.
Radi izazivanja menstruacije tinktura se stavlja u vruću
vodu za sjedeću kupelj. Pri tom treba biti oprezan: 3 dana
prije nego što bi se menstruacija imala redovno javiti i 3 dana
poslije njenog prestanka takva se kupka nipošto ne preporu-
ča, jer bi mogla izazvati odviše jako krvarenje.

500
 ROSULJA

Drosera rotundifolia — Droseraceae

L jek a rn ičk i naziv: Herba Rosis solis

Nalazište: Raste po barovitim mjestima, pjeskovitom ze­

mljištu i tresetištima visokih planina Slovenije, Zagorja i
Gorskog kotara.

Opis: To je niska biljka, iz čijeg finog, nitastog korijena

izraste više crvenkastih, dlakavih stabljika s okruglim, šup­
ljim listom. Uobičajeni listovi leže posve uz zemlju, čineći
rozetu usred koje se dižu jednostavne, gole, oko 20 cm visoke
stabljike, što u srpnju na vrhu procvjetaju mnogim sitnim
bijelim cvjetićima. Okrugli listovi na dugim peteljkama ima­
ju po svom obodu žljezdaste dlake (tentakule) za hvatanje

501
insekataAkojimajse biljka hrani (insektreora)^Žljezdane/
ke, naime,\luee[ ljepljiv sok, koji seina suncu sjaj
rose, pa maim) iniekte/koji seji^ jij^ zalijep e, a na
žaj tentakuH/se stisnu /^bljhvat^kuE ca^_^ekr^t^ai'astvori
u fpnHadnu hranu, da je biljkajmože usisati.

Sadrži: Žljezdani sekret(sadrži jedan proteolitički fer­

ment, a biljka uz to i neku tvar koja ima oksinaftokinina, do­
sta tanina, smole ljutog okusa/nešto boje, malo etarskog ulja
drocerona, benzoeve, maslačneN mliječne, mravlje, propion-
ske, limunove i jabučne kiseline,) šećera, fitosterola, plumba-
gina i droserina.

Bere se: Cijela biljka-C lišće sabiru se ljeti, za vrijeme

cvatnje, pa se brzo suše nk^propuhu, Nema mirisa, a gorkog
je i oporog okusa. Cvate op srpnja do kolovoza.

Pripremanje lijeka/primjena i djelovanje: Nekada su ho

jsuljom liječili tuberkulozu, a kasnije je i školska
fa primjenjuje ^jžbotiv pertusisa (magarećeg kašlja ili
hripavca)? jer smiruje-' podražaj na kašalj, skraćuje napade
kašlj a, (uklanja grčeve) bronha, a pomaže i protiv nazeba i
infekcije "bronha^ jačih\traheobronhijalnih upala kod infektiv­
nih bolesti ^paroksizmalhtrr^ kašlj em, kihanjem, povraćanjem
i bolovima u^gradimaT^N,
U pučkoj medicini (primjenjuje se čajfoel rosulje protiv
vodene bolesti, bolesti jetre, a\njezin sok]izvana protiv bra­
davica, kurjih očiju i sunčanih pjega.
Najčešće se propisuje tinktura od rosulje u dozi od 10
kapi 3 puta u 24 sata za odrasle. Djeci se daje sirup od rosu­
lje, koji obično priprema ljekarnik od 2 g tink,ture droserae
rotundifoliae i 200 g sirupa od divljeg m ak^tPapaver rhoea-
dos), i to svaka 2 sata po 1 kavska žličic^poslije jela, protiv
kašlja. Inače je rosulja sastavni dio mnogih sirupa protiv
kašlja, kao što su »Thymolysat« u kombinaciji s timijanom,
»Tussamag« s timijanom i ekstraktom pitomog kestena, itd.
Kao tinktura (1:10), ili infuzum, često u kombinaciji s
. timijanom i preslicom, uzima se 3— 5 puta po jedna žličica
dnevno protiv arterioskleroze i dispepsije.
Za čaj se uzme 1 žličica jako usitnjene cijele biljke ili
lišća, te prelije sa 2,5 dl kipuće vode: u 3 obroka u toku dana

502
ta se cijela količina popije protiv kašlja. Protiv velikog kašlja
uzme se mješavina od po 25 g rosulje, timijana (Thymus
vulgaris), lišća pitomog kestena (Castania vesca) i sabljastog
trpuca (Plantago lanceolata), pa se 3 velike žlice te mješavine
popare s V2 1 kipuće vode, to se poklopi i ostavi stajati preko
noći. Drugi dan pije se svaka 2 sata. po 1 žlica. Zasladiti se
može sirupom od ribizla ili maline. Pomaže također i mje­
šavina od 10 g rosulje, 30 g divljeg maka (Papaver rhoeas),
40 g cvijeta naranče (Citrus aurantium) i 20 g cvijeta bijelog
sljeza (Althaea officinalis), od koje se 1 velika žlica popari
s 2 dl kipuće vode, zasladi medom i pije svaki sat po 1 ve­
lika žlica.
Protiv arterioskleroze upotrebljava se mješavina od po
10 g rosulje, kore krušine (Rhamnus frangula), imele (Viscum
album) i slatkog korijena (Glycyrhiza glabra), te 60 g gloga
(Crataegus oxyacantha), od koje se 2 velike žlice popare sa
4 dl kipuće vode, poklopljeno to ostavi stajati preko noći i
drugi dan popije u tri obroka poslije jela.
Rane i ugrize bijesnih životinja izliječit će svježa, izgnje-
čena biljka na njih položena, a groznicu odstranjuje kad se
privije na pulsirajuće arterije raku. Istisnut sok svježe biljke
pomiješan sa šećerom liječi od tuberkuloze ako se uzima 3
puta dnevno po 1 žličica.
Budući da rosulja nadražuje kožu, naročito sluznicu cri­
jeva, ne smiju se uzeti veće količine od spomenutih, jer bi
prouzročile sluzavokrvave proljeve, reumatične boli u miši­
ćima, zglobovima i očima, upale dišnih putova, čak čireve i
povraćanje. To je izrazit prim jer kako ista biljka u maloj
količini djeluje kao lijek, a u većoj kao otrov. Treba je, dakle,
uzimati u homeopa-tskim i malim dozama, uz savjet liječnika.

503
 ROTKVA IL I POVRTNICA

Raphanus sativus L. ■—Cruciferae

L jek a rn ičk i naziv: Radix raphani

Nalazište: Uzgaja se po vrtovima.

Opis: Stabljika je 1 m visoka, perastih, tupo nazublje-

nih listova. Cvijet je bijel ili svjetloljubičast. Kraj stabljike s
korijenom odebljao je u okruglu glavicu, pokrivenu crnom
korom. Ima rotkve i s bijelom korom, ali je cm a ljekovitija.

Sadrži: natrij, kalij, magnezij, vitamine, riigrosin, raplia-

nol, sumporne heterozide od kojih potječe ljutina i miris.

504
 Bere se: u jesen. Upotrebljava se' korijen svojstvena mi­
risa i okusa, koji se sitno nariban jede, ili se iz njega iscijedi
svježi sok.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Svježe nariba­

na rotkva uljem i limunovim sokom jede se kao salata. Ne
smije se soliti. Može se jesti i zaslađena medom. Pomaže u
slučaju zatvora stolice, pokvarenog želuca, slabog teka, boles­
ne jetre i različitih pjega i prištića na koži.
Rotkva olakšava mokrenje i ublažuje nadutost trbuha, pa
se zbog toga upotrebljava protiv vodene bolesti, bolesti bu­
brega i mokraćnog mjehura, osobito protiv kamenaca i teško­
ća pri mokrenju. U tu svrhu pije se njezin sok ujutro natašte
i navečer prije spavanja. U slučaju hripavca i bronhitisa omek­
šava sluz i olakšava iskašljavanje.
Sirup se dobiva tako da se rotkva sitno izreže ili nariba,
pospe kandisom ili prelije medom i ostavi da stoji 3— 4 sata,
a zatim se iscijedi. Odrasli uzimaju 2— 3, a djeca 1 kavsku
žličicu svaki sat. Ako se vodi, u kojoj se kuhala rotkva, doda
polovica količine meda, pa se još jednom prokuha, pije se
svaki sat po 1 velika žlica protiv astme i odstranjivanja sluzi
iz grla, dušnika i prsiju. Uživanje prevelike količine rotkve
ne preporuča se jer nadražuje bubrege. Upotrijebiti se mora
samo svježe naribana rotkva, jer stajanjem gubi ljekovitost.
Bolja je što je ljuća. Stučeno sjeme rotkve ima antimikrobno
i antimikotično djelovanje, pa u obliku kaše liječi od gljivič­
nih bolesti kože. Rotkvu je dobro jesti čim se pojavi neka
zaraza.
Za uklanjanje žučnih kamenaca pije se dva mjeseca svako
jutro natašte svježi sok od rotkve i to: prvi dan 1 čašica,
drugi 2, treći 3 i četvrti 4, pa onda natrag do 1. Ako to treba
ponoviti onda tek nakon 8 dana.

505
 R U S O M A Č A

Capsella bursa-pastoris L. Cruciferae — -

L jek a rn ičk i naziv: H erba bursae pas tor is

Nalazište: Raste kao korov po poljima, vrtovima i neobra­

đenom zemljištu; na obrađenom je obično zakržljala.

Opis: To je oko 40 cm visoka zeljasta biljka s vrlo sitnim

lišćem na stabljici koju obuhvaća; to je lišće dugoljasto kop-
Ijastog oblika, za razliku od prizemnog lišća koje je perasto
razdijeljeno i čini rozetu. Mali, prljavobijeli cvjetići neugled­
ni su i tvore oko 10 cm dugi grozdast cvat koji na vrhu ima
pupoljke, u sredini rascvjetale cvjetove, a pri dnu već plodove.

506
Ne miriše. Plod je mala, srcolika komuščica, slična pastirskoj
torbici s uskim pretincem. Biljka je Ijutkasta okusa, zbog
sumpornih heterozida koje sadrži. Korijen, je vretenast.

Sadrži: kalcij, natrij, fosfor, kalij, holin, acetylholin, tira-

mid, sumporne i flavonske heterozide. inozitol, tanin, razne
organske kiseline, saponozid i vitamin C.

Bere se: Cvate od travnja do jeseni. Sabire se biljka bez

korijena, i to ljeti. N ije otrovna i dužom upotrebom ne stva­
ra naviku, pa se može trošiti po volji; naročito su dobri mladi
listovi u proljeće, kad se mogu prirediti i kao zdrava salata.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Protiv bolova

u trbuhu kuha se 100 g suhog lišća u l i vina, poklopljeno 15
min., pa pošto odstoji i dalje poklopljeno još 1 sat, procijedi
se. Popiti treba, toplo, 1 šalicu natašte. nakon 1 sat drugu
šalicu, a ostatak svaka 2 sata po 1 veliku žlicu. U slučaju kr­
varenja iz želuca uzima se taj napitak hladan, 1 šalica na­
tašte, a zatim svakih pol sata — u slučaju krvarenja iz pluća
svaki sat — po 1 velika žlica. Krvarenje iz hemoroida zau­
stavlja klistir od % 1 te otopine. Još je djelotvornije kad se
rusomača pomiješa s jednakom količinom preslice, pa se 1 ve­
lika žlica te mješavine kuha 2— 3 min. s 3— 4 dl vode. Pije
se triput dnevno po 1 šalica.
Čaj od suhe rasomače vrlo je koristan protiv reume, pi­
jeska mokraćnog mjehura i bubrega, protiv groznice, ubrza­
nog pulsa i niskog tlaka sa slabim radom srca.
Vanjske ozljede i nagnječenja treba tim čajem ispirati, a
ako se lanenim krpama namočenim u njemu oblažu bolna
mjesta, rane zarastu često već za 12— 14 sati. Kad se taj čaj
ušmrkne, zaustavlja jako krvarenje iz nosa, jer zgrušava krv.
Kuhana svježa biljka uzima se za umirenje kod jakih uz­
buđenja.
Protiv bijelog cvijeta u žena treba 3 velike žlice mješavi­
ne od po 50 g rasomače i cvijeta bijele mrtve koprive (Lamium
album) popariti sa 4 dl kipuće vode, poklopiti i poslije 2 sata
procijediti. Pije se u toku dana. Istodobno se rodnica ispire
mlakim jakim čajem od lista te koprive i kamilice (Flores
chamomillae).

507
 Protiv krvarenja iz bubrega jednako se priprema i pije
mješavina od po 50 g rusomače, preslice (Equisetum arvense)
i brezova lišća (Betula alba), a protiv kamenaca u bubrezima
mješavina od po 50 g rasomače i svile kukuruza (Stigmata
maydis).
U slučaju krvarenja iz maternice treba 100 g tek ubrane
mlade rusomače sitno narezati i močiti 10 dana u l i bijelog
vina, uz češće miješanje, zatim procijediti i filtrirati. Pije se
svaki sat po 1 kavska žličica. Protiv prejake i produžene men­
struacije treba 3 velike žlice mješavine od po 30 g rusomače i
troskota (Polygonum aviculare), te po 20 g kamilice i lista bi­
jele imele (Viscum album) popariti sa 4 dl kipuće vode, poklo­
piti i nakon 2 sata procijediti. Pije se toplo, ujutro i navečer
po 1 šalica.
Umjesto ove mješavine može se primijeniti i čisto tanin-
ska mješavina od po 25 g rasomače, cvijeta stolisnika (Achil­
lea millefolia), korijena steže (Potentilla tormentilla) i hrasto­
ve kore (Cortex quercus); ili blaža, aromatična mješavina od
35 g rusomače i po 15 g kamilice i cvijeta nevena (Calendula
officinalis). Dobro je, također, mješavinu od po 20 g suhog
lišća rasomače, preslice (Equisetum arvense), lišća i mladih
grančica imele — bez boba — (Viscum album), usitnjenog
suhog (ili 200 g svježeg) korijena gaveza (Symphytum officina­
le) i 10 g santalova drveta (kupi se u ljekarni!) močiti u l i
cm og vina 12— 16 sati, nakon toga tiho kuhati pol sata i po­
klopljeno ostaviti da stoji još pol sata, pa zatim procijediti.
Piju se po 3 šalice dnevno, svakih pol sata do sat po gutljaj.
Uz to se na donji trbuh stavljaju oblozi od ilovače razrije­
đene čajem od 1 dkg preslice (Equisetum arvense) močene
12 sati u l i vode, pa onda u njoj kuhane 20— 25 min. Oblozi
se m ijenjaju svaka 3 sata. Obloge treba previti suhim krpama,
da do tijela ne dođe zrak.
Rusomača regulira menstruaciju a da pri tom ne izaziva
nikakvih nuspojava. Može se upotrijebiti u vrijem e kad se
menstruacija tek pojavljuje a i u završnoj fazi, kad prestaje,
ako su te faze praćene nepravilnostima i jačim krvarenjima.
Pomaže i u slučaju tumora (fibroma) maternice.
Za te svrhe treba 180 g sitno izrezane svježe biljke močiti
u l i bijelog vina 14 dana, zatim procijediti i filtrirati. Pije se
po 1 velika žlica, poslije jela.

508
 RUTICA

Ruta graveolens L. — Rutaceae

L jek a rn ičk i naziv: F o liu m rutae

Nalazište: Samonikla raste u suhim predjelima i po ka­

menitim brdinama, a uzgaja se u vrtovima.

Opis: Slična je grmu. Visoka je oko 40— 50 cm, razgra­

nala, s 2 — 3 put perastim, jajolikim listovima, dugim oko 10 a
širokim oko 6 cm, jakog mirisa. Krupni, žutozeleni cvjetovi
tvore grozdaste cvatove koji se razvijaju iz paštitaca gornjih
dijelova stabljike. Rubovi latica resasto su nazubljeni.

509
 Sadrži: jabučnu kiselinu, rutin, kumarin, tanin, eterično
ulje, gorke tvari i smolu.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. Upotrebljava se cijela

biljka ili samo lišće mirodijskog, gorkog okusa. Za vrijeme
branja treba navući rukavice da se spriječi upala kože s osi­
pom i mjehurima koji uzrokuju bol. Biljka je ljekovita ali
i otrovna.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Rutica jača

krv i živce, a poboljšava i tek, ako se svježe lišće, narezano,
doda salati. Ako se sitno izreže, može se posuti i po maslacu
namazanom na kruh.
Caj od 2— 3 rutice, poparene s 2,5 dl kipuće vode, spre­
čava navalu krvi u glavu, omaglicu, bronhijalnu astmu, naglo
lupanje srca, išijas, katar ždrijela i upale grla; ako se pomije­
ša s jednakom količinom kadulje (Salvia officinalis), umiruje
grčeve i kolike. Ako se taj čaj pije naizmjenično sa čajem
jednakih dijelova odoljena (Valeriana officinalis) i matičnja­
ka (Melissa officinalis), sprečava grčevite napadaje, histeriju
i depresiju. U tu svrhu piju se u toku dana, u gutljajima, 2
male šalice čaja.
Od suhog lišća rutice priređuje se i tinktura: u slučaju
spomenutih bolesti uzima se dvaput dnevno po 5— 8 kapi, na
šećeru ili vodi. Priprema se tako da se šaka suhe rutice moči
u % 1 alkohola 2 1 dan, nakon toga otfiltrira i spremi u boce
sa staklenim čepom, na hladnom i tamnom mjestu. Isto se
tako priprema i rutičino ulje, samo se mjesto alkohola upo­
trijebi jestivo ulje. Uzima se 2— 5 kapljica dnevno, na šećeru.
Može se pripremiti i za mazanje protiv bolova u hrptenjači.
Čaj služi još i za ispiranje usta i grgljanje, za H istir i kao
sredstvo protiv glista. Ako se njime 3— 4 puta dnevno ispiru
oči, poboljšava se vid. Uz ostalo, čaj od rutice uklanja i nesa­
nicu. Uvarak od 50— 60 g lišća na 1 1 vode služi za obloge pro­
tiv trganja i grčeva u nogama i rukama.
Kuha l i se rutičino lišće u vinu, ili pola vode a pola vina,
p ije se mlačno, 1— 2 male šalice dnevno, u gutljajima u toku
dana, radi liječenja od prehlade.
Budući da rutica izaziva priljev krvi u donji dio trbuha,
ne smije se uzimati pred menstruaciju ni za vrijem e trudno­

510
će. Mnoge su žene platile glavom kad su ruticom htjele izaz­
vati pobačaj! U malim količinama rutica je korisna, jer po­
maže normaliziranje menstruacije. Ako je zgnječenu stavimo
na kožu, izazvat će osip i plikove. Kad se pije u većoj količini
ili jačoj koncentraciji, nadražuje i izaziva upalu želuca i pro-
bavnih organa.
Srčane neuroze u mlađih ljudi uklanja čaj od mješavine
jednakih dijelova rutice i kumina (Carum carvi), ili rutice i
matičnjaka, ili rutice i timijana (Thymus serpyllmu). Iste takve
mješavine istjeruju i plinove od nadutosti koju izazivaju pro-
bavni poremećaji.
I na kraju, da se ne zaboravi: pripravci rutice smiju se
uzimati samo nakon savjetovanja s liječnikom i pod njegovom
kontrolom.

511
 RUŽA

Rosa centifolia L. — Rosaceae

Ljek a rn ičk i naziv: Flos Rosae

Nalazište: Raste samonikla, kao trnovit grm.

Opis: To je trnovita biljka, đuljih povijanih grana, slična

kupini, s malim, srcoliko kopljastim, nazubljenim listićima i
lijepih, mirisnih cvjetova ružičastocrvene boje. Srodna vrsta,
Rosa galiica, ima tamnocrvene cvjetove. Ukusa je oporog, po­
malo gorkog.

512
 Sadrži: galusovu kiselinu, 10— 15% galusova tanina, gli-
kozid kvercitin, oko 0,03% eteričnog ulja, voska, 4% šećera,
boje i mineralne soli.

Bere se: Cvjetovi se beru još kao pupoljci, prije nego što
se potpuno razviju, za lijepa vremena, kako bi se što potpunije
sačuvala boja.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Ružin je cvi­

jet taninska droga, antiseptik i aromatičan adstringens za vanj­
sku i unutarnju upotrebu. Od njezinih latica pravi se ružin
med, sirup, voda za grgljanje i slatko. Za lijek se upotreblja­
vaju samo latice. .Ekstrakt od latica u dozi od 2— 10 g dnevno
liječi od dječjih kroničnih proljeva, a odvar od 15 g latica u
1 1 vode služi za ispiranje usta i grgljanje protiv upale grla.
Protiv proljeva dobro je 3 velike žlice mješavine od po 40
g cvijeta ruže i kamilice (Flos chamomillae) i po 10 g cvijeta
podbjela (Tussilago farfara) i trandovilja (Althaea rosea) po­
pariti s V 2 1 kipuće vode, poklopiti, a nakon 3 sata ocijediti i
malo zasladiti medom. Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica.
Kad se 30 g ružmarinova cvijeta moči 8 dana u l i desti­
lirane vode, zatim procijedi, doda 30 g ružine vodice i 30 g
komovice ili šljivovice, pa se sve izmiješa, dobiva se sredstvo
za obloge koji se stavljaju na podočnjake ujutro i navečer,
uvijek po 10 min., nekoliko dana: od toga nestaje modri podliv
podočnjaka.
Ružin med priprema se tako da se 100 g samljevenog cvi­
jeta crvene raže namoči s 50 g 50 postotnog alkohola, a na­
kon 3 sata doda još 550 g alkohola; pošto odstoji 5 dana, uz
povremeno mućkanje, tekućina se odlije, ostatak iscijedi, a
alkohol oddestilira. Gusti se ostatak pomiješa s V 2 kg meda.
Uzima se, kao i slatko od ruže, razmućeno vodom, po 2— 3
velike žlice dnevno.
Čaj za znojenje kod nazeba i reumatizma priprema se
ovako: 2 velike žlice mješavine od po 30 g cvijeta ruže, bazge
(Sambucus nigra) i lipe (Tillia parvifolia) i 10 g cvijeta bo-
rača (Borrago officinalis) popare se s V 2 1 ključale vode, zatim
to poklopljeno odstoji 15 min., ocijedi se i zasladi medom.
Treba popiti što toplije.

33 Zlatn a k n jig a lje k o v ito g b ilja 513

 RUŽMARIN

Rosm arinus officin alis L. — Labiatae

L jek a rn ičk i naziv: Rosmarini flores, folia, oleum

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima, a raste i divlji u suhim,

kamenitim predjelima Dalmacije, Prim orja i jadranskih otoka.
;
Opis: To je zimzeleni, oko 1 m visoki grm, usko lanceta-
stih, kožnatih, tamnozelenih listova, odozgo malo hrapavih,
odozdo bjelkasto pustenih. Cvijet je bljedomodar, dvousnat.

Sadrži: kalcij, eterično ulje u kojemu ima pinena, kam­

iona, cirteola, kamfora, bom eola i izobomylacetata, zatim ta-

514

#
nina, gorke tvari, posebno kamforasto ulje koje krijepi i jača,
arbutina, kverciton, glikozid, limunsku kiselinu, erikolin, pek-
tin i smolu.

Bere se: Cvate od ožujka do svibnja. Sabire se za vrije­

me cvatnje. Upotrebljavaju se lišće i cvijet. Suše se u hladu,
na propuhu. Mirisno eterično ulje jako hlapi, pa suhu biljku
treba čuvati zatvorenu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za kupke, ko­

je osvježuju i liječe od kožnih osipa i čireva, treba dobre 4
šake ružmarinova lišća kuhati u 5 1 vode 3— 5 min., zatim pro­
cijediti i uliti u kadu kao dodatak vodi za kupanje. Koža od
toga postaje zdrava i lijepa.

Čaj od 3— 4 g lišća, poparenog s 2,5 dl ključale vode,

vraća tek, liječi od probavnih smetnji, nadutosti trbuha i sr­
čanih smetnji u vezi s tim, nervoze želuca i crijeva, tvrde
stolice. Pije se polovica natašte, a polovica navečer, prije spa­
vanja. Protiv nakupljanja sluzi u želucu dodaju se ružmarinu
jednaki dijelovi čestoslavice (Veronica officinalis) i kantario-
na (Erythraea centaurium). Stvaranje želučanih sokova po­
tiče čaj od 30 g ružmarina koji se moči u l i vode 5— 6 sati,
a zatim procijedi. Pije se dvaput dnevno, prije jela.

Ružmarin je dobar lijek protiv slabokrvnosti, navale krvi

u glavu, omaglice, slabosti cijelog tijela u neurasteničnim sta­
njima i klonulosti poslije tifusne groznice, gripe, fizičkih i
intelektualnih napora i različitih katara. Za te svrhe služi čaj
koji se priprema tako da se 5 g ružmarina kuha 2 min. u 1,5
dl vode i procijedi. Pije se ujutro i navečer po 1 šalica. Do­
daju li se tom čaju još i 2 listića pelina (Artemisia absinthium),
pomaže i protiv katara crijeva.

Radi lakšeg mokrenja dobro je mješavinu od jednakih

dijelova ružmarina, dupčaca (Teucrium chamaedris) i boro-
vičnih boba (Juniperus communis) kuhati 15 min., pa zatim
procijediti: pije se pol male šalice ujutro i navečer. Ružma-
rinov pripravak u većoj količini uzrokuje proljev, pa se ruž­
marinu zato dodaju jednaki dijelovi steže (Potentilla tormen­
tilla), pelina i preslice (Equisetum arvense). Otrovnost ružma­

515
rina slična je onoj komorača: izaziva tromost, dok npr. pelin
i kadulja izazivaju nasrtljivost.
Ako se 2 velike žlice ružmarina kuhaju 5— 10 min. u 7,5
dl vode i 2,5 dl bijelog vina, piju se po 1— 2 šalice dnevno
protiv upale bubrega. Dobro je 2 velike žlice ružmarineva lišća
i cvijeta močiti 6 dana u l i bijelog vina, ili 60 postotnog alko­
hola, a zatim procijediti. Pije se dnevno po 1 rakijska čašica
natašte. Umiruje srce, pospješuje mokrenje i potiče optok
krvi, pa koristi protiv vodene bolesti, reume, gihta i upale
zglobova. Od istih bolesti liječe i kapljice ružmarina, koje se
dobiju tako da se razrezane grančice ružmarina preliju alko­
holom ili maslinovim uljem. Takve se kapljice drže godinama.
Uzima se dvaput dnevno po 6— 10 kapi na šećeru, ako su
uljnate, a 20— 25 kapi na vodi, ako su alkoholne.
Za oči je korisno ako nekoliko kapi ružmarinova ulja
utrljamo na dlanove, koje tada držimo neko vrijem e na oči­
ma. Dobro je pri tom istim uljem namazati i slijepoočnice.
Eteričnim uljem ružmarina (Rosmarini aetheroleum), ko­
je se dobiva destilacijom svježeg lišća i vrhova grančica po­
moću vodene pare, služimo se kao i običnim ružmarinovim
uljem, ali uglavnom protiv neuralgičnih i reumatičnih bolesti.
To je ulje bezbojno, ili blijedo žuto-zeleno, aromatičnog, kam-
foru slična mirisa i ljuta, gorkog okusa.
Ružmarinov alkohol služi za masažu (2— 3 puta dnevno),
u slučaju bolova u leđima i bokovima, ili nervoznih bolova
u otečenim nogama.
Protiv reumatizma, bolova u zglobovima, uzetosti živaca,
iščašenja i si., upotrebljava se i ružmarinova mast koja se pra­
vi od jednakih dijelova ružmarina, mažurana (Origanum ma­
jorana), rutice (Ruta graveolens) i kadulje (Salvia officinalis),
kojima se doda malo voska i masti od muškata.
Od kombinacija ružmarina s drugim ljekovitim biljkama
preporuča se protiv bijelog cvijeta u žena čaj za ispiranje,
koji se priprema ovako: 5 velikih žlica mješavine od po 20 g
ružmarina, kamilice (Flores chamomillae), kadulje, stolisnika
(Achillea millefolia) i bijele koprive (Lamium album) popari
se s 1 1 ključale vode, poklopi i nakon 3 sata procijedi. Ispire
se m la k im čajem. Istodobno treba piti ovaj čaj: 2 velike žlice

516
mješavine od po 25 g ružmarina, kadulje, stolisnika i bijele
koprive, popare se 4 dl ključale vode, zatim to odstoji 2 sata
pa se procijedi. Pije se pola ujutro, a pola navečer.
Ako izostane menstruacija, dobro je 1 veliku žlicu mješa­
vine od po 20 g ružmarina, kamilice, rutice, matičnjaka (Me­
lissa officinalis) i omana (Inula helenium) popariti s 2 dl klju­
čale vode, poklopiti i nakon 2 sata procijediti. Popije se na­
večer, prije spavanja.

517
 S A P U N IK A

Saponaria officin alis L. — Caryophyllaceae

L jek a rn ičk i naziv: Saponariae herba, radix

Nalazište: Raste ua obalama rijeka, uz potoke, ' na vlaž­

nom, pjeskovitom tlu oranica i buništa.

Opis: To je trajna, 40— 70 cm visoka uspravna stabljika,

s jajasto dugoljastim, šiljastim listovima, koji imaju 3— 5 re­
bara. Listovi stoje nasuprotne. Veliki su cvjetovi lijepe bijelo-
-ružičaste boje i tvore grozdaste cvatove slične metlici. Plod
je tobolac s crnim sjemenkama. Korijen je puzeći podanak.
Biljka ima sladunjav okus, nagorak i ponešto ljut.

518
 Sadrži: glukozidni saponin saporubozid i saporubozidnu
kiselinu, koji su otrovni te uzrokuju hemolizu eritrocita. Ribe
od nje ugibaju. Kad se miješa s vodom, pjeni se. Osim toga
biljka sadrži i nešto smole i gume.

Bere se: Lišće se bere kad je biljka stara godinu dana, u

srpnju i na početku kolovoza, u vrijem e njenog punog razvo­
ja, neposredno pred cvatnju. Cvate cijelo ljeto. Korijen se bere
u rujnu i listopadu prve godine, ili u ožujku i travnju druge
godine.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od lišća po­

tiče protok žuči pa koristi u slučaju otečene jetre i žutice, a
djeluje i na gušteraču, prema tome pomaže i protiv šećerne
bolesti. Pospješuje stolicu. Čisti krv, pa se prim jenjuje protiv
kožnih bolesti, ekcema i škrofuloze, a kako potiče izlučivanje
mokraćne kiseline, koristi i protiv uloga i reumatizma. Spre­
čava stvaranje kamenaca i ovapnjenja žila. Olakšava iskašlja-
vanje guste sluzi iz bronhija. Pomaže i protiv katara želuca i
crijeva. U tim slučajevima piju se 1— 2 šalice čaja dnevno,
ujutro i navečer.
U domaćinstvu se korijen sapunike upotrebljava za pra­
nje rublja, osobito vune, jer se voda u kojoj se korijen moči,
jako pjeni. Ta se voda nikako ne smije piti jer je otrovna i
uzrokuje drhtanje udova, širenje zjenica, sušenje usta, uze­
tost jezika i već spomenutu hemolizu eritrocita.
Ako se 20— 30 g lišća popari s l i ključale vode, odmah
procijedi i pije (najviše 2 šalice dnevno!) — to čisti krv.
Misli se da čaj od sapunike emulgira masti u organizmu
i tako ga čisti, potičući izmjenu tvari. Zato se primjenjuje i
protiv kroničnih kožnih bolesti s krastama koje se ljušte. Sta­
ri Arapi liječili su sapunikom gubu. Danas se ta biljka još
ponegdje upotrebljava kao ekspektorans, umjesto američke
Senege, pa je, kao ekstraktum saponariae, našla primjenu i u
sastavu sirupa protiv kašlja, Thymotussana.
 SLA TK I K O R IJE N

Glycirrhiza glabra L. — Papilionatae

L jek a rn ičk i naziv: Radix dulcis

Nalazište: Raste na pjeskovitim, humoznim tlima kao ko­

rov koji je teško iskorijeniti jer se pod zemljom širi drvenim
korijenjem.

Opis: To je trajna, otporna, zeljasta biljka s drvenastim

rizomom, iz kojega okomito izlaze oko 1 m visoke stabljike,
debele oko 1,5 cm. Lišće je perasto, pod prstima ljepljivo i

520
grabo. Cvjetovi su sitni, ljubičasti, s 10 prašnika i nadraslom
plodnicom. Plod je mala, mrko obojena mahuna s 2— 4 dugo­
ljasta sjemena.

Sadrži: oko 2% različitih minerala, do 1% masnih tvari,

do 30% škroba, nešto manitola, asparagina, gorkih materija,
oko 4% saharoze, flavonski heterozid likviritozid, oko 10%
glicirizina, glicirina i nekih steroidnih hormona.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju, a ponekad i u kolovozu.

Tada se i sabire.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Slatki korijen

upotrebljava se za slađenje piva, pjenušavih pića i preparata
za žvakanje, ulazi u sastav plućnih čajeva za iskašljavanje,
uklanja nadimanje u trbuhu, daje masu pilulama i služi za
njihovo posipavanje, a služi i kao korigens mjesto sirupa u
ljekovitim miksturama, te za izradu tzv. »fijaker-pulvera«, o
kojemu će još biti riječi. Liječi od čira na želucu, jer djeluje
protiv upale sluznice. Duhanu za žvakanje daje svojstven okus.
Smanjuje grčevite bolove koje izazivaju jaka sredstva protiv
zatvora stolice.
Protiv upale želučane sluznice ili katara (gastritis) treba
3 velike žlice mješavine od po 20 g sitno isječenog slatkog
korijena, sljezova korijena (Radix althaeae), cvijeta kamilice
(Flos chamomillae) i korijena zubače (Cynodon dactylon) po­
pariti s 1h 1 ključale vode, poklopiti i ostaviti da to stoji preko
noći, a sutradan procijediti. Pije se triput dnevno po 1 šalica,
poslije jela.
Isto se tako priprema i mješavina od po 100 g slatkog
korijena, pitome metvice (Mentha piperita), korijena bijelog
sijeza (Radix althaeae) i gaveza (Symphytum officinale), ili
mješavina od po 100 g pitome metvice, matičnjaka (Melissa
officinalis), cvijeta kamilice, lista kadulje (Salvia officinalis)
i slatkog korijena.
Protiv zatvora, tvrde i neuredne stolice treba 2 velike
žlice mješavine od 100 g slatkog korijena, 150 g kore krkavine
(Rhamnus frangula) i po 50 g kumina (Carum carvi), aniša
(Fructus anisi) i komorača (Fructus phoeniculi) popariti s 3
dl ključale vode, dobro poklopiti i ostaviti da stoji cijeli dan,

521
a navečer procijediti i popiti. Već sutradan bit će stolica nor­
malna.
Za ista svrhu može se 100 g slatkog korijena, 100 g kore
krkavine, 200 g sitno nasjeckanih suhih šljiva i 100 g komo­
rača poklopljeno kuhati 15 min., zatim ostaviti poklopljeno
do navečer, pa popiti prije spavanja.
Slično se priprema i upotrebljava mješavina od po 100 g
lanenog sjemena (Semen lini), bijelog sijeza i po 50 g slatkog
korijena, kore krkavine, komorača i pitome metvice.

Zgustak slatkog korijena, tzv. crni šećer, stavlja se u ki-

puće mlijeko (2 g na 1 šalicu) i pije protiv grozničavih stanja i
bronhitisa.
Protiv nervoze i slabili živaca djelotvorna je mješavina
od po 50 g slatkog korijena, omanova korijena (Inula hele-
nium), gaveza, odoljena (Radix valerianae), cvijeta kamilice,
bijelog sljeza i lavendule (Lavandula vera) i 100 g krkavine.

Protiv zatvora i lijenih crijeva vilo dobro djeluje spo­

menuti »fijaker-pulver«, koji je sastavljen od 60 g slatkog ko­
rijena, 60 g lišća sene (Cassia angustifolia), 30 g sumpornog
cvijeta (Flores sulphuris), 30 g divljeg komorača (Anethum
foeniculum) i 180 g šećera (sve u prahu). Uzimaju se 1— 2
kavske žličice u vodi. Taj prašak mogu protiv zatvora stolice
uzimati i grozničavi bolesnici. U ljekarni se dobiva pod na­
zivom Pulvis Liquiritiae, a izrađuje ga ljekarnik. To je aro­
matičan prašak, svojstvenog mirisa i okusa. Dobro mu je do­
dati i samljevenih cvjetova kamilice.
Slatki korijen ne izaziva vrenje u crijevima kao šećer, i
to je njegova velika prednost. Za čaj ili odvar uzima se 50 g
slatkog korijena na 1 1 vode. _
Za iskašljavanje treba 3 kavske žličice mješavine od po
100 g slatkog korijena i bijelog sljeza, po 50 g lišća i cvijeta
bijelog sljeza, po 100 g lišća podbjela (Tussilago farfara) i ko­
morača popariti s 1/a 1 ključale vode, odmah poklopiti i na­
kon 2 sata procijediti. Pije se nezaslađeno prije jela, a zasla­
đeno medom poslije jela.
Za liječenje od upale jezika (glossitis), česte u predškol­
ske djece, uzimaju se jela s mnogo vitamina (npr. kvas, limun,

522
pšenične Hice itd,); uz to treba piti čaj od 100 g slatkog ko­
rijena, kuhanog V 2 sata u l i vode, a zatim istim čajem, mla­
kim, ispirati usnu šupljinu i jezik.
Sirup od slatkog korijena priprema se od jednakih dije­
lova tekućeg ekstrakta slatkog korijena, divljeg kestena (Aes-
culus hyppocastanum) i timijana (Thymus serpyllum). Ta se
mješavina zasladi sirupom od višanja ili malina. Djeci se daje
svaka 2 sata po 1 kavska žličica, a odraslima po 1 velika žlica.
Slatki korijen olakšava i mokrenje. Upotrebljava se kao
prirodni korijen, ili u obliku sirupa, pilula, tijesta, pastila,
štapića, a osim toga i kao napitak koji se priprema tako da
se korijen moči u hladnoj vodi kojoj smo dodali korijandra
(Coriandrum sativum), aniša (Pimpinella anisum) i limuna
(Cytrus limonum). Taj napitak veoma osvježava.
Prirodnim slatkim korijenom mogu se zasladiti napici,
čajevi, koje tada treba piti mlake ili hladne, jer se slatkoća
kemijski mijenja čim se temperatura malo povisi.
U bolnicama pripremaju čaj od slatkog korijena, zobi
(Avena sativa) i pirevine (Agropyrum repens), koji zovu »za
sve dobar«. On gasi žeđ, pa ga je dobro uzimati u početku
grozničavih stanja.

523
 SLJEZ BIJELI

Althaea officin alis L. — Malvaceae

L jek a rn ičk i naziv: Radix, Folia, Flores althaeae

Nalazište: Raste po vrtovima, vlažnim livadama, robovi­

ma putova i polja, po jarcima, uz obale rijeka i svuda gdje
je lagana i vlažna zemlja, kao što su muljeviti riječni nanosi.

Opis: Stabljika je visoka 1/2— 1 m, puna je srži, s baršu­

nasto bijelim, jajolikim listovima, spiralno poredanim, gore
na troje, a dolje na petoro urezanim i nejednako nazubljenim.
Pri dnu je odrvenjela, iz pazušaca listova na vrhu stabljike i

524
ogranaka izlaze kite bijelih ili svjetloružičastih cvjetova, koji
imaju 5 sraslih latica s mnogo prašnika i plodnicom od 10
listića. Biljka je bez mirisa, a sluzasta je okusa.

Sadrži: vrlo mnogo hranjivih tvari, oko 75% ugljikohi-

drata, oko 2 % asparagina, 1,5% masnog ulja, 1 0 % saharoze,
30— 35% sluzi, oko 30% škroba, oko 10% pektina, nešto in-
vertnog šećera, betaina i fosfata. Sluz se, osim toga, u hlad­
noj vodi rastavlja na glikozu, galaktozu i ksilozu.

Bere se: lišće i cvijet u vrijeme cvatnje, tj. od lipnja do

rujna, a korijen u listopadu, kad ima najviše sluzi. Korijen
se opere, oguli se vanjski sloj, uzdušno proreže i naglo osuši,
a kad je gotovo posve suh, razreže se na sitne komadiće.
Mora biti sasvim bijel. Ako se namoči u vodu, pa na povr­
šinu isplivaju bjelkasti crvići, onda sve treba baciti. Od cijele
biljke korijen je najljekovitiji.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za macerat se

1— 2 velike žlice sitno izrezanog korijena moče u 2— 4 dl hlad­
ne vode 2— 3 sata uz češće mućkanje. Tako se ekstrahira samo
sluz. Korijen se ne smije ni kuhati ni popariti, jer tada izlazi
škrob koja tekućinu čini gušćom, mutnom i pokvarljivom, a
osim toga mu to smanjuje ljekovitost. Sljezova je sluz, inače,
blago sredstvo protiv upala sluznica mokraćnih, spolnih, diš­
nih i probavnih organa. Upotrebljava se i za klizme. Sljez ula­
zi i u sastav nekih prsnih čajeva.
Običan sljezov čaj priprema se tako da se 1 velika žlica
sljezova lišća prelije s 2— 3 dl ključale vode, zatim se to po­
klopi i nakon 10 min, procijedi. Pije se u gutljajima za hladnih
dana.
Protiv upale grla, jednjaka i dušnika priprema se ovaj
čaj: 3 velike žlice mješavine od 50 g narezanog korijena bije­
log sljeza, 30 g korijena sladića (Glycyrrhiza glabra), 10 g
korijena ljubice (Viola odorata) i 40 g lišća podbjela (Tussi-
lago farfara) kuhaju se 10— 15 min., zatim se to procijedi i
ponovo kuha s 3 velike žlice meda. Piju se 2— 3 šalice dnevno.
Dobro je 3 velike žlice te mješavine popariti s Vz 1 klju­
čale vode i, pošto to odstoji 3 sata, procijediti. Pije se u toku
dana umjesto vode. Djeci se daje isti čaj, ali uz dodatak 50 g

525
kamilice (Flores chamomillae). Taj se čaj upotrebljava pro­
tiv bolesti dišnih organa, promuklosti i katara probavnih or­
gana. Protiv čira na želucu i dvanaesniku dodaje se toj m je­
šavini još hrastova kora (Cortex quercus) ili steža (Pottentilla
tormentilla) i kamilica. Taj čaj ojača starije i nemoćne. Ma­
loj djeci daje se 4— 5 puta dnevno po 1 velika žlica.
Za istu svrhu upotrebljava se lišće sljeza pomiješano jed­
nakim količinama čestoslavice (Veronica officinalis), ljekovi­
tog plućnjaka (Pulmonaria officinalis) i sjemenki lana (Linum
usitatissimum). -
B ijeli sljez pomiješan s kamilicom i crnim sljezom (Malva
silvestris) odlično je sredstvo za grgljanje.
Dobro je 10 g suhog ili 5 g svježeg korijena kuhati 20— 25
min. u 2,5 dl mješavine od pola vode i pola vina i dodati 1
veliku žlicu meda. Piju se dnevno 1— 2 šalice, svaki sat po 1
žlica. To liječi od bolesti bubrega, žutice uzrokovane začeplje­
njem jetre, odnosno žučnog mjehura, bolesti slezene, upale
gušterače, zanemarenih hemoroida, bolesti maternice, bijelog
cvijeta u žena, a pomaže i protiv veneričnih bolesti. Radi lije­
čenja od hemoroida i bijelog cvijeta treba 1 kg svježe biljke
s korijenom preliti s 5— 6 1 vode i kuhati poklopljeno sat i pol
do dva sata, pa tim odvarom pariti donji dio tijela. Nakon
5— 6 puta bolest popušta, ali parenje treba nastaviti, svaki
drugi dan po 15— 20 min. sve do ozdravljenja. Uz to treba
najmanje 2— 3 mjeseca piti sljezov čaj. Protiv bijelog cvijeta
treba irigatorom ispirati spolni organ. Za tu svrhu moči se
10 dkg lišća sljeza 12 sati u l i vode, nakon toga kuha 15
min. i na kraju procijedi kroz čistu lanenu krpu. Ispirati treba
toplim pripravkom. -
Sredstvo kojim se ublažuju podražaji na kašalj i koje
olakšava iskašljavanje priprema se tako da se 1 velika žlica
mješavine od po 50 g korijena bijelog sljeza, komorača (Foe-
niculum officinale) i lista podbjela popari s 2 dl ključale vode,
pa se, pošto to odstoji 2 sata, procijedi. P ije se toplo, po 1
velika žlica svakih 10— 15 min. Na 1 šalicu čaja može se do­
dati 1 kavska žličica sirupa od malina. Za istu svrhu služi i
mješavina od po 50 g korijena i lista bijelog sljeza, lista trpu­
ca (Plantago lanceolata), podbjela i komorača. Priprema se i
uzima kao i prethodni pripravak. Dobro je, također, izmije-

526 '
šati i po 50 g korijena i cvijeta bijelog sljeza, lišća podbjela,
pitome nane (Mentha piperita) i kamilice. Taj čaj ugodno
miriše, pa ga vole i osjetljivi bolesnici. Priprema se i upotreb­
ljava kao i oba prethodna. Još jedno sredstvo s jednakim
djelovanjem priprema se tako'da se 1 velika žlica mješavine
od po 5 g korijena, lišća i cvijeta bijelog sljeza moči (ne kuha
se!) u vodi sobne temperature i procijedi. Na 1 šalicu čaja
dodaje se 1 kavska žličica sirupa od višanja, ribizla ili maline.
Protiv upale mokraćnih puteva popare se 4 velike žlice '
mješavine od po 50 g korijena bijelog sljeza, lišća breze (Be­
tula alba), kruške (Pirus communis), medvjeđeg grožđa (Uva
ursi), kadulje (Salvia officinalis) I preslice (Equisetum arvense)
s 1h 1 ključale vode i nakon stajanja od 2— 3 sata procijedi.
Pije se 4— 5 puta dnevno po 1 šalica.
Jednako djeluje mješavina od po 50 g korijena bijelog
sljeza, lanenog sjemena (Linum usitatissimum), lišća breze,
borovnice (Vaccinium mirtillus) i medvjeđeg grožđa. Priprema
se i troši kao prethodni čaj.
Protiv proljeva se 5 velikih žlica mješavine od po 50 g
korijena, lišća i cvijeta bijelog sljeza, lišća podbjela (Tussi-
lago farfara), crnog sljeza (Malva silvestris), kupine (Rubus
fruticosus) i metvice (Mentha piperita) popari s l i ključale
vode i, nakon što poklopljeno odstoji 3 sata, procijedi i pije
nezaslađeno mjesto vode. Doda li se toj mješavini još 50 g ka­
milice, može se dati i djeci.
Za sirup od bijelog sljeza moči se 50 g njegova korijena
12 sati u 3 dl vode sobne temperature, zatim procijedi, doda
1 kg meda ili sirupa od maline, višnje i ribizla, te stavi na
hladno mjesto, jer se brzo kvari. Zbog toga se priprema uvijek
svježe i samo toliko, koliko je potrebno za jedan dan. Pije se
svaka 2 sata po 1 velika žlica.

527
 SLJEZ C R N I

Malva silvestris L. — Malvaceae

Ljek arničk i naziv: Folia, Flores Malvae

Nalazište: Raste u blizini naselja, po napuštenim zemlji­

štima, među ruševinama i po jarcima.

Opis: Dlakava stabljika visoka je oko 30— 60 cm. Okrugli

srcoliki listovi na dugim peteljkama rascijepljeni su 5— 7 puta,
a na obodu su narovašeni. S gornje su strane tamnozeleni, s
donje svijetliji i fino dlakavi. Biljka nema mirisa, a okus joj
je sluzavo opor. Iz pazušaca listova rastu po 2— 4 svjetlocr-

528
veno-ljubičasta cvijeta, isprugana tamnim plavičastim pruga­
ma. Cvjetni vjenčić ima 5 sraslih latica, koje sušenjem pomo-
dre. Iz čaške vire mnogobrojni prašnici. Plodnica je okrugla,
spljoštena i mnogostruko pregrađena.

Sadrži: kalij, kalcij, natrij, fosfor i sumpor. U cvijetu ima

mnogo sluzi i antocijana malvina, pa je zato čaj sluzav i opale-
scira. Sadrži i jedan klorid koji prelazi u malvidin i glukozu.
U listu ima tanina.

Bere se: Cvate od lipnja do rujna. Cvijet se bere po suhom

vremenu, dok još nije potpuno rasvjetan. Sušiti se mora br­
zo. Pri tom pomodri. Treba ga odmah zatvoriti da od svjetla ne
poblijedi i od vlage ne popijesnivi. Korijen se bere u proljeće
i jesen. Dobro opran, oguljen i razrezan mora se brzo sušiti.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od 15 g cvi­

jeta kuhanog u 2,5 dl mješavine od pola vode i pola vina, s 2
velike žlice meda, služi za grgljanje i piće protiv kataralne
upale dišnih putova. Omekšava sluz i olakšava njezino izbaci­
vanje.
Ako se 40 dana pije triput dnevno po 1 šalica čaja od 20
g korijena i cvijeta kuhanog s 2 velike žlice meda, to regulira
probavu, liječi od oteklina u grlu i pospješuje iskašljavanje.
Dobro je također grgljati čajem pripremljenim od jednakih
dijelova crnog sljeza i kadulje (Salvia officinalis). Kad je riječ
o bolestima dišnih organa, djelovanje crnog sljeza još je bolje
pomiješa li se s cvijetom divizme (Verbascum thapsiforme) i
medom: piju se 2 male šalice dnevno, u gutljajima.
Svi navedeni čajevi pomažu i protiv hemoroida, čireva,
promuklosti i kašlja, pa čak i bolovi uha prestaju kad se uho
pari čajem od sljezova cvijeta.

34 Zla tn a k n jiga lje k o v it o g b ilja 529

 S M O K V A

Ficus carica Moraceae

—

L jek a rn ičk i naziv: n ije u fa rm akopeji

Nalazište: Uzgaja se u svim priobalnim područjima Sre­

dozemlja i jadranskog Primorja, Dalmacije, Hercegovine, Cr­
ne Gore i Makedonije. Raste i sa zemljom najsiromašnijem
kamenjaru.

Opis: To je drvu sličan gusto granati grm, oko 2 m vi­

sok, mekanog, spužvastog, iznutra bijelog stabla, koje se upo­
trebljava za poliranje metala. Okrugle, meko dlakave lisne
peteljke nose velike, kožnate, srcolike, odozdo mekano dla­
kave listove, duboko urezane u 4— 5 režanj a, tupo nazublje-
nih. Jednodomni, mali cvjetovi zatvoreni su u mesnati, zajed­
nički cvat, sličan kruški, u kome ima i prašničkih i tučkovih
cvjetova. Taj cvat kasnije izraste u sočnu, mekanu smokvu,
u čijem su mesu bezbrojna zrnca (plodovi nepucavci). Iz otr­
gnutog ploda izlazi bijeli, mliječni sok na peteljci. Plodnica je
bijela ili crnkasta.

530
 Sadrži: Uz ostale hranjive i ljekovite tvari, koje se nalaze
u svakom voću, smokva sadrži oko 70% ugljikohidrata, oko
5% pektina, organskih kiselina, oko 50% invertnog šećera,
nešto masti i bjelančevina, smole odnosno voska i uobičaje­
nih minerala. Zbog hranjivosti i ljekovitosti važna je za pre­
hranu siromašnijih krajeva, za liječenje i za trgovinu, jer se
suha smatra poslasticom.

Bere se: Propupa potkraj proljeća, a dozrijeva potkraj

ljeta. Jede se prijesna i osušena. Smokve s bijelim slojem, u
kojemu se nalaze gljivice, što uzrokuju glavobolju i bolove
u želucu, treba prije jela temeljito oprati u vrućoj vodi, isprati
i posušiti, pa tek tada jesti. Taj bijeli sloj nije kristalizirani
šećer, ni brašno, kako se obično u trgovini kaže.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Smokva je

prirodno sredstvo za čišćenje (purgans) i odstranjenje sluzi
(ekspektorans), jača želudac, sastavni je dio prsnih čajeva,
a pržena služi kao kava, ugodna mirisa i okusa.
Za čišćenje odnosno reguliranje probave uzimaju se do­
bro oprane suhe smokve i suhe šljive, močene u mlakoj vodi
24 sata, da bi se sutradan ujutro, umjesto zajutarka, pojele
zajedno s vodom u kojoj su močene. U težim slučajevima to
se čini nekoliko dana uzastopce. Ponekad se, prigodom mo­
čenja, dodaju i 2— 3 lista sene (Folia senae). Suhe smokve
moraju biti mekane, ljepljive i prozirne. Prednost imaju
grčke smokve. N jih Grci stavljaju kao oblog na mjesto ujeda,
škorpiona i bijesnog psa, a smekšane u vrućem mlijeku ili
vodi ublažuju otekline zubi. Kao oblog stavljaju se i na ote-
kline po tijelu, čak i u slučaju raka. Suha smokva kuhana
kao čaj pomaže kod moždane kapi, a također i kod upale
grla i pluća.
Kao prsni čaj često se uzima i mješavina od jednakih
dijelova smokve, ječmene kaše i grožđica, što se također pije
na šalice po želji i potrebi. Protiv dugotrajnih prsnih bolesti
i promuklosti s kašljem uzmu se 3 velike, lijepe smokve,
1,5 g nastruganog jelenjeg roga, 3 datulje, 1,5 g slatkog kori­
jena (Glycirrhiza glabra), puna šaka čisto oprane i posušene
ječmene kaše, koja se grubo samelje ili stuče, te prokuha u
zemljanom loncu, poklopljenom zemljanim poklopcem ili por­
culanskim tanjurićem, s 21 vode na polovicu; nakon toga

531
 se ohladi, pa se pije u toku dana po želji. Inače se u slučaju
promuklosti treba utopljavati, i spomenute napitke marljivo
piti. Dobro je u međuvremenu uzimati žutanjak dobro umu­
ćen sa žutim (kandis) šećerom, te poticati znojenje omata-
njem vrata ovčjom vunom. Vrlo je dobar napitak protiv kaš­
lja, koji će proći za 2— 3 dana ma kako bio jak, ako se 1 šaka
samljevenih suhih smokava, 1 šaka samljevenih rogača (Cera-
tonia siliqua), koji također raste u našem primorju, te 1 ša­
ka stučenog žutog (kandis) šećera i malo kore od cimeta stavi
kuhati u zemljanom loncu s 1,5 1 crnog vina, pazeći da ne
zagori, dakle uz češće miješanje, a kad se ohladi, procijedi
se i pije 3 puta po 1 čaša na dan.
Smokvin mliječni sok potiče probavu i tjera crijevne gli­
ste, a bradavice njime mazane nestaju.
' Samljevena smokva skuhana u vinskom octu kao kaša
liječi, osim kašlja, i vodenu bolest, uklanja boli u sjemeno-
vodu muškarca, te pomaže izbacivanje mokraćnih kamenaca
i pijeska. .
Protiv raka zgnječene se smokve pomiješaju sa zakiselje-
nim kvascem i zgnječenim češnjakom u melem kojim se ob-
lažu najopasniji i najzloćudniji tumori. Svakog jutra treba
pripremiti svježi melem. Tumori tada brzo prolaze. Otekline
od vodene bolesti nestaju ako se samljevene smokve, brašno
ječmene kaše i pelin (Artemisia absynthium) skuhaju s malo
vode u gustu kašu i njome oblože te otekline. Tvrde otekline
omekšaju i raziđu se kad se time mažu.
Kuha li se zgnječena smokva s miloduhom (Hyssopus
officinalis), i ta voda pije, plućne bolesti prolaze, a bolesnici
ojačaju.

532
 SRČENJAK

Polygonum bistorta L . — Polygonaceae

L jek a rn ičk i naziv: Rhizoma bistortae

Nalazište: Raste po planinskim i brdskim vlažnim livada­

ma i pašnjacima umjerene geografske zone.

Opis: To je oko 90 cm visoka, trajna biljka, dugih, kop-

Ijastih listova, donjih s dužom peteljkom, a gornjih užih i sje-
dećih, bez 'peteljke. Odozgo su tamnozeleni, a naličje im je
sivo. Ružičastobijeli cvjetići tvore klas na vrhu stabljike.

533
Ugodno mirišu. Podanak je na otprilike' svaka 4 cm savijen
kao slovo »S «, odakle mu ime bis torta = dvaput savijen.
Izvana je smeđ, a iznutra crvenosmeđ, kao meso. Okusa je
opora i malo gorkoga, bez mirisa.

Sadrži; oko 15% katehinskog tanina, crvenila, oko 30%

škroba, nešto galusove kiseline, oksalata, elagne kiseline I
glikoze.

Bere se: Čim u jesen sjeme dozre, rizom se vadi iz zemlje,

a sjeme sije na uzorano tlo. Rizom treba brzo sušiti. Stari
korijen gubi ljekovitost.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Za čaj se 2 ve­

like žlice ili 50 g usitnjenog korijena moči u l i mlake vode
3— 4 sata, a zatim procijedi i pije. Ne valja ga kuhati jer
sadrži škrob. Piju se 2— 3 šalice dnevno, prije jela. Liječi od
slabokrvnost! i bijelog cvijeta u žena, a preventivno se primje­
njuje i u slučaju pobačaja. Za ispiranje usta u slučaju upala
sluznice s ranicama ili za klizmu u slučaju dizenterije i težih
proljeva treba u l i vode namočiti 8 g korijena. Suhi prašak
korijena uzima se dvaput dnevno, koliko stane na vrh noža, s
malo vode ili mlijeka. Srčenjak je, dakle, toni kum i adstrin-
gens koji pomaže iznutra protiv krvavih proljeva i hemoroida,
a Izvana protiv zapuštenih rana i kožnih bolesti.

534
 SRDAČICA

Leonurus cardiaca L. — Labiatae

L jek a rn ičk i naziv: Leonuri herb a

Nalazište: Raste kraj putova.

Opis: To je trajna, zeljasta biljka, razgranate, četvoro-

ugiate, dlakave, 50— 120 cm visoke stabljike. Listovi su ure­
zani na 5—7 dijelova i nazubljeni. Sitni, crvenkasti cvjetovi
-ziaze iz pazušaca pricvjetnih listova, na vrhovima grana.

Sadrži: gorku tvar leonurin, oko 7% tanina, oko 0,05%

nepoznatog alkaloiđa, saponozida i eteričnog ulja.

535
 Bere se: Cvate od lipnja do rujna. Upotrebljavaju se vršci
mladica s cvjetovima, dakle lišće i cvjetovi.

Pripremanje lijeka, primjena 1 djelovanje: Upotrebljava

se za reguliranje menstruacije u doba mijene i protiv tegoba
koje se javljaju poslije prestanka menstruacije (lupanje srca,
navala krvi u glavu itd.). Upravo zbog toga umirujućeg djelo­
vanja na srce dali su jo j ime »cardiaca« ili »srdačica«.
Ublažuje također smetnje pri mokrenju i pomaže u slu­
čaju slabokrvnosti. Uzima se više puta dnevno prije jela, kao
čaj od 50 g biljke poparene s l i ključale vode.
Dobro je 1 veliku žlicu u prah zdrobljenog lišća biljke
uzeti u 1 čašici crnog vina. Od tinkture uzima se po 1 kavska
' žličica.
Ipak se srdačica češće upotrebljava u mješavinama za
umirenje, npr. s odoljenom (Valeriana officinalis) i matičnja­
kom (Melissa officinalis).

536
 STEŽA

P oten tilla tormentilla L. — Rosaceae

L jek a rn ičk i naziv : Rhizoma tormentillae

Nalazište: Raste po šumama, šumskim livadama, i pašnja­

cima, na vlažnom tlu.

Opis: To je uspravna, zeljasta, 20— 30 cm visoka, trajna,

razgranala stabljika. Perast! su listovi u gornjem dijelu sjede­
ći, bez peteljke, a u donjem na vrlo kratkim peteljkama, du­
goljasti, kopljasti, duboko pilasti. Žuti cvijet sa 4 latice ima

537
dugu peteljku koja raste iz račvastih grana, ili iz pazušca gor­
njih listova. Korijen je debeo, drvenast, raste uspravno, a na
presjeku pocrveni kao krv zbog tamilskog crvenila.

Sadrži: željezo, 17— 20% tanina, 20— 30% flobatarđna, to­

pivo tormentil-crvenilo, organske kiseline, tormentol, smolu,
gumu i škrob.

Bere se: Cvate od lipnja do jeseni. Mlado lišće sabire se

ljeti, a korijen u proljeće i jesen. Fodanak se prije sušenja
opere, korjeačići odstrane, pa se suši na suncu ili na umjetnoj
toplini. V rlo je trpka okusa.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: i korijen (po-

danak) i lišće upotrebljavaju se protiv proljeva, osobito krva­
vog, protiv groznice i šećerne bolesti, i to u obliku čaja, praška
i tinkture.
Čaj od 1 žlice korijena, kuhanog u 2,5 dl vode, zacjeljuje
rane i zaustavlja krv. Uzima se prvi sat svakih 20 min., a
kasnije svaki sat, po 1 veliku žlicu. Ako se kuha s jednakom
količinom hrastove kore (Cortex quercus), liječi od jakoga kr­
vavog proljeva, dizenterije, bacanja krvi, pomaže u slučaju
otečene jetre i slezene.
Protiv uloga, žutice, groznice, za čišćenje pluća i jetre tre­
ba u 2 dl vode i 2 dl vina kuhati 2 velike žlice korijena steže.
P ije se svaka 2 sata po 1 velika žlica. Protiv povratne groz­
nice uzima se 3— 4 puta dnevno prašak od korijena, koliko
stane na vršak noža u vinu ili šećernoj vodi.
Oblozi od jakog uvarka korijena steže najbolji su lijek
protiv otvorenih rana, čireva, osipa i od uboda kukaca. Oblog
treba obnoviti čim se posuši. Mogu se ta mjesta namazati i
mašću od stežina praška k oji se izmiješa sa svinjskom mašću.
Odvar se priprema tako da se 30 g korijena steže kuha
5 min. u l i vode. Pije se triput dnevno po 1 šalica, p rije jela.
Dobro je 1 veliku žlicu mješavine od 40 g usitnjena kori­
jena steže i 60 g hrastove kore kuhati 10 min. u 2,5 dl vode.
P ije se u gutljajima u toku dana, protiv jačeg proljeva. Protiv
dizenterije treba po 20 g korijena steže, šumske jagode (Fra-
garia vesca), kamilice (Flos chamomillae) i ploda borovnice

538
(Vaccinium Myrtillus) usitniti i 3 velike žlice te mješavine po­
klopljeno kuhati 5 min. u ih 1 vode, pa ostaviti da to pokloplje­
no stoji preko noći. Pije se u toku dana umjesto vode.

Dobro je 10 g steže i 5 g hrastove kore kuhati pol sata u

2 dl vode, zatim 'dodati 5 g kamilice, poklopiti i hakon 15
min. procijediti. Kad se ohladi, ispire se time nos ili se u tofcne
natopljena vata drži u nozdrvi radi zaustavljanja krvarenja
iz nosa.
Tinkturu od steže dobivamo močenjem šake zdrobljenog
korijena u l i alkohola. Uzima se, prema potrebi, 25— 30 kapi
tinkture u malo vode, i to navečer, prije spavanja, radi osvje-
ženja tjelesnih sokova, poticanja organa na rad i jačanja sla­
bih i starih.

Uvarak s pol vode i pol octa omekšava tvrde čireve i čisti

ih. U slučaju uloga oblog smanjuje bolove. Protiv kostobolje i
reume stavlja se vruć oblog od 30 g korijena kuhanog 3— 5
min. u 2,5 dl octa. Mladi suhi listovi mogu u nuždi, zamijeniti
ruski čaj.

Protiv srčanih smetnji — kao posljedice reume — djelo­

tvorni su ovi pripravci: U Va 1 60 postotnog alkohola može se
močiti 1 velika žlica narezanog korijena steže 10 dana, i za­
tim otfiltrirati. Uzima se po 20— 25 kapi u malo vode više puta
dnevno. Dobro je, također, pol staklenke napuniti narezanim
korijenom steže, pa do vrha nadoliti jakom rakijom, začepiti
i ostaviti na suncu 6— 8 tjedana, a zatim profiltrirati. Uzima
se 3— 4 puta dnevno po 15— 20 kapi na šećeru ili u vodi.
Za jačanje organizma dobro je u 1 1 crnog vina namočiti
80 g narezanog korijena steže, začepiti, ostaviti da stoji 10
dana uz povremeno mućkanje i zatim otfiltrirati.-Pije se po 1
rakijska čašica triput dnevno prije jela.
Ako se pojavi krv u mokraći, dobro je 4 velike žlice m je­
šavine od po 20 g steže, stolisnika (Achillea m illefolia), kami­
lice, plućnjaka (Pulmonaria officinalis) i krasuljka (Bellis pe-
renis) popariti sa Vs 1 ključale vode, poklopiti i nakon 4 sata
procijediti. Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica.

Protiv upale grla i usta treba 2 velike žlice mješavine od

po 20 g steže, bedrenike (Pimpinella saxifraga), stolisnika, ka­

539
milice i kadulje (Salvia officinalis) popariti s 3 dl ključale
vode, poklopiti i nakon 2 sata procijediti. To služi za grg­
ljanje. ■
Za ispiranje rana i za obloge služi ovaj odvar: 25 g steže
kuha se % sata a Vi 1 vode, zatim se tome doda 25 g lista
stolisnika, poklopi se i, pošto odstoji 5 sati, procijedi.

540
 S T O L I S N I K

Achillea m illefoliu m Compositae ■—

L jek a rn ičk i naziv: Millefolii herba, folia , flores

Nalazište: Raste po robovima oranica, sunčanim obronci­

ma i pašnjacima.

Opis: To je oko 70 cm visoka, razgranala, svjetlozelena ili

crvenosmeđa stabljika. Dlakavi su listovi izmjenično poreda­
ni, 2— 4 puta perasto razdijeljeni u mnogobrojne fine listiće.
Cvjetovi tvore ravni paštitac crvenih ili bijelih glavica na vrhu
stabljike. Ugodno miriše.

541
 Sadrži: željezo, kalij, natrij, fosfor, sumpor, tanin, akoni-
tinsku kiselinu, eterično ulje, achilein, cianogenetski glikozid,
cineol, pinen, kariofilen, tujon, bom eol, smolu, soli, mravlju
i valerijanovu kiselinu.

Bere se: Cvate od lipnja do listopada, a sabire se u lipnju

i srpnju. Upotreblj avaj u se cvjetovi i gornji dio stabljike kad
su u punom razvoju.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Od mladog, me­

kanog lišća priprema se izvrsna juha i varivo, a sitno isjeckani
listovi mogu se posipati po maslacu namazanom na kruhu, ili
po svježe kuhanim krumpirima (proljetna kura).
Čaj od svježeg lišća i cvjetova jača želudac, umiruje ner­
vozu i grčeve želuca, crijeva, žučnog mjehura i slezene, a liječi
i od malarije. Pije se po 1 šalica dnevno, u gutljajima u toku
dana. Odlično djeluje protiv krvarenja iz hemoroida i bacanja
krvi. U slučaju otečene jetre, zastoja njezine funkcije i raka,
treba dnevno piti 1— 2 šalice čaja od stolisnika pomiješanog
s jednakim dijelovima kantariona (Hypericum perforatum),
crnog trna (Prunus spinoza) i praha od aloj a koliko stane na
vršak noža.
Protiv nesanice i opće slabosti u razdoblju poslije prebo-
ljene teške bolesti treba piti navečer po 1 šalicu čaja od 5 g
stolisnika poparenog s 2,5 dl ključale vode. Protiv bolova u
leđima piju .se na dan 1— 2 šalice toga čaja, koji uklanja
zastoj krvi u leđima. On potiče otpor krvi, ublažuje reuma­
tizam, lupanje srca i prenagli puls. Kod prehlade zagrijava.
Čaj od 10 g stolisnika, pomiješanog s 3 g pelina (Artemi­
sia absinthium) ili sa 6 g kantariona i 1 velikom žlicom meda,
poparen s 2,5 dl ključale vode, procijeđen nakon 10 minuta,
liječi od svih plućnih bolesti, porebrice, ospica, škrleta, mo­
krenja u krevet i čisti od glista. Pije se triput dnevno po 1
šalica prije jela.
Ako se čajem od stolisnika duže vrijem e pere tijelo, koža
se čisti od prištića, čireva i krastica. Sok od svježeg lišća i
cvijeća uzima se kao proljetna kura: piju se dnevno 1— 2 žli­
ce, uz dodatak meda. To čisti krv, jača probavne organe, liječi
od ovapnjenja žila, osobito u slučaju angine pectoris. Svježe

542
zdrobljena biljka stavlja se na prsa u povratnoj groznici, a
djelotvorni su i oblozi koji se stavljaju na rane i čireve.
Protiv svih spomenutih bolesti koristan je i čaj od 10 g
osušenog cvijeta, poparenog s 2,5 dl ključale vode, uz dodatak
1 velike žlice meda, i procijeđenog nakon 10 minuta. Pije se
triput dnevno po 1 šalica. U prah stučeno i prosijano suho
lišće i cvijeće uzima se triput dnevno koliko stane na vrh
noža — radi jačanja i čišćenja krvi i želuca. Stolisnikov čaj
djeluje iznutra protiv glista, a izvana zacjeljuje rane.
K od dugotrajnog iskašljavanja poslije upale pluća treba
brzo, 1— 2 min., prokuhati 10— 15 g vršika stolisnika s cvjeto­
vima u l i vode. Pije se toplo, triput dnevno po 1 šalica, prije
jela. Dobro djeluje mješavina od po 25 g tetrljana (Marubium
vulgare), kičice (Erythraea centaurium), timijana (Thymus ser-
pyllum) i izopa (Hysoppus officinalis): 1 velika žlica te mješa­
vine popari se s 2,5 dl ključale vode i nakon 10 min. procijedi.
Pije se toplo, ujutro i navečer po 1 šalicu.
Ako u l i vina močimo 20— 30 g stolisnika 10 dana, pa
pijemo dnevno po 2—3 čašice, zacijeljuje sve unutarnje rane,
ma gdje one bile, a organizam se čisti od usirene i ustajale
krvi. Za jačanje i poboljšanje teka treba piti triput dnevno
po 1 kavsku žličicu tinkture od 10 dijelova stolisnika i 90
dijelova rakije prepečenice. Za istu svrhu dobro je 2 velike
žlice stolisnika popariti s 2 dl ključale vode, ostaviti poklop­
ljeno da se ohladi i procijediti. P ije se po 1 šalica prije jela.

Protiv bronhijalne astme treba 3 velike žlice mješavine

od po 20 g stolisnika, podbjela (Tussilago farfara), izopa, ma­
tičnjaka (Melissa officinalis) i cvijeta crnog sljeza (Malva sil-
vestris) popariti s %k 1 ključale vode, poklopiti i nakon 2 sata
ocijediti. P ije se triput dnevno po 1 šalica, prije jela.
Protiv kamenaca u bubrezima treba 3 velike žlice mješavi­
ne od po 20 g lista stolisnika, breze (Betula alba), medvjeđeg
grožđa (Uva ursi), kukuruzne svile (Zea maydis) i peteljki vi­
šanja (Prunus cerassus) popariti s V 2 1 ključale vode, poklo­
piti i ostaviti da to stoji preko noći, a sutradan odliti. Pije
se umjesto vode.
Nadimanje od plinova zbog loše probave odstranjuje čaj
koji se priprema tako da se 1 velika žlica mješavine od po 25

543
g cvijeta i lista stolisnika, kantariona, gorke djeteline (Meny-
anthes trifoliata), lincure (Gentiana lutea) metvice paprene
(Mentha piperita) i komorača (Fructus foeniculi) popari s 1 dl
ključale vode, poklopljeno ostavi dok ne bude mlačno pa se
procijedi. Pije se triput dnevno, pola sata prije jela. Jednako
se priprema i pije čaj od po 20 g lista i cvijeta stolisnika,
dupčaca (Teucrium chamaedrys), trave ive (Teucrium monta-
num), timijana i kamilice (Flores chamomillae), protiv kro­
ničnog katara želuca.
Od kroničnog zatvora stolice liječi mješavina od po 20 g
cvijeta stolisnika, kore krušine (Rhamnus frangula), ploda sene
(Cassia), kamilice i rizoma zubače (Cynodon dactylon). Pripre­
ma se kao i prethodni, a pije navečer.
Protiv kamena u žučnom mjehuru djelotvorna je mješa­
vina od po 25 g lista i cvijeta stolisnika, rosopasa (Chelidonium
majus), smilja (Helichrysum arenarium), aniša (Fructus anisi),
metvice paprene i ploda sene: 1 velika žlica te mješavine po­
pari se s 2 dl ključale vode, poklopi i nakon 2— 3 sata pro­
cijedi. Pije se triput dnevno poslije jela.
Protiv bijelog cvijeta u žena upotrebljava se čaj koji se
priprema tako da se 4 velike žlice mješavine od po 40 g lista
i cvijeta stolisnika i kamilice i po 10 g kadulje (Salvia offici­
nalis) i lišća koprive (Urtica dioica) popare s l i ključale vode,
pa pošto odstoji 10 min., procijedi se kroz čistu bijelu krpu.
Kad se ohladi na temperaturu tijela, tim se čajem ispire žen­
sko spolovilo. Istodobno se pije i čaj koji se priprema tako
da se 3 velike žlice mješavine od po 25 g cvijeta i lista stolis­
nika, trave ive, dupčaca, kamilice, kadulje, divljeg mažurana
(Origanum vulgare) i bijele koprive (Lamium album) popare
s lk 1 ključale vode, pa pošto to poklopljeno odstoji cijelu
noć, procijedi se i pije umjesto vode u toku dana.

544
 ŠAFRAN
Crocus sativus Iridaceae
—

Ljekarnički naziv: Stigmata croci

Nalazište: Porijeklom je s Orijenta. Uzgaja se u vrtovima

i plantažama, na čvrstom, pješčanom, dobro pognojenom tlu.
Opis: To je proljetna biljka s trajnom podzemnom luko­
vicom, iz koje u proljeće izrastu uski, tamnozeleni listovi s
bijelom uzdužnom pragom. Oni u jesen nestaju, a tada izme­
đu njih iz lukovice izrastaju na dugim, cjevastim stapkama
ljubičasti do narančastocrveni cvjetovi, čije latice imaju uz­
dužne crvene pruge. Najviše se cijeni vrsta s najizrazitijoro
narančastocrvenom bojom. Tučak je dulji od latica, pa viri
iz cvijeta. Na svome vrhu ima tri vlažno-sjajne, smeđecrvene,

35 Zla tn a knjiga ljekovitog bilja 545

urezane i narovašene njuške. Po tome se šafran i razlikuje
od mrazovca, koji, osim toga, raste nekultiviran po livadama
i ledinama. Cvijet miriše svježe opojno, aromatično, a okus
mu je oštar i gorak.

Sadrži: karotin, glikozid kroein, koji sve oboji jako žuto,

zatim glikozidnu gorku tvar pikrokrocin, pa likopin, eterično
ulje s terpenima, grožđani šećer, vosku sličnu mast i neki
alkohol u tragu.

Bere se: Cvate u rujnu i listopadu. Cvjetovi se beru rano

ujutro, dok su još zatvoreni, stavljaju se u vrećice, na velikoj
se dasci, rašire i oprezno skidaju njuške s tučkova, da se zatim
rasprostru na finom rešetu (mreži) i suše 24 sata oko 1 m
iznad štednjaka ili užarenog drvenog ugljena. Kupe li se tuč-
kovi u ljekarni, treba ih što prije izvaditi iz papirnate vrećice
i dobro zatvoriti u tamnosmeđu staklenu bocu, jer privlače
vlagu iz zraka i odmah se kvare. Droga je vrlo skupa.
■ Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Šafran djelu­
je lagano opojno i umirujuće. Učvršćuje san, umiruje boli i
grčeve do neke granice. Upotrebljava se i kao začin, boja za
maslac, drugu hranu i napitke. Pere li se njime, koža požuti.
Punokrvni i ljudi skloni upalama ne smiju upotrebljavati ša­
fran, jer potiče akciju krvnih žila i priljev krvi k mozgu. Ina­
če šafran oživljava i stvara vedro raspoloženje. U maloj ko­
ličini potiče crijeva, npr. upotrijebljen kao začin, pa pospje­
šuje probavu, grčeve i bolove želuca i crijeva od naduvenosti
zbog plinova umiruje. U većoj količini podražuje sluznicu že­
luca i crijeva, te prouzrokuje povraćanje, proljev, omaglicu,
grčeve pa i smrt u komi. Tjera na znojenje. Već umjerene
količine dovode do metroragija, odnosno provociraju men­
struaciju, a- kod trudnica dovode do pobačaja ako im se u
prekoračenoj dozi daju radi umirenja bolova. Rođena djeca
imaju tada žutu kožu. Šafran se davao i za pospješenje i olak­
šavanje poroda. Razumljivo je da su otrovanja bila česta, jer
se u narodu, osobito u ženskom svijetu, mnogo primjenjivao,
a zbog neznanja i mnogo života dokrajčio. Zato se šafranom
treba koristiti točno prema uputi liječnika.
U ljekarnama se osim tučkova izrađuje i Tinctura croci,
sama ili pomiješana s opijem: Tinctura opii crocata, ili s

546
alojem: Trinctura composita. Primjenjuju se, uglavnom, pro­
tiv histerije, hipohondrije, grčevitih katara probavnog trakta,
zatvora, izostajanja menstruacije i da bi se ona regulirala,
osobito kad je praćena bolovima. Upotrebljavaju se i u slu­
čaju plućnih oboljenja, kroničnog bronhitisa i si., jer kao
opijum omamljuju krajnje završetke živaca koji omataju m je­
huriće (alveole) bronha.
Za tu se svrhu 3 g ( 8— 10 tučkova) prelije s 2 dl kipuće
vode, poklopi, ostavi stajati 15 min., procijedi i pije neza-
slađeno, 1— 2 šalice dnevno u gutljajima.
Kod magarećeg kašlja (pertussis) ili hripavca uzima se za
napadaja po 1 žlica oparka od % g šafrana u prahu prelive­
nog s 2,5 dl kipućeg čaja od anisa (Pimpinella anisum). U oba
ova slučaja može se s uspjehom dati i tinktura šafrana u dozi
od 2 — 4— 6 kapi najednom pri napadaju kašlja, ali samo je­
danput dnevno. U osobito teškom slučaju smije se u jednom
danu samo još jednom ponoviti ista doza, ali nakon 6— 8 sati
Protiv živčane slabosti, melankolije i sličnih duševnih
stanja, ubrzanog pulsa, teturanja do nesvjestice, otvrdnuća
jetre, pospanosti, napadaja moždane kapi i hemofilije, pri­
mjenjivala se tinktura u dozi od 4— 6 kapi, 3— 4 puta dnev­
no. U slučaju kapi dobro je dati udisati miris od mješavine
šafrana, jakog octa i dabrove masti.
Slabe oči ojača i boli u očima ublažuje mazanje vjeđa
tinkturom od šafrana. Treba paziti da ne uđe u oči!
Promrznuti udovi (pemiones) i smrzotine (kongelacije)
mažu se tekućinom od jednakih dijelova tinkture od šafrana
i kamfor-špirita. Na upaljene i umorne oči mogu se stavljati
i oblozi od mlijeka u koje se stavi tinkture ili čaja od šafra­
na, a to isto kao oblog omekšava upaljene dojke (mastitis),
zanokticu (panaritium) i otečene zglobove, te ublažuje bolove.
Za hladne i vruće obloge miješa se šafran s vodom, vinom
i mlijekom. Pomiješa li se s bjelanjkom i žumanjkom kokoš­
jeg jajeta, time nakvasi gaza i primijeni kao oblog, ublažuje
bolove, smanjuje otekline i liječi upalu.
Prelije li se šafran kipućim octom i pošto odstoji 15
min. time masira kod napada padavice i udara kapi, bolesnik
se oporavi i dolazi k sebi.

547
 Moči li se šafran u vinjaku ili jakoj rakiji 14 dana, pa
se time masira, jača živce i srce, a ako se to stavi kao oblog
na ranu, zaustavlja krvarenje i utišava bol.
Protiv hladne i vlažne gangrene (Sphacelus) smiješa se
šafran s maslinovim uljem i lužinom i time maže oboljelo
mjesto.
Kao mast, miješa se sa svinjskom masti, a kao melem
s vodom i nešto loja, ili maslinovim uljem i bjelanjkom.
Protiv vrućih oteklina šafran se pomiješa s jajetom i ti­
me maže oboljelo mjesto. Najjače boli podagre (gihta) umire
se kad se na oboljelo mjesto stavi oblog od mješavine šafra­
na, mlijeka, maslinova ulja i nešto opijuma.
Tinktura, a osobito sirup za djecu, najbolje je da napravi
ljekarnik, a treba ih davati točno po uputi liječnika. Svako
prekoračenje doze dovodi do lupanja srca, glavobolje, vrto­
glavice, povraćanja, omame i pospanosti a na kraju do para­
lize mozga i živaca.
Vrlo dobro djeluje protiv vrbanca ili crvenog vjetra (Ery­
sipelas) mast sastavljena od jednakih dijelova šafranova pra­
ha, pravog maslinovog ulja i sitno nastruganog voska: sve se
to ostavi rastopiti s malo vode u zemljanom lončiću i dobro
izmiješa, k tome se dodaju dva bjelanjka kokošjih jaja i sve
zajedno opet dobro izmiješa. Oboljelo mjesto maže se time
ujutro i navečer s pomoću kokošjeg pera, pa se pokrije suhom
lanenom krpom. Svaki put prije upotrebe treba ovaj melem
dobro promućkati.

548
 Š I K A L I N A Ž U T A

Cnicus beneđictus L. Compositae —

L jek a rn ičk i naziv: Herba cardui beneđicti

Nalazište: Raste na sunčanim suhim mjestima po polji­

ma. Ponekad se uzgaja i u vrtovima.

Opis; To je jednogodišnja ili dvogodišnja samonikla,

30— 40 cm visoka, razgranala, ljepljiva, uglata, pusteno dla­
kava biljka. Listovi su krpasti, duboko urezani i na vršcima
bodljikavi. Pusteni, žućkastobijeli cvjetovi tvore pojedinačne
cvjetne glavice na vrhovima ogranka, a opkoljeni su bodlji­
kavim listovima.

549
 Sadrži: željezo, sumpor, gorki heterozid cnicin, tanin, ma­
lo sluzi, smole, eterično ulje i različite soli.
Bere se: Cvate od lipnja do kolovoza, a tada se i sabire.
Upotrebljavaju se lišće i sjemenke.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Protiv bolesti
crijeva, želuca, jetre, srca, kroničnog katara pluća, povratne
groznice, smetnji u izmjeni tvari i menstruaciji djelotvoran
je ovaj čaj: 1 kavska žličica biljke popari se s 2,5 dl ključale
vode i nakon 10 min. procijedi. Taj je čaj osobito koristan
kad želudac i crijeva oslabe zbog uzimanja mnogih lijekova.
On čisti krv, poboljšava tek i uklanja probavne smetnje. Iza­
ziva ugodan osjećaj i radosno raspoloženje.
Još bolje djeluje pomiješan s jednakom količinom stolis­
nika (Achillea millefolium) i kičice (Erythraea centaurium), ili
s jednakim dijelovima iđirota (Acorus calamus) i pelina (Arte­
misia absinthium). Taj se čaj pije topao, 1— 2 šalice dnevno, u
gutljajima u toku dana. Rekonvalescente zaštićuje od vraćanja
preboljele bolesti.
Čaj od šikaline jača unutarnje organe, čisti kožu, liječi od
raka, bolesti dišnih organa, upale pluća, astme, živčanih bo­
lesti, hipohondrije, melankolije, glavobolje, vrtoglavice, žu­
tice i vodene bolesti.
Šikalina se može uzimati u obliku čaja, ekstrakta, tinktu­
re, vina i dragih galenskih pripravaka. Od lišća šikaline pri­
prema se vrlo dobra tinktura za jačanje želuca, omekšavanje
sluzi, što olakšava iskašljavanje, za bolje izlučivanje žuči, za
smanjeno stvaranje kiseline i sprečavanje procesa trulenja.
Za jačanje želuca, kao gorki stomahik, služi mješavina od
po 25 g šikaline, kičice, pelina i lincure (Gentiana lutea): 10 g
te mješavine popari se s 2 dl ključale vode i nakon 10 min.
ocijedi. Pije se nezaslađeno triput dnevno po 1 šalica, pol sata
prije jela.
Isto je tako dobro 10 g mješavine od po 20 g šikaline,
trave ive (Teucrium montanum), stolisnika, limunove kore
(Cortex citri limoni) i tetrljana (Marubium vulgare) popariti
s 2 dl ključale vode i nakon 10 min. procijediti. Pije se, tako­
đer, nezaslađeno pol sata prije jela.

550
 Š I M Š I R

Buxus sempervirens L. Buxaceae

—

Ljek a rn ičk i naziv; Folia Cupressus

Nalazište; Uzgaja se kao ukrasno grm lje po parkovima i

vrtovima.

Opis: To je drvo visoko i do 25 m, slično cmogoričnom

drveću.

Sadrži: tanin i eterično ulje ugodna mirisa.

Bere se: lišće.

551
 Pripremanje lje t a , primjena i djelovanje: Liječi od bo­
lesti žučnog mjehura, čisti od kamenaca, djeluje protiv
boginja i povratne groznice (malarije), otvara stolicu, liječi
od bolesti jetre i slezene. Pospješuje znojenje.
Uzima se kao čaj koji se priprema tako da se 2 velike
žlice lišća popare s 1h 1 ključale vode, pa pošto to poklopljeno
stoji 15 min., procijedi se i pije dobro zaslađeno medom.
Na žuč najbolje djeluje alkoholatura od 1 g lišća na 10 g
konjaka. Uzima se dvaput dnevno, prije objeda i večere, po
25— 30 kapi, razrijeđeno u čaši vode. Taj lijek treba uzimati
opremo, jer izaziva proljev i grčeve u želucu. Trudnice ga ne
smiju upotrebljavati, je r može izazvati pobačaj.
Kao 20 postotna tinktura liječi od hemoroida i proširenih
vena na nogama.

552
 ŠIPAK

Rosa canina L. Rosaceae

— -

Ljekarnički naziv: Cynosbati fructus, semen

Nalazište: Raste u vrtovima, uz živice i plotove, uz putove,

na rubovima šuma, po pašnjacima i kršu.

Opis: To je do 2 m visok trnovit grm. Listovi su jajoliki,

naizmjenični, na peteljkama, neparno perasti i oštro nazub-
Ijeni. Veliki cvjetovi, bijelo-ružičaste boje, stoje pojedinačno.
Plod je crvena, jajolika boba, slatko-kisela okusa, pomalo opo­
ra. Bobe su pune C vitamina. Zbog mnoštva dlaka mogu pro­
izvesti nesnosan svrbež.

553
 Sadrži: natrij, tanin, oko 1700 mg % vitamina C, mnogo
vitamina P, 12— 18 mg % provitamina A (karotena), oko 0,02
mg % vitamina B, i vitamina K, zatim flavonoiđ, 3% limunove
i jabučne kiseline, oko 10% pektina, do 15% šećera, malo mas­
nog ulja i vrlo malo eteričnog ulja. U lišću ima oko 0,4% vi­
tamina C.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. Tada se sabiru cvjetovi.

Plod se bere u jesen, a upotrebljava se svjež i osušen, dok je
još nepotpuno zreo. Sasvim nezreo, zelen i tvrd, kao i prezreo,
tamno i mutno crven i mekan, plod nije ljekovit. Bere se po
suhom i lijepom vremenu i odmah prerađuje ili suši. Upotreb­
ljava se i list. Od latica se, zajedno s laticama nekih drugih
mirisnih raža, pravi slatko ili džem od ruža. ■

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Od šipkova plo­

da ili od samih njegovih sjemenki — kuhanih 5 min. u V 2 1
vode — dobiva se izvrstan čaj za ublaživanje bolova. Isti čaj
čisti žučni i mokraćni mjehur i bubrege od pijeska i kamenaca.
Stimulira mokrenje, regulira izmjenu tvari.
Dobro oprane i Zatim osušene zdrobljene plodove i sje­
menke treba močiti oko 6 sati u hladnoj vodi da se izluže, pa
ih u toj vodi kuhati % sata, procijediti, tom odvaru dodati 1
veliku žlicu meda, malo cimeta, nekoliko gorkih badema i jed­
naku količinu mlijeka, te ostaviti da još jednom zakipi. Piju
se 1— 2 šalice dnevno. To je vrlo dobro sredstvo za jačanje
starijih ljudi, osobito ako se kombinira sa šipkovom ljekovi­
tom želučanom tinkturom. Ta se tikntura priprema od jedne
dobre šake suhih plodova bez sjemenki, namočenih u 2 1 ra­
kije ili konjaka, s 250 g bijelog kandisa. U slučaju neželjenog
mršavljenja ta se tinktura uzima naizmjenično s nekoliko kapi
pelina.
.Čaj od šipkovih cvjetova blago sužava krvne žile, pa se
preporuča tuberkuloznima k oji pomalo krvare iz pluća. U slu­
čaju napada žučnih kamenaca dobro djeluje ako se pije dosta
topao. Priprema se tako da se 1 velika žlica cvijeta popari s 2
dl ključale vode, i nakon 5 min. procijedi. Zasladi se medom i
p ije triput dnevno po 1 šalica.
■ Šijpak daje organizmu otpornost prema mnogim bolesti­
ma, a u kombinaciji s drugim ljekovitim čajevima ima više­
struku primjenu.

554
 Dobro je 1 veliku žlicu zdrobljenog šipka kuhati 5 min. u
3 dl vode, dodati 3— 4 lista paprene metvice (Mentha piperita),
poklopiti i nakon 2 sata procijediti. Zaslađen medom taj se
čaj pije umjesto vode u toku dana, osobito prije spavanja, i
daje dobar, dubok i miran san.
Radi lakšeg mokrenja treba 3 velike žlice mješavine od
po 20 g šipka, borovice (Fructus juniperi), zečjeg trna (Ononis
spinosa), kukuruzne svile (Zea maydis) i peteljki višanja (Pru­
nus cerassus) kuhati 5 min. u Va 1 vode, zatim to ostaviti da
stoji 3 sata pa procijediti i zasladiti medom. Pije se umjesto
vode u toku dana.
Tinkturom šipka maže se tjeme radi liječenja od neuralgi-
je i jačanje kose. Slatko od šipkovih latica koristi prsobolni-
ma. Uzima se triput dnevno po 1 kavska žličica, a svakoj se žli­
čici doda prašak od preslice, koliko stane na vršak noža. Zbog
svoje ljekovitosti preporučuje se i pekmez od šipka. Za pekmez
se upotrebljavaju mesnati dijelovi, a koštice, oprane od dlaka,
kuhaju se kao čaj protiv groznice, hripavca, vodene bolesti i dr.
 ŠLJIVA BISTRICA

Prunus domestica Rosaceae

—

Ljekarnički naziv: nije u farmakopeji

Nalazište: domaći vrtovi. Porijeklo iz Perzije, Kavkaza i

Armenije.

Opis: To je voćka 3— 10 m visokog stabla, iz čijih trno­

vitih grana izbijaju ovalni, na rubu nazubljeni, ponekad na­
borani, ponekad na naličju meko-dlakavi listovi i po dva bi­
jela cvijeta na kratkim peteljkama prošlogodišnjih izdanaka.
Plodovi su duguljasti, modre do modroljubičastocrvenkaste
boje. Usred ploda uzdužno je položena po jedna velika, spljo­
štena, obostrano zašiljena hrapava koštica sa sjemenkom u
nutrini. Plod je sladak, ukusan i sočan.

556
 Sadrži: U plodovima ima bjelančevine, ugljikohidrata,
masti, škroba, pektina, 44% šećera, mnogo mineralnih tvari
i niz voćnih kiselina, od kojih 2% samo jabučne, zatim vita­
mina C i B, a u sjemenu oko 45% masnog ulja, nešto benzoeve
kiseline i amigdalozida.
Bere se: Cvate od travnja do svibnja. Plod dozrijeva od
rujna do listopada. Lišće se bere od svibnja do kolovoza, smo­
la, što curi iz kore stabla, od svibnja do srpnja, a zreli plo­
dovi u jesen.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Šljive nije do­
bro šećeriti, a za lijek su najbolje vrste s najmanje šećera.
Ako se šljive uzimaju kao lijek, jedu se uvijek natašte, odno­
sno prije obroka, nikada poslije jela, npr. kao kompot, a po­
gotovo ne zašećeren. Što su šljive slađe, ili ako se zašećere,
djelovanje im je slabije ili nikakvo. U svrhu liječenja iz njih
treba odstraniti šećer i kiseline. To se postiže tako da se
10— 20 šljiva za jedan obrok s jedne strane uzdužno zareže
nožem, prelije s dosta hladne vode, ostavi u njoj kisnuti u
toku noći, a ujutro se ta voda baci i na šljive nalije vruća,
nipošto hladna voda, i stavi kuhati 3 sata, s tim da se voda
svaki sat mijenja. Tako pripremljene šljive jedu se vruće.
Dobro je šljive u nekoj posudi kuhati uz neprestano mi­
ješanje drvenom žlicom tako dugo dok se meso ne počne
odvajati od koštica, tvoreći mekanu kašu. Ne sa šećerom!
U slučajevima umorne i bolesne jetre, koja ne može više
odstranjivati otrove iz crijeva, takva kaša čisti krv i tjelesne
sokove, olakšava i teža stanja, otklanja gađenje prema jeli­
ma, potiče apetit, idealno regulira probavu i omekšava stolicu
pa se crijeva lakše ispražnjuju, a odstranjuje.neugodan vonj.
Kao dijeta šljive se preporučuju kod bolesti bubrega, gihta i
reume. Protiv tvrde stolice dobro je 5— 10 suhih šljiva nare­
zati po dužini s jedne strane, namočene u vodi ostaviti cijelu
noć a ujutro vodu baciti i šljive natašte pojesti. U slučaju
jako tvrde stolice dobro je ujutro natašte uzeti 1 — 2 velike
žlice gustog pekmeza od šljiva izmiješanog s prahom od
krkavine (Rhamnus frangula) ili od podanka slatke paprati
(Polypodium vulgare) — koliko stane na vršak noža. U istu
svrhu može se i 70 g korijena slatke paprati s istom količi­
nom korijena sladića (Glycyrrhiza glabra) kuhati u 6 1 vode.

557
tako dugo dok se ne pokuha na 2 1 , procijediti i u tome kuhati
2 kg šljiva i 1 kg šećera da se dobije tekuća kaša. Te kaše
uzima se 2— 3 puta dnevno po 1 velika žlica. Juha od šljiva
ubrzava oporavak i poslije najtežih bolesti. Veoma je zdravo
jesti sirove šljive (sa drva), ali ne previše, jer su sirove teže
probavljive pa od veće količine nastaje prijevremeno bakte-
rijalno vrenje uz stvaranje plinova i škodljivih kiselina, što
izaziva grčeve želuca i crijeva s jakim proljevom.
Kom ljenjem šljiva do potpunog vrenja, kuhanjem i de­
stilacijom dobije se rakija šljivovica. Ona u maloj količini
potiče probavu, grije periferiju, jer proširuje krvne žilice (ka-
pilare). U nuždi se njome čiste, peru i dezinficiraju rane. Ša­
lica vrućega biljnog čaja s 1 — 2 žličice šljivovice zaštićuje od
gripe, prehlade, hunjavice, upale grla i glavobolje koja je
posljedica slabe cirkulacije krvi.
Od šljiva se može praviti i vino, kao i od ostalog voća.
Šljive i svježe i osušene, kao juha, pekmez i kompot, vino i
rakija, osim spomenutog liječe i hemoroide, otečenu jetru,
melankoliju, nesanicu, pomažu odstranjenje kamenaca, izlije­
čen] e nekih osipa i rana. U primjeni šljiva radi liječenja valja
ustrajati sve do izliječenja.
Svježe otrgani listovi šljive kuhani u vinu služe za gr­
gljanje kod angine i upale grla. Drži li se to dulje u ustima,
jača zubno meso (gingivu), a kao oblog liječi stare, teško zacje-
Ijive rane i suši kraste. Smola što curi iz šljivinog stabla,
rastopljena u vinu, pije se protiv kamenaca. Kuha li se smola
s lišćem u octu, liječi kraste koje tim uvarkom treba oblagati
još neko vrijeme nakon što nestanu. Od 100 kg sirovih dobije
se 5 kg suhih šljiva.

558
 Š P A R O G A V R T N A

Asparagus officinalis Liliaceae —

Ljekarnički naziv: Asparagi rhizoma et radix

Nalazište: Uzgaja se u vrtovima kao povrće, a raste i

divlje, po obroncima i livadama, osobito u primorju, gdje
se njezine mladice jedu kao i vrtne.

Opis: To je trajna zeljasta biljka, kratkog i debelog, vo­

doravnog podanka iz kojega izraste više kao prst debelih,
mesnatih, slasnih mladica bijele boje, što pozelene čim dođu
na danje svjetlo. Te su mladice pokrivene listovima mesnatih
ljusaka i režu se 20— 25 cm ispod površine zemlje za varivo.

559
Iz mladica se kasnije razviju uspravne, dobro razgranate
stabljike tankih, raširenih grana, visoke oko 1 m. Između
ljuskavih listova, koji pokrivaju stabljike i grane, vise ču-
perci zelenih, čekinjastih grančica. Istom treće godine izdanci
procvatu zelenkasto-bijelim, zvoncu sličnim, malim, pojedi­
načnim, dvodomnim cvjetovima; iz njih nastaje okrugao, ze­
leni plod poput zrna graška, koji u jesen pocrveni, a sadrži
3— 4 crne sjemenke. Izdanci su slatkasti, podanak malo tr­
pak, a crno sjeme nema ni mirisa ni okusa.

Sadrži: asparagin, agrinin, holin, manan, saponin, heli-

donsku kiselinu, u maloj količini glikozid koniferin i vani-
lin, masno i eterično ulje, šećer, u tragovima arsen, jantarnu
kiselinu, tirozin, metilmerkaptan, željezo, fosfor, kalcij, organ­
ski vezani bakar, koji ljekovito djeluje na živce, te vitamine
A, B i C.

Bere se: Cvate od svibnja do srpnja, bobe dozrijevaju

u kolovozu, a izdanci za hranu režu se u proljeće, od travnja
do svibnja. Korijen (podanak) iskapa se u jesen. Ubraja se
među najdragocjenije ljekovito povrće.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Šparoga dje­

luje kao izraziti diuretik, ali se još ne zna kako, jer je već
dugo ne smatraju oficinalnom drogom školske medicine,
premda svojom ljekovitošću nadmašuje mnoge biljke koje se
nalaze u službenoj farmakopeji.
Ta biljka potiče bubrege na povećano lučenje mokraće,
pa kod nekih bubrežnih bolesti koristi kad se uzima u malim
količinama, ali je kod upale bubrega uopće ne smijemo da­
vati. Potiče ,na rad i nadbubrežne žlijezde.
Zbog malog sadržaja ugljikohidrata mogu je jesti i dija­
betičari, osobito s mašću, vrhnjem i maslacem, što podiže
kalorije. Zbog toga, a i jer jako otvara apetit, preporučuje
se mršavima, neishranj enima i rekonvalescentima. Neprobav­
ljiva vlakna celuloze povećavaju sadržinu debelog crijeva i
time djeluju na njihovo pražnjenje.
Poslije uzimanja šparoge mokraća dobije svojstven mi­
ris, što je znak da iz tijela izlaze otrovne tvari. Odstranjuju
se i bjelančevine iz mokraće, a pijesak i kamenci iz žučnog
i mokraćnog mjehura.

560
 Ako netko dugo povraća, treba da uzme % — 1 g sjemena
šparoge u prah samljetog: to umiruje podražaj.
Izlučivanje mokraće pospješuje i čajna mješavina jed­
nakih dijelova usitnjenog podanka šparoge, komorača (Fruc­
tus Foeniculi), celera (Apium graveolens) i peršina (Petrose-
linum sativum), od koje se 1 žličica popari s 2 dl kipuće vode,
ostavi stajati 10 min. pa procijedi i to pije nezaslađeno, 1 — 2
-__ šalice'u toku dana, u gutljajima.
Moči li se 60 g šparoge 8 sati u % 1 hladne vode, a 2 žliči­
ce meda dobro razmute u % 1 mlačne vode, zatim obje te­
kućine pomiješaju, promućkaju, pa od toga uzima svaki sat
po 1 velika žlica, jača se srce. Odvar od podanka šparoga, ku­
han u vinu ili vodi, potiče rad jetre i liječi žuticu, čisti bubre- ,
ge i mjehur.
I najljekovitije biljke mogu izazvati nevolje ako se uzi­
maju u prekomjernim količinama, pa i šparoga može izazvati
krvavo mokrenje (hematuriju) ako se pretjerano uživa. Ljudi
kod k ojih 'p ostoji preosjetljivost prema njoj (idiosinkrazija)
neka šparogu ni ne diraju, a još manje jedu.
Šparoga, uz ostalo, čisti i krv, pa je za vrijem e njezine
sezone treba češće jesti. Najefikasnije djeluje sirova, ogulje­
na šparoga u obliku salate, s malo ulja i limunova soka. U
slučaju stvaranja žučnog kamenca treba nekoliko puta dnev­
no pojesti po nekoliko ovako priređenih šparoga, čija je po­
moć dragocjena i kod kroničnih katara, šećerne bolesti i živ­
čanih smetnji. S gljivama, celerom i peršinom daje također
ukusno jelo. Šparoga djeluje indirektno protiv zaboravnosti,
depresije, hemoroida i glavobolje. Odvar od kuhane šparoge
može se piti u toku dana umjesto vode, a od njezina sjemenja
pravi se kava, ugodna za piće i zdravija od mnogih dragih
vrsta kave. '

36 Zlatna knjiga ljekovitog bilja

561
 Š p i n a t

Spinacia oleracea Chenopodiaceae

—

Ljek arničk i naziv: nije u farm akopeji

Nalazište: Porijeklom je s Orijenta, a kod nas se uzgaja

po vrtovima.

Opis: To je jednogodišnja ili dvogodišnja povrtna biljka

izvanredne vrijednosti i djelovanja. Ima uspravnu, 40— 70 cm
visoku stabljiku s jajoliko-kopljastim lišćem na peteljkama,
uz koje je na rubu malo zašiljeno, prema gore manje, a pre­
ma dolje veće. Dvodomni su bijeli cvjetovi u pazušcima listo­
va, smješteni poput klupka.

562
 Sadrži: karotin, betain, nešto mineralnih soli, osobito že­
ljeza, neke saponine, a u lišću prilično oksalne kiseline.

( Bere se: Cvate u svibnju i lipnju, a lišće se ubire cijelo

IjetoT -

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Protiv bolesti

crijeva i zatvora pije se čaj od 5— 10 g sjemena špinata, koje
se stavi kuhati 1— 2 min. u 2 dl kipuće vođe. Kad odstoji 5
min., procijedi se i pije 2 — 3 puta dnevno poslije jela.
Ako se šaka lišća špinata popari s 2 dl kipuće vode i
ostavi poklopljeno da stoji 5 min., pa se zatim procijedi i ne­
zaslađeno pije 3 puta dnevno po šalica prije jela, potiče na
mokrenje i ublažava bolove kod upale mokraćnog mjehura,
a pomaže i kod bolesti jetre i probavnih organa. To premalo
cijenjeno, a dobro, lagano i ljekovito varivo prikladno je i
za bolesnike, jer, uz ostalo, potiče i probavu.
Špinat čisti krv, a može se bez štete obilno i dugo uzi­
mati. Osobito je koristan i preporučljiv za umorne radnike.
Štiti od čireva i raka. U tu se svrhu jede pomiješan sa đumbi-
rom (Zingiber officinalis), ili rižom, više tjedana kao glavna
hrana uz ostalo jelo. Prilično se često jede u kombinaciji s
rižom, a može se jesti i prijesan, kao salata: dobro se opere,
po želji sitnije izreže i polije limunovim sokom i s malo ulja.
Ako se priprema kao varivo, nikada to ne valja raditi s braš­
nom ili sa životinjskom masti, jer može izazvati ozbiljne kom­
plikacije, pa čak i smrtonosan proljev. Može se pirjati u vla­
stitu soku s malo ulja, ili pripremiti kao salata zajedno s
lišćem radića ili maslačka, pa tada regulira rad jetre. Kad
se pirja u svom soku, treba dodati malo luka, limunova soka
i malo ulja.

563
 Š T A V E L J

Rumex obtusifolius L. Polygonaceae —

Ljekarnički naziv: Radix lapathi acuti

Nalazište: Raste po vlažnim livadama, jarcima i strništi­

ma u većim količinama, a nešto i po vlažnim, sjenovitim šu­
mama i živicama.
Opis: To je i do 1 m visoka biljka srcoliko ovalnih listova,
koji su slični hrenovu listu. Na kraju stabljike razviju se kla­
sovi sitnih zelenkasto-crvenih do sivo-smeđih cvjetića, koji pot­
puno posmeđe kad dozru. Podanak je izvana crvenosmeđ, a
iznutra bijelkastosmeđ. Posebnog je mirisa i gorka okusa.

564
 Sadiži: antraglikozide,' njihove aglukone, tanoglikozide,
karotenoide, emodin frangule, emodinov metilni eter, glikozu,
smolu, mineralne, osobito željezne soli, Uorofil, vitamin C,
hrizofansku, lapatinsku i jabučnu kiselinu.

Bere se: Lišće se sabire u proljeće, a plod prije nego što

sazre. Suši se u hladu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Protiv hemo­

roida, težih proljeva i uopće za reguliranje probave treba 1 ve­
liku žlicu ploda kuhati u 2 dl vode 2 min., zatim poklopiti i
nakon 10 min, procijediti. P ije se dvaput dnevno po 1 šalica
prije jela. Protiv slabokrvnosti dobro je 1 veliku žlicil lišća
popariti s 2,5 dl ključale vode, te nakon 10 min. procijediti i
piti 2— 3 puta dnevno po 1 šalicu. Taj čaj, naime, sadrži vita­
mine C i A u kombinaciji s fosforom i željezom.
Tu biljku ne smiju upotrebljavati oni koji boluju od bu­
brežnih kamenaca. Pa i inače je treba trošiti umjereno, jer u
većim količinama izaziva slabost, povraćanje, a u nekim slu­
čajevima čak i smrt.

565
 ŠUMARICA

Anemone hepatica L. Ranunculaceae

•—

Ljekarnički naziv: Anemone herba

NalaziSte: Raste po rabovima šuma i sjenovitim liva­

dama.

Opis: To je višegodišnja, zeljasta biljka, visoka 5— 15 cm.

Listovi su jo j sjajni, glatki i debeli, odozdo crvenkasti, razdije­
ljeni na tri režnja, na dugoj peteljci koja izbija iz rizoma.
Pojedinačni, kao nebo modri cvjetovi stoje na tankim, 6— 7
cm dugim peteljkama. Rjeđe su ružičasti ili bijeli.

566
 Sadrži: tanin, saponin, anemonol, još neistraženi glikozid
hepatrilobin, te uobičajene mineralne soli.

Bere se: Cvate u travnju i svibnju, a bere se cijela biljka

u doba cvatnje. U većoj količini biljka je otrovna, pa treba biti
vrlo oprezan.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Služi kao ad-

stringens, tonik i diuretik. Svježe zgnječeno lišće stavlja se na
rane i otvorene čireve. Stišava krvarenje, čisti krv, liječi rane.
Sjeme potiče izlučivanje pijeska i kamenaca iz bubrega. Za tu
se svrhu 10 g sjemena kuha 10 min. u 2 dl vina ili vode, zatim
ostavi da poklopljeno stoji 10 min. pa se procijedi. Pije se
dvaput dnevno po 1 mala šalica poslije jela. Mjesto toga mo-
že se osušeno lišće stući u prah i od toga uzeti dvaput dnev­
no, koliko stane na vršak noža, poslije jela u malo vina ili piva.

567
 TETRLJAN

Marrubium vulgare L. — Labiatae

L jek a rn ičk i naziv; M a rru b ii herba, foliu m

Nalazište: Raste kao korov po suhim, kamenitim krečnja-

cima, pašnjacima i pješčarama, uz putove, plotove i po strni­
štima.

Opis: To je razgranala, uspravna i čvrsta, oko 50 cm viso­

ka biljka, bijele pustene stabljike, šuplje i četvrtaste, jajastih,
sivobijelih, naboranih, obostrano dlakavih listova, na rubu
nazubljenih. B ijeli dvodomni cvjetovi bez peteljaka tvore zbi­
jene okruglaste klasu slične cvatove u gornjem dijelu stab-

568
ljike i ogranaka. Korijen je jak i kvrgav. Cijela biljka jako
miriše na mošus. Gorka je okusa i ljuta.

Sadrži: malo eteričnog ulja, oko 7% tanina, gorke tvari

marubina, smole, sluzi, voska i željeza.

Bere se: Cvate od srpnja do rujna, pa se u to vrijem e i

bere. Upotrebljavaju se listovi.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj tetrljana

liječi od proljetne nervoze i malaksalosti, jača i čisti probavne
organe, pomaže protiv katara pluća, crijeva, kroničnog kašlja,
hripavca i upornog bronhijalnog kašlja, pa i plućne tuberku­
loze, je r omekšava sluz i olakšava izbacivanje. U tu svrhu tre­
ba 1 kavsku žličicu suhog lišća popariti s 2,5 dl ključale vode,
nakon 15 min. procijediti i piti 3 male šalice u gutljajima u
toku dana. U svaku šalicu doda se 1 kavska žličica meda. Taj
čaj djeluje dobro i u slučaju otečene jetre, žutice i vodene bo­
lesti u početnoj fazi, malokrvnosti, nervoze i hemoroida.
Dobro je i 15 g lišća popariti s Va 1 vode, nakon 15 min.
procijediti i piti ujutro i navečer po 1 šalicu. Pomiješan s
korijenom maslačka (Taraxacum officinale) taj je čaj još efi­
kasniji, čisti bubrege od pijeska i koristi protiv srčane arit­
mije.
Kad se iscijeđen sok iz svježih listova pomiješa s ražinim
uljem, pa se od toga ukapa u uho 5— 7 kapi triput dnevno,
nestaju bolovi uha.
Alkoholatura se priprema tako da se 6 velikih žlica suhe
biljke moči 8 dana u l i bijelog vina. Pije se dnevno po 1 dl pro­
tiv plućnih bolesti, zatim poslije gripe, protiv grozničavih sta­
nja poslije malarije, kad ne pomaže kinin, protiv trbušnog ti-
fusa i trbušne groznice; radi poboljšanja teka, lakšeg iskašlja-
vanja, čišćenja krvi i poticanja rada žlijezda.
U istu svrhu može se 20 g osušenog lišća tetrljana močiti
12 sati u 2,5 dl bijelog vina i 2,5 dl vode, pa sve zajedno kuhati
10 minuta s 3 velike žlice meda. Pije se svaki dan ujutro na­
tašte po 1 mala šalica, a zatim svaki sat po gutljaj.
Ova biljka mijenja sastav sluznice, sprečava razvoj bakte­
rija u njoj, olakšava izbacivanje sluzi. Pri tom sluznicu ne

569
suši, ne pođražuje i ne izaziva upale; ne remeti probavu, a
pojačava tek.
Kao hladan čaj krijepi i pospješuje stolicu, a kao vruć iza­
ziva znojenje i mokrenje, Snizuje visoku temperaturu u slu­
čaju trbušnog tifusa i pomaže izliječenje. Slično djeluje i kod
malarije.

570
 T I M I J A N P O L J S K I

Thymus serpyllum L. — Labiatae

T I M I J A N VRTNI

Thymus vulgaris L. Labiatae —

L jek a rn ičk i naziv: Thymi herba, fo liu m , aetheroleum

Nalazište: Livadnu vrstu, thymus serpyllum, koju zovu

timijan, nalazimo na suhim travnjacima, suncu izloženim m je­
stima brežuljaka, uz jarke i putove, iznad spilja i uz more.
Thymus vulgaris, tzv. majčina dušica, uzgaja se u vrtovima.

571
 Opis: To je trajna biljka, drvenasta donjeg dijela, slična
grmu polegnutom po zemlji, iz kojega izlaze uspravne, po 20
cm visoke vriježe, crvene boje dok su mlade. Listovi su sitni,
jajoliki, na vrhu zašiljeni, kratkih peteljki. Grimizni, ponekad
i m odri cvjetovi tvore na vršcima stabljike okrugle cvatove,
jakog i ugodna mirisa.

Sadrži: željezo, kalcij, eterično ulje, smolu, tanin, gorke

tvari, saponozide i fenolske spojeve, timol, karvakrol, cimen,
bomeol, linalol i pimen, k oji biljci omogućuju jako antisepti-
čko djelovanje. Najviše eteričnog ulja ima biljka oko 2 sata
poslije podne. Ono je mrkocrveno, aromatično, ljuta okusa, a
miriše na timol.

Bere se: Cvate od svibnja do rujna. Sabiru se mladice s

cvjetovima prije i za vrijem e cvatnje. Upotrebljava se samo
gornji dio vriježa, a ne donji, drveni dio. Mora se rezati no­
žem, a ne trgati, da se ne ošteti drveni dio iz kojega biljka
raste.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Biljka ulazi u
sastav različitih antitussica, tj. sredstava protiv kašlja, a tako­
đer zubnih voda i pasta. Svi patentirani industrijski sirupi
protiv kašlja mješavine su ekstrakta ili ulja majčine dušice i
timijana, jer smiraje grčeve bronhija i kašalj.
Obje vrste timusa liječe od želučanih smetnja, bolesti
pluća i dišnih organa, tvrdokornog kašlja, angine, difterije,
slabokrvnosti, prejakog izljeva žuči, upale mokraćnog m je­
hura i bubrega, slabosti živaca, neurastenije, nervoze zbog al­
koholizma, vrtoglavice, bolova u zglobovima, škrofuloze, hu-
njavice i ženskih bolesti. Kupke u odvaru te biljke jačaju
živce i fizičku snagu bolesnika. Od slabih živaca, reume, išča-
šenja, drhtavosti udova poslije kljenuti, liječe oblozi i kupke
u odvaru timijana, uz masiranje udova njegovim uljem.
Protiv crijevnih parazita (trychocephalus, ankylostoma
duodenale i oxyuris vermicularis), ako su oni nađeni u stolici,
treba popiti, prema starosti, 2— 8 g timola pomiješanog s voć­
nim sokom, a odmah zatim 2 velike žlice ricinusova ulja. Do­
bro je, također, 20 g biljke popariti s 2,5 dl kipuće vode, do­
dati I veliku žlicu meda i piti u toku 4— 6 tjedana po 1 malu
šalicu dnevno.

572
 Sredstvo protiv kašlja,,bronhitisa, nesanice, plućnog ka­
tara, migrene, astme, proljeva, nadimanja, želučanog čira i
škrofula, priprema se tako da se 1 velika žlica timijana ili
majčine dušice popari s 3— 4 dl kipuće vode, zatim se to ostavi
da poklopljeno stoji 15 min., nakon toga se procijedi, doda
se 1 velika žlica meda i sok od pola limuna. P ije se u gutlja­
jim a u toku dana.
Protiv velikog kašlja dobro je 3 velike žlice lišća timijana
popariti s V 2 1 kipuće vode, ostaviti to 2 sata da stoji i zatim
procijediti i dodati 2 velike žlice m eda/Pije se svaki sat po
1 velika žlica. Jednako se postupa i s mješavinom od jednakih
dijelova timijana, ili majčine dušice i lista pitoma kestena
(Castania sativa), ili mješavinom od majčine dušice, pitoma -
kestena i rosulje (Drossera rotundifolia). Maj češće se, ipak u
tu svrhu 10 g cijele biljke popari litrom kipuće vode, a pije
se 4— 6 šalica dnevno.
Majčina dušica, kuhana u vinu s jednakom količinom ko­
rijena oslada (Polipodium vulgare) i komorača (Fructus foeni-
culi), liječi od kašlja s krvarenjem i ublažuje astmu. Pije se
ujutro, natašte. Prsni čaj priprema se tako da se 3 velike žlice
mješavine od po 2 g cvijeta crnog sljeza (Malvae silvestris),
divljeg maka (Papaver rhoeas) i divizme (Verbascum thapsus),
zatim 4 g aniša (Fructus anisi), 15 g korijena bijelog sljeza
(Radix althaea), 20 g lista majčine dušice (ili timijana), 25 g
slatkog korijena (Radix glycyrrhizae) i 30 g lišća bijelog sljeza
(Folia althaeae) — sve usitnjeno — preliju s V 2 1 kipuće vode,
pa se to poklopi i nakon 2 sata procijedi, a dodaju se i 2 ve­
like žlice meda. Pije se svaka 2 sata po 1 velika žlica. Liječi
od bronhitisa, upale pluća i gnojenja u plućima.
Dobro je 1 veliku žlicu mješavine od po 15 g majčine du­
šice, korijena jagorčevine (Primula officinalis) i lišća podbjela
(Tussilago farfara) preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti da po­
klopljeno odstoji 15 min., zatim procijediti i dodati 1 kavsku
žličicu meda. Pije se toplo u gutljajima, 3— 4 šalice dnevno.
Taj čaj razmekšava sluz u bronhijama i olakšava iskašljavanje.
Protiv nadimanja i bolova u trbuhu od vjetrova ili ne­
uredne menstruacije treba 3 velike žlice mješavine od po 20 g
majčine dušice, nane (Mentha piperita), kamilice (Flores cha-
momillae) i stolisnika (Achillea millefolium), popariti s Vi 1

573
kipuće vode, zatim ostaviti da poklopljeno stoji 3 sata i pro­
cijediti. Pije se toplo, svaki sat po 1 velika žlica.
Jednako se postupa i s mješavinom od po 30 g majčine
dušice, stolisnika i kamilice, te 10 g slatkog korijena. Taj čaj
pomaže protiv kroničnog katara želuca, osnažuje srce, a stva­
ra i krv, pa se preporučuje slabokrvnima.
Protiv neurastenije s poremećajima u želucu i bolovima
u zglobovima treba 4— 6 g majčine dušice popariti s 2,5 dl ki­
puće vode, dodati 1 kavsku žličicu meda i soka od limuna.
Pije se triput dnevno po 1 šalica.
Umjesto pravog čaja može se 1 dio majčine dušice i po
2 dijela lazarkinje (Asperula odorata), mladog lišća jagode
(Fragaria vesca) i kupine (Rubus fruticosus) popariti odgova­
rajućom količinom kipuće vode, procijediti, zasladiti medom
i dodati limunova soka.

574
 TOPOLA CRNA

Populus nigra L. Salicaceae

—

Ljekarnički naziv: Gemmae populi

Nalazište: Raste uz rijeke i potoke, na vlažnim mjestima,

po šančevima i močvarnim terenima, a kao ukras po alejama
i posjedima.

Opis: To je i po nekoliko metara visoko drvo, duž čijeg

se debla raskrečene grane šire u obliku piramide. List je tro-
uglat, sitno nazubljen, na vrhu šiljat, na dugoj peteljci, a cvje-

575
tovi čine mace. Kora je ispucana. Miriše vrlo ugodno, a svoj­
stveni je okus aromatičan i gorko-sladak.

Sadrži: željezo, kalcij, jabučnu i galnu kiselinu, tanin, ete­

rično mirisno ulje, alfa-karoten, smolu, vosak, gumu, flavon,
glikozide salicin i populin od kojih nastaje salicilna kiselina,
te hrizin i tektohrizin od kojih nastaje floroglucinol, benzoeva
i octena kiselina, pa manitol i razne soli.

Bere se: Cvate u ožujku, a sabire se n veljači i ožujku,

prije nego što prolista, je r se upotrebljavaju lisni pupoljci,
mladi, sočni i još zatvoreni, sjajni zbog premaza ljepljivog
soka.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Protiv uloga,

oteklina, opekotina, upala kože, ispucanih usana i bradavica
dojki, a osobito protiv hemoroida, upotrebljava se mast od
pupova crne topole koja se priprema (ljekarnički) ovako: 8 g
lisnih pupoljaka crne topole, 5 g makova lišća (Papaver somni-
ferum), 5 g lišća beladone (Atropa belladonna), 5 g lišća bu-
nike (Hyoscyamus niger), 5 g lišća crne pomoćnice (Solanum
nigrum) i 40 g sala ili loja kuha se na tihoj vatri dok se ne
pokuha; dodaju se sitno narezani pupoljci topole i sve za­
jedno dalje lagano kuha 24 sata; nakon toga se još vruće pro­
cijedi, ohladi, protisne kroz grubo platno, ponovo rastopi i
nalije u teglice. Za tu svrhu ne upotrebljavaju se mace (cvjetni
pupoljci) nego smolasto mirisavi pupoljci lišća.
Kod kuće se ta mast može pripremiti i nešto jednostav­
nije: 1 dio dobro izgnječenih ili sitno narezanih lisnih pupova
crne topole, 2 dijela svinjske masti i 3 dijela vode kuhamo za­
jedno tako dugo dok sva voda ispari, zatim protisnemo kroz
grubo platno, ponovo rastopimo i nalijemo u teglice. Nakon
nekog vremena mast se pokvari pa treba napraviti novu. Lje­
karnički pripremljena poznata je kao unguentum populeum.
Ako jednake dijelove moždine govedskih kosti, voska i
gore opisane masti, uz dodatak malo kokosova ulja, kuhamo
10— 15 min. neprestano miješajući, zatim protisnemo kroz
grubo platno, pa još vruće nalijemo u teglice, dobivamo kre­
mu djelotvornu protiv peruti i suhog lišaj a.
Tinktura od pupova služi za vanjsku upotrebu (mazanje)
u slučaju iščašenja i uganuća, i za unutarnju (uzima se, u

576
vodi ili na šećeru, triput dnevno po 10— 15 kapi) u slučaju
bolesti mokraćnog mjehura i prsa. Priprema se tako da se
100 g zdrobljenih lisnih pupova moči 8 dana u Vt 1 90 po­
stotnog alkohola, na toplom, uz povremeno mućkanje, a za­
tim se filtrira.
Čaj se priprema tako da se 20 g lisnih pupoljaka kuha 5
min. u V 2 1 vode, zatim poklopljeno ostavi da stoji još 15 min.,
pa se procijedi. Piju se 1— 2 šalice dnevno, poslije jela, i
to protiv reume, uloga, tuberkuloze i vodene bolesti. Taj čaj
potiče znojenje i mokrenje, a djeluje i protiv kašlja.
Protiv anemije, nervoze želuca, žgaravice, nadimanja i
povraćanja, dobro je uzeti s vodom, poslije jela, 1— 2 kavske
žličice samljevenog ugljena od drva crne topole. Od pupo­
ljaka se također može dobiti veoma aktivan ugljen, koji dje­
luje adsorpciono, a služi i kao diuretik, u slučaju upale zglo­
bova i upale mokraćnog mjehura.

37 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 577

 T R A N D O V I L J E

Althaea rosea (L.) Cav. Malvaceae —

Ljekarnički naziv: Malvae arboreae flos

Nalazište: Uzgaja se po vrtovima, kao ukras.

Opis: T o je do 2 m visoka, uspravna, dlakava, žljezdasta

biljka, okrugla lišća s 5— 7 ureza i velikoga raznobojnog cvi­
jeća, sličnog bijelom sljezu.

Sadrži: mnogo sluzi, zatim tanina, antocijanskih boja i

minerala.

578
 Bere se; Cvate od srpnja do injna. Za lijek se skuplja -lišće
i cvijet u početku cvatnje. N ajljekovitija je vrsta s crveno-crl-
nim cvjetovima, pa se uglavnom ona i upotrebljava.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Kad se 15 g cvi­

jeta kuha u 1,25 dl vina i 1,25 dl vode s 1 velikom žlicom meda,
dobiva se lijek protiv bolova u prsima, kašlja, promuklosti,
katara i nahlade. Piju se 2— 3 šalice dnevno, i to svakih pol
sata do 1 sat po 1 velika žlica. Pomiješan s cvijetom divizme
Verbascum thapsiforme), čaj djeluje još bolje. Bolovi uha ubla­
žuju se odvarom trandovilja, kojim se uho pari. Istim je od-
varom dobro i grgljati u slučaju upale grla. Na rane, čireve,
guke i otekline dobro je stavljati obloge i ispirati ih odvarom
od 25 g lišća trandovilja i 2,5 dl vode.

579
 TRAVA IV A

Teucrium montanum L. — Labiatae

L jek a rn ičk i naziv: Teucrii montani herba

Nalazište; Raste u kamenjarima po brdima i planinama.

Opis: To je mala biljka, koja čini okruglaste, na kamen

polegle busenove. Okusa je vrlo gorkog, opora i aromatičnog.
Veoma je slična dubčacu (Teucrium chamaedrys). Cvijet je
bijelo-žućkast, a lišće srebmo-zeleno.

Sadrži; gorke tvari, tanin, eterično ulje, holin, heterozid

i saponozid. Biljka nije otrovna.

580
 I

Bere se: Cvate u srpnju i rujnu. Nožem ili oštrim ška­

rama režu se lisnati cvjetni vrhovi grančica, kad je biljka u
cvatnji, i brzo se suše na propuhu.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Trava iva li­
ječi od bolesti dišnih i probavnih organa, pa čak i od tuber­
kuloze. Vrlo je dobar tonik, stomahik i holagogum.
Kao prašak uzima se triput po 1— 3 g prije jela. Čaj se
priprema tako da se 10 g biljke prelije s 2 dl ključale vode,
poklopi i nakon 15 minuta procijedi. Pije se triput dnevno po
1 šalica.
Tinktura se priprema tako da se 20 g biljke moči 14 dana
u 1 dl konjaka. Pije se triput dnevno po 20 kapi. Liječi od bo­
lesti žuči, bijelog cvijeta u žena, hemoroida i si.
Dobro je i vino koje se priprema tako da se 2 dkg trave ive
moče 8 dana u l i crnog vina. Pije se triput dnevno po 1 ča­
šica, prije jela.
Biljka je toliko cijenjena, da narod kaže: »trava iva od
mrtva pravi živa« . . .

581
 T R E Š N J A

Prunus avium Rosaceae —

Ljekarnički naziv: nije u farmakopeji

Nalazište: Porijeklom je iz Male Azije. Samonikla raste

pojedinačno kao uspravno, do 10 m visoko drvo po gorskim
šumama među ostalim drvećem, a kultivirana po vrtovima
i voćnjacima.

Opis: Kora drveta lijepe, hrastu slične krošnje glatka je,

smeđesiva, te se ljušti od stabla u vodoravnim prugama. Vi
šeći, kopljasto-jajasti, na rubu dvostruko nazubljeni listovi
meki su, malo smežurani i odozdo meko dlakavi. Peteljka ima
dvije žlijezde. Kad u jesen lišće otpadne, izbiju zimski pupovi,
s gotovim zamecima listova i cvjetova za iduću godinu, orno-

582
'

I ^tani smeđim ljuskama za obranu od suše i zime. U travnju

i svibnju iduće godine te ljuske otpadnu, a iz pupova izrastu
bijeli cvjetovi na dugim peteljkama, sa po 5 velikih, sreastib
latica, i tvore štitac. Na dnu je zvonolike lože slobodna plod-
nica, oko nje mnogo prašnika i slatki, mirisni sok. iz plodnice
se razvije sočan, mesnat, crven ili cm plod — trešnja, sred
koje je okrugla, glatka koštica sa sjemenkom i klicom u njoj.
Trešnja vrlo brzo raste, plod osvježuje, a koštice i peteljke
mirišu na gorki badem.

Sadrži; jabučnu, limunovu, jantarnu i još neke organske

kiseline, oko 5— 1 0 % invertnog šećera, zatim neke dušične
spojeve, mineralne soli i vitamine. U sjemenki ima glikozida
amigdalozida i encima emulzina, a u peteljkama (Cerasi sti-
pites) tanina i nekih tvari diuretičnog djelovanja, koje poma­
žu otapanje kamenaca iz bubrega i mjehura, a zaustavljaju i
proljev. Sadrži i male količine masti i bjelančevina, a iz kore
teče i jedna vrsta smole.

Bere se: Trešnja cvate u travnju i svibnju, a plod dozri­

jeva oko Ivanja. Trešnjini plodovi služe za hranu, a peteljke
plodova za lijek.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Uživanje tre­

šanja sprečava stvaranje plinova u crijevima, a time i dizanje
ošita prema srcu. Mogu ih jesti i šećeraši, jer im trešnjina
vrsta šećera ne škodi. Prijesne jačaju slabe i osvježuju iscrp­
ljene. Slatke trešnje dobro je da jedu ljudi sa slabijim želu­
cem, jer ga one ne podražuju odviše na jače lučenje, ne nadi­
maju, razrjeđuju njegov sadržaj, a veća količina tjera na sto­
licu.
Kisele trešnje treba da jedu melankoličan, jer ih one
aktiviraju i organe potiču na življu funkciju. U grozničavim
stanjima rashlađuje i snizuje temperaturu kompot od treša­
nja, i za takva je stanja njihova hranjivost dovoljna. Bezal­
koholni, sterilizirani sok trešanja jača srce i oboljele krvne
žile. Sok se pravi od zgnječenih trešanja, koje se ostave da
odstoje preko noći, a ujutro protisnu kroz lanenu krpu; na
čašu soka doda se pola čaše šećera u prahu, kore od cimeta i
nekoliko klinčića; sve se dobro smiješa i ostavi 4 dana na
suncu; zatim se ulije u boce koje se dobro začepe i naglavce

583
 okrenute spreme u pijesak u podrumskim prostorijama, gdje
se može sok godinama održati. Pije se 3 puta na dan po 1
čašica nakon jela, za jačanje srca.
Ako se trešnjinom rakijom izmasiraju umorni udovi, okri­
jepe se, a kad se ona uriba u vjeđe, ujutro, u podne i navečer
prije spavanja, vid se pojačava i održava dobrim.
Dobro oprane, osušene i sitno izrezane peteljke plodova
trešnje, kuhane u vodi ili mlijeku, dvije minute, procijede
se i piju kao čaj protiv upale bubrega, za otapanje bubrežnih
kamenaca i čišćenje mokraćnih putova, te za pospješenje obil­
nijeg mokrenja. To pomaže i kada ostala sredstva zataje. Jed­
no od najboljih sredstava protiv kamenaca bubrega i mo­
kraćnog mjehura jesu jezgre iz trešnjinih koštica. U tu svrhu
jedu se svježe, dnevno 2 puta po 6 komada, ili se od njih
pripremi tinktura, tako da se 3 dijela zdrobljenih jezgara
prelije s 12 dijelova vinjaka, ostavi da 14 dana stoji začep-
Ijeno, zatim ocijedi i pije 3 puta dnevno po 10 kapi na šeće­
ru, ili u malo vode, poslije jela. To koristi i muškarcima pro­
tiv impotencije. Za čaj se uzima 30 g ili puna šaka kratko izre­
zanih peteljaka na 1 1 vode, skuha i procijedi. Pije se 3 puta
na dan po šalica toplog nezašećernog čaja poslije jela.
Tegobe želuca nastale od prehladnog pića odstranjuje ra­
kija u kojoj su močene trešnje 21 dan. Pije se 3 puta dnevno
po jedna likerska šačica poslije jela.
Trešnjin čaj rastvara sluz u bronhima i olakšava iskašlja-
vanje. Protiv kašlja pomaže i smola koja curi iz zarezane kore
stabla: rastopi se u vinu i pije 3 puta dnevno po likerska
čašica nakon jela. Rastopi li se ta smola u vinskom octu, pa
time mažu šugava mjesta na koži, šuga ubrzo nestaje. Treš­
njin ocat odstranjuje prhut kad se njime maže tjeme.
Kad se na dno bačvice stavi iver ja od bilo kojeg drva i
na to sloj zgnječenih trešanja sa zdrobljenim košticama, i
tako sve do vrha bačvice, sve zalije vinom i ostavi stajati po­
kriveno 4— 5 dana, pa se vino ocijedi, to se pije 3 puta dnevno
po čašica poslije jela kao lijek protiv vodene bolesti, vrućice
i grozničavih stanja.

584
 TRGOK
Anacyclus officinalis — Compositae
L jek a rn ičk i naziv: Radix Py ret hr i

Nalazište: Raste u južnoj Evropi po buništima, uza zido­

ve, na kamenitim, zapuštenim i sjenovitim mjestima.
Opis: To je jednogodišnja biljka s pojedinačnom, oko
40 cm visokom stabljikom, iz koje izlazi više nepravilno po­
redanih, dlakavih listova. Ima oko 10— 20 na obodu bijelih,
a pri dnu crveno obojenih cvjetova, kraćih od promjera pre-
svođene plodnice žutozelene boje poput limuna. Korijen je
sličan mrkvi. Malokad je deblji, a na donjem mu kraju izlaze
sitni korjenčići. Izvana je smeđesiv, a iznutra žut ili smeđe-
žut. Ima odvratan miris što ujeda, a okus mu je oštar i pali,
izazivajući jako slinjenje. Cvjetovi tvore cvjetne glavice.

585
 Sadrži: mnogo ugljikohidrata, nešto mineralnih soli, gor­
ke tvari, piretrin, jedan alkaloid i nešto smole, eterično ulje,
masno ulje, santonin, inulin i tanin.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Bere se korijen, poznat

u ljekarni kao »Berthramov korijen« (Radix Pyrethri), i to
u jesen.

Pripremanje lijeka, promjena i djelovanje: Upotrebljava

se u obliku tinkture, kao jako podražajno sredstvo u slučaju
paralizi sličnih stanja, tvrdokornih groznica i reuma. U tom
slučaju uzima se 3 puta dnevno po 6— 10 kapi, poslije obroka.
Da prestane zubobolja, stavi se u šuplji zub, ili u uho na nje­
govoj strani, komadić korijena, ili se korijen žvače. Time se
brzo liječi i uzetost jezika. Korijen kuhan 10 min. u x/z 1 mje­
šavine od pola vode pola octa ili crnog vina pomaže protiv
reumatske zubobolje, a kuha li se u pola vode pola vina, daje
čaj od kojega se u slučaju uzetosti jezika piju dvije male ša­
lice u gutljajima u toku dana. To isto pomaže i kod moždane
kapi (apopleksije), suhih usta, probavnih smetnji, upornog
zatvora, te jača i m ivlju je. Klistir od uvarka korijena uspje­
šno odstranjuje crijevne nametnike, ublažuje grčeve i bolove,
a kao oblog liječi tvrde otekline. Protiv svih spomenutih bo­
lesti uzima se i tinktura od 75 g korijena, močenog u % 1
rakije 14 dana, i to ujutro i navečer po 15— 20 kapi na kocki
šećera. Kad se u šalicu čaja od koprive stavi za 2 vrška noža
praha od korijena i pije ujutro i navečer po 1 mala šalica,
liječi se zatvor i reuma.

586
 T R N I N A — CRNI TRN

Prunus spinosa L. Rosaceae

—

L jek a rn ičk i naziv: Flos, Fructus, Radix, cortex

P nm us spinosae

Nalazište: Raste po pašnjacima, sunčanim brežuljcima,

krčevinama, rubovima šuma ili kao živa ograda.

Opis: To je oko 2 m visoki grm, raširenih trnovitih gra­

na, punih kao snijeg bijelih cvjetića ugodna, mirisa, koji cvatu
od ožujka do kraja travnja. Mali listići svjetlozelene boje kop-
Ijasti su i na rubu nazubljeni. Plod je okrugla, tamnomodra

587
koštunjava boba promjera oko 1 cm, trpka i kiselog okusa.
Jede se tek nakon mraza.

Sadrži: U kori i plodu ima mnogo tanina i gorkih tvari,

u sjemenu cijanogenetskih heterozida, od kojih potječe gor-
kost, te benzaldehida, u stabljici i lišću kalija, kalcija i fla-
vonskih heterozida, a u plodu pektina, jabučne i cijanovo-
dične kiseline, te vitamina C.

Bere se: Cvijet u doba cvatnje, od ožujka do kraja trav­

nja, plod u jesen kad ga mraz ofuri, a korijen u proljeće i
jesen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj od tmine,

koji jača i čisti krv, osobito u slučaju kožnih bolesti, bolesti
pluća i dišnih organa, priprema se tako da se 1 velika žlica
osušenog ili 7 velikih žlica svježeg cvijeta prelije s 2,5 dl klju­
čale vode, prokuha 1 min. i poklopljeno ostavi da stoji 10 min.,
pa se procijedi. Pije se 3— 4 dana po 1 šalica dnevno, i to sa­
mo po gutljaj svaki sat.
Ako taj procijeđeni čaj ponovo prokuhamo s 1 velikom
žlicom meda, liječi od upale pluća i bronhija, omekšava sluz
i olakšava iskašljavanje. Piju se 2— 3 šalice dnevno, svakih
pol sata po 1 velika žlica. Protiv osipa daje se djeci po 1 šalica
toga čaja dnevno, razdijeljena u 4 obroka. Duže od 4 dana
ne smije se piti.
Protiv pretjerane debljine koristi čaj od po 6 g cvijeta tr-
nine i preslice (Equisetum arvense) prokuhanog samo 5 min.
u V 2 vode. Piju se dnevno 2— 3 šalice u toku 3— 4 tjedna.
Još bolje djeluje protiv pretjerane debljine ovaj čaj: 1 ve­
lika žlica meda zakuha se s 2,5 dl vode pa se to, još dok klju­
ča, prelije preko mješavine od po 5 g cvijeta tmine, ružma­
rina (Rosmarinus officinalis), krkavine (Rhamnus frangula),
kadulje (Salvia officinalis) i 2 g pelina (Artemisia absinthium),
zatim se ostavi da poklopljeno stoji 20— 25 min. i nakon toga
procijedi. Piju se 1— 2 šalice dnevno, u toku 4 tjedna. Za istu
svrhu služi i čaj od jednakih dijelova trnine, rabarbare
(Rheum officinale) i preslice. Piju se 2— 3 šalice dnevno.
Cvijet tmine, pomiješan s jednakom količinom prask-
vinca (Polygonum persicaria) i polovicom od te količine pe­

588
lina liječi od grčeva, trbuha i loše stolice. Zreli plodovi liječe
od grčeva i slabosti želuca, te od unutarnjih krvarenja zbog
kamenaca u bubrezima ili mokraćnom mjehuru.
Protiv žutice treba 5 g stucane nutarnje kore korijena, ili
50 g svježe, kuhati u 2,5 dl bijelog vina dok se ne ukuha za
trećinu. To se pije u 3 obroka: ujutro natašte, pred ručak i
prije večere.
U crnom vinu kuhane bobe liječe od dizenterije, a mo-
čene u vinu ili konjaku 10 dana liječe od bolesti bubrega i
mokraćnog mjehura. Protiv dizenterije djelotvoran je i odvar
od 25 g mladica s cvijetom, koje se preliju 1 1 ključale vode i.
nakon 15 min. procijede. Pije se 4— 5 puta dnevno, svaka 4
sata po 1 šalica.
Rakija ispečena od boba tm ine jača želudac i probavne
organe. Pije se po 1 mala čašica dnevno, natašte, tjedan dana.
Prašak od samljevenih suhih cvjetova uklanja bolove oko
srca i pritisak oko jetre. Uzima se, koliko stane na vršak noža,
ujutro i navečer, pol sata prije jela.

589
 T R O S K O T

Polygonum aviculare L. Polygonaceae —

Ljekarnički naziv: Poly goni herb a

Nalazište: Raste kao korov po ugaženim mjestima uz ce­

ste i putove, po jarugama uz oranice, uz seljačka dvorišta i
kuće, nogostupe, pruge, po ruševinama.

Opis: To je jednogodišnja, niska, ležeća, zeljasta, oko 15

cm dugačka stabljika, sitnih, eliptičnokopljastih, modrozele-
nih listova ravnog ruba, koji bez peteljke sjede na stabljici.

590
' . ,
'

Opora je okusa. Cvjetovi su bijeli, na rubu svjetloružičasti, a

< stoje na kratkoj peteljci u lisnim pazušcima, tvoreći kitice ođ
po 2— 5 cvjetića.

Sadrži: oko 4% tanina, flavonski heterozid, oko 90% mg

vitamina C, vosak, sluz, smolu, šećer i silikate.

Bere se: u proljeće, i to lišće i mladi vršci stabljika, a

cvate od srpnja do rujna.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: Troskot ra­

stvara, steže i čisti, pa zato liječi od kamenaca mokraćnih or­
gana, čireva želuca i crijeva, šećerne bolesti, padavice, krva­
vog proljeva i regulira krvotok. U liječenju od pijeska, kame­
naca i grčeva mokraćnih organa troskot je nenadmašiv.
Za liječenje od bronhitisa, bolesti pluća, jetre i bubrega
dobar je ovaj čaj: 1 velika žlica mješavine od jednakih dije­
lova troskota, borovice (Juniperus communis) i pelina (Arte­
misia absinthium) prelije se s 2,5 dl ključale vode i nakon 10
min. procijedi. Pije se u gutljajima u toku dana. Protiv želu­
čanog čira, osobito ako krvari, dobro je 3 velike žlice lišća
troskota kuhati u 2,5 dl vode i 2,5 dl crnog vina. P ije se u
gutljajima u toku dana. Dobar lijek za zaustavljanje želuča­
nog krvarenja i protiv krvavog proljeva priprema se tako
da se 30— 40 g troskota kuha u 7,5 dl bijelog vina. Pije se
svaki sat po 1 velika žlica, a kad navali krv, popije se 1 mala
šalica.
U slučaju kamenaca bubrega ili mokraćnog mjehura do­
bro je 15 g lišća troskota preliti s 2,5 dl ključalog vina. Po­
pije li se to, grčevi odmah popuštaju. I tegobe od pretova­
rena želuca prolaze popije li se 1 šalica toplog čaja od tro­
skota.
Mješavina od 20 g troskota, 10 g zdrobljenih smrekovih
boba i 5 g pelina moči se 12 sati u Vu 1 crnog vina i % 1 vode,
zatim se kuha 5 min., poklopi i nakon 10 min. procijedi. Pije
se 1— 2 šalice u gutljajima u toku dana, radi izlučivanja pi­
jeska i kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura, zaustavlja­
nja krvarenja iz pluća, želuca i crijeva, oporavljan ja jetre i
slezene, liječenja od bijelog cvijeta. Taj čaj treba piti 8— 10
tjedana.

591
 Za stimuliranje mokrenja dobro je 3 velike žlice mješa­
vine od po 20 g troskota, trave zubače (Cynodon dactylon),
breze (Betula alba), preslice (Equisetum arvense) i peteljki
višanja (Prunus cerasus) kuhati 10 min, u Vz 1 vode i nakon
3 sata procijediti. Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela.
Za istu svrhu služi i čaj k oji se priprema tako da se 3 velike
žlice mješavine od po 50 g troskota i preslice kuhaju u Vs 1
vode i nakon 3 sata procijede. Pije se po 1 šalica prije jela.
Protiv prejake i preduge menstruacije treba 2 velike žlice
mješavine od po 30 g troskota i pastirske torbice (Capsella
bursa pastoris) i 40 g imele (Viscum album) kuhati 15 min.
u 4 dl vode i nakon 4 sata procijediti. Pije se 1 šalica ujutro,
a druga navečer prije jela.
Pojavi li se krv u mokraći, dobro je, 3 velike žlice m je­
šavine od po 20 g troskota i lista koprive (Urtica dioicae) i po
30 g lista borovnice (Vaccinium Myrtillus) i rizoma vodene pe-
runike (Iris pseudacorus) kuhati u 1k 1 vode i poslije 3 sata
procijediti. Pije se triput dnevno po 1 šalica prije jela. Protiv
bijelog cvijeta 2 velike žlice mješavine od po 25 g troskota,
koprive, kamilice (Flores chamomillae) i stolisnika (Achillea
m illefolia) kuhaju se 5 min. u 4 dl vode; nakon 3 sata to se
procijedi, a pije se po 1 šalica ujutro i navečer prije jela.

592
 T R P U T A C

Plant ago lanceolata L. P. Plant aginaceae —

Ljekarnički naziv: H erba Plantaginis

Nalazište: Postoje tri vrste trpuca: sa širokim okruglim,

malim okruglim i sabljastim lišćem. Obje vrste s okruglim
lišćem rastu uz putove, staze, plotove, uz kuće i po seoskim
dvorištima, a ona s dugim, sabljastim lišćem po livadama i
pašnjacima. Sve su tri vrste ljekovite, neotrovne i neškodljive.

Opis: Listovi izlaze u obliku rozete pri dnu 7— 20 cm duge

stabljike, koja se ne grana nego završava zbijenim cvatom

38 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 593

prijavobijele do blijedoružičaste boje, sitnih cvjetića u obliku
malih klasova. Dvije vrste imaju listove jajasto eliptične, na
dosta dugim peteljkama, a treća sabljaste, uske i duge listove
s kratkim peteljkama. Trputac ima kratak i debeo podanak.

Sadrži: U cijeloj biljci ima heterozida aukubozida i enci-

ma invertaze, tirozinaze i koagulaze, te emulzina. U lišću ima
još oko 4% tanina, pektina, vitamina C, limunove kiseline, sa-
ponozida, litoncida, gorke tvari, soli, željeza, kalija, kalcija,
natrija i kremične kiseline. U sjemenu ima sluzi, masnog ulja,
bjelančevine i glikozida.

Bere se: dokle god biljka cvate, a korijen se vadi cijelu

godinu. Cvate od travnja do listopada. Suši se u hladu, da
zadrži prirodnu boju. Za lijek se najviše upotrebljava lišće, i
to: od široke vrste za rane i obloge, a od uske, sabljaste, pro­
tiv plućnih unutarnjih i ženskih bolesti. Ponekad se skuplja i
korijen, pa i sjeme. Trputac je vrlo djelotvoran u liječenju od
plućne tuberkuloze.

Svježe izgnječeno lišće služi kao oblog koji se stavlja na

mjesto uboda zmije i kukca, na vruće otekline i rane koje te­
ško zarašćuju. Sluzav i ljep ljiv sok od svježe izgnječena lišća,
nakapan na ranu, zaustavlja krvarenje i ubrzava zarastanje;
sprečava upalu i ublažuje bol. Oblog od lišća hladi noge na­
kon duga i napornog hoda.

Protiv vlažnog lišaja treba 2— 3 put dnevno mazati kožu

mješavinom od 2— 3 velike žlice soka zgnječena lišća, 1 velike
žlice meda i 2 velike žlice kozjeg mlijeka. Dobro je kožu prati
odvarom koji se dobiva tako da se 1 dkg suhog lišća popari
s l i ključale vode i zatim ostavi da poklopljeno stoji 1 sat.
Uz to treba liš a j. svaku večer namazati čistim maslinovim
uljem i posuti prahom od istucane ilovače.

Dobro je dnevno uzeti 2— 3 velike žlice svježe istisnuta

soka radi liječenja od katara dušnika, pluća i crijeva, tuber­
kuloznih krvarenja iz pluća i dušnika, proljeva, žgaravice, žu­
tice, povratne groznice, bolesti jetre i maternice i od bijelog
cvijeta. Mažu li se tim sokom dojke, mlijeko d ojilji neće pre­
sušiti. Isti sok služi za grgljanje, ispiranje usne šupljine i tr-

594
ljanje upaljenih zubnih desni, a zgnječeno lišće za oblaganje
iščašenih udova.
Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica lišća kuha u 2 — 3
dl vode 2— 6 min. i zatim procijedi. Pije se 2— 3 put dnevno
po 1 šalica nakon jela.
Odličan sok dobiva se ako se 200 g lišća trpuca, 100 g vr­
šaka velike koprive (Urtica dioica), 100 g maslačka (Taraxa­
cum officinale) i 10 0 g stolisnika (Achillea millefolium) izgnje­
či, istisne i kroz čistu lanenu krpu procijedi, zatim prokuha
uz skidanje nečistoće koja se skuplja na površini; dobivenom
soku dodaju se 2 — 3 velike žlice meda, pa se to ponovo kuha
dok se ne zgusne tako da se počnu vući niti. Ohlađen sok
sprema se u boce, a da se nebi kvario, doda se svakoj boci
čašica rakije. Prije upotrebe pomiješa se s polovicom količi­
ne tople vode.
Djelotvoran je čaj koji se priprema tako da se 30 g suhog
lišća moči 1 2 sati u 1/s 1 vode, zatim kuha 10 min. s 2 velike
žlice meda, pa pošto poklopljeno odstoji 20 min., procijedi
se. Pije se 1 šalica natašte, i još 1— 2 šalice u toku dana, svaki
sat po 1 velika žlica, kao lijek protiv svih unutarnjih bolesti,
groznice, krvavog mokrenja, slabosti mjehura, promuklosti,
kašlja i plućnih bolesti. Taj je čaj dobro piti u isto vrijem e
kad se odvarom od trpuca ispiru gnojne rane. Samo suho lišće
trpuca, kuhano u vinu, liječi od groznice.
Protiv proljeva pije se, 3— 4 puta dnevno, čašica cm og
vina u koju se stavi na vršku noža praha od istucanog sje­
mena trpuca.
Protiv zubobolje djelotvorno je dobro opran, očišćen i du­
goljasto izrezan korijen pažljivo staviti u uho na strani bo­
lesnog zuba.
Čaj od sabljastog trpuca pomiješanog s jednakim dijelo­
vima plućnjaka (Pulmonaria officinalis), kadulje (Salvia o ffi­
cinalis) i kičice (Erythraea centaurium) čisti krv u proljeće.
Doda li se tom čaju još i pelina, dobiva se odličan čaj za
želudac. Ako mjesto pelina dodamo 1— 2 velike žlice meda na
1 šalicu čaja, dobivamo lijek protiv grlobolje, kašlja, promu­
klosti, hemoroida i slabosti mokraćnog mjehura. Nezamjen­
ljiv je lijek za slabe, prsobolne i tuberkulozne sirup od sa­
bljastog trpuca.

595
 Žvakanje svježih sjemenki ublažuje teški proljev ili ko-
lerinu, a ako se žvače triput po 1 kavska žličica dnevno suhih
sjemenki, zaustavlja se krvarenje iz mokraćnog mjehura.
Ulje od velikog trpuca upotrebljava se protiv svrbeža ko­
že i otrovnih životinjskih uboda, i to u obliku obloga. Stavi
li se, prema potrebi, do 5 kapi toga ulja na vatu, a vata u
uho, prestaje zubobolja i bolovi u uhu.

596
 VELEBILJE

Atropa belladonna L. Solanaceae

—

Ljekarnički naziv: Belladonnae folium , radix

Nalazište: Raste po planinskim šumama, vlažnim, vapne­

nastim, pustim kamenjarima i krčevinama.

Opis: To je oko 1 m visoka, razgranata, uspravna stablji­

ka, s eliptičnim ili dugoljasto jajolikim zašiljenim listovima
kratkih peteljki. Iz pazušaca listova izlaze zvonoliki, smeđe-
-Ijubičasti cvjetovi na isto tako kratkim peteljkama. Plod su
u početku zelene, a kada dozru, sjajne tamno Ijubičasto-crne
bobe, pune ljubičastog soka, u kome se nalaze sjemenke.

597
 Sadrži: U biljci ima jakih otrova: oko 0,40% alkaloida, i *
to atropina, hiosciamina, skopolamina, oscina, ekgonina, jan-
tam e kiseline, asparagina, holina, fitosterina, nitrata, metile-
skulina i dioksikumarina, a zatim nešto minerala, klorofila i
smole.

Bere se: Za lijek služi cijela biljka, koja se bere bez ko­
rijena za vrijem e cvatnje i dozrijevanja ploda. Suši se brzo,
ali ne iznad 30 °C. Treba paziti da lišće ne promijeni boju. K o­
rijen se vadi u kasnu jesen ili u rano proljeće, opere od zemlje,
izreže i suši na suncu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Lišće se upo­

trebljava za izradu tinkture, sirupa, ekstrakta, pilula i praška.
Prašak se uzima na vrhu žepnog nožića, jedanput dnevno 4
dana, pa nakon prekida od 4 dana opet 4 dana, itd. Liječi od
bronhijalne astme, hripavca, neuralgije, umiruje grčeve žuč­
nog i mokraćnog mjehura, crijeva, mokraćne cijevi, pomaže
protiv epilepsije, parkinsonizma, neuroza, noćnog znojenja
tuberkuloznih, a djeluje i kao protuotrov u slučaju otrovanja
morfinom, pilokarpinom i muscarinom.
Znaci su trovanja velebiljem ovi: 20— 30 min. nakon uzi­
manja suše se usta i grlo, javlja se promuklost, neizdrživa žeđ,
osjećaj gađenja i povraćanje (koje može biti spasonosno), za­
tim ukočen pogled, jako raširene zjenice, neosjetljivost — pa
i smrt. To sve uzrokuju atropin i hiosciamin. Zato se lijekovi
od velebilja nipošto ne smiju uzimati bez nadzora liječnika!
Preparati od velebilja mogu se upotrebljavati u liječni­
čkim propisom određenoj dozi, osim u slučaju spomenutih bo­
lesti, također i protiv bolova u trbuhu, žgaravice, rana u že­
lucu, dvanaesniku itd.
Tinktura od velebilja, pripremljena homeopatski, poma­
že protiv hripavca. Liječenje počinje najmanjom dozom: sva­
ka 2— 3 sata po 1 kap u 2,5 dl vode, od čega se tri četvrtine
proliju, a samo se četvrtina dade djetetu do godine dana. Po­
slije prve godine daje se za svaku godinu po kap više, tj., u
drugoj godini 2 kapi, u trećoj 3 itd. do osme godine.
Ponovo upozoravam da ovu i slične biljke, kao i njihove
pripravke, treba uzimati isključivo sa znanjem i pod kontro-

598
lom.liječnika. Uz to, najbolje je da te lijekove izradi ljekar­
nik. Ako uopće takve biljke unosim u ovu knjigu, to je zbog
toga što, prema medicinskom stajalištu, i otrovi veoma jakog
djelovanja mogu biti spasonosni ako su u rakama stručnih
osoba, koje poznaju njihove mogućnosti. To su naravno li­
ječnik i ljekarnik po čijim se odredbama i pod čijom kontro­
lom lijek može uzimati. Ne treba zaboraviti da ljudi, koji bo­
luju od glaukoma, uopće ne smiju uzimati preparate od ve­
lebilja. To je, uostalom, također poznato liječniku, koji će bo­
lesnika upozoriti i savjetovati.

599
 VERBEMA DIVLJA

Verbena officin alis L. — Verbenaceae

L jek a rn ičk i naziv: Verbenae herba

Nalazište: Raste na zapuštenim mjestima, kraj putova,

po jarcima, suhim livadama, pašnjacima i svijetlim šumama.

Opis: To je zeljasta, 30— 70 cm visoka biljka, četvorougla-

te, uspravne, na gornjem dijelu razgranate stabljike. Perasti,
nasuprotni listovi dugoljasti su, grubo dlakavi, na vrhu šiljati,
narovašeni ili pilasti. Donje je lišće veće, stoji Ha peteljci, a
gornje sitnije i priraslo 112 stabljiku. Cvjetovi su sitni, blije-

600
doružičasto-ljubičasti zvončići, smješteni u obliku klasova na
vrhu grančica. Biljka je gorka okusa. Ne smijemo je zami­
jeniti s mirisavom verbenom, koja ima sasvim drukčiju pri­
mjenu.

Sadrži: heterozid verbenozid, gorke tvari, tanin, sluz, ete­

rično ulje i neki još nepoznati alkaloid.

Bere se: lišće i cvjetni vrhovi u lipnju, prije nego što se

biljka potpuno rascvjeta. Suši se odmah da ne izgubi boju.
Cvate od lipnja do listopada. Upotrebljava se čitava mlada
biljka s cvjetovima. Sušena biljka ima slabije djelovanje.
Trudnice je ne smiju uzimati, naročito svježu, jer može iza­
zvati pobačaj.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Oblozi od ver-

bene pomažu protiv neuralgije, osobito ako je napadnut živac
trigeminus, pa protiv migrene, obične glavobolje, bolova u
križima, prostrela, rana, uboja od pada ili udarca, bolova u
uhu, bolova izazvanih upalom trbušne maramice, protiv ži-
ganja od žučnih i bubrežnih kamenaca.
Za oblog treba 30— 50 g biljke kuhati u 1 1 vode, ili istu
količinu stučenog lišća namočiti u l i octa, ili 4 velike žlice
sitno izrezane verbene, 1 veliku žlicu lanenog sjemena (Se­
men lini) i 1 veliku žlicu stučenog sjemena grčke djeteline
(Trigonella foenum graecum) popariti s l i ključale vode i na­
kon 4 sata procijediti. Dobro je, za istu svrhu, 2 velike žlice
verbene kuhati 2— 3 min. u 1h 1 vode, ili sa još 2 velike žlice
lanena sjemena u Va 1 mlijeka.
Verbena jača živce, liječi od nervoze, neurastenije, ne­
sanice. Za tu svrhu treba 1 kavsku žličicu cvijeta verbene pre­
liti s 2 dl ključale vode i nakon 5 min. procijediti. Pije se tri­
put dnevno, prije jela.
Ćaj od 4 velike žlice verbene, kuhane u 2,5 dl vina i 2,5 dl
vode, ili u samom vinu (Vs 1), čisti jetru, bubrege, slezenu,
liječi od vodene bolesti, hripavca, pomaže protiv teškog di­
sanja. Pije se triput dnevno po 1 mala šalica prije jela. Ako
se taj čaj pije svaki sat po gutljaj, snizuje temperaturu; dje­
luje još jače nego kinin, pa se upotrebljava protiv groznice.
Taj čaj pomaže i onda kad - se, kod bolesti mokraćnog m je­
hura, pojavi krv u mokraći.

601
 Dobro je u 1 1 bijelog vina močiti 30 dana 5 velikih žlica
usitnjene biljke, pa zatim otfiltrirati. Pije se 4— 5 puta dnevno
po 1 čašica radi čišćenja tjelesnih sokova i krvi, liječenja od
žutice i kamenaca žučnog mjehura i bubrega. Od istih bolesti
liječi i prašak od osušene biljke. Uzima se dvaput dnevno, ko­
liko stane na vršak noža.
Korijen verbene, kuhan u mješavini od pola vode i pola
vina, liječi od vodene bolesti. Piju se 3— 4 male šalice dnevno.
Protiv upale grla i usne šupljine treba 1 veliku žlicu usit­
njene biljke preliti s 2 dl ključale vode i nakon 1 sat procije­
diti. Pije se triput dnevno po 1 čaša, prije jela. Ako se tim
uvarkom namažu sljepoočnice i čelo, ublažuje se jaka glavo­
bolja, a dojiljama se povećava mliječnost, ako piju triput
dnevno po 1 čašu toga napitka prije jela.
Kad se verbena stavi na kožu ona pocrveni jer verbena
privlači krv.

602
 V I D A C

Euphrasia officinalis L. Scrophulariaceae

—

Ljekarnički naziv: H erba euphrasiae

Nalazište: Raste po livadama, svijetlim šumama, suhim

obroncima, uz putove i pmge.

Opis: To je sitna, jednogodišnja, zeljasta biljka, nježne,

oko 15 cm visoke, u gornjem dijelu u obliku piramide razgra­
nate stabljike, ponekad mekano dlakave. Sjedeći su listovi
tamnozeleni, jajasto kopljasti, po rubu nazubljeni. Dvousnati,
rijetki cvjetovi bijeli su ili bljedožuti, sa crvenkastom ili cr-
veno-ljubičastom m rljom na gornjoj usni, a tvore klasu slične

603
cvatove u pazušcima najviših listova. Ta biljka živi kao po-
lunametnik na drugom bilju, iz kojega siše hranjive tvari. Ne­
ma mirisa. Okusa je gorkog.

Sadrži: oko 15% eteričnog ulja, nešto masnog ulja, smole

i voska, 5% galotanina, gorke tvari, modrozelenu boju, hete-
rozid aucubozid i neku smolasta tvar kojoj se pripisuje lje­
kovitost.

Bere se: Cvate od srpnja do listopada, kad se i bere. Upo­

trebljava se najčešće lišće, a ponekad i cijela biljka.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Vidac ublažuje
upalu i lučenje sluznice u nosu, grlu, želucu, crijevima i očima,
pa se upotrebljava protiv upale očiju, blepharitisa i konjunkti-
vitisa. Svojom gorkošću potiče lučenje želučanih sokova i olak­
šava probavu, a pomiješan s cm im trnom (Prunus spinosa)
regulira stolicu i liječi od žutice.
Za ispiranje nosa kod kihavice treba 2 velike žlice biljke
popariti s 2 dl ključale vode, ostaviti poklopljeno preko noći
i sutradan procijediti. Istodobno se pripremi mast tako da se
pomiješa 5 g alkoholature od videa, 2 kapi ulja do kamilice,
5 g letnolina i 15 g bijelog vaselina. Tom se mašću 5— 6 puta
dnevno mažu nosnice iznutra.
Tinktura se pravi od 1 dijela biljke i 10 dijelova alkohola.
Pošto se moči 14 dana, otfiltrira se. Uzima se dvaput dnevno
po 20— 30 kapi u vodi protiv glavobolje i bolova u uhu.
Čaj od 1 kavske žličice osušenog lišća, kuhanog ili popa-
renog s 2,5 dl ključale vode, jača vid i čisti oči. Tim se čajem,
mlakim, ispiru oči triput dnevno. Još je bolje dodati čaju
nešto pelina (Artemisia absinthium) i komorača (Fructus foeni-
culi). Oblozi od istog čaja upotrebljavaju se u slučaju gnojne
upale očiju. Navečer, prije spavanja, na svako se oko stavi
četvorostruko složena, u mlaki čaj namočena krpica, oči se
dobro oviju pa se oblog ostavi preko noći. Skine se ujutro, pol
sata prije ustajanja. Dobro je istodobno nekoliko dana uzimati
u juhi ili s vodom suhi prašak od biljke, na vrhu noža.
Čaj od videa koristan je protiv bronhitisa, promuklosti i
upale grla.
Ako se 1 kavska žličica lišća moči pol sata u 2,5 dl klju­
čale vode, procijedi i ohladi, pije se kao hladni napitak.

604
 VODOPIJA

Cichorium intybus L. Compositae

—

Ljekarnički naziv: Cichorii radix, herba

Nalazište: Raste svuda kao korov, kraj staza i putova, po

pašnjacima, livadama i ratovim a šuma. Ponegdje se i uzgaja.

Opis: To je trajna zeljasta biljka, oko 1 m visoka, uglate

stabljike, pune gorkoga mliječnog soka. Korijen je valjkasto
vretenast, izvana taman, iznutra bijel. Stabljika je uspravna,
vrlo tvrda, u gornjem dijelu razgranala, pokrivena — kao i

605
listovi — kratkim dlakama. Prizemni listovi tvore rozetu, ve­
liki su, dugi i nazubljeni, a oni na stabljici dugoljasto su kop-
Ijasti i kraći. Cvjetovi su obično svjetlomodri, ali ima pone­
kad ružičastih ili bijelih. Lijepi su, jezičastih latica, a stoje
u pazušcima listova, gdjekada po više njih zajedno.

Sadrži: cikorietol, inulin i druge derivate voćnog šećera,

oko 25% pektina, željezo, kalcij, kalij i natrij. Korijen, u su­
hom stanju, sadrži još intybin, fruktozu, pentosan i mast.

Bere se: Cvate od srpnja do rujna; korijen se sabire u

jesen i rano proljeće, kad je najdeblji, a nadzemna biljka, list
i cvijet, ljeti. Najviše ljekovitih tvari ima korijen u jesen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Zahvaljujući

svojoj gorkosti, vodopija liječi probavne organe, jača tek, po­
boljšava probavu i izlučivanje žuči i mokraću, pomaže u slu­
čaju gihta i razdražljivosti »žučljivih« bolesnika. »Franckova«
je cikorija korijen vodopije, ispržen i samljeven, pomiješan s
polisaharidom inulinom, koji u organizmu hidrolizira u le-
vulozu, fruktozu ili voćni šećer, pa kako nema škroba, služi
kao hrana za diabetičare, kao i sve biljke iz obitelji glavočika
(Compositae), među koje pripada i vrtna salata endivija. Vo­
dopija se kuha i kao povrće, a cikoriju zovu i »sirotinjska
kava«.
Protiv kroničnog katara želuca dobro je, navečer, 3 ve­
like žlice mješavine od po 20 g korijena vodopije, trave ive
(Teucrium montanum), lista stolisnika (Achillea millefolium),
timijana (Thymus serpyllum) i oraha (Juglans regia) popariti
s Vs 1 ključale vode, poklopiti i ostaviti da stoji cijelu noć,
a sutradan procijediti. P ije se nezaslađeno, mjesto vode.

Protiv tvrdokornog katara crijeva i nedostatka teka treba

uzeti 50 g trave ive, po 20 g korijena vodopije i lista stolisnika
i 10 g tetrljana (Marubium vulgare). Čaj se priprema i upo­
trebljava kao prethodni.
Žučne putove čisti čaj od mješavine od po 40 g korijena
vodopije i maslačka (Taraxacum officinale), a po 10 g trave
ive i pitome metvice (Mentha piperita). Priprema se i pije
kao i oba prethodna.

606
 Za bolju probavu treba 2 velike žlice mješavine od po
25 g korijena vodopije, maslačka i iđirota (Acorus calamus),
15 g trave ive i po 5 g aniša (Fructus anisi) i komorača
(Fructus foeniculi) popariti s 3 dl ključale vode, i to navečer,
pa poklopljeno ostaviti preko noći i ujutro procijediti. Pije
se nezaslađeno ujutro natašte i navečer prije jela.
Čaj od vodopije sprečava nakupljanje sluzi i pritisak u
želucu, čisti krv, jetra, slezenu i bubrege: potiče izlučivanje
štetnih tvari iz tijela putem mokraće. U tu svrhu treba 1 kav-
sku žličicu biljke popariti s 2,5 dl ključale vode i nakon 10 min.
procijediti. Pije se 2— 3 dana ujutro natašte i navečer prije
spavanja po 1 šalica.
U slučaju neraspoloženja i razdražljivosti, protiv žutice i
žučnih kamenaca, naglog trzanja iza sna, pije se po 1 šalica
tog čaja prije spavanja, a u slučaju noćnog buđenja po
gutljaj. Kod unutarnjih upala stavljaju se na odgovarajuća
mjesta oblozi od poparenog lišća vodopije, ovijenog mara­
mom, i to 2— 3 puta dnevno. Sok iscijeđen iz svježe biljke ili
korijena, a isto tako i svježa salata od vodopije, čiste krv i
sprečavaju zastoj u jetri. Zašećereni korijen daje se djeci pro­
tiv glista. Tri do četiri velike žlice svježe istisnutog soka ko­
rijena u 1 šalici mlijeka uzimaju se svaki dan u toku 4— 6
tjedna protiv žutice, slabokrvnosti, teškoća s mokraćnim or­
ganima i smetnji pri izmjeni tvari. I bacanje krvi zaustavlja
vodopijin sok. Korijen kuhan u vodi s jednakom količinom
maslačka i malo komorača djeluje još jače.
Šaku lišća i šaku usitnjenog korijena stavimo u staklen­
ku od 1 1 i prelijemo 60 postotnim čistim alkoholom ili ko­
njakom, dobro začepimo i ostavimo da stoji na suncu ili na
toplom mjestu 6— 8 tjedana uz svakodnevno mućkanje. Tako
dobivamo djelotvorno sredstvo za masažu uzetih udova. Do­
bro je i piti 2— 3 puta dnevno po 20— 30 kapi protiv svih na­
vedenih bolesti. Ako se dio pomiješa s jednakim dijelovima
ulja od matičnjaka (Melissae officinalis) i rute (Ruta graveo-
lens), služi također za masažu kod uzetosti, i još je efikasnije.
Protiv svih spomenutih bolesti koristi i čaj koji se pri­
prema tako da se 15 g lišća i cvijeta popari s 2,5 dl ključale
vode i nakon 10 min. procijedi. Piju se po 2 šalice dnevno,
jedna ujutro natašte, a druga navečer, prije spavanja.

607
 U slučaju upale porebrice, slijepog crijeva ili nahlade do­
njeg dijela tijela dobro je popariti lišće i cvijet vrućim Yin-
skim octom i vrlo topli oblog od toga priviti na bolno mjesto.
Protiv grčeva jetre i žučnog mjehura treba 5— 6 g lišća
popariti s 2,5 dl ključale vode, ili u njoj kuhati 5 min. Pije
se dvaput dnevno po 1 šalica.

608
 VRATIĆ

Tanacetum vulgare L. Compositae —

Ljekarničk i naziv: Tanaceti vulgaris herba, f lores

Nalazište: Raste u skupinama uz putove, ceste, poljske

staze, rijeke, potoke i na vlažnim mjestima.

Opis: To je trajna, bujna, zeljasta, oko 1 m visoka, ravna,

razgranata stabljika s dvostruko perastim, tamnozelenim li­
stovima. Zlatnožuti cvijet, sličan dugmeta, tvori granje ili šti-
tac na vrhu stabljike. Ugodna je aromatskog mirisa i gorka
okusa.

39 Zlatn a k n jiga lje k o v ito g b ilja 609

 Sadrži; /jabučnu i još neke organske kiseline, gorku tvar
tanacetin, 115% eteričnog ulja tanacetona, koji je ljekovit ali
i otrovan, tanin, smolu, vosak, gumu i borneol. Tanacetona
ima najvišeg u cvijetu.

lere se: Cvate ođ/srpnja do rujnSrrkad~se'i bere. ^upo­

trebij avanse list i f cvijet gornjeg dijela biljke, te| sjeme^ Svi
su dijelovi biljte~otrovni, osobito cvijet.

Pripremanje lijeka, primjena i djelpxgnJeyCaj od lišća i

cvjetova grije, jača i aktivira želudac.fSpecMčno je sredstvo
za čišćenje od okruglih glista i oksiurap* Treba paziti na dozu,
je r veća količina lijeka, izaziva povraćanje^proljev i pobačaj.
Zbog tujona što ga sadrži biljka m oža'već u malim količi­
nama biti opasna. Izaziva konvulzije. (Zbog togaTse~^j lijek
nipošto ne smije uzimati bez kontrole^ liječnifeu"-— __

Protiv oksiura treba 10 g b iljk fp o p a riti sa 1,5 dl ključale

■^vode i)ostaviti^fe^ge ohladir-Jada^se daje klizma. Prethdfino
treba crijevo mlakom vodonjf^ ispm t^ (klistirati), J^teJj: tada
uštrcati lijek protiv glista. D ooto je također, 1 ireliku5)žlicu
mješavine od po 10 g kamilice, lišća sene ( C a s s i a ) cvi­
jeta vratića i 60 g pelina (Artemisia absinthium) kuhati^TnilIP‘>
u 2,5 dl vode, ostaviti da to poklopljeno stoji 15 min. pa pro­
cijediti, Pije se ujutro i navgčgr po pol šalice.

ia upotrebljava se protiv bubrežnih bo-

“rSume, ženskih bolestiTTeskogniol

redovno ni u većoj^količini^
je r može trovati^živčani sisteroV>To je takođi
fera\ kako' opasno i^trovno^Jredstvo
lijek, ako se^rim jenjuje/u homeopatšioj dozi
Obično se uzme 1vžlica4jžćg~ s <Cvij etom i namoči u Vs 1
vode (ne kuhati!), a nakon 12 satiisf procijedi. Odrasli mogu,
piti svaki safipo^l^veliku žlicu
^ _ C a j jc*d~wjetoYar<rMazuje^groznicu^
lazuje groznim umiruje kad* t e p i j e
/mlak £/s^mlijeko:
_ y .... —___ lunova soka\Kuha li se lišće s
pvijetoviiiia u vinu, |se lijek protiv grčevaTželuca, oma-
glice, histerije i reume. iste svrhe dobro je u 7,5 dl bijelog

610
vina uz češće mućkanje, 24 sata močiti 75 g vratića. Uzima
se svaka 2 sata 1 velika žlica.
Cvijet se može osušiti i u obliku praha — u dozi od 2— 3
g dnevno — uzimati u mlijeku, vinu ili pekmezu.
Ulja od vratića (Oleum tanaceti) uzimaju se 3— 4 kapi na
šećeru protiv trbušnih grčeva i glista. To ulje služi također
za mazanje reumatičnih mjesta.
Svježi sok od vratića uzima se također u dozi od 3— 4 kapi
na šećeru, dvaput dnevno.
I od sjemena vratića može se pripremiti čaj, ako se 4— 5 g
sjemena kuha 4 min. u 1 dl vode. Sjem e se može samljeti i u
prašak, od kojega se uzimaju 2 — 4 g s pekmezom. Čaj pijemo
jedanput dnevno po 1 šalicu, a prašak dvaput dnevno, koliko
stane na vrh noža.

611
 V R B A BIJELA

Satix alba L. —Salicaceae

Ljekarnički naziv: Salicis cortex

Nalazište: Raste kraj rijeka i potoka, na vlažnim, močvar­

nim i nezdravim mjestima.

Opis: To je visoko drvo, sive ispucale kore, velikih, na

kraju vitkih grana. Lišće je kopljasto, obraslo sitnim, srebr-
nastim, prileglim dlačicama. Mace su vitkije nego u vrbe ive
(Salix caprea).

612
 Sadrži: 5% salikozida, 10— 14% katehinskog tanina, smo­
lu, gumu, vosak, kalcijev oksalat i salicin koji može zamije­
niti kinin kod groznice.

Bere se: Cvate potkraj travnja i na početku svibnja, kad

je već prolistala. Skupljaju se vršci i pupoljci mladih gran­
čica i mace u proljeće, a kora sa stabla i grana cijelu godinu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Sredstvo za ja­

čanje i čišćenje krvi, izlučivanje loših sokova iz tijela, protiv
hemoroida, čirića, osipa, groznice i živčane rastrojenosti pri­
prema se tako da se 25 dkg mladih vršika i pupoljaka moči
16 sati u V 2 1 vina i 1/a 1 vode, nakon toga stavi tiho kuhati 100
min. Piju se dnevno 2— 3 šalice, i to po gutljaj svakih pola
do jednog sata.

Protiv oticanja nogu skuhat ćemo lišće vrbe u vinskom

octu i još vruće omotati oko nogu.

Ako se 5 dkg svježeg, ili 50 g osušenog lišća kuha pol sata

u 2,5 dl vina s 15 zrna papra, dobiva se lijek protiv grčeva
želuca. Iz svježeg lišća iscijeđen sok s malo soli koristi protiv
močvarne groznice (malarije). Uzimaju se 2— 3 žlice dnevno.
Svježim sokom liječe se i svježe rane. U vinu kuhana kora ili
pepeo od vrbove kore lijek je protiv bradavica i kurjih očiju,
a pranje lugom od pepela bijele vrbe liječi od različitih osipa
i prišteva na koži. Odvarom od 5 dkg osušene kore, kuhane
1k — 1 sat u l i vode, ispiru se rane i spolovilo u slučaju
bijelog cvijeta u žena.

Tople kupke u odvaru od vrbove kore, 2— 3 puta tjedno,

osvježuju i jačaju čitav organizam, osobito slabe djece. Radi
izlučivanja loših sokova iz tijela treba uzimati natašte, ko­
liko stane na vrh noža, prašak od samljevenog suhog korijena
vrbe, sa čašom vode.
Prah od vrbine kore snižava temperaturu i djeluje kao
lokalni antiseptik. Prije otkrića kinina često se upotrebljavao
protiv malarije, nazeba i za poticanje znojenja. Treba uzeti
2— 3 g praha, ili se 10 g kore kuha 15 min. u 2 dl vode i pije
u 3 obroka, prije jela. U istu svrhu služe i mladi lisni pu­
poljci. Čaj se pije vruć.

613
 Dobro je, također, 2 velike žlice mješavine ođ 40 g vrbine
kore te po 15 g preslice (Equisetum arvense), ljoskavca (Phy-
salis alkekengi), kore kestena (Castanum hypocastanum) i ora­
hovih ljusaka (Juglans regia) kuhati 15 min. u 4 đl vođe pa
popiti pola ujutro, a pola navečer, prije jela.
Bijela vrba umiruje živce, osobito one spolnih organa,
smanjujući uzbuđenost. Ođvar služi kao klizma za spavanje.
Rese bijele vrbe pomažu da se regulira menstruacija, uma­
njuju bolove u jajnicima i maternici. '
Prašak od vrbine kore, koja mora biti sa grana starijih
od 3 godine, pomaže protiv povećane kiseline u želucu, ako se
ona stvara na živčanoj osnovi. Uzimaju se 2— 3 g dnevno, prije
jela, u mlijeku ili vodi. Jednako djeluje ako se 50 g kore moči
12 sati u l i vina. Pije se po 1 vinska čašica (80— 100 g) prije
večere. Ako to ne pomogne, uzme se još jedna čašica prije
spavanja. Protiv groznice uzima se također prašak ili po 1
čašica vina prije zajutarka i prije objeda.
Mjesto praška može se prije svakog obroka uzeti i odvar
od kore bijele vrbe, i to triput po 30 g, ukupno oko 90 g odva-
ra dnevno.

614
 VRBICA CRVENA

Lythrum salicaria L. — Lythraceae

L jek a rn ičk i naziv: B erba salicariae

Nalazište: Raste po vlažnim livadama, močvarnim mje­

stima, grabama, obalama rijeka i grmlju.

Opis: To je uspravna, 50— 90 cm visoka, trajna zeljasta

biljka razgranate stabljike. Ma vrhu je svake grane klas žar-
kocrvenih, sitnili cvjetića. Dugoljasto, šiljasto lišće bez pe­
teljke obuhvaća stabljiku.

615
 Sadrži: Biljka sadrži tanin, karotenoid, pektin, željezo i
druge tvari opora i gorka okusa, te salicerin, najljekovitiji
sastojak te biljke.

Bere se: Cvate od lipnja do rujna. Sabiru se vrhovi stab­

ljika s cvjetnim klasom i suše u hladu, na zračnom mjestu.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj se pripre­

ma tako da se 30— 40 g cvjetnih vrhova s lišćem popari s l i
ključale vode i nakon 15 min. procijedi. Pije se 3— 5 dl dnev­
no protiv krvavog zaraznog proljeva. Zbog svoga svojstvenog
djelovanja ta je biljka osobito prikladna kao lijek protiv dje­
čjih opasnih krvavih proljeva. Za dojenčad treba 150 g cvjet­
nih vršaka izm rviti u prah i preliti s l i ključale vode, a na­
kon 24 sata procijediti i s 1 1 običnog sirupa prokuhati. Daje
se 50— 100 g dnevno.
Dobro je 2 velike žlice cvjetnih vrhova kuhati 3— 4 min.
u 2 1 vode: pije se triput dnevno po 1 šalica kao lijek protiv
dizenterije i svraba. U obliku tinkture ili praška vrbica crvena
pomaže protiv crvenila kože, ekcema i znojnih upala zbog
debljine, npr. pod vratom, dojkama, između butina itd. Ako
se biljka 10— 12 sati moči u vodi, pa zatim u njoj prokuha,
služi za ispiranje kod vaginitisa, upale maternice s krvare­
njem, jer umiruje živce, steže i uništava bakterije.

616
 V R I J E S A K

Calluna vulgaris L. Ericaceae —

Ljekarnički naziv: Berba callunae

Nalazište: Raste na suhim, vapnenim tlima jadranskih

otoka.

Opis: To je oko 35 cm visoka, uspravna biljka. Uski, ši-

Ijati listovi stoje po dva nasuprot. Cijela biljka ima po sebi
kratke dlačice i žlijezde pune eteričnog ulja, jakog aromatič­
nog mirisa. Cvjetovi su sitni, bijeli ili ružičasti, a izlaze iz
pazušaca listova.

617
 Sadrži: U biljci ima dosta eteričnog ulja, osobito cimola
i korvakrola, te uobičajenih mineralnih soli.

Bere se: Cvate od srpnja do kraja listopada. Sabire se

čitava biljka u m jern e cvatnje. Suši se u hladu i sprema
dobro zatvorena, da ne ishlapi. Sami listovi imaju veću vri­
jednost.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Čaj priprem­
ljen od te biljke potiče izlučivanje znoja, čisti od glista, umi­
ruje živce, liječi bubrege i jača spolni nagon. Upotrebljava se
i kao začin jelima.
Čaj se priprema tako da se 10 g biljke, ili, još bolje, samih
listova, popari s 2 dl ključale vode, poklopi i ostavi da 10
min. stoji, zatim zasladi čajnom žličicom meda, dobro pro­
miješa i procijedi. Pije se triput dnevno po 1 šalica toga čaja,
toplog, poslije jela.

618
 ZEČJA STOPA

Geum urbanum L. Rosaceae

—

Ljekarnički naziv: Rhizoma Caryophyllatae

Nalazište: Raste u grmovima oko sela, u svijetlim šu­

mama i po sjenovitim mjestima, uz plotove i ograde.

Opis: Im a uspravnu, granatu stabljiku, oko 70 cm visoku,

s dugim listovima koji su prizemno u rozeti, perasti i nazub-
ljeni, a gornjem dijelu nasuprotni, trolisno podijeljeni. Cvijet
je zlatnožute boje, na dugim peteljkama, složen u grozdaste

619
i metličaste cvatove. Kad ocvate, tučkovi rastu dalje i tvore
plodiće, male crvenosmeđe loptice s kukicama. Osušen kori­
jen miriše po karamfilu. '

Sadrži: oko 30% tanina, malo Slavonskog heterozida, neku

gorku tvar, oko 0,35% eteričnog ulja koje, zbog eugenola, mi­
riše po karamfilu.

Bere se: Cvate od lipnja do rujna. Korijen s podankom

bere se u proljeće i jesen, a cvjetovi i čitava biljka čim pro­
cvate. Brzo se suši.

Pripremanje lijeka, primjena I djelovanje: T o je tonik i

potiče organe na rad, adstringens, jer steže — zbog tanina
što ga sadrži, a antiflogistik i antiseptik zbog eugenola.
Čaj, koji se priprema tako da se 1 kavska žličica korijena
(za djecu polovica!) usitni i kuha 5 min. u 3 dl vode, a nakon
10 min. procijedi, p ije se 2— 3 puta dnevno, i to po 1 šalica
poslije jela, protiv nervoze želuca, mlitavosti crijeva, bronhi­
tisa (rastvara sluz), dizenterije (zaustavlja krvarenje), bolesti
jetre, reume (potiče znojenje), povratne groznice, bijelog cvi­
jeta u žena i melankolije.
Protiv navedenih bolesti može se piti po 1 šalica dnevno,
poslije jela, čaj k oji se priprema tako da se u 2 dl vode moči
10 g korijena zečje stope 4— 5 sati, zatim to stavi da kuha pa,
čim provrije, skloni s vatre i ostavi poklopljeno 10 min., a
nakon toga se procijedi.
Protiv krvarenja desni treba 2 velike žlice sitno nareza­
nog korijena popariti s 3 dl ključale vode, poklopiti i ostaviti
preko noći; sutradan se tim čajem ispiru usta. Ako su desni i
usta upaljeni, pomiješa se 50 g sitno isjeckanog korijena zečje
stope i 50 g kamilice (Flores chamomillae), pa se 2 velike žlice
te mješavine popari s 3 dl ključale vode i postupi dalje kao
kod prethodnog čaja.
Dobro je 80 g usitnjenog korijena kuhati 20 min. u l i
vode, pa nakon 10 min. procijediti. Tim se odvarom ispiru
rane koje krvare, a na njih se stavljaju oblozi od istog odvara.
Melankoličan i ljudi slaba srca i želuca treba da uzima­
ju jedanput ili dvaput dnevno prah od korijena — koliko stane
na vršak noža — i zaliju ga čašicom vina.

620
 linktura se priprema tako da se u 1h 1 jake komovice (ili
konjaka) moči 50 g korijena 10 dana, a nakon toga procijedi.
Uzima se triput dnevno po 6— 8 kapi s malo vode.
Čaj i tinktura ublažuju želučane teškoće, melankoliju, li­
ječe od škrofuloznih ekcema, lišajeva, rana i upale usta. U
ovom posljednjem slučaju dobro je usnu šupljinu ispirati 4— 5
puta dnevno 1 kavskom žličicom vode u koju smo stavili 10—
— 15 kapi tinkture.

621
 Z E Č J E N O Ž I C E

Antennaria dioica Gaertn. (Gnaphalium L .) —

Compositae
L jek a rn ičk i naziv: Antennariae flos, herba

Nalazište: Ta biljka raste po suhim planinskim, rjeđe brd­

skim pašnjacima.

Opis: To je trajna, zeljasta, oko 20 cm visoka biljka sivo-

srebme boje, koju dobiva od vunastih dlaka. Iz iste je poro­
dice kao i runolist. Iz razgranatog rizoma izlaze rozete listova
s uspravnim stabljikama, na kojima su dvodomni cvjetovi,

622
muški cjevasti i bjelkasti, ženski končasti i crvenkasti, koji na
vrhu stabljike tvore glavičaste cvatove.

Sadrži: tanin, alkaloid, eterično ulje, smolu, karoten, fito-

sterol i vitamin C. Biljka još nije dovoljno istražena.
Bere se: Cvate u svibnju i lipnju, a u p laninama i u ko­
lovozu. Na početku ljeta beru se cvjetne glavice. Ženski se cvje­
tovi više cijene. Cvjetne vršike vežu se u kitice, nanižu na ko­
nac i suše na propuhu, kake bi se očuvala crvena boja.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Biljka pomaže

protiv mnogih unutarnjih bolesti. Pojačava protok žuči, izlu­
čivanje želučanog i pankreasnog soka. Kao holagog djeluje
kod bolesti žučnih putova, a pomiješana s jednakom količi­
nom mahuna graha (Phaseolum), liječi od šećerne bolesti.
Protiv čira želuca i dvanaesnika treba 3 velike žlice m je­
šavine od 50 g zečjih nožica, 90 g slatkog korijena (Glycirrhiza
glabra) i 60 g cvijeta kantariona (Hypericum perforatum) ku­
hati 10 min. u V 2 1 vode, a nakon 3 sata procijediti. Pije se 2
mjeseca, mjesto vode, triput dnevno po 1 šalica poslije obroka.
Iskašljavanje olakšava tzv. cvjetni plućni čaj koji se pri­
prema tako da se 3 velike žlice mješavine od po 10 g cvijeta
zečjih nožica, ljubice (Viola odorata), podbjela (Tussilago far-
fara), bijelog sijeza (Radix althaeae) i crnog sijeza (Malva sil-
vestris), divljeg maka (Flos rhoeados), trandovilja (Althaea ro­
sea) i divizme (Verbascum thapsus) popare s V2 1 ključale vode,
pa pošto to poklopljeno odstoji 15 min., procijedi se i zasladi
medom. Pije se toplo, svaka 2 sata po 1 velika žlica.

623
 Z E Č J I T R N

Ononis spinosa L. Papilionatae —

Ljekarnički naziv: Ononiđis radix

Nalazište: Raste na suhim, pješčanim, zapuštenim zem lji­

štima, nerođnim livadama i mršavim pašnjacima, rubovima
šuma u vapnenačkim područjima.

Opis: To je oko 50 cm visok, vrlo otporan, bodljikav ko­

rov. Crvenosmeđa stabljika trajna je i zeljasta. Na gra­
nama je malo lišća, iz čijih pazušaca izlaze mnoge grančice s
listovima, svršavajući dugom šiljatom bodljom. Listovi su na

624
kratkim peteljkama, dugoljasti, na vrhu zaokruženi, pilasto
nazubljeni, a na mladim grančicama obostrano svilasto dla­
kavi. Između listova rastu leptirasti, ružičasti ili grimiznocrve-
no-ljubičasti cvjetovi. Korijen je drven, ponekad uzdužno ras-
puknut. Okusa je sladunjavo opora i ljutog.

Sadrži: triterpenski saponozid (diuretik), izoflavonske he-

terozide, alkohol onokol, tanin, šećer, eterično ulje, slatku
tvar ononid koji slabo hemolizira, kalcij i limunovu kiselinu.

Bere se: Cvate u lipnju i srpnju. Cvijet se bere nešto prije

nego što se potpuno razvije. Stari cvijet ne valja, jer izaziva
bolove u želucu. Upotrebljavaju se lišće i korijen koji se kopa
u jesen treće ili u proljeće četvrte godine rasta. Od 3 kg siro­
vog korijena dobiva se 1 kg suhog.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Ako se 3 velike

žlice cvijeta popare s l i ključale vode, pa se to nakon 10 min.
procijedi, dobiva se sredstvo koje uklanja mokraćnu kiselinu,
pa uspješno liječi od gihta, uporne reume, podagre, bronhitisa
i nakupljanja sluzi u plućima. Pije se triput dnevno po 1 ša­
lica. Čaj od korijena i cvijeta čisti krv, povisuje krvni tlak,
liječi od katara mokraćnog mjehura, bolesti bubrega i srčanih
smetnji uz oticanje nogu i trbuha. Za iste svrhe dobro je i
5— 6 g u prah samljevenog korijena kuhati 5 min. u 2,5 dl
vode i nakon 10 min. procijediti. Pije se triput dnevno po 1
šalica.
Ako se jednake količine lišća i korijena moče 12 sati u
hladnoj vodi, zatim kuhaju u istoj vodi 10 min., pa se to ostavi
poklopljeno da stoji 20 min. i nakon toga procijedi, dobiva se
lijek protiv teške reume, djelotvoran i kad ništa drugo ne po­
maže. Piju se 2— 3 šalice dnevno. Već nakon 5— 8 dana nastupa
olakšanje.
Pomiješaju li se sa zečjim trnom jednake količine zgnje­
čenih boba borovice (Fructus juniperi), šipka (Rosa canina),
peršina (Petroselinum sativum) i preslice (Equisetum arven-
se), dobiva se sredstvo kojim se pospješuje mokrenje i otkla­
njaju smetnje od žuči.
Lijek protiv vodene bolesti, otvrdnulih žlijezda, reume i
slabe izmjene tvari priprema se tako da se po 30 g korijena

40 Zlatna knjiga ljekovitog bilja 625

i lišća mladog peršina, te po 60 g osušenog korijena zečjeg
trna, preslice i zgnječenih smrekovih boba moči 12 sati u 2,5
dl vina i 2,5 dl vode, zatim se sve kuha 10 min. s 2 velike :
žlice meda, pa poklopljeno ostavi da stoji još 20 min., a na- i
kon toga se procijedi. Pije se triput dnevno po 1 mala šalica.
Tako će ujedno izići i sve loše tvari iz tijela i krvi. i
U slučaju otečene jetre i zastoja krvi u jetrenom, odnosno
portalnom krvotoku, upotrebljava se čaj od 20 g zečjeg trna
i 5 g sjemena kopra (Anethum graveolens): najprije se u 1 1
vode kuha korijen zečjeg trna dok se ne pokuha na % 1, pa
se tek onda u to uspe sjeme kopra i ostavi da stoji 5 min.,
procijedi i zasladi medom. Cijela se količina popije u toku .
24 sata.

626
 Z E Č J I TRN Ž U T I

Sarothamnus scoparius L. Papilionatae —

L jek a rn ičk i naziv: Sarothamni scoparii herba

Nalazište; Raste na zem lji siromašnoj vapnom, ali boga­

toj silikatima, po šumama i krčevinama.

Opis: To je oko 2 m visoko stablo ravnih, golih grana, s

malo sitnoga lišća, obrnuto jajastog, s peteljkama, poredanog
u obliku spirale. Kora je stabljike i grana sivozelene boje, a
mlade su grane svilenasto maljave. Krupni, leptirasti, zlatno­
žuti cvjetovi tvore grozdaste cvatove koji ugodno mirišu. Do-

627
nj a je usna cvijeta trozuba, a gornja dvozuba. Plod je crna,
plosnata mahuna, po rubu dlakava, puna sjemenki.

Sadrži: eterično ulje, jako otrovni alkaloid spartein, boju,

gorku tvar, tanin, sarothamin, genistein, skoparin i citizin.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju kad se i bere. Upotreb­

ljavaju se listovi i vršike s cvjetovima ili sami cvjetovi. Biljka
je jako otrovna.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Cvjetne gran­

čice, osobito sami cvjetovi, pospješuju, zbog sparteina što ga
sadrže, znojenje i mokrenje, a to je korisno u slučaju bolesnih
bubrega. Biljka služi i za čišćenje krvi, snižava krvni tlak, pro­
širuje krvne žile, liječi od bolesti srca i od arterioskleroze,
djeluje kao čistilo (purgans) za crijeva, potiče povraćanje, iz­
lučivanje sline, pomaže protiv gihtično reumatičnih stanja.
Vršci grančica s cvjetovima djeluju na srce jače od strofanti-
na, ali ne kumuliraju kao digitalis, nego poboljšavaju cirku­
laciju. Spartein djeluje na dinamiku srca putem živaca koji
provode srčane impulse, a ne na same mišiće srca, pa tako
sprečava proširenje srca. Ali, taj lijek treba uzeti u pravo vri­
jeme i primjereno bolesti srca, je r može doći i do stezanja
krvnih žila i povišenja tlaka. Kod tuberkuloze se, npr. upo­
trebljava s uspjehom. U homeopatiji se njegove potence pri­
mjenjuju protiv bolesti srca, upale pluća, porebrice i bron­
hija. Uz ostalo, ta biljka stimulira izlučivanje kuhinjske soli, a
olakšava teško disanje, pomaže da slabost srca i komplikacije
kao što je oticanje nogu i trbuha brzo iščezavaju, pa se boles­
nik sve bolje osjeća.
Protiv svih navedenih bolesti dobro je 1 veliku žlicu b ilj­
ke popariti s 2,5 dl ključale vode, ostaviti da to poklopljeno
stoji 15 min., pa procijedi. Piju se 2— 4 šalice dnevno.
Budući da u određenoj dozi guši, paralizira i ubija, treba
taj lijek uzimati veoma oprezno i samo pod kontrolom liječ­
nika. Preporučuju se homeopatske doze; ljekarnički pripravci
od te biljke, kao i njezin izvadak spartein-sulfat, izdaju se
samo na liječnički recept. A budući da postoji velik izbor i
drugih biljaka, koje nisu otrovne a liječe iste bolesti jed­
nako efikasno, treba pripravke od zečjeg trna upotrijebiti sa­
mo u nuždi, pa i tada pod liječničkim nadzorom.

628
 Z E L E N IK A

Hex aquifolium L. Aquifoliaceae

—

Ljekarnički naziv: Ne propisuje se

Nalazište: Raste u bukovim šumama, po planinama i kao

ukras po parkovima i vrtovima.

Opis: To je zimzeleni ukrasni grm ili manje drvo koža­

stog, jakog, sjajnog i bodljikavog lišća. Plod je crvena, okrugla
koštunica. '

Sadrži: veoma jak otrov koji djeluje naročito na srce,

slično digitalisu.

629
 Ne bere se! Ne smije se nikako upotrebljavati za liječe­
nje. Biljku treba smatrati izuzetno otrovnom, te se ne propi­
suje nigdje, iako je u nekim knjigama o ljekovitom bilju
opisuju i čak navode od kojih bolesti liječi. Cijela biljka, kao
i njene crvene bobe, uzrokuje teški, grčeviti proljev koji s
kljenuti srca smrtno završava. Ovdje je spominjem samo zato
da upozorim na njezinu otrovnost i najozbiljnije opomenem
da se ona ne smije upotrijebiti.

630
 Z IM Z E L E N

Vinca m inor L. Apocynaceae

—

Ljekarnički naziv: Folia vincae minoris

Nalazište: Raste uz zidove, putove, rubove šuma, po živi­

cama, zaklonima, kamenjarima, te po parkovima i vrtovima
kao ukrasno bilje.

Opis: To je trajna, mala, do 20 cm visoka biljka, vječno

zelenih, nasuprotnih, jajoliko kopljastih, sjajno kožnatih li­
stova i svjetlomodroljubičastih pojedinačnih cvjetova na vi­
sokim stabljikama. Okusa je gorkog i oporog.

631
 Sadrži: 0,3% vincamina i sličnih alkaloida, heterozid, vin-
cozid, uričnu kiselinu, fitosterol, tanin, pektin, oko 205 mg %
vitamina €, gorke tvari i mineralne soli.

Bere se: Cvate od travnja do lipnja, a ponekad i u jesen.

U proljeće se sabire lišće doklegod biljka cvate. Treba ga su­
šiti brzo.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: U 2— 3 dl vode

kuha se 2 min. 1 velika žlica lišća, i nakon 10 min. procijedi.
Pije se dvaput dnevno po 1 šalica poslije jela, protiv plućnih
bolesti, krvarenja iz nosa, pluća, debelog crijeva i hemoroida,
protiv katara i proširenja želuca, za obnovu sluznice i reguli­
ranja menstruacije. Vincamin snizuje krvni tlak, kao reser-
pin. Žlica zdrobljenog lišća kuha se u 2 dl vode i, pošto to 2
sata odstoji, pije se 3— 4 puta dnevno po 1 velika žlica prije
jela. Gorke i opore tvari biljke jačaju kao tonik, pa se u tu
svrhu 100 g lišća moči 10 dana u l i crnog vina; pije se po 1
velika žlica triput dnevno, prije jela. Pola žličice u prah smrv­
ljenog lišća, uzete dvaput dnevno, poslije jela, smanjuje žeđ
i snizuje šećer u dijabetičara.

632
 ŽLIČ N JA K

Cochlearia officinalis L, Cruciferae

—

Ljekarnički naziv: Herba cochleariae

Nalazište: Raste na slanim tlima obalnog područja sjever­

ne i zapadne Evrope, a uzgaja se i po našim vrtovima.

Opis: To je višegodišnja, oko 30 cm visoka biljka jake

sočne stabljike i mirisnih, bijelih cvjetova ugodna mirisa, koji
tvore grozdaste cvatove. Sama biljka oštra je mirisa i okusa.
Prizemni listovi su na dugoj peteljci i tvore rozetu, a oni na

633
stabljici su jajoliko uglati, grabo nazubljeni i bez peteljaka.
Tu biljku zovu i divlji hren.

Sadrži: vitamin C, glycocochlearin, d-limonen, tanin, mi-

rozin, sol, ulje, smolastu tvar i sumporni glikozid koji daje
ljutinu slično gorušici.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Upotrebljava se lišće s

cvjetovima, a bere se za vrijem e cvatnje.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Mlado lišće

jede se kao varivo i kao salata s uljem i limunovim sokom, a
sipa se nasjeckano i po maslacu na kruhu. Liječi od paraden-
toze, škorbuta i ranica usne šupljine i zubnog mesa, od bolesti
bubrega, vodene bolesti, gihta, reume, bolesti srca i mokrać­
nog mjehura, jača želudac, pospješuje probavu, potiče izluči­
vanje znoja i mokraće, raskužuje, čisti, zaustavlja krvarenje
Iz nosa, crijeva i hemoroida, oživljava rad živaca. Izvana draži
kožu i dezinficira. Ekstrakt od te biljke u homeopatskoj dozi
potiče izmjenu tvari u tijelu. Najviše se upotrebljava svježa
biljka ili sok iz lišća i cvjetova, koji sprečava nakupljanje
sluzi u plućima, liječi od vodene bolesti i reume. Treba piti
2— 3 velike žlice toga soka dnevno. Dobro je, za iste svrhe,
šaku lišća i cvijeta močiti u l i konjaka 14 dana, pa zatim ot-
filtrirati. Pije se triput dnevno po 4— 5 kapi na vodi. Ako 2— 3
dkg svježeg lišća i cvijeta kuhamo 5 min. u l i mlijeka ili vina,
sa 4 velike žlice meda, dobivamo lijek koji, uz ostalo čisti
krv. Pije se dvaput dnevno po 1 šalica.
Sredstvo za grgljanje u slučaju škorbuta i trulih rana
(aphthae), čireva usne šupljine i zubnih desni, angine i gingivi-
tisa, priprema se tako da se 1 velika žlica mješavine od jedna­
kih dijelova lišća i cvjetova žličnjaka, kadulje (Salvia offici­
nalis) i preslice (Equisetum arvense) popari s 2 dl ključale
vode, poklopi i nakon 15 min. procijedi i zasladi medom. Gr-
glja se 6— 8 puta dnevno. Ako se taj čaj pije, pospješuje zno­
jenje i mokrenje, a pomiješan s jednakom količinom mlijeka
ili vina čisti krv.
Za grgljanje u slučaju spomenutih bolesti može se i 25 g
preslice kuhati u xh 1 vode s 3 velike žlice meda, pa tome do­
dati 4— 5 žlica svježe izgnječenog soka od žličnjaka. Uz to se

634
preporuča još i čaj koji se priprema tako- da se po 15 g ka
dulje, preslice i žličnjaka s 2 velike žlice meda popari s 1/z
1 ključale vode, poklopi i nakon 15 min. procijedi. Pije se po­
slije jela po 1 šalica.
I taj čaj pospješuje mokrenje i znojenje, liječi od vodene
bolesti i reume, pomaže izlučivanje sluzi iz prsa i regulira
izmjenu tvari u tijelu.
Spiritus Cochleariae ima jednako djelovanje kao goruši­
ca u masaži kože, jer omogućuje bolju prokrvljenost tkiva. Do­
biva se u ljekarni.

635
 ŽUTIKA T R P K A

Berberis vulgaris L. Berberiđaceae

—

Ljekarnički naziv: Berberidis cortex, radix, fructus

Nalazište: Raste po sunčanim strminama, živicama, rubo­

vima šuma i kao ukras u vrtovima.

Opis: To je oko 2,5 m visok grm s trnjem, naopako jaja­

stih, na rubu sitno nazubljenih, debelih listova s peteljkama,
što čine čuperke ispod kojih izlazi običan ili na troje razdije­
ljen tm . Cvijet je sitan, žut, okupljen u grozdaste cvatove.

636
Kora je sivo-zelena. Plodovi su male, dugoljaste, crveno-na-
rančaste bobe.

Sadrži: jabučnu i limunovu kiselinu, berberin, berbera-

min, berberubin, oksiakantin-vinetin, palmatin, jatrorhizin,
kolumbamin, dekstrozu, levulozu i gumu.

Bere se: Cvate u svibnju i lipnju. Cvijet se bere u prolje­

će, prije cvatnje, lišće, kora s grana i korijena u ljeto, a plo­
dovi potkraj ljeta, kad sazru.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Bobe se jedu

sirove sa šećerom, ili kao slatko ili pekmez. Sve je ljekovito,
pa i sok koji osvježuje u grozničavim stanjima kao limun.
Ocat od boba sprečava gnjilenje i dezinficira, što koristi u
slučaju tifusa i sličnih crijevnih bolesti.

Čaj se priprema tako da se 8 g korijena kuha 5 min. u

2,5 dl mješavine od pola vode i pola vina, a zatim se, nakon 10
min. procijedi. Pije se dvaput dnevno po 1 šalica. Pospješuje
mokrenje, olakšava protok žuči i liječi od žutice, sprečava
stvaranje pijeska i kamenaca ili omogućuje njihovo izlučiva­
nje iz bubrega, žučnog i mokraćnog mjehura, liječi od gihta,
popravlja probavu poremećenu zbog slabog izlučivanja želu­
čanih sokova, zaustavlja povraćanje trudnica, običan i krvavi
proljev, jača tek. Žutika je osobito prikladna kao lijek u slu­
čaju otečene jetre sa žuticom i otečene slezene poslije mala­
rije, jer steže tkivo slezene i tako istiskuje uzročnike malarije
u krv, gdje ih leukociti progutaju i razgrade, a kinin ubija.
Još se bolji pokazao atebrin i plasmochin.

Uvarak od lišća liječi od škorbuta i vodene bolesti. U

slučaju upale bubrega s groznicom taj se lijek ne smije uzi­
mati. Alkaloid berberin, koji se nalazi u svim dijelovima b ilj­
ke, podražuje centar za disanje i centre krvotoka, usporava
puls i suzuje krvne žile djelujući na njihove živce. Zbog toga
se primjenjuje i za zaustavljanje krvarenja iz maternice izvan
menstruacije, ali je u tom slučaju prijeko potrebna kontrola
liječnika. U tu se svrhu priprema infuzum od 20 g kore preli­
vene s Vs 1 ključale vode, što se poklopi i nakon 7— 8 sati
procijedi. Piju se 2— 3 šalice dnevno, prije jela.

637
 Mlado lišće jede se kao dodatak salati i i mesu. Mješavi­
na od jednakih dijelova žutike, lišća breze (Betula alba), bo­
rovice (Fructus juniper!) i pelina (Artemisia absynthium) liječi
oboljelu jetru i sprečava zastoj krvi u jetri. Za tu se svrhu I
velika žlica popari s 2,5 dl vode. Svježeg izgnječenog soka od
boba žutike trpke uzima se po 1 velika žlica triput dnevno
protiv visoke temperature.

638
 ŽUTILOVKA '

Genista tinctoria L. —Papilionatae

Ljekarnički naziv: F ' ,~u o enisiae
~

Nalazište: Raste na visokim livadama i suhim gorskim

šumama.

Opis; To je obilno razgranat, drvenast tamnozeleni grm,

s trnovitom stabljikom i ograncima. Listovi su postavljeni
naizmjenično, gotovo sjedeći, na stabljici. Na rubu imaju fine
dlačice. Žuti cvjetovi tvore brojne grozdaste cvatove. Okus je
biljke gorak.

639
 Sadrži: natrij i tanin, eterično ulje, gorku tvar, šećer, vo- ..
sak, sluz, genistein i citizin.

Bere se; Cvate od lipnja do kolovoza, a sabire se ljeti.

Upotrebljavaju se mladice s cvjetovima i sjemenke. Otrovna
je zbog citizina koji djeluje na živce, pa pri nerazumnoj upo­
trebi može prouzročiti i smrt. Zato se ta biljka smije upo­
trebljavati samo u homeopatskim dozama i bezuvjetno pod
kontrolom liječnika.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Kuhana u vodi,
ili u pola vode i pola vina, ili, još bolje, u samom vinu s malo
meda, potiče izbacivanje pijeska i kamenaca iz bubrega, čisti
crijeva, pomaže izlučivanje loših tvari iz krvi, uklanja ner­
vozne želučane smetnje. Dodani med rastvara loše tvari u
krvi i pojačava njihovo izlučivanje putem mokraće.
Pomiješan u jednakim dijelovima s vrijeskom (Calluna
vulgaris) i trpucem (Plantago lanceolata) liječi od reume i
gihta.
Čaj od žutilovke dobro djeluje u slučaju velike iznemoglo­
sti, srčane slabosti i srčanih smetnji s niskim krvnim tlakom
nakon teških bolesti. Med se čaju dodaje bezuvjetno. Od tog
čaja pije se po 1 šalica u gutljajima u toku dana.
Ekstrakt, pripremljen od cvijeta, liječi od lišaja na glavi.

640
 D C DATA r.

Zlatna knjiga ljekovitog bilja

 Na kraju specijalnog dijela ove knjige dodajem popis bolesti,
kako čitalac ne bi gubio dragocjeno vrijeme tražeći po cijeloj
knjizi biljku prikladnu upravo za njegovu bolest. Uz svaku bolest
naveo sam zbog toga i one biljke koje se za njeno liječenje upo­
trebljavaju, pa će ih čitalac u specijalnom dijelu ove knjige lako
naći po abecednom redu. Pod posljednjim podnaslovom za svaku
biljku: »Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje« pročitat će
tako kako neki lijek treba pripremiti i primjenjivati.
Kad se bolest nenadano pojavi, obično smo pomalo nesabrani,
pa se teže snalazimo i zato je dobro ovu knjigu čitati i onda kad
smo zdravi, ili ako bolujemo od neke kronične bolesti, kad imamo
dovoljno vremena da nađemo što nas zanima i da zapamtimo
čime ćemo se i kako u danom slučaju poslužiti. Korisno je i za­
bilježiti, ili potcrtati, ono što mislimo da će- valjati učiniti onda
kad možda ne bude mnogo vremena za traženje i razmišljanje.
Kao što ima mnogo biljaka koje pomažu protiv iste bolesti,
tako ima i više uzroka za pojavu bolesti. To može biti prevelik
fizički ili psihički napor, uzrujavanje, nepažnja, neumjerenost itd.
Ni svi ljudi ne reagiraju jednako na isti lijek, pa ono što pomaže
jednome ne mora pomoći drugome. Svaki je čovjek specifično
građen, pa individualno i reagira.
Između mnogih biljaka treba naći onu pravu koja će u kon­
kretnom slučaju pomoći. Jer, jedna pomaže ovome, druga onome,
jedna djeluje brže i bolje, draga polakše i slabije. Kada za to ima
vremena, kao npr. u slučajevima kroničnih bolesti, može se po­
kusnim primjenama naići na onu biljku koja će biti najefikasnija.
U liječenju ne valja biti nestrpljiv i očekivati da bolest nesta­
ne čim se lijek prvi put primjeni. Ponekad može liječenje potrajati
i mjesecima dok se ne postigne uspjeli. To je razumljivo, jer ni
bolest nije nastala odjednom, iako se tako čini svakome tko se do
jučer osjećao zdrav, a danas je bolestan.
Nešto može dugo dražiti, oštećivati i postepeno uništavati naš
organizam, a da to i ne primjetimo, jer tijelo ima još dovoljno
obrambenih snaga koje se uspješno suprotstavljaju posljedicama
tih oštećenja, pa ne osjećamo ni da smo bolesni ni da ćemo
oboljeti.

643
 Ali, kad jednog dana organizam istroši svoje obrambene snage
pa se ne uspije i dalje odupirali posljedicama oštećenja, funkcije
organa zakažu, i čovjek odjednom osjeti bolest, koja se'u njemu
zapravo odavno pripremala. Fatalno je bilo baš to da je čovjek
radio sve ono što je toj bolesti pogodovalo, uvjeren da njemu to
uopće ne škodi. Tipični su primjeri za to alkohol, pušenje, pro­
puh, neumjerenost u jelu, bdijenje do kasno, u noć i si.
Razumljivo je, dakle, ako je mnogo vremena trebalo da bolest
izbije, da će i za liječenje, za obnovu oštećenog organizma, trebati
bar isto toliko vremena. Zato i pacijent i njegova okolina moraju
imati strpljenja. Ni stablo ne pada od prvog udarca sjekire. Tre­
ba biti discipliniran, točno se pridržavati uputa, a liječenje pro­
voditi do potpunog nestanka svih znakova bolesti. Uspjeh sigurno
neće izostati, jer prirodni biljni lijekovi nisu manje vrijedni i
efikasni od sintetičnih. Treba ih samo poznavati i znati primije­
niti.
Istina, ima kroničnih, zapuštenih i zanemarenih bolesti koje
su toliko uznapredovale da-se može sumnjati u potpuno ozdravlje­
nje. Ipak, i tada se može postići poboljšanje i olakšanje, što za
pacijenta mnogo znači. To ne umanjuje vrijednost biljnih lijekova,
jer često i bolnički pacijenti, liječeni po principima znanstvene
medicine, izlaze iz bolnice s otpusnicom na kojoj ne piše »izlije­
čen®, nego »poboljšan«.
Za svakog liječnika najvažnije je da nikada ne digne ruke od
pacijenta, da ne sustane ni onda kad mu se čini da je slučaj be­
zizlazan; jer bi upravo onaj čas, u kojem bi odlučio da prestane s
liječenjem, mogao biti odlučan za uspjeh i dovesti do neočekiva­
nog preokreta i ozdravljenja.
Pod svakim podnaslovom o primjeni biljke kao lijeka treba
pažljivo pročitati sve što piše o bolesti za koju se lijek traži. Ima
npr. različitih uzroka glavobolje, pa se kod svake glavobolje ne
upotrebljava isti lijek, ili lijek jednakog sastava.
Treba, također, obratiti pažnju i na napomene u tekstu. Npr.,
povraćanje se obično nastoji suzbiti, ali ponekad, u slučaju otro­
vanja i si. upravo ga nastojimo izazvati radi izbacivanja otrova i
čišćenja želuca, odnosno, sprečavanja da otrov prijeđe u krv. Zato
treba, kao uostalom i u svakoj drugoj prilici, dobro paziti koji
ćemo lijek odabrati i kako ga primijeniti.
Ima bolesti, na sreću ne mnogo, kao npr. odljuštenje mrežnice
oka (Ablatio retinae), amputacija uda, leukemija itd., kod kojih
biljnim lijekovima ne možemo postići ozdravljenje. Ali bolesti,,
koje su ovdje opisane po grupama kako bi se čitalac lakše snašao,
mogu se ne samo liječiti nego i izliječiti biljnim lijekovima, a to
je upravo i namjena ove knjige.

644
 POPIS BOLESTI PO GRUPAMA, S NABI.-Z J E M I M

ODGOVARAJUĆIM LJEKOVITIM BILJKAMA

BOLESTI SRCA I KRVOTOKA

B ijela krvna zrnca: islandski lišaj, kamilica

Bolesti krvnih žila: kukuruzna svila
Bolovi oko srca: badem, bazga, borač, bršljan, češnjak, rosopas
Crvena krvna zrnca umnožava: islandski lišaj, jaglac, jagoda
D rhtanje srca: glog bijeli, gorocvijet
Grčevi krvnih lila (spazmi): brđanka, imela
Grč srca: đurđica, matičnjak, rosopas žuti, trava od grčeva
Grušanje krvi: jagoda, kantarion, luk, pelin, preskočica, rusomača
Gušenje ođ srca (angina pectoris): brđanka, glog bijeli, gorocvijet,
stolisnik
Krv čisti: abdovina, angelika, aniš, ariš, artičoka, bazga, bedreni-
ka, borač, borovica, breza, buditeljica, čičak, dimnjača, dra­
gušac, gavez, hmelj, hrast lužnjak, imela, jagoda, jasenak, ki-
čica, kilavica, kiselica, kopriva velika, kravojac, krika, kupina,
- lipa, ljubica, maćuhica, maslačak, pelin, peršin, petrovac, pire-
vina, praskvinac, preskočica, preslica, ribiz crni, sapunika, sto­
lisnik, šikalina, šumarica, tmina, trputac, vodopija, vrba bijela,
zečji trn žuti, žutilovka
K rvarenja unutarnja: tmina, troskot
Krvarenja zaustavlja: lipa, Iječura, praskvinac, rusomača, šumari­
ca, troskot, trputac
Krvne žile sužava: žutika trpka
Krvne' žile širi: luk, masima, zečji trn žuti
Krvni tlak — napetost — u glavi i očima: aloj, borovica, božur, des-
pik
Krvni zastoj (staza): lazarkinja, tetrljan
Krvnih žila punjenje pojačava: peršin
Krvnu sliku popravlja: jagoda
Krvotok regulira: bosiljak pitomi, brđanka, hmelj, imela, jaglac,
kesten divlji, ljupčac, ružmarin, stolisnik
Krv usirena u ranama: brđanka, jagoda, stolisnik
Lijepljenje krvi: jagoda
Lupanje srca: đurđica, gorocvijet, iđirot, jabuka, jaglac, lazarkinja,
matičnjak, rutica, srdačica, stolisnik

645
Navala krvi u glavu, srce i pluća: aloj, borovica, božur, despik-
gorušica bijela, imela, jabuka, jaglac, kamilica, odoljen, pas-
drijen, rutica, ružmarin, srdačica
N epra vilan-krvotok: morski luk
Neuroza srca: glog bijeli, matičnjak, odoljen, rutica
Osoljeno srce: glog bijeli, gorocvijet, matičnjak
Ovapnjenje krvnih žila (arterioskleroza ): brđanka, breza, češnjak,
dimnjača, dragušac, gavez, gorocvijet, imela, jabuka, jagoda,
ladolež, luk, preslica, ribiz crveni, sapunika, stolisnik, zečji trn
žuti
Pođ ljev krvi (plavi p od očn ja ci): bljušt, brđanka, ruža
Preniski krvni tlak povisuje: kopriva velika, rusomača, zečji trn,
žutilovka
Previsok krvni tlak snizuje: brđanka, češnjak, dimnjača, glog bi­
jeli, imela, jagoda, kukuruzna svila, luk, maslina, mrazovac,
odoljen, preslica, ribiz crveni, zečji trn žuti
Pritisak na srcu: glog bijeli
P roširenje srca: đurđica, glog bijeli, jaglac, zečji trn žuti
Puls nepravilan (a ritm ija ) regulira: bunika, čemerika bijela, des-
pik, đurđica, glog bijeli, gorocvijet, matičnjak, rusomača, tetr-
Ijan, zečji trn žuti
Puls ubrzan usporava: glog bijeli, gorocvijet, jadič, matičnjak, ri­
biz crveni, rusomača, stolisnik, žutica trpka
Puls usporen ubrzava: bosiljak, brđanka, matičnjak
Rane od proširenih vena na nogama (ulcera varicosa): bukvica,
čičak, neven, orah pitomi, trandovilje
Slabokrvnost (anemija): cimet, dimnjača, dragušac, dupčac, hmelj,
hrast lužnik, jagoda, kičica, komorač, kopriva velika, lipa, luk,
majčina dušica, maslačak, mažuran pitomi, metvica paprena,
pirevina, preslica, rutica, ružmarin, srčenjak, štavelj, tetrljan,
topola crna, trava od grčeva, vrba bijela
Slabokrvnost poslije Ra, Rtg i JJV-zračenja: kopriva velika
Slabost srca: cimet, rusomača, zečja stopa
Slabost srca s oticanjem nogu ( decompensatio): đurđica, glog bi- '
jeli, gorocvijet, hrast lužnjak, jabuka, jaglac, rusomača, zečji
trn, zečji trn žuti
Smetnje srca: metvica kudrava, metvica paprena, odoljen, ružma­
rin, zečji trn, žutilovka
Srce krijepi: cimet, đurđica, gorocvijet, hrast lužnjak, jabuka, ja­
goda, luk, majčina dušica, ribiz crveni
Srce umiruje: ružmarin
Srčana kap: glog bijeli
Srčane bolesti uopće (cardiopatija): hrast lužnjak, kukuruzna svila,
Ijupčac, metvica kudrava, pustikara crvena, ružmarin, zečji trn
žuti, žličnjak

646
Stezanje kod srca uz bol; matičnjak, odoljen, rosopas žuti, tmina
U gljičnu kiselinu iz k rvi odstranjuje: luk
Upala vena na nogama ; kesten divlji, kupus, šimšir
Voda u osrčju: peršin
Vodena bolest: dupčac, gorocvijet, iđirot, islandski lišaj, ivanjsko
cvijeće, Mlavica, kopriva velika, krkavina, krosuljica, ladolež,
lazarkinja, lipa, luk, Ijupčac, maslačak, mažuran pitomi, met­
vica kudrava, morski luk, oman, pasdrijen, pirevina, preslica,
ribiz crni, rosopas žuti, rotkva povrtnica, ružmarin, šikalina,
tetrljan, topola crna, verbena divlja, zečji trn, žličnjak
Začepljenje koronarne arterije srca: luk

BOLESTI ŽIVACA I MOZGA

D rhtanje udova: kadulja, majčina dušica

Eklampsija: bunika
E pilepsija (padavica): božur, brđanka, bunika, crvotočina, čuvar-
kuća, dragušac, đurđica, gorocvijet, gorušica crna, imela, ivanj­
sko cvijeće, kantarion, lipa, mečja šapa, pelin divlji, presko­
čica, troskot, velebilje
Grčevita stanja: iđirot
Hipohondrija (strah od bolesti): bosiljak divlji, bosiljak pitomi,
božje drvce, bukvica, bunika, dobričica, iđirot, jabuka, met­
vica paprena, odoljen, šikalina
Histerija: aniš, bunika, dobričica, ivanjsko cvijeće, jaglac, jasenak,
kičica, lipa, matičnjak, medenika, metvica paprena, odoljen,
pasiflora, vratić
Kljenut (uzetost) poslije kapi: borovica, brđanka, čičak, gorušica
bijela, gorušica crna, hmelj, imela, jabuka, jaglac, matičnjak,
pelin divlji, ružmarin, vodopija
Melankolija: iđirot, jabuka, matičnjak, metvica paprena, odoljen,
rosopas žuti, šikalina, zečja stopa
M eningitis: pustikara crvena, rajčica, ribiz crveni
Migrena: jadič, jaglac, kokotac, konoplja, ljubičica, majčina dušica,
mažuran divlji, mažuran pitomi, verbena divlja
Mora — gušenje u snu: božur, čuvarkuća, matičnjak, vodopija
Mozak krijepi: jabuka
Moždana kap: gorušica bijela, jaglac
Mucanje: kopriva velika
Mučnina: pelin vrtni
Narkoza prije operacije: pomoćnica
Nervoza od alkoholizma: majčina dušica
Nervoza opća: hrast lužnjak, jasenak, kamilica, kičica, matičnjak,
mažuran divlji, medenika, metvica paprena, odoljen, preslica,
slatki korijen, tetrljan, verbena divlja

647
 Nesanica: badem, bosiljak divlji, češnjak, despik, đurđica, glog
bijeli, hmelj, hrast lužnjak, imela, jabuka, jaglac, kamilica, ko­
par mirisavi, kopriva velika, lazarkinja, luk, ljubica, majčina
dušica, mak pitomi, maslačak, matičnjak, medenika, metvica
paprena, odoljen, pasiflora, rutica, stolisnik, šipak, verbena
divlja, vrba bijela
Nesvjestica: bosiljak pitomi, božur, cimet, iđirot, jaglac, luk, ma­
tičnjak
Neuralgija: borovica, božur, bunika, čemerika bijela, gorušica
crna, jadič, jaglac, kantarion, kesten divlji, kopriva velika, ma­
žuran pitomi, ružmarin, šipak, velebilje, verbena divlja
Neurastenija: jabuka, jasenak, majčina dušica, metvica paprena,
pasiflora, ružmarin, verbena divlja, vodopija
N evoljk ost: đurđica, glog bijeli, iđirot, kupus, vodopija
N oćn o trzanje iz sna: vodopija
Omaglica: božur, imela, jabuka, krkavina, rutica, ružmarin
Pam ćenje pojačava: iđirot, krkavina, luk, matičnjak
Parkinsova bolest: bunika, velebilje
Potištenosi (depresija): kantarion, kičica, lipa, matičnjak, pelin
vrtni
Potres mozga: brđanka
Prekomjerni intelektualni rad: matičnjak, ružmarin
Radosno raspoloženje izaziva: šikalina
Rastrojene živce umiruje: božje drvce, božur, bukvica, češnjak,
čuvarkuća, despik, glog bijeli, hmelj, imela, ivanjsko cvijeće,
jagoda, kamilica, kičica, kopriva velika, kupus, kužnjak, lipa,
luk, matičnjak, mažuran divlji, metvica paprena, pasiflora, per­
šin, pirevina, rusomača, trava od grčeva, vratić, vrba bijela,
vrbica crvena, vrijesak
Sanjivost: gorušica crna
Slabe živce jača: borovica, bosiljak divlji, brđanka, cimet, djete­
lina gorka, hmelj, jabuka, jaglac, kadulja, kičica, kravojac,
krestušac, lazarkinja, lincura, ljupčac, majčina dušica, matič­
njak, metvica paprena, omorika, pelin vrtni, rutica, slatki ko­
rijen, stolisnik, verbena divlja
Umna tromost (tupavost): gorušica crna, hrast lužnjak
Uznem ireni živci srca: glog bijeli
Vidova bolest (chorea): čemerika bijela, kantarion
Vrtoglavica: šikalina, vratić
,J Vrtoglavica neurastenična: majčina dušica
Zamagljenost svijesti: matičnjak
Živčana napetost, uzrujanost: despik, glog bijeli, imela, lipa, me­
denika

648
 JAČANJE SLABIH I REKONVALESCENATA

D jecu slabu k rije p i: čubar vrtni, kaćun obični

Kupke za jačanje d jece: bršljan, kamilica
Kupke za rekonvalescente: ariš, cimet, hrast lužnjak, islandski li­
šaj, jagoda, kadulja, ljupčac, malina, omorika, pelin, rajčica,
stolisnik, šikalina
Limfatična oboljenja: hmelj, peršin
Slabost poslije živčanog sloma: komorač, neven, stolisnik

GRČEVITA STANJA

Grčevi u nogama: rutica

Grčevi u tije lu : hrast lužnjak, jasenak, kamilica, kantarion, koko-
tac, konoplja, trava od grčeva, velebilje
G rč u ruci od pisanja: rutica

BOLESTI SLEZENE

Funkciju slezene potiče: islandski lišaj, jabuka, krosuljica, pire-

vina, sljez bijeli, stolisnik
Malarija: breza, djetelina gorka, drijen, hrast lužnjak, iđirot, ko­
pitajak, kopriva velika, krosuljica, ribiz crveni, stolisnik, ši-
kalina, šimšir, tetrljan, trava od grčeva, trputac, vrba bijela,
zečja stopa, žutika trpka
Općenito: artičoka, breza, dobričica, lazarkinja, maslačak, pelin..
peršin, rosopas žuti
Slezena otečena i bolna: dupčac, hmelj, kamilica, kantarion, krosu­
ljica, maslačak, neven, oslad, pakujac, petrovac, sljez bijeli,
trava od srca, troskot, vodopija, žutika trpka

BOLESTI KOSTI I ZGLOBOVA ,

Bol u kostima udova: hrast lužnjak, kamilica, ribiz crveni, ružmarin,

trava od srca
Bol u leđima (krstima) i kičmi: badem, brđanka, despik, kamilica,
kantarion, kukuruzna svila, mrazovac, rutica, ružmarin, stolis­
nik, verbena divlja •
Bol uopće umiruje: mak pitomi
Edemi — otekle noge od nakupljanja vode zbog reum e: bršljan,
buditeljica, đurđica, glog bijeli, kantarion, pelin divlji, peršin
divlji, vrba bijela

649
Giht: dupčac, gavez, glog bijeli, iđirot, jagoda, kantarion, kesten
divlji, kičica, kokotac, kopitnjak, kopriva velika, krika, ljoska-
vac, ljubica, mažuran pitomi, oman, omorika, pasđrijen, pelin
divlji, pelin vrtni, petrovac, praskvinac, preslica, ptičje proso,
rosopas žuti, sapunika, topola crna, trava od srca, vodopija,
vratić, zečji trn žuti, žutika trpka, žutilovka
Isčašenje — uganuće (luxatio): kantarion, majčina dušica, ružma­
rin, topola crna, trputac
Išijas (oboljenje nožnog živca): gorušica crna, jabuka, kantarion,
kopitnjak, kopriva velika, mrazovac, rutica
Jačanje i podražavanje m išića: orah pitomi, peršin
N akupljanje sluzi na bolnim mjestima: kantarion
Nakupljanje vode u zglobovim a (kydrops): gorušica crna
Noge hladne: lincura
Noge (pete) ranjave: podbjel
Noge umorne: lipa, pelin divlji, trputac
Prijelom kosti (fractura): gavez
Rahitis: bršljan, grčka djetelina, hmelj, hrast lužnjak, kukuruzna
svila, maslina
Rane i čirevi nogu: jabuka, kesten divlji, petrovac, podbjel
Rane od gnojenja kosti (osteomyelitis): grčka djetelina, kamilica,
podbjel
Rane strijelne: pelin divlji
Rast kostiju potiče: gavez
Reumatizam kronični: jaglac, kokotac, kupus, ladolež, maslačak,
matičnjak, mažuran, metvica paprena, miloduh, mrazovac,
oman, omorika, paprat obična, pasđrijen, pelin divlji, petro­
vac, pirevina, pomoćnica, px*askvinac, ribiz crni, ribiz crveni,
rosopas žuti, rusomača, ruža, ružmarin, sapunika, stolisnik,
topola crna, vratić, zečja stopa, zečji trn, žličnjak, žutilovka
Stvrdnuće mišića: omorika
Sva reumatična oboljenja (artritis, giht, išijas, lumbago, sakral-
gija): agava, aloj, ariš, artičoka, bedrenika, bljušt, borač, boro­
vica, brđanka, breza, brusnika, buditeljica, bukvica, bunika,
celer, cimet, čelebi-grana, čemerika bijela, čestoslavica, češ­
njak, čičak, despik, dobričica, gorušica crna, hren, jabuka, ja­
glac, jagoda, kantarion, kesten divlji, kičica, kokotac, kopriva
velika, krika, kukuruzna svila, kupus, ljubica, maćuhica, maj­
čina dušica, preslica, ribiz crni, trava od. srca, zečja stopa
Škrofuloza: bazga, borač, borovica, bršljan, čičak, dimnjača, dje­
telina gorka, dobričica, dragušac, grčka djetelina, hmelj, hrast
lužnjak, hren, ljubica, maćuhica, majčina dušica, orah pitomi,
pelin, petrovac, podbjel, sapunika, zečja stopa
Tromost i umor mišića: luk
Upala kosti i pokosnice (ostitis ■— periostitis): zečja stopa

650
 INSEKTI NAMETNICI

Buhe ■i stjenice tjera: paprat obična

Muhe i kom arce tjera: pelin divlji, rajčica
Uši u kosi uništava: čemerika bijela

KOŽNE I ZARAZNE BOLESTI

Bradavice (verucae): čuvarkuća, luk, vrba bijela

Bubuljice i prištavo lice: preslica, rosopas žuti
Crni prišt: češnjak, kiselica
Crveni vjeta r: čuvarkuća
Čireve i rane za cjeljuje: agava, đivizma, gavez, hrast lužnjak, jabu­
ka, kupus, maslačak, mišljakinja, pomoćnica, stolisnik, štavelj,
trandovilje, trava od srca
Čirevi i gnojne rane: ariš, bazga, božur, brđanka, brijest, bršljan,
bukvica, čičak, čuvarkuća, divizma, dobričica, grčka djetelina,
kamilica, kantarion, kokotac, krastavac, lan, luk, omorika, po­
moćnica, ružmarin, štavelj, trava od srca
Čirevi zloćudni: neven, praskvinac
Č irići po tije lu : vrba bijela
D iv lje meso: bukvica, divizma, grčka djetelina
D obrac — ospice: ljubica, malina, palcujac, preskočica, ribiz cr­
veni, stolisnik, trnina
E kcem i: angelika, borač, božje drvce, brijest, crvotočina, čestosla-
vica, čičak, kamilica, maćuhica, sapunika, zečja stopa
Epidermitis — površinska upala kože: aloj, čuvarkuća
G ljivična oboljen ja kože: rotkva povrtnica
Herpes — mjehurićasti osip: angelika, borač, božje drvce, breza,
brijest, crvotočina, čestoslavica, čičak, kupus
Impetigo: neven
Ispadanje kose sprečava i potiče rast: brđanka, čičak, despik, dra­
goljub
Ispiranje rana: kantarion
Izrasline na koži: rosopas žuti
Izvlačenje stranih tijela iz rana: čičak
Koža ispucana, ranjava: kopriva velika, neven
Koža masna: pomoćnica
Koža nečista (acne juvenilis): dimnjača, divizma, hrast lužnjak,
ivanjsko cvijeće, jabuka, kamilica, kesten divlji, kičica, ko­
noplja, kopriva bijela, kopriva mala, kupina, luk, ljupčac, ma­
ćuhica, mažuran pitomi, neven, oman, pelin vrtni, petrovac,
preskočica, preslica, rosopas žuti, rotkva povrtnica, sapunika,
srčenjak, stolisnik, šikalina
Koža upaljena: mažuran pitomi, preskočica
Koža upaljena od znoja: vrbica crvena

651
Kožne sunčane pjege: čuvarkuća, kesten, divlji, krastavac, pelin,
peršin, rotkva povrtnica
Kožni osipi: lazarkinja, ljubica, omorika, preskočica, rosopas žuti,
sapunika, trnina
Kraste: češnjak, kantarion
Kukac na prstu (panaritium ): kantarion
Lišaj ljuskavi (psoriasis): maćuhica, neven, pomoćnica
Lišaj suhi: oman, topola cma, žutilovka
Lišaj vlažni: kiselica, krkavina, maćuhica, malina, preslica, trputac,
zečja stopa
Lupus (tbc. cutis): kesten divlji, mišljakinja, preslica
M odrice od udarca: konoplja, različak, rusomača
Nagnječenja vanjska: konoplja, luk, Iječura, rusomača
Nečistoća lica: gavez
Obrazi otekli: kantarion
Oblozi: kantarion, verbena divlja
Opekline: kantarion, lan, lipa, neven, pomoćnica, topola cma
Opekline od gašenog vapna: kantarion, kupus, lan
Opekline ođ sunca: kesten divlji, maslina, orah pitomi, ribiz crveni
Opekline od Rtg. zračenja: aloj
Otekline vanjske: ljubica, topola crna
Ozebine i smrzotine (perniones): brijest, hrast lužnjak, luk, neven
Pranje kose: kamilica, šipak
Perut u kosi: despik, kopriva velika, pomoćnica, šipak, topola crna
Rak-rane: šikalina
Rane od ležanja (decubitus): brđanka, hrast lužnjak
Rane ođ posjekotina: hrast lužnik, kupus, krika, Iječura, neven,
pomoćnica, verbena divlja
Rane od ugriza: gavez -
Rane otvorene: kopriva velika, lipa, neven, podbjel '
Razni osipi: dragušac, kantarion, kičica, krastavac, kupus, maću­
hica, malina, maslačak, neven, orah pitomi, pasđrijen, presko­
čica, ružmarin, trava od srca, tmina, vrba bijela
Rane upaljene: mišljakinja, neven, podbjel, štavelj, zečja stopa
Rane zapuštene, gnjile, zatrovane: dupčac, gavez, grčka djetelina,
kadulja, kopriva mala, krika, kupus, lan, neven, orah pitomi,
podbjel, praskvinac, preslica, stolisnik, trputac
Sazrijevanje gnojenja: orah pitomi
Svrab (šuga): češnjak, krkavina, oman, pakujac, rosopas žuti, vr­
bica crvena
Temperaturu ođ lokalne upale snižava: dud crni, gavez, grčka dje­
telina, jadič, kiselica, kravojac, kupina, lazarkinja, maslina,
mrazovac, podbjel, ribiz crveni, vrba bijela, žutika trpka
Ubodi kukaca: brđanka, čubar vrtni, kupus, luk, peršin, trava od
srca, trputac
Upala sluznice i kože: pelin vrtni, pomoćnica, slatki korijen
Znojenje noćno: glog bijeli, kadulja, velebilje

652
 Znojenje nogu: omorika
Znojenje preja ko — zaustavlja: hrast lužnjak, kadulja
Zn ojen je preslabo — pojačava: bazga, borač, borovica, borovnica
cma, brđanka, hren, jaglac, jasenjak, kamilica, kokotac, kopai
■ mirisavi, kopitnjak, krika, kupina, lipa, ljubica, maćuhica, m a ­
lina, pasđrijen podbjel, preskočica, šimšir, tetrljan, topola cr­
na, vrba bijela, vrijesak, zečja stopa, zečji trn žuti, žličnjak
Ž u lje v i — ku rje o či: luk, vrba bijela

BOLESTI ŽLIJEZDA I IZMJENE TVARI

B ronhijalne žlijezde potiče na rad: maslačak

Godine p rom jen e kod žena (k lim a k te rij): pasiflora, pelin divlji,
srdačica
Godine p rom jen e kod muškaraca: pasiflora
Iznem oglost — malaksalost: aniš, badem, bedrenika, borovica, bo­
žur, brusnica, češnjak, despik, djetelina gorka, glog bijeli, gr­
čka djetelina, hrast lužnjak, komorač, ljupčac, podbjel, ribiz
cmi, tetrljan, žutilovka
Loše sokove izvlači iz tijela: kamilica, vrba bijela
M ršavljenje — iznurenost (kahexia): agava, pelin, šipak
Napadno suha usta i žeđ: ječam, zimzelen
Otečene i upaljene žlijezde: orah pitomi, podbjel, zečji trn
Poticanje na rad svih žlijezda: hren, maslačak, trava od srca, zečji
trn žuti
Povećanje štitnjače (Basedow): božje drvce, čemerika bijela, des­
pik, djetelina grčka, gorocvijet, kupina, oslad
Prevelika debljina: bazga, buditetjica, jabuka, pelin vrtni, preslica
Reguliranje porem ećene izm jene tvari: artičoka, borovica, jabuka,
jagoda, kamilica, kopriva velika, peršin, preslica, sapunika,
šikalina, šipak, zečji trn
Slabost opća: kopriva velika, matičnjak, mažuran pitomi, pelin
divlji, pelin vrtni, petrovac, preslica, ribiz cmi, ružmarin, trava
od srca
Staračka slabost: ječam, kaćun obični, lincura, maslačak
Svrbež tijela: oman
--^7”šećerna bolest: borovnica cma, brijest, dragušac, dud crni, dupčac,
gorušica crna, grčka djetelina, hrast lužnjak, islandski lišaj,
kičica, kravijak, kukuruzna svila, maslačak, pelin, sapunika,
trava od srca, troskot, zečje nožice, zimzelen
Tijelo obogaćuje mineralina: preslica
Žlijezda gušterača (pancreas): dupčac, imela, kopriva mala, pire-
vina, rosopas žuti, sapunika, sljez bijeli

653
 BOLESTI BUBREGA I M OKRAĆNIH ORGANA

Bjelančevina u mokraći (albuminurija): breza, buđiteljica, čelebi-

-grana, hmelj, imela, ivanjsko cvijeće, kukuruzna svila, ljubica,
majčina dušica, morski luk, ružmarin
Bolesti bubrega općenito: jagoda, jasenak, kamilica, kantarion, ki-
lavica, kopitnjak, krestušac, krika, kukuruzna svila, maslačak,
peršin, sljez bijeli, vratić, vrijesak
(O' Bubrege krijepi i potiče na rad: gorocvijet, jabuka, krastavac, ri­
biz crveni, rotkva povrtnica
Bubrežni grčevi (colica renalis): božje drvce, breza, celer, hrast
lužnjak, iđirot, kamilica, lan, maslina
Gnoj u mokraći (nephritis purulenta): dobričica, kopriva mala
Grčevi mokraćnog mjehura: bunika, kamilica, kantarion, kilavica,
kopriva velika, kukuruzna svila, pomoćnica, rosopas žuti, ve­
lebilje
Grčevi zbog pijeska i kamenaca mokraćnog mjehura: abdovina,
aniš, artičoka, bazga, bedrenika, bob, bosiljak pitomi, božur,
breza, bršljan, brusnica, bundeva, češnjak, jagoda, kilavica,
kopriva velika, kumin, lazarkinja, ljoskavac, mak pitomi, ma­
slačak, oman, preslica, ptičje proso, rosopas žuti, rotkva po­
vrtnica, rusomača, šipak, trnina, troskot, žutika trpka
Kamenci i pijesak bubrega: abdovina, aniš, ariš, artičoka, bazga,
bedrenika, bob, borovica, bosiljak pitomi, božur, breza, bršljan,
brusnica, buđiteljica, bundeva, češnjak, dobričica, dragušac,
glog bijeli, hrast lužnjak, hren, iđirot, jabuka, jagoda, kantarion,
kilavica, krika, kukuruzna svila, kumin, lan, lazarkinja, Ijoska-
vac, medvetka, oman, peršin, petrovac, pirevina, preslica, pti­
čje proso, rosopas žuti, rotkva povrtnica, rusomača, sapunika,
stolisnik, šipak, šumarica, tetrljan, tmina, troskot, verbena
divlja, žutilovka
Krvarenje iz bubrega: petrovac, rusomača
Krv u mokraći (haematuria): čestoslavica, kopriva bijela, neven,
preslica, trava od srca, trputac
Mokraćni mjehur jača: islandski lišaj, jabuka, kantarion, peršin,
trputac
Mokraćne organe liječi — općenito: krastavac, lan, ljupčac, masla­
čak, pirevina, pomoćnica
Mokraćnu kiselinu odstranjuje: jagoda, mrazovac, petrovac, sapu-
nika, zečji trn
Mokrenje bolno i teško: celer, čelebi-grana, kokotac, kukuruzna
svila, kupina, ladolež, lan, lipa, ljoskavac, maćuhica, maslačak,
metvica paprena, odoljen, pirevina, preslica, ribiz crveni, rot­
kva, povrtnica, srdačica, topola cma
Mokrenje pospješuje i pojačava: breza, cimet, čestoslavica, češnjak,
čičak, dimnjača, djetelina gorka, dragoljub, dragušac, đurđica,
gorocvijet, gorušica crna, hmelj, hren, iđirot, ivanjsko cvijeće.

654
 jaglac, jasenak, kiselica, kokotac, kopar mirisavi, kopitnjak,
krastavac, kravljak, krika, kumin, kupina, lipa, ljupčac, ma­
ćuhica, maslačak, medenika, medvetka, morski luk, omorika,
pasđrijen, peršin, -preskočica, preslica, ribiz crni, rotkva po­
vrtnica, ružmarin, šipak, šumarica, tetrljan, topola cma, vodo­
' pija, zečji trn žuti, žličnjak, žutika trpka ..
Mokrenje ti krevet (enuresis nocturna): brđanka, brusnica, divizma,
hrast lužnjak, kantarion, kopriva velika, petrovac, preslica, sto­
lisnik •
M okrenje uz osjećaj da peče: bosiljak pitomi, božur, čelebi-grana,
kopriva bijela, maćuhica, neven, pirevina, preslica
Nemogućnost zadržavanja mokraće (incontinentia urinae): kanta­
rion
Prečesto mokrenje: čempres ,
Prostata uvećana (hypertrophia prostatae): bundeva, kesten divlji,
medvetka
Skleroza bubrega: kilavica
Trovanje mokraćom (uremia): čelebi-grana
Upala bubrega akutna (nephritis acuta): bob, breza, čelebi-grana,
dragušac, gavez, gorušica cma
Upala bubrega kronična (nephritis chronica): kilavica, lipa, Ijup-
čac, oman, verbena divlja, vodopija
Upala mokraćnih putova: crvotočina, jagoda, kadulja, kilavica, ku­
kuruzna svila, medvetka, preslica, sljez bijeli, topola cma,
zečji tm
Upala mokraćnog mjehura (cystitis):' hrast lužnjak, kamilica, kan­
tarion, kilavica, konoplja, krosuljica, kukuruzna svila, ljoska­
vac, ljubica, maćuhica, majčina dušica, medvetka, oman, pre­
slica, ptičje proso, ribiz crveni, zečji trn, žličnjak
Uremija: gorocvijet
Vodena bolest bubrežnog porijekla: abdovina, ariš, artičoka, bazga,
borovica, božje drvce, breza, bršljan, buđiteljica, bukvica, češ­
njak, čičak, dragušac, kantarion, krika, krosuljica
Zastoj mokrenja: artičoka, luk, orah pitomi, peršin, pirevina, ra-
zličak '

BOLESTI CRIJEVA

Crijevne bolesti općenito: šikalina

Crijevne gliste (ascaridosis): dragušac, imela, jasenjak, kantarion,
kičica, kiselica, kravljak, krkavina, kupina, lincura, luk, ljup­
čac, majčina dušica, metvica kudrava, orah pitomi, pelin vrtni,
rutica, stolisnik, vodopija, vratić, vrijesak
Crijevni crvi (oxyuriasis): božje drvce, buditeljka, bundeva, češnjak,
čičak, dobričica

■655
C rijevn i grčevi (colica intestinalis): bunika, mbar vrtni, dobričica,
gusjak, iđirot, kamilica, krkavina, maslina, metvica kudrava,
pomoćnica, stolisnik
Čišćenje crijeva oralno: aloj, aniš, bunika, češnjak, dimnjača,
pasđrijen
Čišćenje crijeva (klistir): kamilica
G rč izlaznog crijeva (spazatn rectuma): lipa
Ispadanje zadnjeg crijeva (prolapsus re cti): grčka djetelina, hrast
lužnjak, kokotac, pelin divlji
K rva ren je iz debelog crijeva : zimzelen
Nađuvenost crijeva (podrigivanje, v je tro v i): a n gelik a , aniš, bosi­
ljak pitomi, hmelj, iđirot, kokotac, kopar mirisavi, kravojac,
krkavina, krvara, kumin, lincura, ljubica, ljupčac, majčina
dušica, matičnjak, metvica kudrava, orah pitomi, pelin vrtni,
preskočica, rotkva povrtnica, rutica, ružmarin, sapunika, slatki
korijen, stolisnik, topola cma
Probađanje u trbuhu: lan, pelin
Proljev akutni: gavez, grčka djetelina, iđirot, islandski lišaj, jagoda,
ječam, kaćun obični, kesten obični, kičica, kiselica, kopriva
, velika, kupina, majčina dušica, malina, lipa, metvica, paprena,
petrovac, ruža, sljez bijeli, trava od srca, trputac
Proljev kronični: hrast lužnjak, jabuka, lipa, Iječura, petrovac, sr-
čenjak, štavelj, trava od grčeva, trava od srca, troskot, vrbica
Proljev ođ straha, treme i nervoze: matičnjak
Proljev s povraćanjem (od pokvarene hrane): lipa
Rane — čirevi crijeva s krvarenjem: hrast lužnjak, Iječura, praskvi­
nac, žličnjak
Raspuklina šupka (f issura ani): hrast lužnjak, kamilica, pomoćnica,
preslica
Šuljevi (hemorrhoiđes): aloj, angelika, božur, čempres, divizma,
dupčac, hrast lužnik, jabuka, ječam, kamilica, kesten divlji,
kiselica, kopar mirisavi, kopriva velika, krastavac, kravojac,
krkavina, kupina, lan, malina, maslačak, mišljakinja, pimri-
na, pomoćnica, preslica, rosopas, sljez bijeli, sljez cmi, srče-
njak, stolisnik, šimšir, štavelj, tetrljan, topola cma, trava-iva,
vrba bijela, zimzelen, žličnjak
Tek pojačava: hmelj, iđirot, kamilica, luk, maslačak, mečja šapa,
pelin vrtni, podbjel, rotkva povrtnica, ružmarin, stolisnik, ši­
kalina, tetrljan, vodopija
Trakavica (taenia solium): cm i dud, kupina, orah pitomi, paprat
obična
Tromost crijeva — neredovita stolica: dud crni, imela, islandski
lišaj
Tuberkuloza trbušne opne (peritonitis tuberculosa): pelin vrtni,
trputac
Upala debelog crijeva (colitis): drijen, oman, trputac, vodopija

656
Upala kronična s krvarenjem: drijen, kesten divlji, krvara, trpu­
tac, vodopija
Upala slijepog crijeva (appendicitis): grčka djetelina, vodopija
Upala potrbušnice (peritonitis): gorušica cma, lan, verbena divlja
Upala tankog crijeva {Enteritis): kamilica, krestušac, mečja šapa,
oman, vodopija
Upala tankog i debelog crijeva (gastroenterocolitis): borovnica cr­
na, božje drvce, bršljan, bundeva, čelebi-grana, čubar vrtni,
drijem, dupčac, krestušac, krvara, oman, petrovac, ružmarin,
sapunika, sljez bijeli, tetrljan, trputac
Vjetrovi: kamilica, kokotac, komorač, korijander, kravojac, luk,
ljupčac
Zarazni proljevi s krvlju (dysentheria): angelika, bundeva, cimet,
češnjak, kaćun obični, kesten divlji, kiselica, kopriva velika,
kravojac, krvara, lipa, malina, petrovac, praskvinac, srčenjak,
trava od grčeva, trava od srca, trnina .
Zatvor stolice kronični: jabuka, jaglac, kamilica, kantarion, ko­
noplja, krkavina, krosuljica, kupus, lan, lincura, luk, maću­
hica, maslačak, maslina, petrovac, pirevina, ribiz crni, rotkva
povrtnica, slatki korijen, stolisnik, šipak, vidac .
Zatvor stolice (obstipatio): aloj, bazga, bedrenika, bosiljak, pitomi,
drvce božje, čestoslavica, češnjak, dragušac, korijander, krka­
vina, kupus, luk, mišljakinja, sapunika, šimšir, tetrljan, zečji
trn žuti

BOLESTI D IŠN IH ORGANA

Bacanje krvi iz pluća (haemoptoe): bukvica, bunika, čempres, če­

stoslavica, divizma, dobričica, gavez, hrast lužnjak, imela,
islandski lišaj, kadulja, kopriva velika, krvara, Iječura, mišlja-
jkinja, petrovac, plućnjak ljekoviti, praskvinac, preslica, ruso­
mača, šipak, šumarica, trava od srca, troskot, trputac
Bolesti dišnih organa općenito: ivanjsko cvijeće, kopriva bijela,
ljubica, mažuran pitomi, metvica kudrava, miloduh, podbjel,
šikalina, trava-iva, tmina
Grč dišnih cijevi s gušenjem (asthma bronchiale): angelika, aniš,
bazga, bedrenika, borovica, bosiljak pitomi, božur, bukvica,
bunika, čelebi-grana, češnjak, dragoljub, gavez, gorušica cma,
grčka djetelina, hren, iđirot, kantarion, komorač, konoplja,
kopitnjak, kopriva mala, kopriva smrdljiva, kopriva velika,
kravojac, krestušac, kukuruzna svila, kužnjak, ljubica, maj­
čina dušica, miloduh, mrazovac, oman, omorika, pelin, peru-
nika, podbjel, preslica, rosopas žuti, rotkva, povrtnica, rutica,
šikalina, trava od grčeva, velebilje
Gušenje od kašlja: luk

42 Zlatn a k n jig a lje k o v it o g b ilja 657

Hripavac (pertussis): agava, aloj, ariš, bazga, bosiljak pitomi, bo­
žur, crvotočina, češnjak, jaglac, kičica, komorač, konoplja, pi­
revina, ribiz cmi, rotkva, povrtnica, tetrljan, trava od grčeva,
velebilje, verbena divlja
Inhalacije: despik
Iskašljavanje pospješuje: angelika, aniš, ariš, bedrenika, borač,
bukvica, čestoslavica, češnjak, despik, divizma, dobričica, dra­
goljub, grčka djetelina, hren, iđirot, islandski lišaj, jaglac, kan­
tarion, kopitnjak, kopriva velika, kupina, lan, luk, ljupčac,
majčina dušica, miloduh, oman, plućnjak ljekoviti, podbjel,
rotkva, povrtnica, sapunika, slatki korijen, sljez bijeli, sljez
cmi, stolisnik, šikalina, tetrljan, trandovilje, t m in a , zečje
nožice
Ispljuvak gnojni: dragušac
Kašalj kronični: kupus, lipa
Kašalj krvavi: majčina dušica
Kašalj nervozni: lan
Kašalj općenito: aniš, badem, bazga, bedrenika, bunika, čempres,
despik, divizma, dobričica, dupčac, hren, islandski lišaj, ja­
buka, jaglac, kaćun obični, komorač, kopitnjak, kukuruzna
svila, lipa, luk, mak divlji, mak pitomi, miloduh, oman, peru-
nika, pirevina, plućnjak ljekoviti, preskočica, ribiz cmi, roso­
pas žuti, slatki korijen, sljez bijeli, tetrljan, topola cma, tr­
putac
Kašalj starački: kopriva bijela
Kašalj suhi: kopriva smrdljiva, luk, mak pitomi, velebilje
Kašalj tvrdokorni s bolovima u prsima: luk, maćuhica, majčina
dušica, mak pitomi, maslačak, plućnjak ljekoviti, pomoćnica,
trandovilje, velebilje
Kaverne — čirevi na plućima: kadulja, majčina dušica, tetrljan, tr­
putac
Nakupljanje sluzi u plućima: gavez, krestušac, rotkva, povrtnica
zečji tm
Otvrđnuće pluća: kičica
Plućne bolesti općenito: dragušac, gavez, hren, ječam, kupus, luk,
majčina dušica, oman, orah pitomi, perunika, plućnjak ljeko­
viti, podbjeli, sljez bijeli, stolisnik, tmina, troskot, trputac,
zimzelen
Probadanje kođ disanja: podbjel
Proširenje i napuhnutosti pluća (emphysema pulmonum): dobri­
čica, dragoljub, grčka djetelina, hren, perunika, preslica
Tuberkuloza pluća (tuberculosis pulmonum): agava, borovica, bo­
siljak pitomi, božje drvce, buđiteljica, bukvica, čestoslavica,
češnjak, divizma, dobričica, dragoljub, dragušac, gavez, hrast
lužnjak, islandski lišaj, jagoda, kadulja, kopriva velika, Iječura,
ljubica, oman, omorika, plućnjak ljekoviti, podbjel, šipak, te­
trljan, topola cma, trava-iva

658
Upala dišnih c ije v i ( bronchitis }: angelika, aniš, ariš, bedrenika, bo­
rač, bukvica, čestoslavica, češnjak, despik, divizma, dobričica,
dragoljub, dragušac, hren, iđirot, islandski lišaj, jaglac, kan­
tarion, kokotac, krestušac, kupus, lipa, luk, ljubica, maćuhica,
majčina dušica, mak divlji, maslina, mažuran divlji, miloduh,
oman, omorika, oslad, podbjel, preslica, ribiz cmi, rotkva po­
vrtnica, slatki korijen, tetrljan, tmina, troskot, vidac, zečja
stopa, zečji tm
Upala dišnih organa: divizma, dobričica, kilavica, kopriva smrđlji-
.va, lipa, luk, maslina, tetrljan, trputac, vidac
Upala dušnika ( tracheitis ): sljez bijeli, vidac
Upala pluća (pneum onia): gavez, iđirot, jaglac, lan, majčina dušica,
pirevina, stolisnik, šikalina, tmina, zečji tm žuti
Upala plućnih vršaka (apicitis): bršljan, brusnica, buđiteljica, dra­
gušac, islandski lišaj, hren, kesten divlji, kokotac, kopriva div­
lja, kopriva smrdljiva, ljubica, majčina dušica, šikalina, tr­
putac '
Upala p orebrice (p leu ritis): glog bijeli, gorušica bijela, iđirot, kra­
vojac, lan, mak divlji, maslačak, pirevina, podbjel, praskvinac,
preslica, ribiz crveni, stolisnik, vodopija, zečji trn žuti
Vođa u prsim a: peršin

BOLESTI GRLA I USNE ŠUPLJINE

B olesti usne šupljine općenito: kamilica, preslica, sljez crni

Desni otečene i upaljene: hren, kadulja, kupina, trputac, zečja sto­
pa, žličnjak .
Fistula zuba: kadulja, kamilica, preslica, trputac
G nojne ranice sluznice usta (aphthae): borovnica cma, češnjak,,či­
čak, čuvarkuća, kadulja, kiselica, kopriva mala, orah pitomi,
srčenjak, trava od srca, žličnjak
Grgljanje: kadulja, rutica, ruža, sljez bijeli, sljez crni, trandovlje,
trputac
K lim a nje i ispadanje zubi (paradentoza): žličnjak
Rak jezika: malina, preslica
Rane zubnog mesa koje krvare: hrast lužnjak, hren, kadulja, zečja
stopa, žličnjak, žutika trpka
Skorbut: aniš, borovica, breza, čičak, dimnjača, dragoljub, dragu­
šac, hren, kiselica, krosuljica, kupus, maslačak, pasiflora, ri­
biz crveni
Upala grkljana (laryngitis): kadulja, kupina, mak divlji, plućnjak
ljekoviti, praskvinac, sljez bijeli, trava od srca, vidac

659
Upala grla (pharyngitis): grčka djetelina, hrast lužnjak, kadulja, ko­
morač, kopriva smrdljiva, kupina, luk, ljupčac, mak divlji,
orah pitomi, praskvinac, petrovac, rutica, sljez bijeli, trando­
vilje, trava od srca, trputac, vidac
Upala grla i glasnica; promukao glas: bedrenika, brđanka, božur,
■despik, divizma, jabuka, ječam, hrast lužnjak, islandski lišaj,
kaćun obični, kadulja, kravojac, luk, maraska, maslina, pluć­
njak ljekoviti, sljez bijeli, sljez cmi, trandovilje, trava od
srca, trputac, vidac
Upala grla i nosa (rhinopharyngitis): ariš, bazga, bedrenika, bosi­
ljak, brđanka, despik, divizma, dobričica
Upala grla zarazna (dyphteria): kadulja, majčina dušica
Upala jezika i zadebljanje {glossitis): slatki korijen, sljez bijeli
Upala krajnika (angina tonsilaris): dud crni, kadulja, kamilica, ko­
priva velika, kupina, ljubica, maćuhica, majčina dušica, ma­
slina, orah pitomi, preslica
Upala krajnika gnojna (angina phlegmonosa): preskočica, sljez cm i
Upala vratnih žlijezda: omorika
Upala zaušnjaka (parotitis): kadulja
Upala usne šupljine: kopriva mala, kupina, rutica, sljez bijeli, sr-
čenjak, trava od srca, vidac, zečja stopa
Uzetost jezika i usta: iđirot
Zapletanje jezika: metvica paprena
Zubi — probijanje: perunika
Zubobolja: hrast lužnjak, ladolež, trputac

BOLESTI NOSA

Hunjavica (rhinitis): bosiljak, dobričica, jabuka, majčina dušica,

mažuran pitomi, vidac
Kihanje uzrokuje: jaglac
Kihanje zaustavlja: kumin
Krvarenje iz nosa: kokotac, luk, perunika, preslica, rusomača, tra­
va od srca, zimzelen, žličnjak
Nos začepljen: luk, vidac
Polipi — izrasline u nosu: bršljan, preslica
Upala sluznice nosa: ječam, kaćun obični, kamilica, kesten divlji,
kiselica, plućnjak ljekoviti, ružmarin, sljez pitomi, trputac,
vidac

BOLESTI UHA

Gluhoća (surditas): divizma, kopriva bijela, kupus

Insekti iz uha izlaze: luk

660
Sluh oslabljen pojačava: kumin, metvica kudrava
Šum u ušima — zujanje: glog bijeli, imela, matičnjak
Trganje u uhu: luk, peršin, tetrljan, trandovilje, trputac, verbena
divlja, vidac
Upala i gn ojenje čeonih šupljina (sinusitis) : vidac
Upala srednjeg uha s gn ojenjem (otitis media purulenta): angeli­
ka, bazga, borovica, bosiljak, brđanka, hrast lužnjak
Upala uha (o titis ): hrast lužnjak, kamilica, kiselica, kokotac, luk,
sljez cmi

BOLESTI OČIJU '

Ječmenac (hordeolum ) : luk

O či se čiste: komorač, vidac
Očna m rena (cantaracta senilis): pelin vrtni
O čni kapci otekli i gn ojn i: kamilica, kokotac, malina, medenika,
razlieak ’
O čni viđ jača: borovnica crna, divizma, jabuka, kilavica, komorač,
krika, krkavina, kumin, odoljen, orah pitomi, vidac
Pritisak u očim a: krkavina •
Slabe o č i jača: kiselica, krika, ružmarin
Upala rožnice (iritis ): bunika
Upaljene o či (conjuctivitis): bršljan, kamilica, kokotac, komorač,
malina, medenika, rutica, vidac
Upala vjeđa na rubu (blepharitis): kamilica, orah pitomi, peršin,
vidac
Zamučenje rožnice u oblasti zjednice (đistrophia epitelialis co r­
neas): krika, mišljakinja, odoljen

BOLESTI GLAVE

Glavobolja jednostrana (kemicrania): jaglac

Glavobolja od hunjavice: dobričica
Glavobolja ođ loše probave: dobričica, dragušac, maslačak, trava
od grčeva, verbena divlja, zečja stopa
Glavobolja od lošeg krvotoka; đurđica, kičica, luk, maslačak, ver­
bena divlja, zečja stopa
Glavobolja od živaca (migrena): bazga, borovica, bosiljak pitomi,
čestoslavica, češnjak, despik, dobričica, jabuka, kantarion, ko­
kotac, lazarkinja, luk, ljubica, matičnjak, mažuran divlji, met­
vica paprena, šikalina, verbena divlja, vidac
Glavobolja općenito (cephalea): kamilica
Glavobolja reumatična (neuralgija): borovica, božur, bunika, čeme­
rika bijela, kokotac, maslačak, metvica paprena, odoljen

661
 BOLESTI JETRE I ŽUČNOG MJEHURA

Ciroza jetre: agava, aloj, angelika, artičoka, bazga, hmelj, morski

luk
Čišćenje jetre — protok žuči: agava, angelika, ariš, borač, breza,
. čestoslavica, češnjak, dragušac, hrast lužnjak, hren, kiselica,
kravljak, trava od srca, zečji tm
Grčeviti napadi žučnog mjehura: gorušica bijela, hrast lužnjak, iđi­
rot, kamilica, kičica, krkavina, kumin, ladolež, ljupčac, masli­
na, metvica paprena, omorika, oslad, pasiflora, pomoćnica, ro­
sopas žuti, stolisnik, šimšir, trava-iva, trava od grčeva, verbena
divlja
Jetra otečena: hmelj, kantarion, krkavina, neven, omorika, pelin,
rosopas žuti, sapunika, stolisnik, trava od srca, zečji tm
Jetrene pjege: peršin
Jetru jača i potiče na rad: islandski lišaj, jabuka, kantarion, lin-
' cura, pirevina
Liječenje jetre općenito: božje drvce, dimnjača, dobričica, kanta­
rion, konoplja, kopriva velika, ladolež, lazarkinja, lipa, ma­
slačak, pelin, petrovac, pomoćnica, rosopas žuti, rotkva povrt­
nica, šikalina, šimšir, troskot, trputac, verbena divlja, zečja
stopa
Otvrdnuće jetre: kamilica
Prejako izlučivanje žuči: majčina dušica, vodopija
Protok žuči pospješuje: krosuljica, lincura, maslačak, šikalina, vo­
dopija, zečje nožice, zečji tm
Rak jetre: stolisnik
Upala jetre: ivanjsko cvijeće
Upala žučnog mjehura: dupčac, hmelj, jagoda, petrovac, sljez bi­
jeli, šimšir
Začepljenje jetre sa žuticom (icterus): agava, angelika, ariš, arti­
čoka, božje drvce, bršljan, bukvica, divizma, djetelina gorka,
dobričica, krosuljica
Zastoj jetre: ribiz crveni, sljez bijeli, žutika trpka
Zastoj žuči sa žuticom (icterus e obstructione): dragušac, imela,
jagoda, kilavica, kiselica, konoplja, kopitnjak, kopriva velika,
kravljak, kravojac, krika, krosuljica, Iječura, ljupčac, masla­
čak, mažuran divlji, neven, oslad, pakujac, pasđrijen, pirevina,
različak, rosopas žuti, sapunika, sljez bijeli, šikalina, tetrljan,
trava od srca, trputac, verbena divlja, vidac, vodopija
Žučni kamenci i pijesak: ariš, artičoka, borovica, jabuka, kičica,
krkavina, maslačak, maslina, rosopas žuti, sapunika, stolisnik,
šimšir, šipak, verbena divlja, žutika trpka

662
 BOLESTI ŽELUCA I PROBAVE

Bacanje krvi iz želuca (haemathemesis): hrast lužnjak, kopriva ve­

lika, Iječura, praskvinac, preslica, stolisnik, trputac
Bolesti želuca općenito: agava, aniš, bazga, borovica, božje drvce,
cimet, čestoslavica, čičak, iđirot, kantarion, kičica, krastavac,
kupus, ladolež, majčina dušica, maslačak, matičnjak, mažu­
ran divlji, pomoćnica, rosopas žuti, šikalina, trnina, trputac,
velebilje, zečja stopa
Č ir želuca i dvanaesnika: aloj, badem, brđanka, čestoslavica, čičak,
čuvarkuća, dimnjača, gavez, grčka djetelina, iđirot, kopriva
velika, kupus, lan, majčina dušica, slatki korijen, sljez bijeli,
sljez cmi, troskot, zečje nožice
Grčevi želuca s p ro lje v o m : iđirot, krvara, odoljen, tmina, vodopija
Grčevi u želucu i trbuhu: bosiljak pitomi, bunika, gorušica bijela,
hmelj, kantarion, komorač, kopar mirisavi, kravojac, kumin,
metvica kudrava, podbjel, pomoćnica, slatki korijen, stolisnik,
trava od grčeva, vratić
Jačanje želuca: cimet, djetelina gorka, dragušac, hrast lužnik, ko­
morač, kopriva mala, kravljak, kravojac, krestušac, kupina,
lincura, ljupčac, metvica kudrava, oman, pelin, pirevina, pre­
slica, stolisnik, šikalina, trnina, vratić, žličnjak
Kiselinu u želucu sm anjuje: cimet, šikalina
Lučenje želučanih sokova poboljšava: zečje nožice
Osjećaj gladi: lincura
Otrovanja gljivama: hrast lužnjak
Otrovanja hranom: kravojac, malina
Otrovanja olovom: hrast lužnjak, pelin vrtni
Otrovanja živom: čičak, hrast lužnjak
Plinove iz želuca istje ru je : iđirot, kamilica, korijander, rutica
Podrigivanje kiselo uklanja: iđirot, lincura, pelin
Povraćanje izaziva: ljubica, zečji tm žuti
Povraćanje sprečava: islandski lišaj, kopar, kopitnjak, topola cma
Povraćanje živčano: matičnjak, metvica paprena, odoljen
Probavne organe jača: matičnjak, mažuran divlji, medenika, orah
pitomi, stolisnik, tetrljan, vodopija
Probavne smetnje: aniš, artičika, bedrenika, djetelina gorka, jase­
nak, kamilica, kičica, krestušac, kumin, metvica kudrava, met­
vica paprena* orah pitomi, petrovac, pomoćnica, rutica, ruž­
marin, stolisnik, šikalina, trava-iva
Pritisak u želucu ođ nakupljene sluzi: vodopija
Proširenje želuca: krvara, zimzelen
Rak želuca: angelika, imela, preslica, rosopas žuti, velebilje
Slabu probavu poboljšava: angelika, bosiljak pitomi, čestoslavica,
češnjak, dimnjača, dragušac, dupčac, hren, iđirot, jabuka, jag­
lac, ječam, kopriva velika, kravojac, kupina, ljupčac, masla-

663
 čak, matičnjak, pasđrijen, pelin vrtni, preslica, trava od gr­
čeva, vidac, vodopija, žutika trpka
Stucanje: aniš, bosiljak divlji, kopar mirisavi, mažuran. divlji, ma­
žuran pitomi
Tek pojačava: aniš, artičoka, bosiljak pitomi, celer
Upala ieiuca (gastritis): vodopija, zimzelen
Upala ieiuca i crijeva (gastroenteritis): bršljan, dimnjača, kravljak,
krvara, orah pitomi, petrovac, sapunika, slatki korijen, sljez
bijeli, vidac
Želučana neuroza: angelika, ljupčac, mažuran divlji, stolisnik, to­
pola cma, zečja stopa, žutilovka
Želučane smetnje: djetelina gorka, rotkva povrtnica, vodopija
Želučani bolovi: kadulja, kičica, mažuran pitomi
Želučani čir: gavez, islandski lišaj, kamilica, neven -
Želučani grčevi: iđirot, kadulja, maćuhica, mak divlji, stolisnik,
vrba bijela -
Želudac pokvaren: rotkva* povrtnica, dud cmi, vodopija
Želudac spušteni: bedrenika, kravljak, krvara
Žgaravica: badem, bukvica, jabuka, Mčica, kravojac, lincura, to­
pola cma, trputac, velebilje

NAKLADE 1 GROZNIČAVA STANJA

Gripa: badem, bazga, borač, borovica, božje drvce, božur, brus­

nica, bukvica, celer, divizma, djetelina gorka, dupčac, iđirot,
jaglac, kadulja, Mčica, malina, metvica kudrava, neven, pasif­
lora, podbjel, ružmarin, tetrljan
Groznica: dragušac, dupčac, iđirot, jagoda, jasenak, kesten divlji,
kičica, lipa, ljubica, malina, maslačak, maslina, peršin, ribiz
crveni, ribiz cmi, rusomača, slatki korijen, trava od srca, trpu­
tac, vratić
Nazeb: gorušica bijela, islandski lišaj, kesten divlji, lipa, malina,
mažuran pitomi, metvica kudrava, neven, podbjel, ruža, slat­
ki korijen, stolisnik, tandovilje
Obrambene snage tijela jača: malina, šikalina
Organizam dezinficira: borovica, jabuka, kadulja, stolisnik
Prehlada: kadulja, kamilica, matičnjak, mažuran divlji, rutica
Sluznica upaljena: krastavac, krvara, slatki korijen
Sluz rastvara: ječam, kantarion, kokotac, malina
Zaraze sprečava: češnjak, rotkva povrtnica '

BOLESTI DONJEG TRBUHA I SPOLOVILA

Bijeli cvijet (fluor albus): borovica, bršljan, despik, dupčac, glog

bijeli, hrast lužnjak, kokotac, kopar mirisavi, kopriva bijela,
kopriva velika, ljupčac, oman, orali pitoiM, petrovac, pirevi-

664
 na, preslica, rusomača, ružmarin, sljez bijeli, srčenjak, stolis­
nik, trava-iva, troskot, trputac, vrba bijela, zečja stopa .
Bolesti spolnih organa općenito: oman
Bolovi i grčevi u trbuhu općenito: despik, kamilica, kičica, kiselica,
• kokotac, luk, maslačak, matičnjak, metvica kudrava, metvica
paprena, preskočica, rusomača, slatki korijen, trava od grčeva,
tmina, velebilje
Bolovi u bokovima: jabuka, jagoda, ružmarin
Bradavice dojki raspucane i ranjave (rhagades): bosiljak divlji,
gavez, hrast lužnjak, topola cma
Da mlijeko dojilja ne presuši: trputac
Dojke upaljene i gnojne: krosuljica, lan
Dojke upaljene i tvrde: gavez, kiselica, kokotac, komorač, krosu­
ljica, lan, mažuran pitomi, metvica kudrava, peršin
Ginekološka ispiranja (irigacija): kamilica
Grčevi maternice: kopar mirisavi, kumin, ljupčac, rosopas žuti
Grčeviti trudovi rodilja: lipa, peršin
Izbacivanje posteljice nakon poroda: pelin divlji
Jačanje donjeg dijela tijela: kantarion
Kapavac, triper (gonorrhoea): borovica
Kila: čičak
Klimakterična krvarenja maternice: hrast lužnjak, kopriva velika,
kupina
Klimakterij: glog bijeli, imela, kamilica
Krvarenja maternice zbog skleroze: cimet, čempres, hrast lužnjak,
imelf., kopriva bijela, kopriva velika, krvara, lipa, pirevina,
rusomača, žutika trpka
Maternica otečena: podbjel, trputac
Menstruaciju posješuje: peršin
Mlijeko dojilja čini obilnijim: aniš, bosiljak pitomi, grčka djete­
lina, kamilica, komorač, kopar mirisavi, luk, verbena divlja
Mučnina trudnica: islandski lišaj, oman
Nađmlljivost onanista smanjuje: bijela vrba
Neplodnost: peršin
Neredovitu menstruaciju regulira: agava, aloj, aniš, bedrenika, brš­
ljan, cimet, čuvarkuća, despik, jaglac, kamilica, kantarion, ki­
čica, kopar mirisavi, kopriva bijela, krkavina, ljupčac, majčina
dušica, neven, pelin vrtni, rosopas žuti, rusomača, rutica, sr-
dačica, šikalina, troskot, vrba bijela, zimzelen
Pobačaj sprečava: oman, srčenjak
Polucije sprečava: pomoćnica
Povraćanje trudnica: matičnjak, metvica paprena, žutika trpka
Prejaku menstruaciju stišava: kupina, rusomača
Prsne organe jača: oslad
Pubertet djevojaka ublažuje: pelin divlji
Rast i razvoj ženskih spolnih organa potiče: kantarion
Spolni nagon umiruje: hmelj, lincura

665
S poln i nagon pojačava: bosiljak vrtni, čubar vrtni, dragoljub, ka-
čun obični, kantarion, mečja šapa, vrijesak
Svrbez spolovila (pru ritu s senilis ): kamilica, krkavina, metvica pa­
prena, pomoćnica
T u m o r m aternice (fib ro m a ): hrast lužnjak, rusomača
Upala u ja jn icim a i m aternici: hrast lužnjak, konoplja, luk, mažu­
ran divlji, pirevina, preskočica, različak, sljez bijeli, trputac,
vrba bijela, vrbica crvena
Vođena bolest trbuha (zbog trud noće): gorocvijet, krika, peršin
Zaostalu m enstruaciju izaziva: maslačak, metvica paprena, pelin,
rosopas žuti, ružmarin
Ženske bolesti općenito: majčina dušica, pelin, vratić
Začeće nemoguće zbog slabosti: matičnjak

ZARAZNE I RJEĐE BOLESTI

Bjesnoća (lyssa): buđiteljica, češnjak, čičak, moravka, trputac

B oginje male — vođene kozice (varicellae ): pakujac, trine
Boginje velike — kravlje kozice (variola vera): ribiz crveni, šim­
šir
D obrac (morbilli): ljubica, smrekove mladice
Dengue: kopriva velika
Kalaazar: kopriva velika
Kolera: čemenika bijela, češnjak, trputac
Kuga: kravojac
Ospice (rubeola): divizma, kadulja, lipa, maćuhica, malina, pelin,
preskočica, sljez cmi, stolisnik
Papatacci: kopriva velika
Šarlah (scarlatina): ljubica, malina, stolisnik
Tifus (typhus abđominalis): češnjak, kadulja, preslica, ružmarin,
tetrljan
Vrbanac: podbjel, preslica

666
 LITERATURA

Dr Ferdinand Miiller, »Das grosse Krauterbuch« — Ulm 1871.

Dr K. Fritsch, »Prirodopis bilja« — Zagreb 1920.
CMlg-Branđt-Schurhoff, »Phannacognosie« — Berlin 1927.
Dr Antun Vrgoč, »Uputa u farmakognoziju« — Zagreb 1931.
Dr Otto Gessner, »Gift- imd Arzneipflanzen von Mitteleuropa« —
Heidelberg-1931.
Vuković-Akačić, »Heil und Gewiirzpflanzen in Jugoslawien«, Bd. XV.
— Miinchen 1932.
V. čurčić, »Ljekovito bilje u Bosni i Hercegovini« — Sarajevo 1922.
lugofarmacija, »Naše ljekovito bilje« — Zagreb 1935.
Dr Willy Peyer, »Pflanzlićhe Heilmittel« — Berlin 1937.
Dr Fran Kušan, »Ljekovito bilje« — Zagreb 1938.
Dr Fran Kušan, »Ljekovito i drugo korisno bilje« — Zagreb 1956.
Oertel-Bauer, »Liječenje biljem« — Zagreb, Minerva.
Dr Jovan ' Tucakov »Farmakognozija« — Beograd 1948.
Dr Jovan Tucakov, »Liječenje biljem« — Beograd 1971.
Dr Alfred Vogel, »Der kleine Doktor« — Teufen 1973.
Dr Alfred Vogel, »Die Leber als Regulator der Gesundheit« — Teufen
1967.
Dr Alfred Vogel, »Gesimdheitsfiihrer durch siidliche Lander« — Teufen
1976.

667
 POGOVOR

Suvremena farmakopeja vrtoglavo juri u dva suprotna smjera.

Uz pomoć najsuvremenijih otkrića kemije i biologije stvara se
sve više sintetskih lijekova čije formule tvore neshvatljivi lanac
značenja. Traže se lijekovi budućnosti koji bi iskorjenili bolesti
prošlosti, ali nova otkrića stvaraju i nove prepreke protiv kojih
je čovjek nemoćan. U sva ta istraživanja investiraju se golemi inte­
lektualni potencijali, a materijalna ulaganja postaju veliko opte­
rećenje čak i za one najbogatije.
Ali u isti mah, dok pokušavamo osvojiti znanja budućnosti i
proizvesti lijekove koji bi iskorjenili mnoge, još i danas neizlje­
čive bolesti, sve je više istraživača i organiziranih napora okre­
nutih proučavanju iskustva drevnosti o liječenju bolesti prirod­
nim sredstvima, u prvom redu ljekovitim biljem.
Da bi se obnovila sva izgubljena znanja proučavaju se stari
zapisi, nastoje se identificirati biljke skrivene iza različitih ime­
na i otkriti što više starih pučkih receptura. Zato mnoge funda-
cije izdvajaju velika sredstva; bogata američka sveučilišta orga­
niziraju znanstvene ekspedicije u dubine južnoameričkih prašu­
ma i pokušavaju od domorodaca saznati njihova znanja o lije­
čenju različitih bolesti prirodnim sredstvima. 1 afrički kontinent
posjećuju istraživači koji pokušavaju saznati što je moguće više
o njihovom znanju liječenja različitih bolesti. Ali ne treba uvijek
ići daleko, i u nas postoji tradicija narodnog Ijekarništva, poznat
je blagotvoran učinak raznih biljaka i recepture njihove pripre­
me. Nije rijedak slučaj kada neki modemi lijek izađe na tržište
da izazove pravu revoluciju, a da se kasnije pouzdano ustvrdi da
ga je narodna medicina poznavala već stoljećima. Uzmimo na
primjer čudesni i nezamjenjivi aspirin. Otkriven je prije stotinu
godina, zna se koliko ga dnevno u svijetu troše, ali trebalo je
dosta vremena da bi se otkrilo da su sjeveroamerički Indijanci
odavno pozvali njegova ljekovita svojstva. Srodnici Winetoua ili
Bika koji sjedi nisu nikada čuli o acetilsalicilnoj kiselini, spoju
do kojeg se dolazi kemijskom sintezom, ali su znali da ako se
vrbova kora kuha u vodi dobiveni napitak skida temperaturu,
uklanja reumatske bolove, dakle one iste boljetice protiv kojih
mi uzimamo čudesni Bayerov Aspirin.

669
 Nije riječ o izuzetku, prije se može reći da smo na tragu pra­
vilu jer zamršena i nepogrešiva industrija prirode sintetizira od
pamtivijeka i one spojeve do kojih moderna biologija i kemija
nisu još stigle. Narodni ranarnik znao je davno prije Fleminga,
otkrivača čudesnog penicilina, da plijesan od kruha liječi gnojne
rane, premda je o tome moderna medicina prva saznanja stekla
prije nekih pedesetak godina.
Sve -kazuje da put u buduće zdravlje vodi i kroz mračnu
prošlost, prošlost koja je ovladala nekim dragocjenim znanjima
koja smo brzopleto odbacili, a zatim i posve zaboravili.
Otuđen od prirode, sapet u oklop apstraktnih znanja, osiro­
mašen za brojne iskustvene spoznaje, čovjek današnjice osjeća
specifičnost svoga položaja, nemoć da se saživi s tom prirodom
koje je i sam nedjeljivi dio, pa zato traži načine da ponovo po­
digne sve porušene mostove koji vode do nje.
Zlatna knjiga ljekovitog bilja Zlatka Gurskog predstavlja je­
dan od takvih dragocjenih vodiča koji nas vode do zaboravljene
baštine nature. Ovo nam djelo pruža dvije velike spoznaje, koje
svakodnevno valja ponavljati. Prva glasi: čovjek je dio prirode,
a druga: sve što nedostaje njegovu organizmu može se naći na
pretek u toj prirodi koju je nesmotreno odbacio.
A sada na kraju još nekoliko riječi o autoru ovog dragocje­
nog priručnika. Zlatko Gurski rodio se 1911. u Karlovcu gdje je
završio klasičnu gimnaziju. Medicinu studira u Zagrebu, a zatim
službuje u socijalnom osiguranju u rodnom gradu. Od 1950. radi
u Zagrebu na Klinici Medicinskog fakulteta na organiziranju i
vođenju laboratorija medicinske dokumentacije, koju je specija­
lizirao u Miinchenu i kod Zeissa (specijalne vrste medicinske fo ­
tografije).
Fotografijom se bavi još od najranije mladosti i sakupio je
dragocjenu foto-dokumentaciju o starom Karlovcu koja je izrazi­
te artističke vrijednosti. Osim toga autor je fotografskog priručni­
ka i univerzalne tabele za osvjetljen je fotoslojeva za danje i
umjetno svjetlo, te sve vrste filtera.
Preveo je s njemačkog jezika Švicarca A. Vogela koja je iza-
51a u izdanju M ladinske ' k njige pod naslovom N a rod n i liječnik
(1977).
B ra n im ir Donat

670
DOPUNA TREĆEM IZDANJU
 BLITVA

Beta vulgaris — Chenopodiaceae

Ljekarnički naziv: nije u farmakopeji

Nalazište: Uzgaja se za prehranu u vrtovima, a neke se vrste kul­

tiviraju u industrijske svrhe. Za hranu služi uglavnom bijela blitva, a
u industrijske svrhe šećerna repa. U Sredozemlju se uzgaja i Beta
maritima, koja se rado jede na »lešo«.
Opis: Sve vrste blitve imaju prilično duge i široke listove, te debeo
vretenast korijen iz kojega izlaze debele, mesnate peteljke lišća pro­
dužujući se kao glavno rebro cijelom dužinom listova poput bijele
trake na ostaloj sjajnoj, jasno zeleno obojenoj površini.

673
 Sadrži: U svim vrstama blitve ima od anorganskih tvari, ponešto
kalcija, kalija, fosfora, joda, sumpora, željeza i bakra, a od organskih
spojeva ugljikohidrata, bjelančevina i vitamina iz grupe B ,, B2, zatim
C i P, te asparagina, betaina i gluteina.
B ere se: Od druge polovice ljeta ubire se lišće, a u rujnu i listopadu
odebljalo korijenje. Oboje se upotrebljava u prehrani kao varivo ili kao
salata — tako da se skuha i pripremi »na lešo«, ili kao hladna salata
začinjena sokom od limuna, sitno nasjeckanim češnjakom i peršinom.
Zeleni dijelovi lišća često se priređuju kao špinat, premda blitva ima
lošiji ukus, pa ga treba popraviti dodatkom začina, uglavnom češnjaka
i peršina, uz malo ulja:
P rip rem a n je lijeka, prim jen a i djelovanje: Juha od jednakih
dijelova lišća blitve i lišća divljeg sljeza omekšava i pospješuje stolicu.
Za jačanje je vrlo korisno varivo pripremljeno od lišća blitve i od
poriluka. U ljekovite svrhe blitva se uglavnom upotrebljava kao juha,
varivo, pa i salata. Za vanjsku upotrebu u narodu služi čisto, oprano
lišće blitve za oblaganje čireva i rana. Blitva se primjenjuje protiv upale
mokraćnog mjehura i bubrega, a- pospješuje i rast u doba puberteta.
Odlična je kombinacija blitve i nasjeckanog češnjaka, koji je priznat
kao izvrstan antibiotik, s dodatkom peršina, koji pospješuje izlučivanje
urina, izlučuje mokraćnu kiselinu i tako čisti krv, što je važno u slučaju
uloga ili gihta.

674
 KRUŠKA '

Pyrus communis — Rosaeeae

Ljekarnički naziv: nije u farmakopeji

N a la z iš te : O d vrlo m nogo vrsta krušaka već su Grci neke op le­

menjivali i cijepili. Rimljani su ih kultivirali oko četrdeset vrsta za
proizvodnju voćnih vina.
O p is: Ta voćka ima često visoka stabla, a u novije doba kultiviraju
se i kruške, kao i neko drugo voće, u patuljastom obliku, niske krošnje,
koja se širi vodoravno a ne u visinu. Listovi su jajoliki, na vrhu šiljati,
po rubu fino nazubljeni, oduljih peteljki; na dužim granama smješteni
su naizmjenično, a prema vrhovima u čupercima. U doba pupanja
listovi su s donje strane pokriveni zaštitnim dlačicama, koje kasnije
nestanu. Bijeli cvjetovi neugodno mirišu, imaju 5 latica, mnogo pra-
šnika i plodnicu s 5 pretinaca, s obiljem meda. Plod je kruška, prema
peteljci nešto produžena, s trajnim ostatkom časke. Cvjeta istodobno
kad propupa i lišće, u travnju i svibnju, poslije trešnje a prije jabu­
ke.

675
 S a d rži: U kruški ima mnogo voćnog šećera, koji podnose čak i
dijabetičari, zatim kalija, koji smanjuje otečenost kod vodene bolesti,
mnogo organskih kiselina, mineralnih soli i pektina, te nekih konzer-
virajućih tvari koje djeluju adstringentno i malo stežu usta. Mladi li­
stovi i kora, kao i pupovi, sadrže specijalni glikozid, tzv. arbutosid, koji
dezinficira mokraćne putove, pa liječi katar mokraćnog mjehura i bu­
brega, a pomaže i protiv noćnog mokrenja u krevet.
B ere se: U fazi pupanja i cvjetanja, a lišće i poslije.
P rip rem a n je lijeka, p rim jen a i djelovanje: Pupovi i lišće, koliko
se prstima zahvati (po prilici jedna velika žlica), ubace se u 2,5 dl.
kipuće vode. To se potopi i pokrije da ponovo zakipi pa odmah makne
u stranu. Ostavi se poklopljeno 10— 15 minuta i zatim se procijedi.
Pije se triput dnevno po šalica, poslije jela, ili dvaput kao svaki stolni
čaj, za zajutrak i užinu. Taj čaj, zbog adstringentnih tvari i antiseptičnog
svojstva, djeluje protiv proljeva, a pospješuje mokrenje, pa koristi protiv
reumatizma i kamenaca različite etiologije, protiv gihta i angine. Od­
stranjuje i pijesak iz mokraćnog mjehura i bubrežne čaške, osobito čaj
od m ladog lišća, jer u mladom lišću ima najviše aktivnog arbutina.
Kruške se jedu i sirove i kao kompot, poslije redovnih obroka, ali
i između obroka za osvježenje. U srednjem vijeku liječnici su upozo­
ravali da su kruške teško probavljive, da opterećuju probavu, pa da više
škode nego što koriste. A li sve vrste nemaju jednako djelovanje. Kad
su potpuno zrele podnose ih i ljudi sa osjetljivim želucem.
Ipak se preporuča osjetljivima, osobito oboljelim na probavnim
organima, da kruške upotrebljavaju samo kuhane, kao kompot. Tada
su i veoma korisne, jer djeluju na krvotok i funkciju bugrega, a uz
to su i prikladan dodatak prehrani.

676
 VIŠNJA

Primus cerassus — Rosaceae

Ljekarnički naziv: Sirupus cerassi

N a la z iš te : Ima bezbroj vrsta kultiviranih po vrtovim a i voćnjacima,

no sve posjeduju jednaka ljekovita svojstva i snagu djelovanja.
O p is: Višnja je slična trešnji od koje je niža, sjajnog, gotovo kož­
natog lišća. Ima ih većih, s bezbojnim sokom, i manjih, pravih, s punim
mekanim crno-crvenim mesnatim plodovima. Prave su višnje kisela
okusa i vise, kao i trešnje na duljim peteljkama. Cvjetovi su bijeli kao
i trešnjini.
Sadrži: Plod sadrži mnogo vode i, usprkos sadržaju šećera, slabo
je hranjiv, ali je zato bogat vitaminom A , nekim vitaminima iz grupe
B, organskim kiselinama, konzervirajućim tvarima i flavonoidom.
B ere se: Plodovi i peteljke plodova beru se potkraj kolovoza.
P rip rem a n je lijeka, p rim jen a i d je lo va n je: Plodovi se jedu
uglavnom sirovi, ili se od njih pravi pekmez, kompot ili sok. Koštice
se ne smiju tucati da bi se jela jezgra jer sadrži cijanovodičnu kiselinu
i veoma je otrovna. Lišćem neki konzerviraju krastavce za zimu. Za
čaj se uzmu peteljke plodova (stipites cerassorum), zaliju se kipućom
vodom, puste stajati 15 minuta i zatim procijede. Taj čaj, zaslađen

677
m edom , pom aže kod katara, za ispiranje mokraćnih putova kad se iz
njih istjeruje pijesak, kod nekih bolesti bubrega i smetnji pri mokrenju.
Protiv dugotrajnog kašlja treba peteljke kuhati na blagoj vatri oko 10
minuta, procijediti i to zaslađeno medom piti triput dnevno, poslije
jela.
Kura višanja, svježe ubranih, pomaže kod punokrvnosti, reumati-
čnih oboljenja, slabokrvnosti (anemije), upale mokraćnog mjehura, ce-
lulitisa, pretilosti, gripe, za jače izlučivanje mokraće, u slučaju reuma­
tizma, bubrežnih smetnji, kamenaca, zatvora stolice i pri rastu u pu­
bertetu.
Za slabije želuce imaju prednost slatke višnje, jer manje rashlađuju,
manje su hranjive nego kisele, manje napuhavaju, bolje se otapaju u
probavnim sokovima i razrađuju, pa olakšavaju stolicu, a to osobito
pogoduje starijim, sklerotičnim osobama kod kojih naprezanje može
izazvati prsnuće krvnih žila i daljnje teške posljedice.
Sirovi se plodovi ponekad upotrebljavaju u obliku kure. Osobito
se preporuča sok od višanja u slučaju groznice i visoke temperature,
jer je odlično rashlađujuće piće, koje na nekoliko načina čisti organi­
zam od različitih otpadnih produkata a koristan je i protiv vodene
bolesti. Iscijeđeni sok višanja ili njihov sirup, ugodne arome i kiselkasta
okusa, dobro je davati djeci u rastu i omladini u pubertetu. Sirup od
višanja služi i kao korigens kod pripreme drugih lijekova neugodna
mirisa i okusa. Kao i sirovi plodovi osvježuje i pospješuje mokre­
nje.
Sirup se priprema od jednog dijela soka istisnutog iz zrelih plodova
i od dva dijela šećera; to se pomiješa i stavi na laganu vatru dok se
šećer ne otopi, zatim ulije u boce koje se dobro zatvore čepom, poslažu
u lonac kojemu se na dnu prethodno razastre krpa, nalije se voda i
stavi još krpa, nalije se voda i stavi još krpa između boca da se pri
vrenju ne bi doticale i razbile. Kuha se na 75°C pola sata, a zatim
se pokriveno ostavi da se ohladi. Boce se tada izvade, osuše i spre­
me.
Za jačanje očnih živaca, za održavanje oštrine vida, dobro je gornje
vjeđe namazati, ili još bolje: u njih utrti, triput dnevno dobru trešnjinu
ili višnjinu rakiju, ujutro, u podne i navečer prije polaska na spava­
nje.
Ne treba zaboraviti ni male količine amigdalina koji se kod svega
nama poznatog koštunjavog voća nalazi u lišću i kori, zatim voćne
kiseline, kao što su jabučna, jantarna, limunova i vinska, te prilične
količine pektina, koji su svi odlični konzervansi.

678
 Popis ljekovitog bilja
(hrvatsko-latinski)

Abdovina Sambucus ebulus

Agava Agave americana
Aloj A loe vulgaris
Angelica Angelica archangelica
Aniš Pimpinella anisum
Ariš Larix europaea
Artičoka Cynara scolymus
Badem slatki Prunus amygdalus communis
Bazga Sambucus nigra
Bedrenika Pimpinella magna
Blitva Beta vulgaris persica
Bljušt Tamus communis
Bob Vicia faba
Bor bijeli, šumski Pinus silvestris
Borač Borrago officinalis
Borovica, kleka Juniperus communis
Borovnica crna Vaccinium myrtyllus
Bosiljak divlji Calamintha officinalis
Bosiljak pitomi Ocymum basilicum
Božje drvce Artemisia abrotanum
Božur Paeonia officinalis
Brđanka Arnica montana
Breskva Prunus persica
Breza Betula alba
Brijest Ulmus campestris
Bršljan Hedera helix
Brusnica Vaccinium vitis idaea
Buđiteljica Spiraea ulmaria
Bukvica Betonica officinalis

679
Bundeva Cucurbita pepo
Bunika Hyoscyamus niger
Celer Apium graveolens
Cikla crvena Beta vulgaris rubra
Cimet Cinnamomum Zeylanicum
Crvotočina Lycopodium clavatum
Čelebi-grana Solidago virga-aurea
Čemerika bijela Veratrum album
Čempres Cupressus sempervirens
Čestoslavica Veronica officinalis
Češnjak Allium sativum
Čičak Arctium lappa
Čubar vrtni Satureja hortensis
Čuvarkuća Sempervivum tectorum
Despik Lavandula vera
Dimnjača Fumaria officinalis '
Dinja Cucumis melo
Divizma Verbascum thapsiforme
Djetelina gorka Menyanthes trifoliata
Djetelina lucerna Medicago sativa
Dobričica Glechoma hederacea
Dragoljub Tropaeolum majus
Dragušac Nasturtium officinale
Drijenak Cornus mas
Dud cmi Morus nigra
Dupčac Teucrium chamaedrys
Đumbir Zingiber officinale
Đurđica Convallaria majalis
Eukaliptus Eucalyptus globulus
Gavez crni Symphytum officinale
Ginseng Panax sch in-seng .
G log bijeli Crataegus oxyacantha
Gorocvijet Adonis vernalis
Gorušica bijela Sinapis alba
Gorušica crna Sinapis nigra
Gospin plašt Alchemilla vulgaris
Grčka djetelina Trigonella foenum graecum
Heljda Fagopyrum aesculentum
Hmelj Humulus lupulus
Hrast lužnjak Quercus robur

680
Hren pitomi Cochlearia armoraeia
Iđirot Acorus calamus
Imela Viscum album
Ivanjsko cvijeće Galium verum
Jabuka Malus comunis
Jadić Aconitum napellus
Jaglac ~ Primula officinalis
Jagoda šumska Fragaria vesca
Jasen bijeli Fraxinus excelsior
Jasenak Dictamnus albus
Ječam Hordeum vulgare
Kaćun obični Orchis morio
Kadulja Salvia officinalis
Kamilica Matricaria chamomilla
Kantarion Hypericum perforatum
Kava prava Coffea arabica
Kesten divlji Aesculus hyppocastanum
Kičica Erythraea centaurium
Kilavica Herniaria glabra
Kiselica obična Rumex acetosa
Kokotac Melilotus officinalis
Komorač Foeniculum vulgare
Konoplja Cannabis sativa
Kopar mirisavi Anethum graveolens
Kopitnjak Asarum europaeum
Kopriva bijela Lamium album
Kopriva mala Urtica urens
Kopriva smrdljiva Galeopsis ochroleuca
Kopriva velika Urtica dioica
Korijander Coriandrum sativum
Krastavac Cucumis sativus
Kravljak Carlina acaulis
Kravojac Angelica silvestris
Krestušac Polygala amara
Krika Anagalis arvensis
Krkavina Rhamnus frangula
Krosuljica Anthriscus cerefolium
Krumpir Solanum tuberosum
Kruška Pyrus communis
Krvara Sanguisorba officin alis

681
Kukuruzna svila Zea mays
Kum in pitomi Carum carvi
Kupina Rubus fruticosus
Kupus glavati Brascia oleracea capitata
Kužnjak Datura stramonium
Ladolež Convolvulus soepium
Lan pitomi Linum usitatissimum
Lazarkinja mirisna Asperula odorata
Limun Citrus medica
Lincura Gentiana lutea
Lipa Tilia europaea
Lišaj islandski Cetraria islandica
Lječura Sanicula europaea
Lješnjak Corylus avellana
Ljoskovac Physalis alkekengi
Ljubica mirisna Viola odorata
Ljupčac Levisticum officinale
Luk crveni Allium cepa
Luk morski Scilla maritima
Maćuhica Viola tricolor
Majčina dušica Thymus serpylum
Mak divlji Papaver rhoeas
Mak pitomi Papaver somniferum
Malina Rubus idaeus
Maslačak Taraxacum officinale
Maslina Olea europaea
Matičnjak Melissa officinalis
Mažuran divlji Origanum vulgare
Mažuran pitomi Origanum majorana
Mečja šapa Heracleum sphondylium
Medenika Melitis melissophyllum
Medvetka, planika Arctostaphylos uva ursi
Metvica kudrava Mentha crispa
Metvica paprena Mentha piperita
Miloduh Hyssopus officinalis
Mišljakinja, crijevac Stellaria media
Mrazovac Colchicum autumnale
Mrkva Daucus carota
Neven Calendula officinalis
Odoljen Valeriana officinalis

682
Oman Inula helenium
Om orika Picea omorica Pančić
Orah obični Juglans regia
Oslad ' Polypodium vulgare
Pakujac Aquilegia vulgaris
Papar crni ■ Piper nigrum
Paprat obična Aspidium filix-mas
Paprika Capsicum aftnuum
Pasđrijen Rhamnus cathartica
Pasiflora Passiflora incarnata
Pelin divlji Artemisia vulgaris
Pelin vrtni Artemisia absynthium
Peršin vrtni Petroselinum sativum
Perunika modra Iris germanica
Perunika vodena Iris pseudoacorus
Petolist gusji Potentilla anserina
Petrovac Agrimonia eupatoria
Pirevina Agropyrum repens
Plućnjak ljekoviti Pulmonaria officinalis
Podbjel Tussilago farfara
Pomoćnica Solanum nigrum
Praskvinac Polygonum persicaria
Preskočica Succissa pratensis
Preslica : Equisetum arvense
Proso ptičje Lithospermum officinale
Pšenica jestiva Triticum aestivum
Pustikara crvena Digitalis purpurea
Rajčica Solanum lycopersicum
Različak modri Centaurea cyanus
Ribiz crni Ribes nigrum
Ribiz crveni Ribes rubrum
Rosopas žuti Chelidonium majus
Rosulja okruglolisna Drossera rotundifolia
Rotkva Raphanus sativus
Rusomača Capsella bursa pastoris
Rutica Ruta graveolens
Ruža vrtna Rosa centifolia
Ružmarin Rosmarinus officinalis
Sapunika obična Saponaria officinalis
Slatki korijen Glycirrhiza glabra

683
Sljez bijeli Althaea officinalis
Sljez crni Malva silvestris
Smokva Ficus carica
Srčenjak Polygonum bistorta
Srdačica Leonurus cardiaca
Steža Potentilla tormentilla
Stolisnik Achillea millefolium
Šafran obični Crocus sativus
Šikalina Cnicus benedictus
Šimšir Buxus sempervirens
Šipak Rosa canina
Šljiva bistrica Prunus domestica
Šparoga vrtna Asparagus officinalis
Špinat Spinacia olearacea
Štavelj Rumex obtussifolius
Šumarica jetrenka Anem one hepatica
Tetrljan Marrubium vuglare
Timijan vrtni Thymus vulgaris
Topola crna Populus nigra
Trandovilje Althaea rosea
Trava-iva Teucrium montanum
Trešnja Prunus avium
Trgok Anacyclus officinalis
Trnina Prunus spinosa
Troskot Polygonum aviculare
Trputac kopljasti Plantago lanceolata
Velebilje Atropa belladonna
Verbena divlja Verbena officinalis
Vidac Euphrasia officinalis
Višnja Prunus cerassus
Vodopija Cichorium intybus
Vratić Tanacetum vulgare '
Vrba bijela Salix alba
Vrbica crvena Lythrum salicaria
Vrijesak Calluna vulgaris
Zečja stopa Geum urbanum
Zečje nožice Antenaria dioica
Zečji trn Ononis spinosa
Zečji trn žuti Sarothamnus scoparius
Zelenika Ilex aguifolium

684
Zim zelen mali Vinca minor
Žličnjak Cochlearia officinalis
Žutika trpka Berberis vulgaris
Žutilovka bodljikava Genista tinctoria

Upozorenje!
Na osnovu ovog, hrvatsko-latinskog popisa biljaka opisanih
u ovoj knjizi, naći će čitalac, prema njihovom latinskom
nazivu, u dotičnom redu drugog popisa, koji se nastavlja
na ovaj, nazive tih biljaka na njemačkom, francuskom, en­
gleskom i talijanskom jeziku, kao i porodicu (familiju) kojoj
biljka pripada.

685
 POPIS LJEKOVITOG BILJA NA STRANIM JEZICIM A

Red.
Latinski: Hrvatski: Njem ački: Francuski: Engleski: Talijanski: FAMILIA :
br.
0. A chillea millefolium Stolisnik Schafgarbe L’achillee Milfoil Millefoglio Compositae
mille-feuille
1. A conitum napellus Jadić Blauer Eisenhut Le napel rue-loup Monkshood Aconito Ranunculaceae
2. Acorus calamus Iđirot Kalmus Le roseau
aromatique Sweetflag Calamo aromatico Araceae
3. Adonis vernalis Gorocvijet Friihlingsadonis L’herbe d’adonide Pheasant’s Eye Adonide Ranunculaceae
4. Aesculus Kesten divlji Rosskastanie Le marronier Horse chestnut Ippocastano Hyppocastanaceae
hyppocastanum d’lndie
5. Agave americana Agava Agave L’agave Agave american Agave Liliaceae
6. Agrimonia eupatoria Petrovac Odermenning L’aigremoine Sticklewort Agrimonia Rosaceae
7. Agropyrum repens Pirevina Quecke Le chiendent Witchgrass Gramigna dei Graminae
rampant dei medici
8. Alchem illa vulgaris Gospin plašt Frauenmantel L’alchimille Ladi’s mantle Alchemilla Rosaceae
gewochlincher
9. A llium cepa Luk Zwiebel L’oignon Onion Cippola Liliaceae
10. A llium sativum Češnjak Knoblauch L’ail blanc Garlic Aglio Liliaceae
11. Aloe vulgaris Aloj Aloe L’aloe Aloe Aloe Liliaceae
12. Althaea officinalis Sljez bijeli Eibich La racine de Althaea, Altea Malvaceae
guimauve Marshmallow
13. Althaea rosea Trandovilje Stockrose Hollyhock Malva rossa Malvaceae
14. Amygdalus Badem slatki Mandel L’amande Almond Mandorlo Rosaceae
comm unis
15. Amygdalus persica Breskva Pfirsich La peche Peach tree Pesco Rosaceae
16. Anacyclus officinalis Trgok Bertramswurzei Compositae
17. Anagallis arvensis Krika Ackergauchheii Le mouron dcs Red pimpernel Anagalide Priiruilaceac
champs
18. A nem one hepatica Šumarica jetrenka Leberbliimchen L’anemone Pasque (lower Anem one Ranunculaceae
19. Anethum gravcolens Kopar mirisavi Gartendill L’aneth Dill Aneto Umbelliferae
20. Angelica Andelika Engehvurz echte La račine angelique European angelica Archangelica Umbellilerae
archangelica
21. Angelica silvestris Kravojac Engelwurz wilde L’angelique silvestre Wild angelica Angelica Umbelliferae
22. Antenaria dioica Zečje nožice Katzenpfotchen Les pieds de lievre Cats foot Gnaphalio Compositae
23, Anthriscus Krosuljica Gartenkerbel Le cerfeuil Cherwil Cerfoglio Umbelliferae
cerefolium
24. Apium graveolens Celer Sellerie echter Le celeri Celery Sedano Umbelliferae

25. Aquilegia vulgaris Pakujac Akelei gemeine La colombine Columbine Aquilegia Ranunculaceae
2 6. A rctium lappa Čičak K lette grosse La bardane Burdock Lappola Compositae
27. Arctostaphylos Medvetka Barentraube Les feuilles Bearberry Uva orsina Ericaceae
uva ursi immergriine de bisserole
28. Armoracia rusticana Hren pitomi Meerrettich Le cran de Bretagne Horse radish Rafano tedesco Cruciferae
29. Arnica montana Brđanka Arnika L’arnica Arnica Arnica Compositae
30, Artemisia Božje drvce Eberraute L’armoise des Ladslowe Abrotano Compositae
abrotanum champs
31. Artemisia Pelin vrtni W erm uth Les feuilles Wormwood, Assenzio Compositae
absinthium d’ armoise absinthe
32. Artemisia vulgaris Pelin divlji Beifuss gemeiner L’artemisie des Mugwort Abrotano dei campi Compositae
champs
33. ' Asarum europaeum Kopitnjak Haselwurz La racine d’asaret Asarum root Fegatela Aristolochiae
34. Asparagus officinalis Šparoga vrtna Gartenspargel L’asperge Asparagus Asparago selvatico Liliaceae
35. Asperula odorata Lazarkinja W aldmeister Le muguet des bois Sweet woodruff Stellina odorata Rubiaceae
duftender
36. Aspidium filix-mas Paprat obična Wurmfarn Le rhizome de Malefern root Felce maschia Poly pod iaceae
fougere male
. 37. Atropa belladonna Velebilje Tollkirsche La belladonne Belladonna Belladonna Solanaceae
38. Berberis vulgaris Žutika trpka Sauerdorn gem einer L’epine — vinette Barberry root bark Berbero Berbe ridaceae
39. Beta vulgaris rubra Cikla Bete, Riibe rote La betterave rouge Chard Barbietola rossa Chenopod iaceae
40, Beta vulgaris persica Blitva Mangold Le navet Beet Bietola Chenopodiaceae
41. Betula alba Breza Birke weisse Le bouleau W hite birch Betulla Betulaceae
42. Borrago officinalis Borač Borrctsch La bourrache Borage Borrana Borraginaceae
Red.
Latinski: Hrvatski: Njem ački: Francuski: Engleski: Talijanski: FAMILIA :
br.
43. Brassica Kupus bijeli glavati W eisskohl Le chou blanc Cabbage Cavolo bianco Cruciferae
olerac. alba captata
44. Buxus sempervirens Šim šir Buchsbaum Le buis Boxwood Bosso Buxaceae
45. Calamintha Bosiljak divlji Waldbergminze Le basilic sauvage Calamint Basilico Labiatae .
officinalis
46. Calendula officinalis Neven Gartenringelblume La fleur de souci Mary goldflower Calendula Com positae
47. Calluna vulgaris Vrijesak Heidekraut Caliune vulgaire Heather Erica Ericaceae
48. Cannabis saliva Konoplja Hanf Le chanvre Cannabis Canappa Canabacea.e

49. Capsella bursa Rusomača Hirtentaschel La capselle bourse Shephard’s purse Borsa da pastore Cruciferae
pastoris aa pasteur
50. Capsicum annuum Paprika Paprika ' Le poivron Capsicum Peperone Solanaceae
51. Carlina acaulis Kravljak Eberwurz La carline Carline thistle Carlina Composi tae
52. Carum carvi Kum in K um m el echter Le carvi Caraway Comino Umbelliferae
53. Centaurea cyanus Različak Kornblum e La centaure bleue Cornflower Fiordalisso Compositae
54. Cetraria islandica Lišaj islandski Islandisch Moos La lichen d’ Islande Iceland moos Lichene islandico Parmeliaceae
55. Chelidonium majus Rosopas žuti Schollkraut Chelidoine grand Celandine tetter Celidonia Papavenaceae
gemeines ecaire wort
56. Cichorium intybus Vodopija Wegwarte La chicoree Chicory ■ Bevitore d’aqua Compositae
57. Cinnam om um
Zeylanicum Cim et pravi Zim m t La cannelle Cinnamon Canella Lauraccae
58. Citrus medica Limun Zitrone Le citronnier Lemon Limone Rutaceae

59. Cnicus benedictus Šikalina Benedikten-kraut L’herbe de St. St. Benedict thistle Cardo St. Benedetto Compositae
Benoit
60. Cochlearia officinalis Žličnjak Loffelkraut Le raifort Scurvy grass Barbaforce Cruciferae
61. Coffea arabica Kava prava Bohnenkaffee Le cafeier Coffee Caffe Rttbiaceae
62. Colchicum Mrazovac Herbstzeitlose Le colchique Meadow saffron Fredolina Liliaceae
autumnale
63. Convallaria majalis Đurđica Maiglochen Le muguet Lily of the Walley Mughetto Liliaceae
64. Convolvulus Ladolež, slak Zaunwinde Le liseron des haies Hedge bindweed Villuchio bianco Convolvulaceae
soepium
65. Coriandrum Korijander Koriander gemeiner Le fruit de Coriander secdherb Coriandolo Umbelliferae
sativum corianđre
66, Cornus mas Drijenak Korncllkirscbe Le cornouillcr Dogberry tree Corniolo Coraccae
67. Corylus avellana Lješnjak Hasclnuss La noisette Haselnut Nocciolo Betulaceae
68. Crataegus Glog Weissdorn L’aubepine Hawthorn Biancospino Rosaceae
oxyacantha
69. Crocus sativus Šafran Šafran echter Le šafran Saffron Crocco Iridaceae
70. Cucumis mello Dinja Zuckerm elone Le melon Cantaloupe Melone Cucurbitaceae
71. Cucumis sativus Krastavac Gurke Le concombre Cucunber Cetriolo Cucurbitaceae
72. Cucurbita pepo Bundeva Kiirbis La graine de pepon Field pumpkin Zucca Cucurbitaceae
73. Cupressus
sempervirens Čempres Zipresse Le cypres Cypress pyramidal Cipresso Cupressaceae
74. Cynara scolymus Artičoka Artischocke L’artichaut Artichoke Carcioffo Compositae
75. Datura stramonium Kužnjak Stechapfel La pomme epineuse Nightchade Stramonio Solanaceac
thornapple
76. Daucus carota Mrkva Mohre Le rhizome Garden carrot Carota U mbelliferae
hortensis carotte
77. D ictam nus. albus Jasenak Diptam weisser La fraxinelle Fraxinella Frassinella Rutaceae
78. Digitalis purpurea Pustikara crvena Fingerhut roter La Digitale Foxglowe Digitale Scrophulariaceae
79. Drossera rotundifolia Rosulja Sonnentau L’Herbe de la rosee Round leaves Drossera Drosseraceae
sundew
80. Equisetum arvense Preslica poljska Ackerschachtelhalm La prele des champs Shave grass Code cavalino Equisetaceae
.U Erythraea centaurium Kičica Tausendgiildcnkraut La centauree Lesser centaury Centaurea minore Gentianaceae
82, Eucalyptus globulus Eukaliptus Eukalyptus L’eucalyptus Eucalyptus Eucalypto Miriaceae
’83. Euphrasia officinalis Vidac Augentrost echter L’cuphrasie Red eyebright Eufrasia Scrophulariaceae
84. Fagopyrum Heljda Buchweizen echter Le ble noir Buck wheat Grano saraceno Polygonaceae
aesculentum
85. Ficus carica Smokva Feige echte La figue Fig tree Fico Moraceae
86. Filipcndula ulmaria Buđiteljica Madcsiiss La fleur d’ulmaire Meadowsweet Filipcndula Rosaceae
87, Foeniculum vulgare Komorač Fenchcl La fenouil Fennel Finocchio Umbelliferae
88. Fragaria vesca Jagoda šumska Walderdbeere La 'fraisicr de bois Wild strawberry Fragola Rosaceae
89. Fraxinus excelsior Jasen bijeli Edelesche Le Frene Birds tongue acho Frassino Oleraceae
•Mi, Fumaria officinalis Dimnjača Erdrauch gem einer La fumeterre Fumitory herb Fumaria Papaveraceae
91. Galeopsis ochrolcuca Kopriva smrdljiva Hohlzahn La galeopsis douteux Hemp nettle Ortica puzzona Labiatae
grossbliimige
Red.
Latinski: Hrvatski: Njem ački: Francuski: Engleski: Talijanski: FAMILIA:
br.

92. Galium verum Ivanjsko cvijeće Labkraut echtes La racine de Yellow bedstraw Gaglio Rubiaceae
gentiane
93. Genista tinctoria Žutilovka Farbenginster Le genet Dyer’s brootn Ginestrella Papilionaceae
94. Gentiana lutea Lincura žuta Enzain gelber Caillelait jaune Yellow gentian Gentiana gialla Gentiabaceae
95. Geum urbanum Zečja stopa Nelkenwurz echte L’herbe de St. Bonnet yellow avens Ambretta cariofilla a Rosaceae
Benoit
96. G lechom a Dobričica Gundermann La lievre terrestre Ground ivy Edera terestre Labiatae
hederaccum

97. Glycyrrhiza glabra Slatko drvce Siissholz Glyeyrrhise Licorice Liquirizia Papilionaceae
98. Hedera helix Bršljan Efeu Le lierre English ivy federa Araliaceae
99. Heracleum
sphondylium Mečja šapa W iesen-Barenklau Berce spondyle Masterwort Panacea Umbelliferae
100. Herniaria glabra Kilavica Bruchkraut La herniaire glabre Bald Rupturewort Erniaria Caryophyllaceae
101. Hordeum vulgare Ječam Gerste L’orge perle Bearley pearl Orzo Gramineae
102. Humulus lupulus Hmelj Hopfen wilder Le houblon Hop Luppolo Cannabinaceae
103. Hyoscyamus niger Bunika Bilsenkraut La jusquiame Henbane hyosciamus Giusquiamo Solanaceae
schwarzes leaves
104. Hypericum
perforatum Kantarion Johanniskraut echtes Le mille-pertuis St. Jo h n ’s wort Isperico pilatro Guttiferae
105. Hyssopus officinalis Miloduh Ysop L’herbe sacree Hyssopwort Issopo Labiatae
106. Ilex aquifolium Zelenika Stechpalme Lenoux a alguillons Mountain holly Agrifoglio Aquifoliaceae
107. Inula helenium Oman Alant echter L’inule Elecampane Inula Compositae
108. Iris germanica Perunika modra Deutsche L’iris Blue flag Giaggiolo Iridaceae
Schwertlilie
109. Juglans regia Orah pitomi Walnuss Le noyer Persian walnut Noce Juglandaceae
110. Juniperus comm unis Borovica, kleka W acholder Le genevrier Juniper Ginepro Cupressaceae
111. Lamium album Kopriva bijela Taubnessel weisse Le lamier blanc Blind nettle Ortica . Labiatae
112. Larix europaea Ariš Larche Le meleze Larch Larice Pinaceae
113. Lavandula vera Despik Lavendel echter La lavande Lavender Lavanda Labiatae
114. Leonurus cardiaca Srdačica Herzgespann echtes , Motherwort Cardiaca Labiatae
 115. Levisticum officinalc Ljupčac Liebstockel Liveche Lovage - Lavistico Umbelliferae
116. Linum usitatissimum Lan Lein echter Le lin Linseed Lino Linaceae
117. Lithospermum Proso ptičje Steinsamc echter Le millet du Stonesccd Miglio selvatico Borraginaceae
officinale passereau
118. Lycopodium Crvotočina Keulenbarlapp Le lycopode Club moss Licopodio Lycopodiaceae
clavatum
119. L ythrum salicaria Vrbica crvena Blutweiderich Lusimaque rouge Loosestrife purple Salcerella Lythraceae
120. Malus communis, Jabuka Apfel La pomme Apple tree Pomo Rosaceae
domestica

121. ’ Malva silvestris Sljez cm i šumski Malve wilde La malve mauve High mallow Malva Malvaceae
silvestre
122. Marrubium vulgare Tetrljan Andorn gem einer Le marrube Horehound white Marrobio Labiatae
123. Matricaria Kamilica, titrica Kam ille echte La matricaire Camomille Camomilla Compositae
chamomilla camomille
124. Medicago sativa D jetelina lucerna Luzernklee La lucerne cultivee Alfalfa Lupinella Papilionaceae
125. Melilotus officinalis Kokotac Steinklee echter Le trefle de mouche Yellow melilot Meliloto Papilionaceae
fllT) i Melissa officinalis Matičnjak Zitronenm elisse La m elitte a feuille Balm beaves Melissa Labiatae
de melisse
127. Melitis Medenika, pčelinjak Bienensauge La melisse Hanipot Bocca di lupo Labiatae
melyssophyllum
128. Mentha crispa Metvica kudrava Krauseminze La m enthe crepue Curledmint Menta selvatica Labiatae
129. Mentha piperita Metvica paprena Pfefferminze echte La m enthe poivree Peppermint leaves Menta piperina Labiatae
130. Menyanthes Djetelina gorka Fieberklee, Le trefle d’eau Buckbean Trifoglio fibrino Gentianaceae
trifoliata Bitterklee
131. Morus nigra Dud crni Maulbeere schwarze Le murier noir Black mulberry Gelso nero Moraceae
132. Nasturtium officinale Dragušac Brunnenkresse echte Le cresson Watercresse Crescione Cruciferae
133. Ocimum basilicum Bosiljak pitomi Basiliumkraut L’orange de savetier Sweet basil Basilio Labiatae
134. Olea europaea Maslina Olive L’olive Olive Olivo Oleaccae
135. O nonis spinosa Z ečji trn Hauheckel dornige L’ononis epineux Restharrow Ononide bulinaca Papilionaceae
136. Orchis morio Kaćun obični Mannsknabenkraut L’orchidee Orchidea Orchidaceae
137. Origanum majorana Mažuran pitomi Gertenmajoran Le somite fleurie Sweet marjoram Maggioraiia persa Labiatae
d’origan
Red.
Latinski: Hrvatski: Njem ački: Francuski: Engleski: Talijanski: FAMILIA:
br.
138. Origanum vulgare Mažuran divlji W ilder Majoran, L’o rigan vulgaire Common marjoram Origano Labiatae
Dost
139. Paeon ia officinalis Božur Pfingstrose La pivoine Shop peony flowers Pivonia Ranunculaceae
140. Panax schin-seng Ginseng Ginseng Shin-seng Asiatic ginseng Ginseng Araliaceae
141. Papaver rhoeas Mak turčinak Kiatschm ohn Le coquelicot Reed poppy Papavero selvatico Papavcraceae
142. Papaver sotnniferum Mak vrtni, pitomi Schlafmohn Le pavot Opium poppy Papavero somnifero Papaveraceae
143. Passiflora incarnata Pasiflora Passionsblume La passiflore Passions flower Fior di passione Passiiloraceae
144. Petroselinum Peršin vrtni Petersilie La persil Parsley Petrosello Umbelliferae
sativum
145. Physalis alkekengi Ljoskavac Judenkirsche La cerise de juif Chinese lampern Palloncino, Solanaceae
plant Chichingero
146. Picea omorica Omorika, smreka Fichte Pančić Le pin Pančić-spruce Pino selvatico Pinaceae
Paučić
147. Pim pinella anisum Aniš Anis L’anis vert Anise Aneto Umbelliferae
148. Pim pinella magna Bedrenika velika Bibernelle grosse La grande Greater pimpernel Fragoselino Umbelliferae
pimprenelle
149. Pinus silvestris Bor šumski, bijeli Kiefer Le pin silvester Silver Fir-tree Pino bianco silvestre Pinaceae
150. Piper nigrum Papar crni Pfeffer schwarzer Le poivre noir Black papper Pepe nero Piperaceae
151. Plantago lanceolata Trputac sabljasti Spitzwegerich Le plantain lanceole Lance lef plantain Plantagine lanceolata Plantaginaceae
152. Polygala amara Krestušac Kreuzblum e bittere Polygale Bitter milkwort Polygala amara Polygalaceae
153. Polygonum Troskot Vogelknotterich La renouee des Knotgrass Poligono, centinodia Polygonaceae
aviculare oiseaux
'154. Polygonum bistorta Srčenjak Schlangenwurz La renouee bistorte Bistort snakeroot Serpentina Polygonaceae
155. Polygonum persicaria Praskvinac Grosser Knotterich La renouee Lady’s thumb Poligono perse Polygonaceae
persicaire

156. Polypodium vulgare Oslad Engelsiiss, Tiipfelfarn Le polypode vulgaire Female fern Felce maschia Polypodiaceae
157. Populus nigra Topola crna, jablan Schwarzpappel Le peuplier Black poplar Pioppo nero Salicaceae
158. Potentilla anserina Petolist gusji Gansefingerkraut La potentille
anserine Cinquefoil Potentilla Rosaceae
159. Potentilla torm entilla Steža Ruhrwurz . Le quinquefolie Torm entil Tormentilla Rosaceae
160. Primula officinalis Jaglac Primel echte La primevere Primorse Primaverina Primulaceae
161. Prunus avium Trešnja Vogelspsskirsche La cerisier Sweet cherry Ciliegia Rosaceae
162. Prunus cerassus Višnja Sauerkirsche Le griottier Cherry sour Visciolo Rosaceae
163. Prunus domestic;) Šljiva modra, bistrica Zwctsckc La prune bleue Common plum P rug no Rosaceae
164. Prunus persica Breskva Pfirsich La peche Peach tree Pesco Rosaceae
165. Prunus spinosa Trnina Schlehedorn La prunelle Blackthorn Prugnolo Rosaceae
166. Pulmonaria Plućnjak ljekoviti Lungenkraut La pulmonaire Lungwort Polmonaria Borraginaeeae
officinalis
167. Pyrus communis Kruška Birne Le poirier Peartree Pero Rosaceae
168. Quercus robur Hrast Sticlciche Le chene English oak Q u e a ia Fagaceae
169. Raphanus sativus Rotkva, povrtnica Winterrettich Le raifort Gardenradish Rafano nero Cruciferae
170. Rhamnus cathartica Pasđrijen Kreuzdornbeere Le fruit de narprun Buckthorn beries Spin cervino Rhamnaceae
171. Rhamnum frangula Krkavina Faulbaum L’ecorce de Alder buckthorn Frangola Rhamnaceae
boudaine
172. Ribes nigrum Ribiz crni Johannisbecre La groseille noire Black currant Ribes nero Saxifragaceae
schwarze
173. Ribes rubrum Ribiz crveni Joannisbeere rote La groseille rouge Red currant Ribes rosso Saxifragaceae
174. Rosa canina Šipak Heckenrose Le roiser Brier hip Rosa selvatica Rosaceae
175. Rosa centifolia Ruža Gartenrose La rose Cabbage rosse Rosa centifolia Rosaceae
176. Rosmarinus Ružmarin Rosmarin echter Le romarin Rosemary leaves Rosmarino Labiatae
officinalis
177. Rubus frutticosus Kupina Brom beere echte La ronce frutescente Blackberry Rovo Rosaceae
178. Rubus ideaus Malina Himbeere La framboise Garden raspberry Lampone Rosaceae
179. Rumex acetosa Kiselica Sauerampfer La grande oseille Sheep sorrel Acetosa Polygonaceae
180. Rumex obtusifolius Štavelj Strumpfblattrige L’oseille Broad-leaved Dock Rom ice Polygonaceae
Ampfer
K l. Ruta gravcolens Rutica Gartenraute L’herbc de rue Gardenrue Ruta Rutaceae
182. Salix alba Vrba bijela Silberweidc Le saule W hite willow Salcio alba Salicaceae
If# ’ Salvia officinalis Kadulja Salbei echter La sauge des pres Garden sage leaves Salvia Labiatae
184. Sambucus ebulus Abdovina Zwergholunder Le hieble Dwarf elder Ebbio Caprifoliaceae
185. Sambucus nigra Bazga, zova Schwarze Holundcr Le sureau noir Black elder Sambuco Caprifoliaceae
186. Sanguisorba Krvara W eisenknopf grosser La pimprenelie Great burnet Sanguisorba Rosaceae
officinalis
Red.
Latinski: Hrvatski: Njem ački: Francuski: Engleski: Talijanski: FAMILIA:
br.

187. Sanicula europae Lječura Heildolde La sanicle d’Etiropc Europen sanicle Sanicola Umbellifarea
188. Saponaria officinalis Sapunika Seifenkraut echtes La saponaire Soapwort root Saponaria Caryophyllaceae
189. Sarothamnus Zečji trn žuti Bessenginster Sarothamne a bolais Pfricmen scotch Ononide lucertone Papilionaceae
scoparius broom
190. Satureja hortensis Čubar vrtni Bohnenkraut L’herbe de sariette Savory Santoreggia Labiatae
191. Scilla maritima Morski luk Meerzwiebel La bulbe de scile Sea onion Cipolla marina Liliaceae
192. Sempervivum Čuvarkuća Hauswurz La grande joubarbe Houseleek Sempervivo Grossulariaceae
193. Sinapis alba Gorušica bijela W eisser senf La moutarde W hite mustard Senape bianca Cruciferae
194. Sinapis nigra Gorušica crna Schwarzer senf La moutarde noire Black mustard Senape nigra Cruciferae
195. Solanum Rajčica Tom ate La tomate Lowe apple Pomodoro Solanaceae
lycopersicum
196. Solanum nigrum Pomoćnica Nachtschatten La morelle Black nightshade Solano nero Solanaceae
schwarzer
197. Solanum tuberosum Krum pir Kartofel La porame de tere Potato Patata Solanaceae
198. Solidago yirga-aurea Čelebi-grana Goldrute gemeine Solidage verge d’or Golden rod Erba pagana, Compositae
Verga d’oro
199. Spinacia oleracea Špinat W interspinat L’epinard Spinach Spinacio Chenopodiaceae
200. Stachis officinalis Bukvica Betonie La betoine Wood betony Beton ica Labiatae
201. Stellaria media Mišljakinja Vogelmiere Stellaire Chicweed Anagalide Caryophyllaceae
intermediaire
202. Succissa pratensis Preskočica Teufelsabbis La knautie Blue scabious Vedovina selvatiea Dipsacaceae
203. Symphytum Gavez Schwarzwurz La grande Beinwell comfrey Consolida Borraginaceae
officinale consoude root
204. Tamus communis Bljušt Schmerwurz L’herbe aux Haut liseron Tamaro Dioscoreaceae
femme battues
205. Tanacetum vulgare Vratić Rainfarn La tanaisie Tansy, parsley fern Tanaceto Compositae
206. Taraxacum officinale Maslačak Lowenzahn La dent de lion Dandelion Dente di leone, Compositae
gemeiner ta rasico
207. Teucrium Dupčac mali Gamander gemeiner La germandree Germander Camedrio Labiata
chamaedrys petit-chene
208. Teucrium montanumTrava-iva Alpengamander La plante flcurie Sallow Erba aglio Labiatae
de germandree
209. Thymus serpylum Majčina dušica Feldthymian Le thymian Mother of thvme Tim e campestre Labiatae
serpolet
210. Thymus vulgaris Timijan vrtni Gartenthymian Le thym Garden thyme Tim o hortico Labiatae
211. Tilia europaea Lipa malolisna W interlinde Le tilleul silvestre European linden Tiglia Europaea III iaceae
corclata
212. Trigonclla foenum Djetelina grčka Bockshornklee Le trefle grec Fenu greek F ir no greco Papilionaceae
graecum
213. Triticum acstivum Pšenica jestiva Weizen Le ble Wheat Grano Graminae
214. Tropaeolurn majus Dragoljub Kapuzinerkresse Le cresson d’lnde Indian cress Cappuccina Tropaeolaceae
215. Tussilago farfara Podbjel Hufflattich La tussilage Coltsfoot Tussilagine Compositae
216. Ulmus campestris Brijest poljski Feldulme L’ ecorce d’orne English elm bark Olmo Ulmaceae
217. Urtica dioica Kopriva velika Brennessel grosse L’ ortie grand Netle wort Ortica morta Urticaceae
dioique
218. Urtica urcns Kopriva mala Brennessel kleine L’ ortie brulante Dwarf nettle Orlica Urticaceae
219. Vaccinium myrtillus Borovnica crna Heidelbeere La myrtille Bilberry Uva orsina Ericaceae
220. Vaccinium vitis Brusnica Preisselbeerc L’ardoisiere Alpine cranberry Mirtillo rosso Ericaceae
idaea
221. Valeriana officinalis Odoljen Baldrijan echter La valeriane Fragrant valerian Valeriana Valerianaceae
222. Veratrum album Čemerika bijela Germ er weisser La racine de varaire Green hellebore Veratro Liliaceae
223. Verbascum Divizma velika Konigskerze La bouillon grande Comm on mullein Barbasso Scrophulariaceae
thapsiforme grossbltitige
224. Verbena officinalis Verbena divlja Eisenkraut echtes La verveine Shop-vervein wort Verbena Vcrbenaceae
225. Veronica officinalis Čestoslavica Ehrenpreiss echter L’herbe de Speedwell Veronica Verbenaceae
Veronique
226. Vicia faba Bob Pfcrdebohne La feve Broad beam Fava Papilionaceae
227. Vinca minor Zimzelen Immergrtin kleines La pervenche Early-flowering Pervinca piccola Apoeynaceae
perivinkle
228. Viola odorata Ljubičica Veilchen La violette Gardensweet violete Violetta Violaceae
229. Viola tricolor Maćuhica Feldestiefmiitterchen La pensee Pansy garden violet Viola del pensiero Violaceae
230. Viscum album Imela bijela Mistel weisse Le gui W hite mistletoe Vischio Loranthaceae
231. Zea mays Kukuruzna svila Maishaare Les cheveux Indian corn silk Granturco Graminae
de mals
232. Zingiber oficinale Đumbir Ingwer Le gingembre Ginger Zenzero Zingiberaceae
 SADRŽAJ

PREDGOVOR .............................................................................. 7
U V O D ......................................................................................... 9
OPĆI D I O .................................................................................. 13
O liječenju b ilje m ....................................................................... 15
Što je l i j e k .................................................................................. 16
Što je homeopatija....................................................................... 16
Oblici biljnih lijekova................................................................... 17
Kako se liječimo ljekovitim b ilje m .............................................. 18
O prehrani i d ije ti....................................................................... 19
O dijeti napose.............................................................................. 20
SPECIJALNI D I O ....................................................................... 29
A b d o v in a ..................................................................................... 31
Agava američka.............................................................................. 33
Aloj o b ič n i.................................................................................. 35
Angelika......................................................................................... 38
A n i š ............................................................................................ 41
Ariš ............................................................................................ 44
A rtičoka......................................................................................... 47
Badem ......................................................................................... 49
B a zg a ............................................................................................ 52
B edrenika..................................................................................... 56
B lju š t............................................................................................ 59
B o b ................................................................................................ 61
Bor bijeli....................................................................................... 63
B o r a č ............................................................................................ 67
Borovica......................................................................................... 69
Borovnica c m a .............................................................................. 73
Bosiljak p ito m i.............................................................................. 76
Bosiljak d i v l j i .............................................................................. 79
Božje d r v c e .................................................................................. 81
B o žu r............................................................................................ 83
Brđanka......................................................................................... 86
B resk va ......................................................................................... 90
B r e z a ............................................................................................ 92
Brijest............................................................................................ 95
Bršljan ......................................................................................... 97

697
 B r u s n ic a .................................................................................................................. 100
B u đ ite ljic a .............................................................................................................. 102
B u k v i c a .................................................................................................................. 104
B u n d e v a .................................................................................................................. 107*
Bunika .................................................................................................................. 109'
C e l e r ....................................................................................................................... 111
C i k l a .......................................................................................................................113
C i m e t .......................................................................................................................115
C r v o to č in a ..............................................................................................................118
Č e le b i- g r a n a ......................................................................................................... 120
Čemerika b i je l a .................................................................................................... 123
Č e m p r e s .................................................................................................................. 126
Č e s t o s l a v i c a ......................................................................................................... 128
Č e š n j a k .................................................................................................................. 131
Č i č a k .......................................................................................................................135
* Čubar v r t n i ......................................................................................................... 139
Č u v a r k u ć a ..............................................................................................................141
D e s p i k .................................................................................................................. 143
D i m n j a č a ..............................................................................................................146
D i n j a .......................................................................................................................148
D iv iz m a .................................................................................................................. 149
Djetelina g o r k a .................................................................................................... 152
Djetelina l u c e r n a ................................................................................................ 154
D o b r i č i c a .............................................................................................................. 156
D r a g o l j u b ..............................................................................................................159
Dragušac ..............................................................................................................161
D r ije n ....................................................................................................................... 164
Dud c r n i .................. ...........................................................................................166
D u p č a c .................................................................................................................. 168
Đ u m b i r .................................................................................................................. 170
Đ u r đ i c a .................................................................................................................. 172
E u k a lip t u s ..............................................•...............................................................175
G a v e z .......................................................................................................................177
G i n s e n g .................................................................................................................. 181
Glog b i j e l i ..............................................................................................................184
G o r o c v ije t .................................................. ...........................................................187
Gorušica b i j e l a .....................................................................................................189
Gorušica c r n a .....................................................................................................191
Gospin p l a š t ......................................................................... ............................... 194
Grčka d je te lin a .....................................................................................................196
Heljda .................................................................................................................. 199
H m e l j .......................................................................................................................201
Hrast l u ž n j a k .................................................................................................... 203
H r e n .......................................................................................................................208
I đ i r o t .......................................................................................................................211
. I m e l a .......................................................................................................................215
Ivanjsko c v ije ć e .................................................................................................... 219
Jabuka .................................................................................................................. 221

698
J a đ i ć .......................................................................................................................224
J a g l a c .......................................................................................................................226
Jagoda š u m s k a .................................................................................................... 229
Jasen b i j e l i .................. ...................................................................................... 232
J a s e n a k .................................................................................................................. 235
J e č a m .............................................................................................................. . 237
Kaćun o b i č n i .....................................................................................................239
K a d u l j a .................................................................................................................. 241
Kamilica ..................................................................................................... . 244
K a n t a r i o n ........................................................... .... ............................................. 247
Kava p r a v a ......................................................................................................... 251
Kesten d i v l j i ......................................................................................................... 254
K i č ic a .......................................................................................................................257
K i l a v i c a .................................................................................................................. 260
K i s e l i c a .................................................................................................................. 262
K o k o t a c .................................................................................................................. 265
Komorač ..............................................................................................................267
Konoplja ..............................................................................................................270
Kopar mirisavi ................................................................ .. 272
K o p i t n j a k ..............................................................................................................272
Kopriva v e l i k a .....................................................................................................277
Kopriva mala — ž a r a .......................................................................................281
Kopriva b i j e l a .................................................................................................... 283
Kopriva sm rd ljiv a .......................' ...................................................................... 285
K o r ija n d a r ..............................................................................................................287
K r a s t a v a c ......................................................................... ' ................................. 289
Kravljak ...................................................................................................................291
K ra v o ja c .................................................................................................................. 293
K r e s t u š a c ............................................................................................................. 296
K r i k a .......................................................................................................................298
Krkavina ..............................................................................................................300
K r o s u l ji c a ..............................................................................................................303
K r u m p ir .................................................................................................................. 305
Krvara .................................................................................................................. 309
Kukuruzna s v i l a ................................................................................................311
K u m i n .................................................................................................................. 314
K u p i n a .................................................................................................................. 316
Kupus .................................................................................................................. 319
K u ž n ja k .................................................................................................................. 322
Ladolež ili s l a k .................................................................................................... 324
L a n .......................................................................................................................326
L a z a r k in ja ..............................................................................................................329
Limun .................................................................................................................. 332
L i n c u r a .................................................................................................................. 334
Lipa .......................................................................................................................337
Lišaj is l a n d s k i .....................................................................................................341
L j e č u r a .................................................................................................................. 344
L je š n ja k .................................................................................................................. 346

699
 Ljoskavac.................................................................................348
L ju b ic a .................................................................................... 350
Ljupčac.................................................................................... 353
Luk obični.................................................................................356
Maćuhica .................................................................................360
Mak divlji ili turčinak................................................................363
Mak p ito m i............................................................................. 365
Malina .................................................................................... 368
Maslačak .................................................................................371
M aslina.................................................................................... 375
M atičnjak.................................................................................378
Mažuran d iv lji.......................................................................... 382
Mažuran p ito m i.......................................................................384
Mečja šapa.................................................................................386
M ed en ik a.................................................................................388
M ed vetk a.................................................................................390
Metvica kudrava...................................................................... 392
Metvica paprena.......................................................................394
Miloduh.................................................................................... 398
Mišljakinja.................................................................................400
Morski lu k .................................................................................402
Mrazovac .................................................................................404
Mrkva........................................................................................406
Neven........................................................................................409
O d oljen .................................................................................... 413
Om an........................................................................................417
Omorika — smreka................................................................... 421
Orah p itom i............................................................................. 424
O s la d ....................................................................................... 428
Pakujac.................................................................................... 430
P ap ar....................................................................................... 432
Paprat o b ičn a ..........................................................................434
Pap rik a.................................................................................... 432
Pasđrijen .................................................................................440
Pasiflora.................................................................................... 442
Pelin vrtn i.................................................................................444
Pelin divlji.................................................................................449
Peršin v r t n i............................................................................. 452
Perunika.................................................................................... 455
Petolist gu sji............................................................................. 457
Petrovac.................................................................................... 460
Pirevina.................................................................................... 462
Plućnjak ljekoviti...................................................................... 464
Podbjel ............................................................................ . • . 466
# Pomoćnica.................................................................................469
Praskvinac ili Solumunov pečat o b li............................................472
P reslica.................................................................................... 474
Preskočica.................................................................................479

700
P š e n i c a .................................................................................................................. 4gi
Ptičje p r o s o ............................................................................................................ 485
Pustikara c r v e n a ................................................................................................487
R a j č i c a .................................................................................................................. 489
R a z lič a k .................................................................................................................. 491
Ribiz c r n i ..............................................................................................................493
Ribiz c r v e n i ......................................................................................................... 495
Rosopas ž u t i ......................................................................................................... 498
R o s u l j a .................................................................................................................. 501
Rotkva ili p o v rtn ic a........................................................................................... 504
R u s o m a č a ..............................................................................................................506
R u tic a .......................................................................................................................509
R u ž a .......................................................................................................................512
R u ž m a r i n ..............................................................................................................514
Sapunika ..............................................................................................................518
Slatki k o rije n ......................................................................................................... 520
Sljez b i j e l i ..............................................................................................................524
Sljez c m i ..............................................................................................................528
S m o k v a .................................................................................................................. 530
S r č e n ja k .................................................................................................................. 533
S r d a č ic a .................................................................................................................. 535
S t e ž a .......................................................................................................................537
S to lisn ik .................................................................................................................. 541
Š a f r a n .......................................................................................................................545
Šikalina ž u t a ......................................................................................................... 549
Š im š ir .......................................................................................................................551
Š i p a k .......................................................................................................................553
Šljiva b istr ic a ......................................................................................................... 556
Šparaga v r t n a ......................................................................................................... 559
Š p i n a t .......................................................................................................................562
Š ta v e lj.......................................................................................................................564
Šumarica ..............................................................................................................566
T e t r l j a n .................................................................................................................. 568
Timijan poljski — timijan v r t n i.....................................................................571
Topola c m a .........................................................................................................575
T ran d o v ilje..............................................................................................................578
Trava i v a ..............................................................................................................580
T r e š n j a .................................................................................................................. 582
T r g o k .......................................................................................................................585
Trnina — cm i t r n ........................................................................................... 587
T r o s k o t .................................................................................................................. 590
T r p u t a c .................................................................................................................. 593
V e le b ilje .................................................................................................................. 597
Verbena d i v l j a .................................................................................................... 600
V i d a c .......................................................................................................................603
V o d o p ija .................................................................................................................. 605
V r a t i ć .......................................................................................................................609
Vrba b i je la ............................................................................................................. 612

701
Vrbica c r v e n a ............................................................................. 615
V rijesa k ......................................................................................... 617
Zečja s t o p a ..................................................................................619
Zečje n o ž ic e ................................................................................. 622
Zečji t r n ..................................................................................... 624
Zečji trn ž u t i ............................................................................. 627
Zelenika....................................................................... ................. 629
Z im z e le n ..................................................................................... 631
Ž lič n ja k .........................................................................................633
Žutika trp k a ..................................................................................636
Ž u t ilo v k a ..................................................................................... 639
D O D A T A K ..................................................................................641
POPIS BOLESTI PO GRUPAMA, S NABROJENIM ODGOVARAJU­
ĆIM B IL J K A M A ...........................................................................645
Bolesti srca i krvotoka.................................................................. 645
Bolesti živaca i m ozga.................................................................. 647
Jačanje slabih i rekonvalescenata..................................................649
Grčevita stanja.............................................................................. 649
Bolesti slezen e............................................................................. 649
Bolesti kosti i zglobova............................................................... 649
Insekti nametnici.......................................................................... 651
Kožne i zarazne bolesti............................................................... 651
Bolesti žlijezda i izmjene tv a ri.................................................... 653
Bolesti bubrega i mokraćnih organa............................................. 654
Bolesti c r ije v a ..............................................................................655
Bolesti dišnih organa................................................................... 657
Bolesti grla i usne šupljine............................................................ 659
Bolesti n o s a .................................................................................660
Bolesti u h a ................................................................................. 660
Bolesti o č iju ..................................................................................661
Bolesti glave..................................................................................661
Bolesti jetre i žučnog mjehura.................................................... 662
Bolesti želuca i probave............................................................... 663
Nahlade i grozničava stanja............................................................ 664
Bolesti donjeg trbuha i spolovila..................................................664
Zarazne i rjeđe bolesti................................................................... 666
L IT E R A T U R A .............................................................................. 667
P O G O V O R ..................................................................................669
DOPUNA TREĆEM I Z D A N J U ..................................................671

702
 Zlatko Gursky
ZLATNA KNJIGA
LJEKOVITOG BILJA

Izdavač Nakladni zavod Matice hrvatske

Zagreb, Ulica Matice hrvatske 2

Za izdavača Bogdan Totnašić

Oprema Alfred Pal

Ilustracije u koloru Branko Vujanović

Jezična redakcija Drago Dujmić

Korektor Nada Anić

Naklada: 8 000 primjeraka

Tisak SOUR »VJESNIK« — OOUE TM, Zagreb 1985.