Poglavlje: KONOPI I UZLOVI;

METEOROLOGIJA
3. POMORSTVO, PROPISI I METEOROLOGIJA.................................................................................................................2
3.4. Konopi i uzlovi..................................................................................................................................................................................................2
3.5. Meteorologija - općenito..............................................................................................................................................................................4
3.5.1. Meteorološki elementi...............................................................................................................................................................................4
3.5.2. Vjetrovi na Jadranu.............................................................................................................................................................................7
3.5.3. Plima i oseka, morski vjetrovni valovi, mrtvo more, morske struje, utjecaj plitke vode............................................8
3.5.4. Izvješća i upozorenja, vrijeme i uvjeti plovidbe.......................................................................................................................9

ASTA NAVIS d.o.o.

Zagreb
Vlastito izdanje, Zagreb, 2013.
Priručnik za voditelja brodice

Sva prava pridržana. Zabranjeno je kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili

izmjena Priručnika bez pisanog odobrenja ASTA NAVIS d.o.o.

Priručnik za internu upotrebu

3.4. Konopi i uzlovi
Vrste konopa
• konopi od prirodnih materijala: izrađeni su od konoplje, manile, sisala, kokosa i pamuka. Razmjerno su elastični,
a kada se smoče skrate se i tada ih treba popuštati. Nakon upotrebe trebaju se oprati u slatkoj vodi i posušiti na
zraku i u sjeni.
• konopi od umjetnih (sintetičkih) materijala izrađeni su od : nylona, perlona, dakrona, polipropilena. Jaki su i
elastični, vlaga im ne šteti i ne utječe na njihove karakteristike. U usporedbi s prirodnim konopima dvostruko su
jači.
• užad od metala: čelik, bakar, aluminij, bronca. U pomorstvu se koriste za teške radove.
Namjena konopa:
• za privez brodice,
• za sidrenje i tegljenje,
• za rukovanje opremom brodice (jedra itd.).
Uzlovi
Uzao je međusobni spoj dva konopa pri čemu je “živi” kraj onaj s kojim radimo, a “mrtav” kraj konopa je onaj koji
miruje. Mornarski uzlovi koji se najčešće koriste na brodici dobro drže, pouzdani su i lako ih je vezati i odvezivati:
1. OSMICA
Veže se na kraju konopa da se spriječi njegov prolaz kroz otvor, ušku ili koloturu.

2. MUŠKI UZAO
Koristi se za spajanje dva konopa iste debljine.

3. ZASTAVNI UZAO
Koristi se za spajanje dva konopa različite debljine.

4. VRZNI UZAO
Koristi se za vezivanje bokobrana na ogradu, za nametnuti na bitvu, pričvršćivanje opreme.

5. PAŠNJAK
Koristi se za formiranje omče koja se ne steže, za nametnuti na bitvu, za privez.

2 Priručnik za internu upotrebu

6. PLUTAČNI UZAO
Veže se na prsten plutače ili prsten priveza na pristanu ili marini.

7. SIDRENI UZAO
Veže se na prsten struka sidra ili na škopac sidrenog predlanca.

8. UZAO ZA SKRAĆIVANJE KONOPA

Služi za privremeno skraćivanje konopa i premošćenja oštećenog dijela bez rezanja konopa.

9. UKRIŽANI VOJ
Veže se na dvostruku bitvu ili na kljun podizača jedra.

Priručnik za internu upotrebu 3

3.5. Meteorologija - općenito
Meteorologija je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj. Glavni meteorološki elementi koji utječu na
vremenske prilike u određenom trenutku na određenom području su: temperatura zraka, atmosferski pritisak,
vlažnost zraka, vjetrovi, oborine, oblaci i magla.
Za pomorsku plovidbu, posebice za višednevna krstarenja, važno je poznavanje vremenskih prilika.

3.5.1. Meteorološki elementi

Temperatura zraka
Promjena temperature zraka ovisi o promjenama temperature podloge iznad koje se zrak nalazi. Mjeri se termome-
trom. Kod normalne raspodjele zrak je topliji što je bliže površini Zemlje. Porast temperature zraka s visinom naziva
se temperaturna inverzija.

Atmosferski tlak
Atmosferski tlak nastaje u atmosferi i to zbog težine čestica zraka i njihovog djelovanja na sva tijela koja se nalaze
u atmosferi.
Atmosferski tlak najveći je na razini mora (jer je tada stupac zraka iznad nas najviši) i iznosi 1.013 × 105 [Pa], a sma-
njuje se s povećanjem nadmorske visine (jer je tada stupac zraka iznad nas manji, a i zrak postaje pri vrhu atmosfere
rjeđi).
Atmosferski tlak također ovisi i o vremenu, tj. u području lijepog i suhog vremena je viši, a u području ružnog i
kišnog vremena je niži. Njegovim preciznim mjerenjem i praćenjem mogu se dobiti vremenske prognoze. Instru-
ment za mjerenje atmosferskog tlaka zove se barometar.

Vlažnost zraka
Vlaga zraka predstavlja svu količinu vodene pare u atmosferi.
Vjerojatnost pojave padalina ovisi o količini vodene pare. Također, vodena para u atmosferi sadrži znatnu količinu
latentne topline.
Vodena para u atmosferu dolazi na razne načine. Jedan od njih je transpiracija - isparavanje s površine biljaka. 75%
vode s tla, biljnog pokrova i vodenih površina na kopnu ispari natrag u atmosferu. Najveća evaporacija (isparavanje)
je u području tropskog i suptropskog dijela Indijskog oceana i između Madagaskara i Australije. Evaporacija se
smanjuje približavanjem kopnu tj. obali.
Apsolutna vlažnost zraka je maksimalna količina vodene pare koju može primiti 1m³ zraka (u gramima). Apsolutna
vlažnost zraka raste s porastom temperature (-> veće isparavanje).
Specifična vlaga zraka jest broj grama vodene pare u 1kg vlažnog zraka.
Relativna vlaga zraka je broj koji pokazuje odnos između količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u
nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi taj zrak na toj temperaturi mogao primiti da bi bio
zasićen. Mjeri se psihrometrom.
Pothlađena voda u atmosferi je voda koja ostaje u tekućem stanju i ispod 0°C.
Dnevni hod relativne vlage obratan je od dnevnog hoda temperature –> relativna vlaga zraka najveća je ujutro, a
najmanja poslije podne, kad je temperatura najviša.

Zračna strujanja - vjetar

Sunce svojom toplinom zagrijava atmosferu, a ponajviše zemljinu površinu koja zagrijava zrak iznad nje. Topli zrak
počinje se dizati i pritom se hladi za 1° svakih 100 metara visine. Dizanje zraka traje dok se temperatura zraka
ne izjednači s temperaturom okoline. Spuštanjem zračne mase povećava se atmosferski pritisak, a podizanjem se
smanjuje. Zbog razlike atmosferskog tlaka između dva područja nastaje tzv. gradijentna sila koja pomiče zračne
mase iz područja visokog tlaka prema području niskog tlaka - nastaje vjetar.
Brzina vjetra ne ovisi samo o razlici tlaka zraka, već i o trenju između zraka i zemljine površine kao posljedice rotacije
Zemlje (Coriolisova sila).

4 Priručnik za internu upotrebu

Vjetar je određen brzinom, smjerom i jačinom. Brzina se mjeri anemometrom i to u: km/h, m/s, čvorovima. Jakost
vjetra mjeri se Bf - boforima (Beaufort). Za procjenu jačine vjetra i stanja mora u pomorstvu upotrebljava se Beau-
fortova ljestvica koju je početkom 19 stoljeća izradio sir Francis Beaufort.
BEAUFORTOVA LJESTVICA STANJA MORA I VJETRA

Brzina Visina valova

km/h m/s čv mph m stopa
0 Bf Tišina <1 0 - 0,2 <1 <1 <1 -
1 Bf Lahor 1-5 0,3 - 1,5 1-3 1-3 0,1 (0,1) 0,25 (0,25)
2 Bf Povjetarac 6 - 11 1,6 - 3,3 4-6 4-7 0,2 (0,3) 0,5 (1)
3 Bf Slabi 12 - 19 3,4 - 5,4 7 - 10 8 - 12 0,6 (1) 2 (3)
4 Bf Umjereni 20 - 28 5,5 - 7,9 11 - 16 13 - 18 1 (1,5) 3,5 (5)
5 Bf Umjereno jaki 29 - 38 8,0 - 10,7 17 - 21 19 - 24 2 (2,5) 6 (8,5)
6 Bf Jaki 39 - 49 10,8 - 13,8 22 - 27 25 - 31 3 (4) 9,5 (13)
7 Bf Žestoki 50 - 61 13,9 - 17,1 28 - 33 32 - 38 4 (5,5) 13,5 (19)
8 Bf Olujni 61 - 74 17,2 - 20,7 34 - 40 39 - 46 5,5 (7,5) 18 (25)
9 Bf Jaki olujni 75 - 88 20,8 - 24,4 41 - 47 47 - 54 7 (10) 23 (32)
10 Bf Orkanski 89 - 102 24,5 - 28,4 48 - 55 55 - 63 9 (12,5) 29 (41)
11 Bf Jaki orkanski 103 - 117 28,5 - 32,6 56 - 63 64 - 72 11,5 (16) 37 (52)
12 Bf Orkan > = 118 > = 32,7 > = 64 > = 73 14 (-) 45 (-)

Karakteristika hrvatske obale Jadranskog mora je velika razvedenost i visoka obala ispod planinskih lanaca osim
u prostoru zapadne Istre, Bukovice i Ravnih Kotara. Meteorološki važan detalj je da smjer pružanja otoka prati
smjer obale i planinskih lanaca, što uzrokuje snažna strujanja uzduž kanala (jugo i maestral) te stvaranje silaznog
(katabatičkog) strujanja koje uzrokuje buru (slika), odnosno burin ili zmorac. Takav oblik priobalja toliko je specifičan
za Dalmaciju da se sve obale svijeta takvog tipa nazivaju dalmatinskim tipom obale.

T H H T
An

Ka
ab

ta
ba
at
ič

tič
ki

ki
vje

Silazno strujanje hladnog

vje
ta

ta

zraka danju i noću

r

Oborine
Oborina je skupina vodenih čestica u tekućem ili krutom stanju koja iz zraka pada na tlo. Oborine nastaju konden-
zacijom ili desublimiranjem postojeće vlage u zraku. Mogu nastati izravno na tlu, poput inja, rose, mraza, a mogu
nastati i u zraku (u oblaku) iz kojeg na tlo padaju kao tekuća (kiša, rosulja) ili smrznuta voda (tuča, solika, snijeg).
Nakon pada na tlo iznova se može promijeniti agregatno stanje oborine, tako da pothlađene kapi vode padaju na
tlo kao tekuća voda, a prilikom udara u tlo zamrzavaju se te tako nastaje led.

Magla i vidljivost
Magla je kondenzirana vodena para u prizemnim slojevima zraka. Vrlo je opasna za sigurnost plovidbe jer potpuno
onemogućava orijentaciju, osim ako brodica nije snabdjevena elektroničkim spravama (radar, GNSS).
Gusta magla smanjuje horizontalnu vidljivost na manje od 200 metara, srednja magla smanjuje vidljivost između
200 i 500 metara, a rijetka magla smanjuje vidljivost na 500 do 1000 metara. Sumaglica smanjuje vidljivost na 1 do
10 kilometara.

Priručnik za internu upotrebu 5

Cikolona (C)
Ciklona je područje sniženog atmosferskog tlaka u odnosu na okolinu. Označava se slovom N (ili C). Zrak u tom
polju struji od rubova prema središtu, zbog koncentracije počinje se izdizati i hladiti te nastaju uvjeti za nastanak
oborina. Ciklona donosi promjenjivo vrijeme i oborine, tlak zraka je obično niži od 1013 hPa. Zrak se u ciklonama
kreće u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu (za sjevernu Zemljinu polutku).
Na vrijeme u Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona koja nastaje u istočnom Sredozemlju, točnije u Genovskom
zaljevu. Postoji također Islandska ciklona koja djeluje cijele godine (zbog Golfske struje). Donosi nešto toplije vri-
jeme u odnosu na prethodne dane. Postoje isto tako i stacionirane ciklone, tj. ciklone koje se dulje zadržavaju nad
nekim područjem. Takve ciklone obično donose nestabilnost na više od tri dana.
U Europi ciklone se uglavnom kreću od zapada prema istoku, ali ima i odstupanja. Prije ciklone obično zapuše slabo
do umjereno jugo ili jugozapadnjak, a dva do tri dana prije njenog dolaska na nebu se mogu uočiti visoki oblaci
cirusi, koji su inače nositelji nestabilnog vremena. Pred prolazak ciklone zapuše obično hladniji vjetar sa sjevera ili
sa sjeverozapada i to zbog širenja anticiklonalnog grebena i dolaska stabilnog vremena.

Zrak se N Zrak se spušta,

uzdiže i zagrijava i isušuje
hladi

V
N PODRUČJE
PODRUČJE VISOKOG TLAKA
NISKOG TLAKA ZRAKA
ZRAKA

Ciklona i anticiklona – kretanje zračne mase

Anticiklona (A)
Anticiklona je područje povišenog atmosferskog tlaka u odnosu na okolinu. Označava se slovom V (ili A). Zrak u tom
polju struji od središta prema rubovima i iz gornjih slojeva troposfere prema površini zemlje. Pri spuštanju zrak se
grije. Anticiklona donosi suho i vrlo često sunčano vrijeme.

Prikaz položaja ciklona i

anticiklona iznad Hrvatske

Oblaci
Oblaci su vidljive nakupine kapljica vode ili čestica leda (ili oboje) u atmosferi. Topli zrak pun vlage podiže se u
vis. Kad dosegne određenu visinu, ohladi se. Na niskoj temperaturi topli zrak više ne može zadržati vlagu u obliku
vodene pare, pa se ona pretvara u malene kapi vode ili komadiće leda i tako stvara oblake. Svi su oblaci potpuno
različiti i neprestano mijenjaju svoj oblik, zato što se stvaraju na različitim visinama i temperaturama.

6 Priručnik za internu upotrebu

Cumulonimbusi (Cb) - 40000Ft

teški i gusti vodeni oblaci, 12000m

Cirrocumulus Cirrostratus Cirrus
koji se jako protežu u visinu.
Kad im se zaledi gornji dio, High
Cumulonibus
nazivamo ih olujnim obla-
cima. 23000Ft
7000m
Gornji ledeni dio toga di-
vovskoga grudastog oblaka Altocumulus Altostratus
obično je spljošten i nalik na Mid

perjanicu ili nakovanj. Može

biti vlaknast ili prugast. 6500Ft Nimbostratus
Takav oblak donosi veću 2000m
Stratocumulus
količinu padalina, sijevanje
i grmljavinu i snažan olujni
Low
vjetar. Cumulus Stratus

Vrste oblaka po visini

3.5.2. Vjetrovi na Jadranu

Vjetrovi nad Jadranom općenito ovise o razdiobi baričkih sustava na širem području. Strujanje vjetra je modificirano
pružanjem obalnih masiva, kanala i planinskih prijevoja. Najčešći vjetrovi na Jadranu su bura (NNE do ENE), jugo
(ESE doSSE) i maestral (WNW do NW). Osim tih pušu i vjetrovi iz smjerova S (oštro), SW (lebić, garbin), W (pu-
lenat), N do NW (tramontana), E (levanat) te vjetrovi obalne cirkulacije (burin ili konenjak i zmorac).

Bura
Na jadranskom obalnom području najpoznatiji vjetar je bura. Puše s kopna na more, hladan je i suh, izrazito mahovit
vjetar koji traje nekoliko dana. Posebno je opasno njezino naglo pojavljivanje i brzi razvoj (10 – 15 minuta).
Bura nastaje prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske zavale preko Dinarida na obalu. Po snazi i brzini bure poseb-
no se ističu Rijeka, Senj, Maslenica, Split, Vrulja i Makarska, a njena učestalost opada od sjevernog prema južnom
Jadranu. Najjača bura nastaje pri prijelazu kroz planinske prijevoje, kroz koje se hladni zrak kanalizira. Jačina bure
znatno ovisi i o lokalnoj topografiji, a udaljavanjem od obale slabi. Postoje dva osnovna tipa bure:
• anticiklonska ili vedra bura puše u situacijama kad je nad srednjom Europom snažna anticiklona, a istovremeno
nad Sredozemljem jedna ili više ciklona;
• ciklonska ili tamna (škura) bura nastaje u hladnom sektoru ciklone, kad duboka ciklona zahvati naše krajeve i
veći dio Sredozemlja. Odmicanjem ciklone na istok bura zahvaća sve veći dio primorja. U takvim prilikama pada-
line mogu biti obilne.
Bura najčešće puše u hladnom dijelu godine, često izaziva teškoće u prometu. Ponekad i ljeti može biti jaka, a tada
često zbog mahovitosti pridonosi širenju šumskih požara.
Predznaci bure su:
• pojava oblaka iznad obalnih planinskih lanaca; nakon nestanka oblaka odmah zapuše bura,
• sijevanje bez grmljavine i porast tlaka zraka.

Jugo
Jugo (široko) najčešće puše kao jugoistočni vjetar. Nastaje tako da se zračna masa sa sjeverne Afrike prolazeći preko
Sredozemlja obogati vlagom, pa kod nas dolazi kao topao i vlažan zrak. Često tada padnu i prljave (blatne) kiše.
Jugo je vjetar koji se duže razvija, a razornu snagu postiže tek nakon nekoliko dana. Slično kao i kod bure i jugo
može biti anticiklonalno i ciklonalno.
• anticiklonalano jugo nastaje u situaciji kad je nad jugoistočnom Europom anticiklona, a nad zapadnom ciklona.
Tada je vrijeme često vedro ili uz visoku naoblaku, temperatura i vlažnost zraka rastu. Takvo se jugo zove i suho,
gnjilo jugo;
• ciklonsko jugo nastaje premještanjem ciklone iz Zapadne Europe na Jadran. Radi se o zračnom strujanju u to-
plom sektoru ciklone (nakon čijeg prolaska zapuše ciklonska bura). Kiša, grmljavina, ponekad i vjetar olujne
brzine prate ciklonsko jugo.

Priručnik za internu upotrebu 7

Predznaci juga su:
• porast temperatura i pad tlaka zraka,
• porast plime ili pojava mrtvog mora iz jugozapadnog smjera,
• maglovit horizont,
• valovi iz jugoistočnog smjera i slaba izmaglica na južnom horizontu.

Maestral
U toplom dijelu godine u primorju često puše i maestral. Riječ je o vjetru sjeverozapadnog strujanja između azo-
rskog maksimuma i polja niskog tlaka na istoku. Maestral puše ujednačenom, malom brzinom s mora na kopno.
Relativno lagan i ugodan, za vedrog vremena klimatski je koristan jer ublažava dnevne vrućine na otocima i uz
obalu. Njegova snaga je ograničena, ali ipak može predstavljati smetnju manjim plovilima.
Predznaci maestrala su:
• jedan do dva sata prije nastanka maestrala nad kopnom se pojave sivkasto bijeli oblaci,
• može zapuhati nakon kiše,
• ako oblaci putuju prema moru, predviđa se jači maestral.

Tramontana
Tramontana je lokalni, prohladni, suh, kratkotrajan (do 1 dan) vjetar, ali nije žestok (do 9 Bf ) i mahovit kao bura. Prati
ga vedro vrijeme i visoki barometarski tlak. Dalje od obale puše jače, traje dulje i stvara razvijene valove. Češći je na
južnom Jadranu.

Polenat i lebić (garbin)

Polenat i lebić razorni su i olujni vjetrovi koji redovito nastaju naglo i najčešće kratko traju, ponekad svega neko-
liko desetaka minuta. Zbog naglog nastanka predstavljaju opasnost jednako kao i bura. Ograničeni su na sasvim
lokalno područje i nastaju kao nevere. Pušu iz
jugozapadnog ili zapadnog smjera. Predznak Tramuntana
njihovog pojavljivanja je nagli pad tlaka, ravni Sjevernjak
oblak na zapadnoj strani horizonta s izraženim
N
gornjim i donjim rubom i sijevanje na zapadu.

Gr ura
al
str

eg
B
Praćeni su jakim i kratkotrajnim pljuskovima.
ae

o
N
M

W E
N
Oštro
Oštro je južni vjetar. Ime je dobio od lat, auster:
jug. To je topao i vlažan vjetar, koji najčešće ne
Zapadnjak

puše dugo, ali može dostići znatnu jakost. Slabo

Puleant

oštro je loštrin, a jako loštračina.

Levant
Levant ili levanat nazivi su za istočnjak. Porijeklo
tih imena vezano je za tal, levante: istok. To je
SE

SW
najčešće umjeren (samo ponekad jak) vjetar
(J lok( ko
ug o)
Ši iro

koji obično puše uz oblačno, vlažno i kišovito

Š

S
o)

vrijeme. Kada dostiže znatnu jakost, dobiva ime

Oštar
levantara. Oštro
(pravo) Jugo
Ruža vjetrova

3.5.3 Plima i oseka, morski vjetrovni valovi, mrtvo more, morske struje, utjecaj plitke vode

Plima i oseka
Morske mijene su plima i oseka te uz morske struje i valove jedini prirodni pokretači vodenih površina.
Plima i oseka su naizmjenično dizanje i spuštanje razine mora nastalo pod utjecajem gravitacijske sile od strane
Mjeseca i Sunca u odnosu na Zemlju. Razmak između jedne plime ili jedne oseke je 06 sati, 12 minuta i 30 sekundi.

8 Priručnik za internu upotrebu

Hrvatska morska obala nalazi se na području umjerenih plima i oseka te najveći raspon plime i oseke se kreće oko 1
metar razlike (35 cm na južnom Jadranu, 100 cm na sjevernom Jadranu) i kao takva ne utječe na život ljudi u većoj
mjeri. U razdobljima velike plime i uz određene vremenske uvjete tj. niski tlak zraka te jak južni vjetar može izazvati
poprilične probleme kako u prometnom smislu tako i u materijalnoj šteti.
Zadnji zabilježeni slučaj ekstremno visokog plimnog vala na hrvatskoj obali Jadrana zabilježen je 1. prosinca 2008.
godine, a prije toga 1929. godine.
Na hrvatskoj obali u funkciji je mreža mareografa Hrvatskog hidrografskog instituta. Na web stranicama HHI-a akti-
van je web servis koji prikazuje mjerene i prognozirane podatke.

Morski vjetrovni valovi

Jadransko more je poluzatvoreno more, karakteristično po intenzivnoj ciklonalnoj aktivnosti (osobito u zimskom
razdoblju), iznad kojega pušu vjetrovi različitih smjerova i intenziteta. Najčešće površinske valove na Jadranu uzro-
kuju bura i jugo u zimskom periodu te sjeverozapadni vjetar u ljetnom periodu.
Značajke površinskih valova općenito ovise o smjeru, brzini i trajanju prevladavajućih vjetrova, veličini područja
nad kojim ti vjetrovi pušu (privjetrišta) i dubini mora. Stoga na području Jadranskog mora jugo uzrokuje znatno
veće visine valova nego bura pri istoj brzini i trajanju vjetra.
Apsolutni maksimum visine vala na području otvorenog mora sjevernog Jadrana zabilježen je za vrijeme dugo-
trajnog olujnog juga i iznosi Hmax = 10.8 m, srednje valne duljine Lsr = 112 m. Za situacije s burom maksimalna
registrirana visina vala u sjevernom Jadranu iznosi Hmax = 7.2 m, srednje valna duljine Lsr = 51 m.
Sve ove vrijednosti vrijede za otvoreni Jadran, dok se u obalnom području javljaju bitno manji valovi, zavisno od
topografskih karakteristika i otvorenosti akvatorija prema dominantnim smjerovima vjetrova. Visine valova na
Jadranu uglavnom se kreću između 0,5 i 1,5 m, a vrlo rijetko prelaze 5 metara.

Mrtvo more
Na Jadranu mrtvo more nastaje nakon prolaska juga, a rjeđe nakon maestrala i lebića. Razdoblje juga traje često i po
nekoliko dana, a mrtvo more može potrajati još neko vrijeme. Prestankom puhanja vjetra smanjuje se visina valova
i povećava njihova dužina i do tri puta.

Morske struje na Jadranu

Glavna struja Jadranskog mora kreće se Morske struje Jadrana
istočnom obalom s juga (Jonsko more) IJS: Istočnojadranska struja
prema sjeveru i natrag zapadnom oba- ZJS: Zapadnojadranska struja
ZJPS: Zapadnojadranska pridnena struja
lom.
Jačina morskih strujanja je konstantna i
iznosi od 0,5 do 1 čvora. Samo u uskim
prolazima između otoka i rtova strujan-
ja mogu dosegnuti jačinu do 4 čvora.
Morske struje ne predstavljaju nikakav
problem i omogućuju sigurno krstaren-
je Jadranom.

Utjecaj plitke vode

Poznato je da kad brod u vožnji prijeđe
iz dubokog mora u plitko i nastavi
vožnju, da se znatno povećaju valovi
koje brod stvara zbog vožnje, a naročito
Otrantska vrata
krmeni val. Uzrok takvoj pojavi su
čestice vode koje potisnute dnom broda nastoje izaći uvis iza krme broda, pa tako naročito povećavaju krmeni val.
Za vrijeme vožnje broda plitkim morem povećava se i otpor broda, naročito povećanjem brzine broda. Kretanje
čestica vode, koje pramcem potiskuje brod i “vuče” ih za sobom, prenosi se na susjedne čestice, pa opet na susjedne
i tako dalje sve dok ne nastane trenje na morskom dnu. Zbog ovog otpora smanjuje se brzina, a usporedno sa
smanjenjem brzine, opada i broj okretaja propelera.

Priručnik za internu upotrebu 9

Ustanovljeno je da dubine do 60 metara ne utječu na brzinu broda. Dubine do 25 metara nepovoljno utječu na
brzine broda preko 24 čvora, kao i dubine do 15 metara, kad brod plovi manje od 24 čvora. Dubina mora ne utječe
na brzine do 12 čvorova.
Kad mali brzi brodovi i jahte plove na dubinama od 7 do 10 metara brzinom od 15 do 18 čvorova događa se zanim-
ljiva pojava. Otpor broda se znatno povećava u usporedbi s otporom u dubokom moru. No, kad se brzina poveća
na 20 ili više čvorova, otpor broda jako opada, pa brzina broda kod istog režima rada motora bude veća nego kod
velikih dubina. Takva se pojava objašnjava time da voda koju brod potiskuje prema dnu, zbog svoje reakcije podiže
pramac te tako “smanjuje” težinu (deplasman) i povećava vitkije pramčane linije (zaoštruje ih), pa se i otpor broda
smanji čime se dobija na brzini.

3.5.4. Izvješća i upozorenja, vrijeme i uvjeti plovidbe

Primjer: IZVJEŠĆE POMORSKOG METEOROLOŠKOG CENTRA SPLIT DRŽAVNOG HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA
DAN xy.xy.2013. U 12 SATI

UPOZORENJE
Mjestimice je moguća magla i to uglavnom tijekom noći i jutra na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana.
STANJE
Polje malo povišenog atmosferskog tlaka zadržava se nad Jadranom.
VREMENSKA PROGNOZA ZA JADRAN ZA PRVIH 12 SATI
Jugo 6-16, još danas na otvorenome moru sjevernog Jadrana ponegdje i do 20 čvorova. More 1-2, na sjevernom
i dijelu srednjeg Jadrana 2-3. Vidljivost 10-20 km, mjestimice smanjena na 2- 4 km zbog sumaglice, a moguća
je i manja od 1 km zbog magle i to uglavnom tijekom noći na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana. Pretežno
vedro, na sjevernom Jadranu ponegdje uz nešto više oblaka mogućnost za malo kiše ili rosulje i to uglavnom na
riječkom području i na krajnjem sjeveru Jadrana.

VREMENSKA PROGNOZA ZA DALJNJIH 12 SATI

Na sjevernom Jadranu promjenjivo oblačno, drugdje pretežno vedro. Mjestimice je moguća sumaglica i magla
i to uglavnom tijekom noći i jutra na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana. Slabo do umjereno jugo, tijekom pri-
jepodneva na sjevernom Jadranu postupno u okretanju na umjerenu buru. More malo do umjereno valovito.
Temperatura zraka bez veće promjene.
PMC – Split

10 Priručnik za internu upotrebu

 ASTA NAVIS d.o.o.
Zagreb
www.yachtmasterclub.com