SVEUČILIŠTE U RIJECI

UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

VAŽNOST PČELA U EKOSUSTAVU

Seminar iz kolegija Izvannastavne prirodno matematičke aktivnosti

MARINELA LUCE ANDRIĆ

UČITELJSKI STUDIJ

doc.dr.sc. JURDANA ŠEPIĆ

Rijeka, siječanj, 2020.

SADRŽAJ:

1. UVOD

2. ULOGA I VAŽNOST PČELA U EKOSUSTAVU

3. ZAKLJUČAK

4. OPIS AKTIVNOSTI S UČENICIMA

5. LITERATURA

1
1. UVOD

U ovom seminari pisati ću o važnosti pčela za ekosustav, čija se ravnoteža nemilosrdno

narušava brojim faktorima od kojih je najstrašniji onaj prouzročen ljudskim djelovanjem.
Upravo iz toga razloga valja osvijestiti ljude kako i na koje načine čovjek utječe na
ekosustav točnije pčele (zoocenozu) i što može učiti po tom pitanju. Motivacija za temu je
porasla nakon pročitane knjige ''7 tajni uspjeha'' autora Kenana Crnkića koji sljedećim
riječima navodi koliko su pčele nevjerojatne životinje: ''U skoro svim svetim knjigama
spominju se pčele, kao simbol radinosti, organiziranosti, posvećenosti i motiviranosti. Tako
npr. U Kuranu postoji cijela jedna sura (poglavlje) pod nazivom Pčele. Znate li da pčele
imaju površinu krila od samo 0,7 cm2? Istovremeno, njihova je težina 1,2 grama. Po svim
aerodinamičkim zakonima koji su znanstveno višestruko dokazani, pčela jednostavno ne
može letjeti. S obzirom na to da ove znanstvene činjenice pčelama nisu poznate te da su
istovremeno obdarene ispravnim stavom i izvanrednom odlučnošću, one svakodnevno lete i
skupljaju dodatni med, vjerojatno neprestano govoreći same sebi: Ja to mogu! Ja to mogu!
Želim vam da poput ovih pčela uvijek snažno i ustrajno vjerujete da možete, a jedna od
najvećih tajni je upravo u tome da možete ako mislite da možete.'' (Crnkić, 2017:27)

2
2. ULOGA I VAŽNOST PČELA U EKOSUSTAVU

Važnost pčela ljudi su znali prepoznati još u neolitsko doba kada su ih, uz ostale crteže,
vjerno oslikavali u svojim pećinama. U drevnom hinduizmu pčele su zauzimale posebno
mjesto i smatrale su se svetim životinjama. Egipćani su pak crtanjem simbola pčele na
papirusu označavali znak privrženosti, a pčelarstvo je bila iznimno cijenjena djelatnost.
Med se već tada koristio kako u kulinarstvu tako i u medicini i kozmetici. Asirci su čak
“pripitomili” pčele da im pomognu kao dodatna radna snaga u poljoprivredi. Nadalje,
Aristotel, Hipokrit, Pitagora i Demokrit bili su najprivrženiji obožavatelji pčela i meda
naglašavajući besprijekornu korisnost i jednog i drugog.

Pčele su ključna karika sveukupnog ekosustava ovog planeta, u kojem svako biće zauzima
svoje mjesto u sinergiji životnog ciklusa. Njihova radišna priroda ne samo da rezultira
benefitima za ljude, već se reflektira i u održavanju biljnog ekosustava o kojemu ovisimo
svi. No, čini se da se značaj pčela u današnjem moru drugih problema veoma zanemario što
je dovelo do njihova masovna izumiranja o čemu će kasnije biti riječ.

''Na zemlji postoji oko 250 tisuća biljaka koje cvjetaju i trebaju biti oprašene. Pčele imaju
ključnu ulogu u oprašivanju biljaka, bez kojih se biljke ne bi oprašile, ne bi bilo ploda pa
tako ni hrane za ljude, ali ni za životinjski svijet. (…) Sakupljajući nektar iz biljke, ujedno
je oprašuju, što omogućuje stvaranje ploda. Bez oprašivanja ne bi bilo ni ploda, što bi u
konačnici imalo katastrofalne posljedice, kako za ljude, tako i životinje.'' (Grbeša, 2018:24)
Naravno, postoje biljke koje ne trebaju kukce da bi se oprašile, tu pomaže i vjetar sa svojih
10 %, no nemoguće je zanemariti preostali 90% kojih ponajviše čine upravo pčele. One
ujedno oprašuju i preko 200 poljoprivrednih kultura, čime ne samo da osiguravaju
ljudskom rodu hranu nego i obavljaju ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara,
procijenila je IPBES.

3
3. ZAKLJUČAK

Kao što je Einstein jednom rekao: „Nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti
ostaju još oko 4 godine života“. Ukoliko u narednim godinama čovječanstvo ne reagira
pravodobno, uslijedit će katastrofalne posljedice u ekosustavima diljem planeta Zemlje jer
su svi oni međusobno povezani.
Pesticidi kao jedni od najvećih štetnika ekosustava, proizvedeni ljudskom rukom trebaju
biti smanjeni u uporabi te se valja okrenuti ekološkoj poljoprivredi i podizanju opće svijesti
o njihovoj štetnosti kao i važnosti pčela.
Pišući ovaj rad, produbila sam svoje znanje o pčela te osvijestila njihovu važnost u svijetu.
Kao vrlo inteligentna i marljiva stvorenja, zaslužuju veliko poštovanje od strane svakog
ljudskog bića.

4
4. OPIS AKTIVNOSTI S UČENICIMA

Jedna od ljepota učiteljske profesije jest paleta aktivnosti koje s djecom možemo provoditi
u učioničkoj i izvan učioničkoj nastavi na razne teme.
Za ovu temu izabrala sam nekoliko aktivnosti koje bih radila s djecom 4. razreda OŠ te im
što zornije dočarala važnost pčela u ekosustavu. Aktivnosti se sastoje od 4 koraka u trajanju
od mjesec dana.

Važnost pčela za ekosustav

Unutar predmetna korelacija:

 PID: Priroda, Travnjak, Šuma, Život životinja
Među predmetna korelacija:
 PID: Zagreb – glavni grad RH
 HJ: Opisivanje, Rasprava
 LIK: BOJA - Kontrast i dominacija boja, oblika, veličina..., VOLUMENI I MASA
U PROSTORU - Kompozicija oblika

1. KORAK: teorijski dio

 Započela bih s motivacijom s razgovorom o proljeću. Polako bismo došli i do

cvijeća te čarobnih životinja koje ih oprašuju - pčelica. Zatim bih najavila djeci
čitanje slikovnice ''Priča o pčelama'' autorice Kirsten Hall.
* Na kraju slikovnice nalazi se poruka spisateljice o tome zašto je uopće počela
pisati ovu slikovnicu te pet savjeta kako i mi možemo pomoći pčelicama.
 Nakon toga slijede osobni dojmovi učenika te razgovor o važnosti pčela i
pisanjem učenikovih asocijacija na ploču.
 U središnjem dijelu kroz PPT obrađujemo:
- Vrste pčela
- Izgled pčele medarice s našeg područja
- Rad pčela
- Kako funkcionira njihova zajednica
- Zanimljive činjenice i zagonetke
 Na kraju sata pogledali bismo isječak crtića Pčelica Maja
5
2. KORAK: izvan učionička nastava

 Posjet Zagrebu
o Centar dr. Rudolfa Steinera – predavanje o 'Važnosti pčela u ekosustavu'
za djecu gdje predavač objašnjava djeci na razumljiv način zašto su
pčele važne te zašto su ugrožene i što ljudi mogu učiniti po tom pitanju

 Posjet pčelarskoj obitelji Kaštelan i njihovog eko centra 'Natura Rab'

o Obitelj bi nas provela stazama bilja kojima se pčele hrane, pokazala nam
košnice, pčele te kako dobivaju pčelinje proizvode i koje su njihove
zdravstvene koristi za ljude.

3. KORAK: praktični dio – pokus

 Djecu bi u pokus uvela temom o ljudskom hranjenju pčela – temi koja je

prethodnih godina bila veoma popularna, a BBC je zamolio Facebook da je
ukloni radi njezine velike štetnosti. Radi se o mješavini vode i šećera koju ljudi
proizvode i ostavljaju u dvorištu kako ''nahranili'' pčele. Ova lažna vijest može
dovesti do smrti cijele kolonije. Objasnila bi im da pčelari doista, u nekim
slučajevima, kada nema dovoljno nektara, pčele hrane dodatnim šećerima. Kada
se to čini na ispravan način, proces može zaštiti koloniju i ojačati njenu
proizvodnju meda. Ali ako ljudi ne znaju što točno raditi, hranjenje pčela u
dvorištu vjerojatno će donijeti više štete nego koristi. Pored opasnosti od zaraza,
treba znati da je zašećerena voda nutricionistički “prazna”: ne sadrži ni jedan
sastojak koji se može pronaći u peludi. Ta, hranjivim tvarima siromašna hrana,
može promijeniti ponašanje pčela i utjecati na njihovu fizičku spremu.
Primjerice, pčele kojima nedostaje proteina u prehrani pribjegavaju kanibalizmu
i proždiru larve.

6
  Također bi porazgovarali i o zamkama koje ljudi postavljaju ne bi li se pčele
utopile i najavila pokus točnije izradu bezopasnih vodenih zdjelica za pčele koje
bi djeca tj škola darovala ugostiteljima te bi tako zajedno promicali spas pčela.
o Pokus: Čaša i tkanina – pojilica za pčele

 Za kraj pustila bi im video: Zašto pčele nestaju s Global TED talka

https://www.ted.com/talks/marla_spivak_why_bees_are_disappearing

4. KORAK: praktični dio – plakati

 U ovom koraku djeca bi se grupno pripremala za Svjetski dan pčela kako bi

doprinijeli školi prilikom posjeta roditelja.
 Za Kao motivaciju pročitala bih djeci poučnu Priču o vrapčiću i pčeli

Nekoć je postojao prekrasan vrt. U blizini vrta tekao je potočić. Jednoga

dana, pčela je došla tražiti cvjetove. Letjela je iznad potoka ali pokušavajući
proći preko njega, krila su joj se smočila i ona više nije mogla letjeti, pa je
pala u vodu. Na stablu u blizini sjedio je vrabac. Vidio je kako se pčela muči
i sažalio se nad njom. Uzeo je list sa stabla, odletio do pčele i uz pomoć lista
izvukao je iz vode. Kad su joj se krila osušila, pčela je zahvalila vrapcu i
odletjela nazad u svoju košnicu. Nekoliko dana kasnije, vrapčić je spavao
na stablu, a pčela je letjela okolo u potrazi za cvijećem. U međuvremenu
dječak s praćkom u ruci se igrao tamo. Pčela je vidjela da se dječak sprema
praćkom pogoditi vrapca. Kada je dječak naciljao, pčela je ubola dječaka i
on je zaplakao, a vrapčić se probudio i odletio.

 Pouka priče: Čini dobro drugima i dobro će ti se vratiti na neočekivane

načine

 Nakon toga uvela bi ih u zadatke i rasporedila po grupama na kreativan

način

o 1. grupa imala bi zadatak izraditi kreativan plakat u kojem bi prikazivao što su sve
važno naučili o pčelama te bi ih imali zadatak i naslikati.
o 2. grupa trebala bi uz pomoć učiteljice osmisliti kratku predstavu na temu
Ugroženost pčela od strane čovjeka
7
 o 3. grupa trebala bi osmisliti pjesmicu u kojoj bi veličala pčele, popraćenu
melodijom i ritmom.
o 4. grupa izrađivala bi jednostavne slastice i ostala jela od meda.

5. LITERATURA:

8
1. De Zan, I. (2005). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga
2. Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa: Zagreb.
3. Nacionalni okvirni kurikulum (2011). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa:
Zagreb.
4. Grbeša, I. (2018). Uloga pčela u ekosustavu, veleučilište Šibenik, str. 23
5. Crnkić, K. (2017). 7 tajni uspjeha. Zagreb: Znanje d.o.o.