Professional Documents
Culture Documents
MP Sk. II Kolokvijum
MP Sk. II Kolokvijum
MP Sk. II Kolokvijum
✓ Sprovođenje organizacione analize koja identificira trenutnu situaciju, probleme, sile koje predstavljaju
moguće uzroke ovih problema
✓ Sprovođenje analize faktora relevantnih za produkciju potrebnih promjena ( ko bi se mogao opirati
promjenama, zašto i u kojoj mjeri, ko ima potrebne informacije...)
✓ Izbor strategije promjene baziran na prethodnoj analizi, koja specificira brzinu promjene, količinu
prethodnog planiranja te stepen uključenosti drugih.
✓Nadziranje pocesa implementacije. Samo pažljivim nadziranjem procesa može se pravovremeno
identifikovati neočekivano i na to reagovati inteligentno.
Planirane – organizacija sama uočava neophodnost promjena i planira i uvodi određene promjene. Nastaju tako
što preduzeće analizira svoje stanje i stanje u okruženju, identifikuje potrebe za promjenama i planira njihovo
uvođenje. Najčešće nastaju kada organizacija počne da ostvaruje slabije rezulate i kada je neophodno da se
prilagodi promjenama uokruženju da bi dalje uspješno poslovala.
Odnosi se na glavnu djelatnost preduzeća. Ako postojeće aktivnosti ne mogu zadovoljiti očekivanja vlasnika
normalno je seljenje kapitala u novu, propulzivniju djelatnost. Strategija preusmjeravanja moguća je na dva
načina: kada preduzeće uđe u sasvim novu djelatnost, kada se spoji sa nekim preduzećem iz druge djelatnosti.
Obuhvata sve faktore poslovanja od glavne djelatnosti, organizacione strukture do proizvoda i tržišta. Strategija
preusmjeravanja zahtijeva izbor nove vizije, misije, strateških ciljeva, planova i sl. Preusmjeravanje ne mora biti
nužno rezultat propadanja postojeće djelatnosti, nego i rezultat ambicija i moći preduzeća. Nedostaci:
komplikovan i dug postupak, visoka cijena, velika neizvjesnot i rizik, gubitak samostalnosti i identiteta i sl.
‘’Darvinistička teorija’’- po njoj se org. promjene odvijaju malim koracima, ova teorija poznaje kontinuelne
promjene, parcijalne I evolutivne promjene. Pristup afirmisan 60tih godina. Poslovna sredina je bila stabilna,
promjene spore, predvidljive na bazi ekstrapolacije trenda. Zasniva se na prilagodjavanju organizacije korak po
korak. Promjene nisu dobro došle, izbjegavaju se. Rješavanje problema je sekvencijalno I prihvata se prvo
zadovoljavajuće rješenje. Proces promjena je planski I racionalan u okviru dozvoljenog nivoa I obima. Promjene
prvog reda (alfa promjene). Adaptivno učenje.
12)Nacrtati grafik – model prekinute ravnoteže i ukratko pojasniti.
Dinamika svih organizacija sastoji se u smjenjivanju perioda stabilnosti, evolucije ili ravnoteže (ekvilibrijuma) i
perioda radikalnih promjena, revolucije ili disekvilibrijuma ( neravnoteže). U periodu ravnoteže su kontinuelne
promjene, inkrementalne, parcijalne i evolutivne. U periodu neravnoteže promjene su radikalne, sveobuhvatne
I revolutivne. Smjenjivanje dugih perioda inkrementalnih sa kratkim periodima radikalnih promjena.
Generično učenje-preispitivanje postojećih premisa i kreiranje novih znanja. Radikalne promjene- razbija se
postojeći način rada i razmišljanja. U periodu revolutivnih promjena organizacija doživljava radikalne
promjene i izlazi iz postojećeg modela ravnoteže. Ključna uloga lidera. Model blizak Levinovom modelu.
Dinamika svih organizacija sastoji se u smjenjivanju perioda stabilnosti, evolucije ili ravnoteže (ekvilibrijuma) i
perioda radikalnih promjena, revolucije ili disekvilibrijuma ( neravnoteže). U periodu ravnoteže su kontinuelne
promjene, inkrementalne, parcijalne i evolutivne. U periodu neravnoteže promjene su radikalne, sveobuhvatne
i revolutivne. Smjenjivanje dugih perioda inkrementalnih sa kratkim periodima radikalnih promjena. Generično
učenje-preispitivanje postojećih premisa i kreiranje novih znanja. Radikalne promjene- razbija se postojeći
način rada i razmišljanja. U period revolutivnih promjena organizacija doživljava radikalne promjene i izlazi iz
postojećeg modela ravnoteže. Ključna uloga lidera. Model blizak Levinovom modelu.
Povećanje frekvencije i difuzije promjena dovodi do toga da se organizacije ne mogu prilagoditi zahtjevima
okruženja inkrementalnim ni povremenim radikalnim promjenama. Potrebno je da u svoju strukturu ugrade
model upravljanja promjenama koji podrazumijeva stalne, kontinuirane revolucionarne promjene. Model se
zasniva na radikalnim ili promjenama drugog reda(beta I gama promjene). Akteri promjena su svi zaposleni u
preduzeću. Ne postoji nikakva aktivnost koja predstalja (garantuje) trajnu konkurentsku prednost pa je
potrebno kontinuirano strategijsko inoviranje I revolucionisanje strategije. Promjene su kvantitativne,
kvalitativne, kreativne I radikalne. Strategija kao revolucija- prihvatanje promjene kao norme.
15)Šta su po prirodi uzroci organizacionih promjena?
Nastavak već oblikovane strategije po kojoj je preduzeće uspješno djelovalo u prošlom periodu. Ako preduzeće
ima zadovoljavajuće finansijske rezultate, ima dobar tržišni udio, ugled među kupcima, u okolini se nisu desile
nikakve promjene, logično je zadržati istu strategiju uz minimalne promjene. Ponavljanjem se imitira već
uhodana i dobro poznata strategija što olakšava djelovanje menadžmenta. Iskustvo i poznavanje bitnih
karakteristika strategije stvara osjećaj sigurnosti. Nedostatak: zadržavanje postojeće strategije može dovesti do
letargije u preduzeću što umanjuje sposobnost promjena. Moguća je samo u kraćem vremenskom periodu.
Zahtijevaju se minimalne rutinske promjene u sprovođenju već postojeće strategije. Primjenjuje se sa ciljem da
privuku nove grupe korisnika. Preduzeće želi privući pažnju I onih koji do sada nisu uočili njegovo djelovanje
na tržištu. Npr. promjena u visini cijene, savremenijem pakovanju, agresivnijem oglašavanju, utiče se na
privlačenje određenih grupa korisnika, ali cilj djelovanja preduzeća ostaje isti. Prednost: zadržava se djelatnost,
organizaciona struktura i proizvod, a jedino se promjene dešavaju u tržišnom nastupu. Nedostatak: mala
dinamičnost ostalih faktora koji bi trebalo da poprave učinak preduzeća (npr. ako se ne mijenja proizvod znači
da se na tržištu ne nudi ništa novo i sl.)
Znači da će se isti proizvod I dalje prodavati na istom tržištu, ali je moguće uvođenje novih proizvoda I ulaženje
na nova tržišta. Ne mijenja se djelatnost preduzeća ni organizaciona struktura. Inovacije proizvoda I promjene
u tržišnom nastupu nastaju kao odgovor na promjene u okolini. Prednost: promjene se dešavaju u sferama koje
ne zadiru u stabilnost postojeće organizacije. Slabost: dolazi do izražaja ako inovacije u sferi proizvodnje nisu
dovoljno izražene zbog tromosti postojeće organizacije, često su nužne promjene I organizacione strukture za
afirmaciju novih prizvoda na tržištu.
Izaziva veći rizik nego kod zadržavanja kontinuiteta, ali I otvaraju mogućnost većih dobitaka. Zadržava se
jedino djelatnost a promjenama su podložni: organizaciona struktura, proizvodi I usluge I tržište. Moraju se
napustiti dosadašnje navike u poslovanju. Intezitet promjena utiče na pojavu otpora. Prednost: brze reakcije na
vanjske promjene, tipične su za preduzeća lidere na tržištu. Nedostatak: visoka cijena ulaganja u nove
proizvode I postupke, moguće nezadovoljstvo zaposlenih zbog čestih promjena I sl. Visoki rizici mogu ugroziti
opstanak preduzeća.
Implementacija promjene. Uvođenje novih znanja, novih obrazaca ponašanja, vrijednosti, vjerovanja. Zadatak
menadžera je da implementiraju promjenu. Identifikovati nove načine rada uspješnije od postojećih.
Odabiranje promjena kod zadataka, ljudi, tehnologije, strukture, kulture. Preduzeti akcije za implementaciju.
Uključiti zaposlene u taj proces. Stvoriti pozitivnu org. klimu. Pojasniti nove komunikacione kanale.
Pojačati i podržati nove obrasce ponašanja. Stabilizovati promjene i institucionalizaciju kroz organizaciju.
Zadatak menadžera je stbilizovati promjenu. Kreiranje prihvatanja i kontinuiteta novog ponašanja. Osigurati
podršku svih neophodnih resursa. Izvođenje promjena: nagrađivanje i pozitivna atmosfera. Saznajte povratnu
informaciju o uticaju promjena.
23)Na koje sve načine možemo kod članova organizacije podstaći razvoj svijesti da su promjene
nužne?
Da bi zaposleni stekli svijest o nužnosti promjena moramo im reći istinu, objasniti sadašnju situaciju, saopštiti
im posledice do kojih će doći ako se ništa ne preduzme, budite grubo iskreni.
Prije preduzimanja akcija menadžeri moraju napraviti dijagnozu simptoma. Ne postoji magična formula za
dijagnozu. Iskustvo i procjena su od kritičnog značaja. Podrazumijeva pitanja: sta je problem za razliku od
njegovih simptoma, sta treba preduzeti za rješenje problema, koji rezultati se očekuju i kako će biti mjerena
njihova realizacija ? Faza dijagnostike mora jasno specifirati ciljeve- razloge za promjenu. Ciljevi moraju
doprinijeri porastu profitabilnosti, kompetitivnosti, fleksibilnosti i efikasnosti.
Objavite ishode promjene, naročito one uspješne. Nagradite za uspjeh kako pojedince, tako i organizaciju.
Potvrdite nove procese i praksu kao dio života nove organizacije. Osigurajte da od sada svi gledaju na promjenu
kao na dio svakodnevnog života I da misle kako je uzbudljivo I poželjno biti njen dio.
✓ iniciranje promjena
✓ dijagnoza stanja organizacije I uzroka promjena
✓ kreiranje vizije I planiranje nove organizacije
✓ planiranje I organizovanje procesa promjena
✓ motivisanje za promjene
✓ sprovodjenje promjena
✓ upravljanje strukturom moći i političkim procesima
✓ upravljanje personalnom tranzicijom
✓stabilizacija promjena kroz njihovo uključivanje
✓praćenje i kontrola organizacionih promjena
28)Navedite nekoliko razloga zašto najčešće dolazi do neuspjeha u procesu provođenja promjena.
STUPID: sponzorstvo nije dostupno, članovi tima ne funkcionišu kao agenti promjena, nejasna vizija I
predanost, slabo planiran program promjena, neprikladna / nedovoljna komunikacija, kultura se ne uzima u
obzir.
29)Nabrojati osam grešaka prema Dž.Koteru zašto organizacije doživljavaju neuspjeh. Objasniti -
prepuštanje prekomjernom zadovoljstvu.
30)Nabrojati osam grešaka prema Dž.Koteru zašto organizacije doživljavaju neuspjeh. Objasniti -
potcjenjivanje snage vizije.
31)Nabrojati osam grešaka prema Dž.Koteru zašto organizacije doživljavaju neuspjeh. Objasniti -
propusti u ostvarivanju kratkoročnih uspjeha.
32)Nabrojati osam grešaka prema Dž.Koteru zašto organizacije doživljavaju neuspjeh. Objasniti –
prijevremena objava pobjede.
33)Nabrojati osam grešaka prema Dž.Koteru zašto organizacije doživljavaju neuspjeh. Objasniti –
Promjene koje nisu čvrsto usađene u kulturu kompanije.
34)Pojasnite ukratko kako u procesu promjena struktura organizacije može da ugrožava viziju.
35)Pojasnite značaj „formiranja vodeće koalicije“ u procesu menadžmenta promjenama u
organizaciji.
✓ Sprovođenje organizacione analize koja identificira trenutnu situaciju, probleme, sile koje
predstavljaju moguće uzroke ovih problema
✓ Sprovođenje analize faktora relevantnih za produkciju potrebnih promjena ( ko bi se mogao opirati
promjenama, zašto i u kojoj mjeri, ko ima potrebne informacije...)
✓ Izbor strategije promjene baziran na prethodnoj analizi, koja specificira brzinu promjene, količinu
prethodnog planiranja te stepen uključenosti drugih.
✓Nadziranje pocesa implementacije. Samo pažljivim nadziranjem procesa može se pravovremeno
identifikovati neočekivano i na to reagovati inteligentno.
Upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za neprekidni prenos vizije i strategije. Predvodnička koalicija mora biti
model ponašanja koji očekujete od zapolenih. Identifikovati lidere čije su glavne uloge da sprovedu
promjenu.Pogledati organizacionu strukturu kako bi bili sigurni da li je u skladu sa našom vizijom. Prepoznati i
nagraditi ljude za promjene. Identifikovati ljude koji se odupiru promjenama. Preduzeti akcije da se brzo
uklone barijere.
45)Na osnovu kojih izvora menadžeri mogu saznati da su promjene u organizaciji nužne?
O potrebi da su promjene nužne menadžeri saznaju na osnovu informacija: finansijski izvještaji, kontrola
kvaliteta, budžet, standardi, troškovi, opadanje marginalnog profita, opadanje tržišnog učešća, kupci,
konkurencija, tehnologija, trendovi... U mnogim organizacijama nije na vrijeme spoznata nužnost promjena i
nastupila je katastrofa. Menadžeri moraju jasno prepoznati potrebu za promjenama.
Potrebno je da zaposlenima kažemo istinu o stanju preduzeća i objasniti sadašnju situaciju. Saopštiti im
posljedice do kojih će doći ako se ništa ne preduzima i biti grubo iskren.
✓ strukturne
✓ promjene u ponašanju zaposlenih
✓ promjene u tehnologiji
Odvija se na kraju, a ne na početku transformacije. Zavisi od rezultata (novi pristupi nalaze mjesto u kulturi tek
kada je sasvim jasno da uspješno funkcionišu).Zahtijeva mnogo priče. Može da podrazumijeva kadrovske
promjene, ponekad je jedini način da se promjeni kultura ako se promjene ključni ljudi.
54)Koje vrste strategija za prevazilaženje otpora promjenama postoje, pojasniti jednu od njih?
59)Otpori promjenama mogu biti (nabrojati najmanje šest); pojasniti jednu vrstu:
62)Navedite faze u modelu menadžment promjenama prema prof. N.Janićijeviću. (valjda isto kao
26)
✓ iniciranje promjena ✓ sprovodjenje promjena
✓ dijagnoza stanja organizacije I uzroka ✓ upravljanje strukturom moći I političkim
promjena procesima
✓ kreiranje vizije I planiranje nove ✓ upravljanje personalnom tranzicijom
organizacije ✓ stabilizacija promjena kroz njihovo
✓ planiranje I organizovanje procesa uključivanje
promjena ✓ praćenje I kontrola organizacionih
✓ motivisanje za promjene promjena
U osnovi je motivacioni pristup menadžmenta promjenama. Do promjene dolazi kada su ljudi nezadovoljni
postojećim stanjem i kada sagledaju da postoji neko buduće stanje koje žele da dostignu. Promjene se iskazuju
sledećom formulom: P=ABC>D. P je promjena, A je nezadovoljstvo postojećim stanjem. B je željeno buduće
stanje, C je put prema budućem stanju (vizija), D su troškovi promjene. Nedostatak ovog modela je što se
uglavnom nameće od strane višeg menadžmenta.
Sadržaj odluke o promjenama: uzroci promjena, oblast promjena, dubina i širina promjena, vrijeme promjena,
agent promjena.
72)Pojasniti ulogu agenta promjena u modelu evolutivnih promjena; modelu prekinute ravnoteže i
modeli revolucionarnih promjena.
Evolutivne promjene su spore u relativno stabilnoj poslovnoj sredini. Promjene su se dešavale korak po korak.
Zadatak agenta promjene jeste da prilagodi oraganizaciju inkrementalnim promjenama, tu ima ulogu
konsultanta. Promjene nisu dobro došle i izbjegavaju se (cilje je zadržati postojeće stanje). To su promjene
prvog reda ili alfa promjene. Model prekinute ravnoteže, pored perioda stabilnosti i evolucije, karakteriše i
period revolucije i radikalnih promjena. To su promjene drugog reda. Razbija se postojeći način rada i
razmišljanja i stvara se novi. Agent promjene tu ima ulogu lidera koji će organizaciju ponovo dovesti do perioda
stabilnosti. Kod revolucionarnih promjena akteri promjena su svi zaposleni.
Interni konsultant je najčešće mladi stručnjak iz oblasti ili niži menadžer. Ima prednost jer: odlično poznaje
organizaciju i problem, ima dovoljno znanja, ima dovoljno vremena. Nedostaci: može takođe biti zarobljenik
perspektive, može imati sukob interesa, nema moć i autoritet da utiče na sprovodjenje promjena.
Eksterni konsultant može biti pojedinac ili konsultantska firma. Prednost: ima dovoljno znanja, ima dovoljno
vremena, nije zarobljenik perspektive, nema sukob interesa, ima ekspertsku moć. Nedostaci: nema dovoljno
znanja o organizaciji i problemu, nema linijski autoritet da odlučuje o promjenama, zahtijeva finansijske
resurse.
✓ model kupovine – klijent plaća konsultanta da mu obezbjedi znanje ili vještine koje su klijentu
potrebne a kojima ovaj ne raspolaže
✓ model procesnog konsaltinga – konsultant ne obezbjedjuje gotova rješenja za probleme klijenta već
ga uči kako da sam dodje do tih rješenja (nemoj mu davati ribu, već ga nauči da peca)
✓ model doktor pacijent – klijent zna da nešto nije u redu sa njegovom organizacijom ali ne zna tačno
šta
Model doktor pacijent – klijent zna da nešto nije u redu sa njegovom organizacijom ali ne zna tačno šta.
✓ konsultant obavlja dijagnozu i zatim propisuje lijek
✓ stepen uključenosti klijenta je veći jer učestvuje u dijagnozi
✓ stepen autonomije konsultanta je veći jer samostalno postavlja dijagnozu
✓ uspjeh zavisi od iskrenosti i sposobnosti klijenta da tačno prenese simptome problema kao i
od njegove volje da sprovede preporuke.
Podrazumijeva da klijent plaća konsultanta da mu obezbjedi znanje ili vještine koje su klijentu potrebne a
kojima ovaj ne raspolaže:
✓ klijent tačno zna kakvo mu je znanje potrebno
✓ klijent umije to da prenese konsultantu
✓ klijent se povlači iz procesa i čeka uslugu
✓ konsultant nema autonomiju – radi ono što mu se kaže
✓ Primjeri: tržišna istraživanja, revizije
Napomena: Pored slajdova koje sam vam poslao, fokusirajte se na literaturu koja je
preporučena na predavanjima; J.Kotter “Vođenje promjena” i N.Janićijević “Upravljanje
organizacionim promjenama”.