European Resuscitation Council Hrvatsko društvo za reanimatologiju

Osnovno održavanje života djece

Promjene smjernica
U žarištu pozornosti sadašnje revizije je pojednostavljenje postupaka temeljeno na saznanju
da se mnoga djeca ne budu reanimirana zbog straha spašavatelja da će im naškoditi. Taj strah
je temeljen na saznanju da se smjernice za reanimaciju djece razlikuju. Stoga je provedivost
primjene jednakih smjernica za odrasle i djecu bilo glavno područje istraživanja. Reanimacija
koju provode očevici značajno poboljšava ishod i postoje dokazi na pedijatrijskim
životinjskim modelima kako samo vanjska masaža srca ili ventilacija s izdahnutim zrakom
rezultira boljim ishodom nego kada se ne čini ništa. Iz toga slijedi da bi ishodi mogli biti
poboljšani ako bi očevici bili poticani započeti reanimaciju, čak i ako ne slijede algoritam koji
se specifično odnosi na djecu. Postoje, međutim, jasne razlike između aresta odraslih koji je
pretežito kardijalnog podrijetla i asfiktičnog aresta koji je najčešći kod djece, zbog čega je
različit pedijatrijski algoritam opravdan za one čija je obveza odgovarati na pedijatrijske
hitnoće (obično zdravstveni djelatnici), a koji su također u mogućnosti biti dodatno
izobraženi.

Omjer kompresija : ventilacija

Prema ILCOR-ovim preporukama, omjer kompresija:ventilacija ovisi o tome da li je nazočan
jedan ili više spašavatelja. ILCOR preporuča da bi spašavatelji-laici, koji su obično izobraženi
samo tehnikama koje primjenjuje jedna osoba, uče primjenu omjera 30 kompresija:2
ventilacije, što je jednako kao u smjernicama za odrasle, a omogućava reanimaciju djece s
minimalnim dodatnim informacijama svakome koji je izobražen u tehnikama osnovnog
održavanja života. Dva ili više spašavatelja kojima je dužnost reagirati trebali bi učiti
drugačiji omjer (15:2) kako je to bilo potvrđeno istraživanjima na životinjama i na lutkama za
reanimaciju. U ovu grupu spadaju zdravstveni djelatnici koji trebaju dobiti dodatnu izobrazbu
koja je ciljana specifično na reanimaciju djece. Premda nema dokaza koji podupiru prednost
bilo kojeg omjera kod djece, omjeri između 5:1 i 15:2 su bili istraživani na lutkama za
reanimaciju, životinjskim i matematičkim modelima i sve je više dokaza da omjer 5:1
isporučuje nedovoljan broj kompresija. Sigurno je da nema opravdanja za dva različita omjera
kod djece starije i mlađe od 8 godina, stoga je jedan omjer 15:2, u slučajevima kada je
nazočno više spašavatelja kojima je dužnost da reagiraju, logično pojednostavljenje.
Korist pojednostavljenja ne bi postojala kada bi se spašavatelje-laike učilo različitom omjeru
koji bi primjenjivali u slučaju da ih je prisutno dvoje. No, i oni kojima je dužnost da reagiraju
mogu primijeniti omjer 30:2 ako su sami, posebice ako ne postižu dovoljan broj kompresija
zbog teškoća u izmjeni između ventilacije i kompresije.

Definicije dobnih skupina

Prihvaćanje jednog omjera kompresija:ventilacija za djecu bez obzira na dob, zajedno s
promjenom donje dobne granice za korištenje automatskih vanjskih defibrilatora (AED)
ukazuje da je ranija podjela djece iznad i ispod 8 godina života nepotrebna. Najlogičnije
obilježje gornje dobne granice do koje se koriste pedijatrijske smjernice je početak puberteta
što je i fiziološki završetak djetinjstva. Neprikladno je i nepotrebno formalno utvrditi početak
puberteta; ako spašavatelj vjeruje da je žrtva dijete treba koristiti pedijatrijske smjernice.

Smjernice za reanimaciju 2005 1 Osnovno održavanje života djece

European Resuscitation Council Hrvatsko društvo za reanimatologiju

Potrebno je razlikovati dojenčad (ispod 1 godine života) i starije dijete, jer postoji nekoliko
važnih razlika između ove dvije skupine.

Tehnika vanjske masaže srca

Promjena definicije podjele prema dobi dozvoljava pojednostavljenje savjeta za vanjsku
masažu srca. Određivanje mjesta kompresije kod dojenčete je sada isto kao za stariju djecu jer
postoje dokazi da dosadašnje preporuke mogu rezultirati kompresijama gornjeg dijela
abdomena. Tehnika vanjske masaže srca kod dojenčeta ostaje ista: kompresija s dva prsta za
jednog spašavatelja i tehnika dva palca s obuhvaćanjem prsnoga koša za dva ili više
spašavatelja. Za stariju djecu nema razlike u tehnici vanjske masaže srca s jednom ili dvije
ruke. Naglasak je na postizanju odgovarajuće dubine kompresije s minimalnim prekidima
koristeći jednu ili dvije ruke, prema sklonostima spašavatelja.

Redoslijed kod potpune opstrukcije dišnog puta stranim tijelom

Smjernice za postupanje u slučaju opstrukcije dišnih putova stranim tijelom kod djece su
pojednostavljene i sličnije su redoslijedu kod odraslih.

Definicije
Dojenče je dijete mlađe od 1 godine. Dijete je između 1 godine života i puberteta. Nije niti
prikladno niti potrebno formalno utvrditi početak puberteta. Ako spašavatelj vjeruje da je
žrtva dijete, treba koristiti pedijatrijske smjernice.
Ovaj redoslijed trebaju slijediti oni kojima je dužnost da reagiraju na pedijatrijske hitnoće
(obično zdravstveni djelatnici).

Redoslijed postupaka
Spašavatelji koji su izobraženi u osnovnom održavanju života odraslih i nemaju specifičnih
znanja o reanimaciji djece mogu koristiti redoslijed postupaka za odrasle s iznimkom da pet
puta inicijalno upušu zrak i nakon toga provode KPR oko 1 minutu prije nego otiđu po pomoć
(vidjeti smjernice osnovnog održavanja života odraslih)

1. Osigurati sigurnost za spašavatelja i dijete.

2. Provjerite da li dijete reagira:
• nježno stimulirajte dijete i glasno upitajte: "Jesi li si dobro?"
• ne tresite doječad i djecu sa sumnjom na ozljedu vratne kralježnice.
3a. Ako dijete reagira rječju ili pokretima:
• ostavite dijete u položaju u kojem je nađeno (osigurajte da nije u dodatnoj opasnosti);
• provjerite njegovo stanje i osigurajte pomoć ako je potrebno;
• redovito ga ponovno procjenjujte.

Smjernice za reanimaciju 2005 2 Osnovno održavanje života djece

European Resuscitation Council Hrvatsko društvo za reanimatologiju

3b. Ako dijete ne reagira:

• glasno pozovite pomoć;
• otvorite dišne putove djeteta zabacivanjem glave i podizanjem brade
ƒ na početku, s djetetom u zatečenom položaju, postavite ruku na njegovo čelo i
nježno zabacite glavu;
ƒ istodobno podignite bradu djeteta s vrhom prsta (prstiju) ispod vrha brade. Ne
pritiskati na meko tkivo ispod brade jer to može zatvoriti dišni put;
ƒ ako su dišni putovi i dalje zatvoreni, pokušajte metodom potiskivanja donje
čeljusti: postavite prva dva prsta obje ruke iza svake strane djetetove donje
čeljusti i gurnite donju čeljust prema naprijed;
ƒ obje metode je lakše primijeniti ako se dijete pažljivo okrene na leđa.

Ako postoji sumnja na ozljedu vrata, dišne putove otvorite samo podizanjem brade ili
potiskivanjem donje čeljusti. Ako je to neuspješno, malo zabacite glavu sve dok dišni putovi
ne budu otvoreni.
4. Održavajući dišne putove otvorenima, gledajte,
Osnovno održavanje
slušajte i osjećajte normalno disanje postavljanjem života djece
lica blizu lica djeteta i gledajući duž prsnoga koša:
• gledajte pokrete prsnoga koša;
Ne reagira?
• slušajte šumove disanja uz nos i usta djeteta;
• osjećajte gibanje zraka na svojim obrazima.
Zvati pomoć
• gledajte, slušajte i osjećajte ne duže od 10 sekundi
prije odluke.
Otvoriti dišni put
5a. Ako dijete diše normalno:
• okrenite dijete u bočni položaj (vidjeti ispod);
Ne diše normalno?
• kontinuirano provjeravajte disanje.
5b. Ako dijete ne diše ili diše agonalno (rijetko, 5 udaha
nepravilno disanje):
• pažljivo uklonite očiglednu opstrukciju dišnih 30 kompresija
putova;
• u početku 5 puta upuhnite zrak;
2 udaha
• dok provodite umjetno disanje ocijenite da li 30 kompresija
postoji nagon na povraćanje ili kašalj kao
odgovor. Takve reakcije ili njihova odsutnost dio Nakon 1 minute KPR
su procjene "znakova cirkulacije" što će biti zvati 94 (112)
opisano kasnije.

Umjetno disanje kod djeteta iznad 1 godine:

• osigurajte zabačenu glavu i podignutu bradu;
• stisnite kažiprstom i palcem ruke koja je na čelu mekani dio nosa držeći ga
zatvorenim;
• malo otvorite usta djeteta održavajući podignutu bradu;
• udahnite i obuhvatite usnama usta djeteta. Budite sigurni da ste ih dobro začepili;
• upuhnite odmjereno u usta kroz 1 – 1,5 sekunde promatrajući podizanje prsnoga koša;
• održavajući zabačenu glavu i podignutu bradu, odmaknite svoja usta od žrtvinih i
promatrajte spušta li se prsni koš kako zrak izlazi van;

Smjernice za reanimaciju 2005 3 Osnovno održavanje života djece

European Resuscitation Council Hrvatsko društvo za reanimatologiju

• udahnite ponovo i ponovite taj slijed 5 puta. Djelotvornosti umjetnog disanja se

prepoznaje promatranjem odizanja i spuštanja prsnoga koša djeteta slično kao kod
pokreta uzrokovanih normalnim disanjem.

Umjetno disanje kod dojenčeta:

• osigurajte neutralni položaj glave i podignutu bradu;
• udahnite i ustima obuhvatite usta i nosne otvore dojenčeta. Budite sigurno da ste ih
dobro obuhvatili. Ako kod starijeg dojenčeta nos i usta ne mogu biti obuhvaćeni,
spašavatelj može obuhvatiti svojim ustima samo nos ili usta dojenčeta (ako se koristi
nos treba zatvoriti usta da se spriječi izlaz zraka);
• upuhnite odmjereno u usta i nos dojenčeta kroz 1 – 1,5 sekundi, dostatno da se
postigne vidljivo odizanje prsnoga koša;
• udahnite ponovo i ponovite taj slijed 5 puta. Ako imate poteškoće u postizanju
djelotvornog upuhivanja zraka, dišni putovi su možda opstruirani:
• otvorite usta djeteta i uklonite strano tijelo ako je vidljivo u usnoj šupljini. Ne
pokušavajte naslijepo prstom ukloniti strano tijelo;
• osigurajte odgovarajuću zabačenost glave i podignutu bradu, ali da vrat nije u
potpunoj ekstenziji;
• ako zabacivanje glave i podizanje brade nisu otvorili dišni putove, pokušajte metodom
potiskivanja donje čeljusti;
• učinite pet pokušaja kako biste postigli djelotvorno upuhivanje. Ako niste postigli
djelotvorno upuhivanje zraka, započnite s vanjskom masažom srca.

6. Procjena cirkulacije djeteta. Ne duže od 10 sekundi:

• gledajte znakove krvotoka koji uključuju kretnje, kašljanje ili normalno disanje (ne
agonalno – to je rijetko, nepravilno disanje);
• provjerite puls (ako ste zdravstveni djelatnik) ne duže od 10 sekundi;
• kod djeteta iznad 1 godine – pipajte karotidni puls na vratu;
• kod dojenčeta – pipajte brahijalni puls na unutarnjoj strani nadlaktice.
7a. Ako ste sigurno otkrili znakove cirkulacije unutar 10 sekundi:
• nastavite s umjetnim disanjem, ako je potrebno, sve dok dijete ne započne samostalno
djelotvorno disati;
• okrenite dijete u bočni položaj ako je bez svijesti;
• često ga ponovno procjenjujte.
7b. Ako nema znakova cirkulacije ili pulsa, puls je spor (ispod 60/min s lošom
perfuzijom) ili niste sigurni:
• započnite vanjsku masažu srca;
• kombinirajte umjetno disanje i vanjsku masažu srca:
ƒ Vanjska masaža srca
Kod sve djece kompresija se radi na donjoj trećini sternuma. Kako bi se izbjegla
kompresija gornjeg abdomena locirajte ksifisternum tako da pronađete ugao gdje
se najdonja rebra spajaju u sredini. Sternum se pritišće jedan poprečni prst iznad
toga mjesta. Pritisak treba biti dostatan da utisne sternum približno za 1/3 dubine
prsnoga koša. Otpustite pritisak i ponavljajte ga brzinom od oko 100/min. Nakon
15 kompresija, zabacite glavu i podignite bradu te dvaput djelotvorno upušite
zrak. Nastavite vanjsku masažu srca i umjetno disanje u omjeru 15:2.

Smjernice za reanimaciju 2005 4 Osnovno održavanje života djece

European Resuscitation Council Hrvatsko društvo za reanimatologiju

Spašavatelji koji su sami mogu koristiti omjer 30:2, posebice ako imaju teškoća
u izmjeni između ventilacije i kompresije. Iako se vanjska masaža provodi
brzinom 100 puta po minuti, stvarni broj u minuti biti će manji od 100 zbog
stanki za umjetno disanje. Najbolja metoda vanjske masaže srca neznatno se
razlikuje kod dojenčadi i djece.

ƒ Vanjska masaža srca kod dojenčadi.

Kada je spašavatelj sam, provodi vanjsku masažu srca vrhovima dva prsta. Ako
su dva ili više spašavatelja koristiti će tehniku obuhvaćanja prsnoga koša. Dva
palca se postave ravno jedan uz drugog na donju trećinu sternuma (gore
navedeno) s vrhovima postavljenim prema glavi dojenčeta. Ostalim dijelom obje
ruke sa skupljenim prstima obuhvatite donji dio prsnoga koša tako da vrhovi
prstiju podupiru leđa dojenčeta. Pritisnite na donji dio sternuma s dva palca tako
da ga utisnete približno za 1/3 dubine prsnoga koša dojenčeta.

ƒ Vanjska masaža srca kod djece iznad 1 godine

Postavite korijen dlana jedne ruke iznad donje trećine sternuma (gore navedeno).
Podignite prste kako ne bi pritiskali na djetetova rebra. Postavite se okomito
iznad prsnog koša žrtve i s ispruženom rukom pritisnite sternum tako da se
utisne približno za 1/3 dubine prsnoga koša. Kod veće djece ili slabijih
spašavatelja to se najlakše postiže koristeći se objema rukama s isprepletenim
prstima.
7. Nastavite reanimaciju sve dok:
• dijete ne pokaže znakove života (spontane respiracije, puls, pokreti);
• ne stigne kvalificirana pomoć;
• postanete iscrpljeni.

Kada pozvati pomoć?

Od ključnog je značenja za spašavatelje da što prije potraže pomoć kada je dijete kolabiralo:
• kada je nazočno više od jednog spašavatelja, jedan započinje reanimaciju a drugi
odlazi po pomoć;
• ako je prisutan samo jedan spašavatelj, on će provoditi reanimaciju otprilike 1 minutu
prije nego ode po pomoć. Kako bi se prekid KPR skratio, ponijeti će sa sobom dojenče
ili malo dijete dok poziva pomoć;
• jedina iznimka za provođenje KPR 1 minutu prije nego se ode po pomoć je slučaj
posvjedočenog iznenadnog kolapsa djeteta kada je spašavatelj sam. U tom slučaju
kardijalni arest je vjerojatno aritmogenog podrijetla i dijete će trebati defibrilaciju.
Potražite pomoć odmah ako nema nikoga tko bi to učinio osim vas.

Smjernice za reanimaciju 2005 5 Osnovno održavanje života djece