MJERNI TRANSFORMATORI

Pri nadzoru, upravljanju i zaštitii električnih postrojenja, mreža i uređaja redovno treba mjeriti
razne električne veličine: struju, napon, snagu, energiju, frekvenciju, fazni pomak itd. Za
mjerenje tih veličina bili bi potrebni instrumenti različitih izvedbi, prilagođeni visini napona i
veličini struje mjerenog kruga. Ako su struje i naponi veći, mjerenje bi bilo posve nepraktično i
često gotovo neizvodivo pa se tada upotrebljavaju mjerni transformatori koji mjerene struje i
napone svode na vrijednosti prikladne za mjerenje. Mjerni se transformatori osim u posebnim
izvedbama sastoje od jezgre izrađene od magnetskog materijala te od primarnog i sekundarnog
namota koji su međusobno odvojeni i izolirani ovisno o visini napona u mjerenom krugu.
Primarni se namoti uključuju u mjereni krug a na sekundarne se priključuju mjereni
instrumenti ili zaštita. Zadatak mjernih transformatora je da pogonske struje i pogonske
napone transformiraju na veličine koje omogućuju upotrebu instrumenata i releja izgrađenih za
nazivne struje od 5A odnosno 1A i za nazivne napone do 100V (u starijim rasklopnim
postrojenjima može se naći naponski mjerni transformator za nazivni napon do 110V).

Mjerni transformatori se mogu podijeliti na: konvencionalne : strujni i naponski,

nekonvencionalni: strujni i naponski

STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI

Strujni mjerni transformatori većinom služe za priključenje ampermetra prilikom mjerenja
struja velikih vrijednosti kada je teško samostalno upotrijebiti neke od uobičajenih mjernih
instrumenata. Koriste se za priključenje strujnih krugova brojila kao i svih ostalih mjernih
instrumenata. Osim funkcije transformacije struje na mjerljive iznose strujni mjerni
transformatori mogu ujedno i izolirati mjerne instrumente. Instrument (većinom ampermetar)
spaja se serijski u sekundarni krug transformatora. Uzevši u obzir takav način postavljanja
transformatora možemo ga smatrati ‘’serijskim transformatorom’’ (jer je primarni zavoj u seriji
sa vodičem ili sabirnicom). Izmjenična struja koja se stvara na sekundarnim priključcima uvijek
je proporcionalna struji na primaru. Te dvije struje povezane su preko ustaljenih omjera
transformacije. Strujni mjerni transformatori principijelno su izvedeni kao svaki transformator
sa željezom, a sastoje se od primarnog i sekundarnog namota, te od željezne jezgre od limova.
Cijeli transformator može biti izveden bez klasičnog primara, samo sa sabirnicom ili vodičem
postavljenim tako da prolazi kroz centralnu šupljinu.
Karakteristike strujnih mjernih transformatora – nazivni napon, frekvencija mreže, prijenosni
omjer, klasa tačnosti, nazivna snaga, strujni višekratnik, termička granična struja i dinamička
granična struja. Prema preporukama IEC razlikujemo slijedeće klase tačnosti: 0.1, 0.2, 0.5, 1, 3 i
5. Greške kod strujnih mjernih transformatora se dijele na strujne i fazne. Strujna greška
predstavlja procentualnu razliku između primarne struje i sekundarne struje pomnožene
konstantom strujnog transformatora. Fazna greška (δ) definirana je uglom između primarne i
sekundarne struje. Ona predstavlja razliku faznih uglova primarne i sekundarne struje.

Termička granična struja (Iter) – najveća efektivna vrijednost primarne struje koju strujni
transformator pri kratkospojenom sekundarnom namotu može izdržati 1 sekundu a da se ne
ugrije iznad dopuštene temperature. Ukoliko kratki spoj traje duže od 1 sekunde nova termička
' I ter
granica određuje se iz formule I ter= gdje je t trajanje kratkog spoja.
√t
Dinamička granična struja (Idin) – strujnog transformatora tjemena je vrijednostk oju može
strujni transformator izdržati (pri kratkospojenom sekundarnom namotu) a da ga ne oštete sile
koje uzrokuje ta struja.

Potrebna nazivna snaga transformatora određuje se prema potrošnji instrumenata i releja koji
će biti priključen na strujni transformator. Pri tome ne treba zanemariti potrošnju u vodovima
koji spajaju strujne transformatore s instrumentima i relejima. Vladanje strujnog
transformatora u području struja iznad nazivne karakterizirano je strujnim višekratnikom (n). To
je višekratnik primarne nazivne struje (odnosno relativna primarna struja I1/In1) pri kojem
strujna greška uz sekundarno priključenu nazivnu impedanciju iznosi 10%.

Za strujne transformatore određene kao priključak mjernim instrumentima nastojimo da

sekundarna struja pri povećanoj primarnoj struji što manje naraste kako bismo zaštitili
instrumente od oštećenja. Obratno u strujnim transformatorima namijenjenim zaštiti mora
sekundarna struja vjerno pratiti porast primarne struje znatno iznad nazivne vrijednosti. To
omogućuje da priključena zaštita ispravno djeluje. Takvim suprotnim zahtjevima moguće je
udovoljiti samo posebnim izvedbama za priključak instrumenata i za priključak zaštite (strujni
transformatori za mjerenje i strujni transformatori za zaštitu).

Strujni transformator za mjerenje – kod ovih transformatora nastojimo da sekundarna

struja što manje naraste kako se priključeni mjerni instrumenti ne bi oštetili. Prema IEC
preporukama vladanje strujnog transformatora za mjerenje u području struja iznad nazivne
karakterizirano je nazivnom sigurnosnom strujom I1s. To je vrijednost primarne struje kod koje
uz teret jednak nazivnom umnožak efektivne vrijednosti sekundarne struje I2s i nazivnog
I 2s I 1s
omjera transformacije Kn nije veći od 0.9 I1s: K n I 2 s ≤ 0.9 I 1 s ili ≤ 0.9 =0.9 F s . Omjer
I 2n I 1n
između nazivne sigurnosne struje I1s i nazivne primarne struje I1n naziva se faktorom
sigurnosti (Fs).

Pri kratkom spoju u mreži instrumenti su u sekundarnom krugu to bolje zaštićeni što je faktor
sigurnosti manji. Standardne vrijednosti faktora sigurnosti su 5 i 10.

Strujni transformator za zaštitu – Strujni transformator na koji se priključuje zaštita

treba da ispravno radi baš pri preopterećenju odnosno kratkom spoju u mreži pa se mora znati
njegova greška i u nadstrujnom području. IEC preporuke kod strujnih transformatora za zaštitu
definiraju složenu grešku pis koja je efektivna vrijednost razlike između trenutnih vrijednosti
primarne i sekundarne struje pomnožene nazivnim omjerom transformacije. Složena se greška
općenito izražava kao postotak efektivne vrijednosti primarne struje:

pis =
√
100 1
∫
I1 T 0
( K n i 2−i 1)2 dt % gdje su i1 i i2 trenutne vrijednosti primarne i sekundarne struje,

a T je trajanje jedne periode. Standardne klase tačnosti strujnih transformatora za zaštitu su 5P i

10P.

Strujni međutransformatori – Postavljanjem međutransformatora moguće je promijeniti

prijenosni omjer. Postavljanje međutransformatora dolazi u obzir za neka mjerenja (mjerenja
zbroja snaga i zbroja energije) i za neke zaštitne uređaje (diferencijalna zaštita) te u slučajevima
kad se želi zaštiti mjerni instrument od prevelikih struja. Postavljanjem međutransformatora
dobivamo kaskadni spoj strujnih transformatora pa glavni strujni transformator treba da
pokrije i cijeli vlastiti potrošak međutransformatora. Greške glavnog transformatora i
međutransformatora zbrajaju se pa ako svaki za sebe ima klasu tačnosti 0.5 cijeli spoj ima klasu
tačnosti 1.

Izvedbe strujnih mjernih transformatora – Prema tipu glavne izolacije mogu biti
izolirani: epoksidnim smolama, papirom impregniram uljem, plinom SF6. Po principu rada mogu
biti: konvencionalni (korist indukciju feromagnetske jezgre), nekonvencionalni (koriste
Faradeyev efekt, Hallov efekt ili zavojnicu Rogovskog). Upotreba s obzirom na naponske razine:
niskonaponski (izrađeni za napone do max Un = 1 kV), srednjenaponski (do max Un = 35 kV;
uljem izolirani ili odliveni u epoksidnoj smoli), SF6 plinom izolirani (do max Un = 145 kV),
visokonaponski uljem izolirani (do max Un = 800 kV), specijalni . Strujne mjerne transformatore
prema mjestu ugradnje možemo podijeliti na one za unutranju ili vanjsku montažu.

SMT tipa AGU – jednofazni, jednopolni izolirani transformatori, namijenjeni za odvajanje

mjernih i zaštitnih uređaja od visokog napona i za transformaciju primarnih struja na iznos
prilagođen mjernim i zaštitnim uređajima. Kod strujnih transformatora za visoke nazivne
napone nailazimo na tri osnovne izvedbe : lončasta, križno – prstenasta, glavasta. Lončasta –
omotana je sva visokonaponska izolacija oko primarnog namota koji je skupa sa sekundarnim
namotom i jezgrom smješten na dnu transformatora najčešće u metalnom kotlu. Križno –
prstenasta – omotana je otprilike polovina izolacije oko primarnog, a polovina oko sekundarnog
namota. Tu je obično cijeli aktivni dio transformatora u sredini porculanskog izolatora. Glavasti
– sva je izolacija motana oko sekundarnog namota i jezgre koji su skupa s primarnim namotom
u glavi transformatora.

Izvedba plinom izoliranih strujnih mjernih transformatora konstruktivno je slična

malouljnim sa razlikom u izolirajućem mediju. Kod ove vrste izvedbe umjesto ulja/epoksidne
smole kao glavno izolirajuće sredstvo najčešće se koriste plinovi AZOT ili SUMPORNI
HEKSAFLUORID. Plin SF6 ne gubi svojstva s vremenom niti pod utjecajem najviših električnih i
toplinskih naprezanja. Inertan je, netoksičan i nezapaljiv. Posjeduje odlična izolacijska svojstva
zbog izrazite gustoće dielektrična čvrstoća je velika. Pri pritisku od desetak bara plinovi koje
upotrebljavamo u izradi strujnih transformatora postižu dielektričnu čvrstoću između 35
kV/mm i 90 kV/mm.

NAPONSKI MJERNI TRANSFORMATORI

Naponski mjerni transformatori koriste se za odvajanje mjernih i zaštitnih uređaja od visokog
napona i transformaciju mjerenih napona na iznos prilagođen mjernim i zaštitnim uređajima.
U jezgre koje su termički obrađene ugrađuju se kvalitetni hladno valjani limovi. Niskonaponski i
visokonaponski namoti su često izrađeni kao slojni namoti. Niskonaponski namot je namotan na
ovkir namota, a visokonaponski namot na izolirani niskonaponski namot. Vodiči su načinjeni od
elektrolitskog bakra. Međuslojna izolacija je načinjena od poliesterske folije sa obostrano
nanesenim papirom. Glavna izolacija načinjena je od epoksidne smole. Primarni priključci su
izrađeni od mjedi i zaštićeni su od korozije. Priključivanje se vrši pomoću vijaka. Sekundarni se
priključci zatvaraju vijcima za plombiranje. Naponski mjerni transformator je uređaj koji se
koristi za transformaciju mjerenih napona na iznos prilagođen mjernim i zaštitnim uređajima.
 Karakteristike naponskih mjernih
transformatora
Od naponskih transformatora se zahtjeva da transformiraju napon u stalnom omjeru i gotovo
bez faznog pomaka. Zbog padova napona koji nastaju zbog struje magnetiziranja u primarnom
namotu i struje opterećenja u sekundarnom, nastaje fazni pomak između primarnog i
sekundarnog napona tj. mjerni transformator ima određenu kutnu pogrešku koja se najčešće
izražava u minutama. Zbog istog razloga neće biti održan nazivni odnos transformacije
naponskog mjernog transformatora već će doći do naponske pogreške transformatora:
K U 2 −U 1
∆ u= 100 % ;gdje je K – nazivni odnos transformacije naponskog mjernog
U1
transformatora, odnosno omjer između nazivnog primarnog i sekundarnog napona. Klasa
tačnosti jednaka je naponskoj pogrešci u postocima pri naponu koji je u granicama 0.8 Un1 do
1.2 Un1 te pri teretu 25-100% nazivnog tereta. Klase tačnosti naponskih naponskih
transformatora su sljedeće: 0.1, 0.2, 0.3, 0.5,1 i 3. Teret upotrijebljen za ispitivanje tačnosti
naponskog mjernog transformatora treba imati induktivni faktor snage 0.8. Naponski mjerni
transformatori izrađuju se u skladu sa IEC, VDE, ANSI, BS ili drugim ugovorenim standardima.

Izvedbe naponskih transformatora – razlikuju se dva tipa naponskih mjernih transformatora i

to: dvopolno izolirani i jednopolno izolirani. Dvopolno izolirani naponski transformator ima dva
visokonaponska priključka dok jednopolno izolirani ima samo jedan, a drugi kraj
visokonaponskog namota mu je spojen na kućište i uzemljen je. Spoj jednopolno izoliranih
transformatora može se koristiti i za mjerenje napona između zvjezišta i zemlje. Naponski
epoksidni transformatori namijenjeni su za odvajanje mjernih i zaštitnih uređaja od visokog
napona te za transformaciju primarnih napona na iznos prilagođen mjernim i zaštitnim
uređajima. Ovisno o tome da li se naponski transformator proizvodi za unutarnju ili vanjsku
montažu koristi se odgovarajuća epoksidna smjesa. Tipovi naponskih epoksidnih transformatora
koje proizvodi Končar su: unutarnja montaža VPA, vanjska montaža – VPV, VLA. Visokonaponski
mjerni transformatori izolirani papirom impregniranim uljem. Visokonaponski mjerni
transformatori imaju važnu ulogu u prijenosnoj, odnosno distribucijskoj mreži, gdje se koriste za
izoliranje mjernih i zaštitnih uređaja od visokog napona, kao i za transformaciju mjerenih struja i
napona na iznos prilagođen mjernim i zaštitnim uređajima unutar definiranog razreda tačnosti.
 Kapacitivni naponski transformatori
Za mjerenje napona mogu se upotrijebiti i provodni izolatori, koji između slojeva izolacije imaju
metalne cilindre, a predstavljaju obloge kondezatora spojene u seriju. Priključkom voltmetra na
dio kondezatora spojenih u seriju, moguće je mjerenje napona koji djeluje na sve kondezatore.
V2 C
Omjer napona može se prikazati sljedećim izrazom: =1+ 2
V1 C1

Kapacitivni naponski transformatori osjetljivi su na prenapone pogonske frekvencije, do kojih

dolazi zbog kratkih i zemnih spojeva odnosno zbog uklapanja i isklapanja u mreži. Zbog tih
prenapona može doći do rezonancije u krugu mjerenja. Da se to smanji u krug se dodaje
dodatni nelinearni element. Znatna naprezanja za svaki naponski transformator izaziva
kratak spoj na sekundaru. Efikasna zaštita su osigurači. u slučaju kratkog spoja kapacitivnog
naponskog transformatora dolazi do znatnog povišenja napona u rezonantnom krugu što
dovodi do parcijalnog oštećenja kondezatora C2. Kapacitivni naponski transformatori su za vrlo
visoke napone jeftiniji od induktivnih. Relativno visoka cijela kapacitivnih naponskih
transformatora za napone niže od 110 kV (u usporedbi s induktivnim naponskim
transformatorima) uvjetovana je time da su troškovi za mjerni dio praktički neovisni o naponu
dok su troškovi za kondezatorski dio proporcionalni naponu.

NEKONVENCIONALNI MJERNI
TRANSFORMATORI
Nekonvencionalni mjerni transformator je statički aparat koji se sastoji od jednog ili više
senzora struje ili napona koji može biti spojen preko primarnog konvertora na prenosni
sistem i sekundarni konvertor, a koji je namijenjen za prenos signala proporcionalnog mjernoj
veličini do mjernih instrumenata, zaštitnih uređaja ili upravljačkih sistema. Nekonvencionalni
mjerni transformator se često naziva i elektronski mjerni transformator ili optički mjerni
transformator.

OPTIČKI KABELI – cilindrični dielektrični svjetlovod koji se sastoji od jednog ili više optičkih vlakana
dizajniranih tako da provode svjetlost svojom dužinom koristeći totalnu unutrašnju refleksiju. Za prijenos
informacija i komuniciranje nekonvencionalni mjerni transformatori koriste najčešće optičke vodove i
sklopove koji se oslanjaju na tehnologiju optičkih vlakana. Prednosti ovog sistema prenosa podataka:
velika brzina prijenosa, imunost na elektromagnetne utjecaje, nema međusobnih smetnji, idealni su
za prenos digitalnih inf, visoka el. otpornost, mehanička fleksibilnost, nema opasnosti od iskri, nema
radioaktivnosti, mala težina
OPTIČKI SENZORI – princip rada se zasniva na promjeni parametara optičkog signala sa
promjenom parametara fizičke veličine. Ovi senzori nemaju nikakve galvanske ili magnetne
veze već djeluju isključivo na osnovu optičkih veza. Nekonvencionalni optički sistemi mjerenja
mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe: pasivni mjerni sistemi i aktivni mjerni sistemi. U
posebnu grupu pasivnih mjernih sistema spadaju principi koji se baziraju na promjenama
optičkih karakteristika nekih materijala pod dejstvom električnog ili magnetnog polja u kome se
nalaze: Kerr efekt, Pockels efekt, Faraday efekt. Za mjerenje struje u nekonvencionalnim
mjernim transformatorima može se iskoritstiti i Hallov efekt. Neke od prednosti optičkih
sistema su: zaštita od šumova, mogućnost mjerenja različitih veličina u širokom opsegu, visok
kvalitet kako statičkih tako i dinamičkih karakteristika, visoka pouzdanost, jednostavna
ugradnja zbog lagane konstrukcije, hemijska inertnost, pogodni za rad u eksplozivnim
sredinama, lako se mogu koristiti za daljinska upravljanja i inspekcije na velikim udaljenostima.
Neki od nedostataka su: složenost izrade, složenost obrade signala, osjetljivost na mehaničke
vibracije, visoka cijena.

MAGNETNOOPTIČKI SENZOR – optički kabel obmotan oko vodiča, vodič protjecan strujom,
laserska dioda na koju je priključen polarizator, polarizator koji služi kao izvor linearno
polarizirane svjetlosti, analizator pretvara vrijednost polarizacije izlaznog signala u intezitet koji
se šalje na detektor, detektor signal koji dolazi na detektor ima informaciju o uglu rotacije
polarizacijske ravni koji je proporcionalan vrijednosti struje kroz vodič. Radi na principu
Faradejevog efekta.

HALLOVA SONDA – rade na principu Hallovog efekta. Minijaturni senzori magnetnog polja koje
stvara vodič protjecan električnom strujom.

ROGOWSKI ZAVOJNICA – zavojnica sa vazdušnim torusnim jezgrom. Postavlja se oko

provodnika kroz koji protječe električna struja. Mjerenje Rogovski zavojnicom se zasniva na
mjerenju induciranog napona u torusu zavojnice tj. promjenjivo magnetno polje koje stvara
struja koja protječe kroz provodnik indukuje napon u namotaju zavojnice koji je proporcionalan
izvodu struje. Taj napon se integrira elektronskim integratorom tako da se na njegovom izlazu
dobiva napon koji vjerno reproducira oblik struje. Prednosti Rogovski zavojnica su:
jednostavnost, niska cijena, širok opseg mjerenja struje, nema zasićenja, galvanska izolacija.
Neki od nedostataka su: mogućnost mjerenja samo istosmjerne struje, integrator je
neophodan.

ELEKTRONSKI NAPONSKI TRANSFORMATOR SA KAPACITIVNIM DJELITELJEM – primjer je

hibridnog mjernog transformatora. Elektronsko pojačalo se priključuje zbog male izlazne snage
djelitelja. Pojačalo ima veliku ulaznu impedansu čime je ostvarena dobra prilagođenost sa djeliteljem i
smanjena fazna greška ovakvog primarnog davača. Kontinuirano napajanje el. opreme koja se koristi
kod aktivnih sistema jako je bitno i mora biti neovisno od struje u mreži.