Ružica Vuk, Lidija Borko

GEOGRAFIJA EUROPE

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE

1
Sadržaj
PREDGOVOR............................................................................................................................3
UVOD.........................................................................................................................................5
I. PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE
ŠKOLE........................................................................................................................................7
II. KRITIČKI OSVRT NA VAŽEĆI NASTAVNI PROGRAM S METODIČKIM
SUGESTIJAMA.......................................................................................................................15
III. IZVEDBENI PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE U SEDMOM RAZREDU
...................................................................................................................................................17
IV. PRILAGOĐENI PROGRAM ZA NASTAVU GEOGRAFIJE U SEDMOM RAZREDU
...................................................................................................................................................29
V. INICIJALNI ISPIT ZNANJA..............................................................................................41
VI. PRIMJERI OBRADE POJEDINIH NASTAVNIH JEDINICA........................................47
VII. LITERATURA I IZVORI ZNANJA ZA UČITELJE.....................................................273
VIII. RJEŠENJA ZADATAKA U RADNOJ BILJEŽNICI...................................................279

2
 PREDGOVOR

Poštovane kolegice i kolege geografi,

Ovaj Priručnik za učitelje najavljuje kompletiranje dodatnih materijala namijenjenih
svim profesorima geografije koji su izabrali naš udžbenički komplet, a posebno početnicima,
kako bi vam olakšao planiranje nastave i obogatio realizaciju nastavnog procesa. Budući da je
u geografiji jedno od osnovnih načela aktualizacija, osuvremenjivanje i problemski pristup
nastavi, u skladu s tim ciljem primijenjen je i u ovom priručniku. Njegovu aktualnost
dokazujemo kompetencijskim pristupom kreiranju nastavnih jedinica, s jasnim i mjerljivim
ishodima učenja kao i primjerima zadataka za njihovu provjeru.
Priručnik se koristi uz udžbenik i radnu bilježnicu Geografija Europe. Uz priručnik za
učitelje, dio kompleta čine Ispiti znanja, Zbirka zadataka i Priručnik za učenike Geografsko
putovanje Europom (teme za dodatnu nastavu). Uz analogni i digitalni oblik, Priručnik za
učitelje, uz pomno selektirane materijale za pojedine nastavne teme, dostupan je i na
školskom portalu Naklade Ljevak.
Uz predgovor i uvod, priručnik za učitelje sadrži sedam cjelina. U prve tri cjeline, uz
važeći nastavni program geografije u osnovnoj školi, nastojale smo na što jednostavniji način
predočiti zadaće učitelja prilikom izrade izvedbenih nastavnih planova i programa. S obzirom
na činjenicu da je nastavni program za geografiju anakron, zbog intenzivnih prostornih
promjena i znanstvenih dostignuća pojedinih geografskih grana i disciplina, iza službenog
nastavnog programa navodimo kritički osvrt na terminologiju koja sa znanstvenog aspekta
nije prihvatljiva u nastavnoj praksi i neke metodičke sugestije kako prevladati raskorak
između razvoja matičnoga znanstvenoga polja i važećega nastavnog programa.
Posebna pozornost posvećena je izradi prilagođenoga programa jer je praksa pokazala
kako je njihova izrada jedna od najsloženijih zadaća koju učitelj treba izvršiti. Vrlo je važno
utvrditi i s kolikom razinom znanja učenici dolaze u sedmi razred te je stoga predočen
prijedlog inicijalnog ispita znanja na početku školske godine. Napominjemo da inicijalni ispit
nije obvezan, ali je pokazatelj stupnja predznanja. Slijede primjeri obrade nastavnih jedinica,
literatura i izvori za pripremanje i individualno stručno usavršavanje profesora.
Udžbenik Geografija Europe podijeljen je u osam nastavnih cjelina i 39 nastavnih
jedinica te je stoga predložen mogući način obrade svih nastavnih jedinica. Primjeri tijeka
nastavnoga sata obrade novih nastavnih sadržaja samo su jedan od načina rada. Svaki će

3
učitelj odabrati kojim će se metodama i oblicima rada služiti, ovisno o osobnim sklonostima,
strukturi razrednog odjela i materijalno-tehničkim uvjetima rada.
Dodatni sadržaji, izborne teme, statistički podatci, tematske karte, slijepe karte,
fotografije i ilustracije služe kao pomoć u realizaciji nastave geografije.
Umjesto zaključka želimo naglasiti kako bez stručnosti, stalne aktualizacije sadržaja,
problemskog pristupa nastavi i ljubavi prema učenicima i pozivu ne može biti uspješnog
nastavnog rada.
Želimo vam što uspješniji rad uz naš komplet kojega čine udžbenik, radna bilježnica,
priručnik za učitelje, zbirka zadataka, ispiti znanja, priručnik za učenike (teme za dodatnu
nastavu) i interaktivni te multimedijalni sadržaji na školskom portalu Naklade Ljevak.

doc. dr. sc. Ružica Vuk i Lidija Borko, prof. savjetnik

4
 UVOD
Nastava geografije poseban je izazov učiteljima geografije i učenicima koji u njoj
sudjeluju jer se temelji na novoj paradigmi učenja, usmjerenoj na učenika, njegove
individualne stilove učenja, individualni napredak na temelju uloženog napora, samostalni
rad, rad u paru, rad u skupini… Odražava spremnost učenika za nove izazove i želju za
dokazivanjem u odnosu na postavljene ciljeve. Nastava geografije temelji se i na novoj
paradigmi poučavanja usmjerenoj na razvoj ključnih kompetencija, odgojno-obrazovne ishode
(ishode učenja), a specifično u geografiji na razvoj kognitivnih i praktičnih vještina. Nova
paradigma učenja i poučavanja geografije stavlja učenike i učitelje u nove, drukčije uloge.
Učitelj organizira proces učenja (a ne proces poučavanja), s pomno promišljenim planiranjem
i osiguravanjem izvora za učenje, kompatibilnih sa stilovima učenja učenika s kojima realizira
nastavu geografije.
Nastava geografije trebala bi osigurati učinkovito učenje, razvoj osam ključnih
kompetencija i više kognitivne razine geografskih vještina. Na razini odgojno-obrazovnog
ciklusa tako organizirana nastava trebala bi osigurati jaču korelaciju i integraciju nastavnih
sadržaja i otvoriti nove perspektive za individualni napredak svakog učenika, uz neizostavni
uloženi napor. Povećani napor, uz adekvatno vođenje u procesu učenja, rezultira većim
zadovoljstvom, trajnim znanjima i vještinama, rastom motivacije za učenje geografije, ali i
drugih predmeta, a vjerujemo i širenjem perspektiva/mogućnosti izbora daljnjeg obrazovanja,
dugoročno i budućeg zanimanja.
Novi pristupi učenju i poučavanju na razini pojedinih predmeta trebali bi biti odlučan
odgovor na postmodernističko promicanje epistemološkog relativizma koji općenito, a
posebice u obrazovanju, odbacuje razum, istinu, objektivnost, smisao, stvarnost, činjenice
(Foley, 2011). Suvremeni (postmodernistički) pristup promovira prava za kvalifikacijama bez
zamornog učenja i negativnog odnosa prema znanosti, a u poučavanju isticanje prezentacije
nad objašnjenjem i slike nad sadržajem. Ugađanje učenicima i organizacija učenja koje
rezultiraju smanjenjem napora u obrazovanju rezultirali su apsurdnom situacijom: u doba
najveće dostupnosti obrazovnih resursa i mogućnosti njihovog dijeljenja sustavima za
upravljanje učenjem, učenička postignuća globalno i individualno drastično su niža, posebice
u području geografskih vještina, a pod pritiskom „zahtjeva modernog doba“ najveća je
pozornost usmjerena na brojčani iskaz razine odgojno-obrazovnih ishoda, kao i na činjenična
znanja na razini pamćenja. Učenici sve manje razvijaju vještinu čitanja, pa i na najnižoj
informativnoj razini. Vještina čitanja (kompetencija čitanja) mora se posredovati u svim

5
odgojno-obrazovnim predmetima u sustavu odgoja i obrazovanja jer je preduvjet i temelj za
razvoj svih ostalih kompetencija i s razlogom je na prvom mjestu među osam ključnih
kompetencija. Ta vještina ne obuhvaća samo čitanje teksta, već i svih vrsta grafičkih i
tabličnih informacija.
Prikupljanje, razumijevanje i vrednovanje informacija osnovne su tehnike rada. U
prvim etapama samostalnog rada i napredovanja preporučujemo da učitelj prikupi informacije
iz pouzdanih izvora i tijekom rada u nastavi geografije vodi učenike do etape samostalnosti i
kritičnosti prema izvorima informacija. Razumijevanje informacija jedan od važnijih faktora u
razvoju kompetencije čitanja. Obuhvaća ekscerpiranje (vađenje bilježaka iz stručnih tekstova
ili vođenje bilježaka na temelju analize drugih izvora informacija), zatim vizualizaciju,
stvaranje konceptualnih shema (grafičkih organizatora, misaonih shema) i u konačnici tehnike
razdjeljivanja i skupljanja teksta (analize i sinteze). Za učenike sedmih razreda očekuje se, na
temelju uloženog napora učenika i učitelja, napredak u samostalnom radu do razine
samostalnog prikupljanja, vizualizacije i evaluacije informacija.

6
 I. PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE
ŠKOLE
(preuzeto iz Nastavnog plana i programa za osnovnu školu, MZOS, 2013.)

Ciljevi nastave geografije u 7. razredu

Učenici u 7. razredu upoznaju geografska obilježja europskog kontinenta i Rusije. Najprije se
obrađuju opća obilježja Europe, zatim prirodno-geografske karakteristike i osnove povijesno-
geografskog razvoja te suvremene geografske osobitosti kontinenta u cjelini. Važno je
razumjeti složenu regionalno-geografsku problematiku i procese ujedinjavanja Europe.
Napomene: U 7. se razredu ostvarenjem nastavnoga programa učenici upoznaju s
geografskim obilježjima europskoga kontinenta i Rusije koristeći predznanja koja su stekli u
5. i 6. razredu. Program obrađuje teme vezane za opća obilježja Europe, nakon čega slijedi
pregled po državama, a u završnom su dijelu teme vezane za suvremena obilježja Europe. U
prvom dijelu, u kojem su razrađene teme o općim obilježjima Europe, gradivo se niže
geografskom logikom, analizom: opća obilježja Europe, prirodno-geografska obilježja,
društveno-gospodarska obilježja razvoja i značenje kontinenta u cjelini. Države i bitna
prirodno-geografska obilježja država (primjerno, ovisno o njihovu značenju u prostoru)
obrađuju se po državama: Zapadne, Sjeverne, Srednje, Južne, Jugoistočne i Istočne Europe.
Osmi dio programa daje sintetički zbiljske problemske teme, a naglasak je na integracijskim
procesima, prometno-geografskom povezivanju, općem neskladu razvoja i podjeli na tzv.:
»jezgru« i »periferiju« s posebnim naglaskom na ekološke probleme. U takvu konceptu
nastavnoga programa učitelj/učiteljica može naći prostora i vremena za osuvremenjivanje i
osmišljavanje nastavnih sadržaja i nastavnoga procesa. Djelatno i odgovorno izvršavanje
obveza te razvijanje intelektualne znatiželje učenika postiže se istraživačkim radom i
pripremom referata, posjetima manifestacijama na europskoj razini – Zagrebački velesajam,
izložbe ili veleposlanstva. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju
znanje. Stvaralaštvo je najviši stupanj osposobljenosti te ga treba poticati kako bi učenici
iskazali svoju osobnost: izradba plakata, pojmovna mreža, geografska priča, izradba
turističkog prospekta, slikokarte i sl. U tom uzrastu, kada učenici preispituju svoje vrijednosti
i vrijednosti drugih, jako je važno promicanje ljubavi i ponosa prema zavičaju i domovini.
Kartografska pismenost obrazovni je i funkcionalni zadatak nastave geografije. Na toj je
razini, uz opće geografske karte, potrebno koristiti i tematske karte kako bi učenici što bolje
uočili neku pojavu i proces u prostoru.

7
Cjeline i teme:
I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
1. Pojam, veličina, smještaj i položaj Europe
2. Reljef Europe
3. Mora i obale Europe, obilježja i značenje voda na kopnu
4. Klima i biljni pokrov
5. Stanovništvo Europe
6. Gospodarstvo Europe
II. DRŽAVE ZAPADNE EUROPE
7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska
8. Ostale države Zapadne Europe
III. DRŽAVE SJEVERNE EUROPE
9. Skandinavske države
10. Ostale države Sjeverne Europe
IV. DRŽAVE SREDNJE EUROPE
11. Njemačka
12. Alpske države
13. Ostale države Srednje Europe
V. DRŽAVE JUŽNE EUROPE
14. Europsko Sredozemlje
15. Italija
16. Ostale države Južne Europe
VI. DRŽAVE JUGOISTOČNE EUROPE
17. Države Jugoistočne Europe
VII. DRŽAVE ISTOČNE EUROPE
18. Rusija
19. Ostale države Istočne Europe
VIII. SUVREMENA EUROPA
20. Ujedinjavanje Europe
21. Hrvatska u Europi
22. Prometni sustav i prometna povezanost Europe
23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe

8
IZBORNE TEME
1. Vulkani Europe
2. Stanovnici polarnog kraja
3. Gradovi Europe
4. Zaštita okoliša

TEME
1. Pojam, veličina, geografski smještaj i položaj Europe
Ključni pojmovi: geografski položaj i smještaj.
Obrazovna postignuća: opisati uz pomoć geografske karte pojam Europe i Euroazije;
pokazati na geografskoj karti krajnje točke Europe i istaknuti povoljan položaj i smještaj;
usporediti na grafikonu veličinu Europe s drugim kontinentima.

2. Reljef Europe
Ključni pojmovi: geološke ere, mlada, stara i prastara Europa, stijene po postanku.
Obrazovna postignuća: nabrojiti geološke ere; izdvojiti vrste stijena po postanku; izdvojiti,
pokazati i opisati na geografskoj karti reljefne različitosti.

3. Mora i obale, obilježja i značenje voda na kopnu

Ključni pojmovi: ledeno doba, more, razvedenost obale, vode na kopnu.
Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti europska mora, najveće poluotoke,
otoke, zaljeve, morske prolaze, vrata i tjesnace i obrazložiti razvedenost obala; usporediti
obale po postanku i gospodarskoj iskorištenosti; analizirati važnost rijeka za gospodarstvo
(vodoopskrba, promet, hidroenergija); nabrojiti sljevove i najvažnije rijeke te ih pokazati na
geografskoj karti; opisati važnost kanala Rajna – Majna – Dunav; navesti primjere jezera
prema postanku.

4. Klima i biljni pokrov

Ključni pojmovi: klimatski elementi i čimbenici, maritimnost.
Obrazovna postignuća: navesti primjere utjecaja klimatskih čimbenika na klimu Europe;
obrazložiti na geografskoj karti maritimnost; analizirati klimatske dijagrame; opisati
povezanost klime i biljnoga svijeta; navesti i opisati primjere očuvanja biološke raznolikosti.

5. Stanovništvo

9
Ključni pojmovi: sastav stanovništva, naseljenost, prirodno i prostorno kretanje, demografska
tranzicija.
Obrazovna postignuća: opisati na grafikonu kretanje broja stanovnika; navesti približan broj
stanovnika Europe; analizirati na tematskim kartama gustoću naseljenosti; razlikovati
smjerove migracija u prošlosti i danas te njihove uzroke i posljedice; protumačiti različitost
etničkoga i jezičnoga sastava stanovništva (indoeuropski jezici); obrazložiti na grafikonu
demografsku tranziciju.

6. Gospodarstvo Europe
Ključni pojmovi: industrijalizacija, urbanizacija.
Obrazovna postignuća: nabrojiti preduvjete razvoja gospodarstva; izdvojiti primjere
industrijalizacije i urbanizacije i prosuditi njihove posljedice; razlikovati stupanj gospodarske
razvijenosti pojedinih područja; obrazložiti razliku između konurbacije, satelitskoga grada i
aglomeracije i navesti primjer; analizirati grafikon gospodarske strukture.

7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska

Ključni pojmovi: otočna zemlja, pomorstvo, kolonijalizam.
Obrazovna postignuća: usporediti na geografskoj karti položaj Ujedinjenoga Kraljevstva i
Francuske; prosuditi utjecaj geografskog položaja na kolonijalna osvajanja i gospodarsku
razvijenost; obrazložiti važnost prometnog povezivanja; izdvojiti sličnosti i razlike
gospodarstva; pokazati na geografskoj karti veće gradove i opisati posebnosti.

8. Ostale države Zapadne Europe

Ključni pojmovi: Benelux, polder, Europoort, vjetroelektrane.
Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti zemlje Beneluxa i Republiku Irsku i
njihove najveće gradove; obrazložiti prirodne i društvene osobitosti zemalja Beneluxa i
Republike Irske; opisati nastanak i analizirati važnost poldera; prosuditi važnost Rotterdama –
Europoorta u pomorskom prometu svijeta; nabrojiti preduvjete za rad vjetroelektrana i opisati
njihovu važnost; imenovati sjedišta međunarodnih ustanova u zemljama Beneluxa; opisati
ulogu EU i SAD-a u gospodarskim promjenama Irske.

9. Skandinavske države
Ključni pojmovi: ledenjački reljef, ugrofinski jezici.

10
Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti države Skandinavije, njihove najveće
gradove; opisati utjecaj posljednjega ledenog doba na oblikovanje reljefa; obrazložiti važnost
i utjecaj mora na gospodarstvo i život; navesti razloge rijetke naseljenosti; obrazložiti
gospodarski razvoj skandinavskih država; izdvojiti posebnosti država; opisati osobitosti
življenja uz polarnicu.

10. Ostale države Sjeverne Europe

Ključni pojmovi: vulkani, gejziri, geotermalna energija.
Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti baltičke države, Island i Dansku te
njihove glavne gradove i obrazložiti njihov smještaj i položaj; obrazložiti sličnosti baltičkih
država i izdvojiti prirodne različitosti Danske i Islanda; opisati važnost geotermalne energije i
energije vjetra; očitati i obrazložiti na statističkim podatcima glavne gospodarske osobitosti
država.

11. Njemačka
Ključni pojmovi: ujedinjenje Njemačke, gospodarska razvijenost, Ruhrstadt.
Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti i obrazložiti važnost geoprometnoga
položaja Njemačke; obrazložiti obilježja suvremenoga gospodarstva; izdvojiti razloge
velikoga udjela stranih radnika; imenovati i pokazati na karti najvažnije gradove i
konurbaciju; opisati značenje velikih luka na estuarijima.

12. Alpske države

Ključni pojmovi: ledenjaci, zimski turizam.
Obrazovna postignuća: na geografskoj karti pokazati i imenovati alpske države; opisati
utjecaj reljefa na klimu i biljni svijet; obrazložiti važnost planinskoga reljefa u gospodarskom
razvoju (HE); navesti primjere utjecaja prirodne osnove i kulturne baštine na turizam;
izdvojiti sličnosti i razlike među državama alpskog prostora; navesti obilježja gospodarskoga
razvoja i političku neutralnost Švicarske.

13. Ostale države Srednje Europe

Ključni pojmovi: stepe, les, pusta, gospodarska tranzicija.
Obrazovna postignuća: pokazati na geografskoj karti i imenovati ostale države Srednje
Europe i njihove veće gradove; opisati različitost Pribaltičke i Panonske nizine; obrazložiti
važnost crnice i lesa za poljoprivrednu proizvodnju; usporediti društvene i gospodarske

11
karakteristike država; analizirati sličnosti i razlike Ruhra i Šlezije (Šljonska); navesti primjere
turizma gradova (Prag, Budimpešta, Krakov).

14. Europsko Sredozemlje

Ključni pojmovi: pomorstvo, sredozemni civilizacijski krug.
Obrazovna postignuća: opisati i pokazati na karti obilježja geografskoga smještaja i položaja
Sredozemlja te pripadajuća mora, morske prolaze, morska vrata, tjesnace i kanale; usporediti
svojstva i gibanja Sredozemnoga i Sjevernoga mora; razlikovati na fotografiji ili crtežu
reljefne oblike u kršu; obrazložiti značenje Sredozemlja kroz povijest i utjecaj na današnji
gospodarski razvoj i kulturu.

15. Italija
Ključni pojmovi: središnji položaj, turizam.
Obrazovna postignuća: opisati i pokazati na geografskoj karti položaj i smještaj Italije u
Sredozemlju; obrazložiti utjecaj prirodne i kulturne baštine na razvoj turizma; opisati uzroke
nejednakog gospodarskog razvoja; pokazati na geografskoj karti i imenovati važnije gradove i
izdvojiti njihove posebnosti; obrazložiti ulogu i značenje Vatikana u međunarodnim
odnosima.

16. Ostale države Južne Europe

Ključni pojmovi: primorska i pomorska država.
Obrazovna postignuća: usporediti i izdvojiti posebnosti država i njihovih važnijih gradova;
obrazložiti razliku između pojmova primorska i pomorska država; usporediti pomorsku
važnost u vrijeme geografskih otkrića i danas; opisati vrste turizma u pojedinim državama.

17. Države Jugoistočne Europe

Ključni pojmovi: crnomorske države, kontinentske države, etnički i vjerski mozaik.
Obrazovna postignuća: opisati na geografskoj karti prometni položaj i pokazati najvažnije
prometne pravce; izdvojiti na geografskoj karti crnomorske i kontinentske države; obrazložiti
etnički i vjerski mozaik naroda; pokazati na geografskoj karti i imenovati države i glavne
gradove; opisati prirodnogeografske osobitosti (delta Dunava, rijeka Una, kanjon Tare,
Ohridsko jezero...).

18. Rusija

12
Ključni pojmovi: merzlota, lesostepa.
Obrazovna postignuća: izdvojiti Rusiju kao najveću državu svijeta; obrazložiti na
geografskoj karti položaj na dvama kontinentima; izdvojiti posebnosti i probleme suvremenog
razvoja Rusije; pokazati na geografskoj karti i imenovati najvažnije gradove te izdvojiti
njihove osobitosti; opisati prirodno-geografske osobitosti (rijeka Volga, Sibir, Bajkalsko
jezero, Kamčatka).

19. Ostale države Istočne Europe

Ključni pojmovi: rudna bogatstva, poljoprivreda.
Obrazovna postignuća: imenovati i pokazati na geografskoj karti države i najveće gradove;
navesti mogućnosti prometnog povezivanja Istočne Europe s ostalim dijelovima kontinenta i
Azije; usporediti stupanj gospodarskoga razvoja Istočne Europe s ostalim dijelovima
kontinenta; opisati zakonom zaštićene prirodne posebnosti i ekološke probleme (Beloveška
prašuma, Černobil).

20. Ujedinjavanje Europe

Ključni pojmovi: ujedinjavanje Europe, Europska Unija.
Obrazovna postignuća: obrazložiti razloge, važnost i oblike udruživanja u Europi; opisati
proces proširivanja EU-a; navesti glavna tijela i ustanove EU-a; analizirati važnost i ulogu
EU-a u Europi i svijetu.

21. Hrvatska u Europi

Ključni pojmovi: europske integracije.
Obrazovna postignuća: obrazložiti na geografskoj karti smještaj i položaj Republike
Hrvatske u Europi; opisati proces proširivanja EU-a i mjesto Republike Hrvatske u europskim
integracijama; navesti primjere suradnje Republike Hrvatske s EU-om i drugim gospodarskim
zajednicama; pronaći na internetu podatke o veleposlanstvima i konzularnim predstavništvima
u našoj državi.

22. Prometni sustav i prometna povezanost Europe

Ključni pojmovi: razvoj prometa, oblici prometa, prometno povezivanje.
Obrazovna postignuća: opisati na prometnoj karti važnost prometnoga povezivanja i njegove
veze s gospodarskim razvojem; obrazložiti razvoj glavnih vrsta prometa i glavna obilježja
prometnog sustava Europe; obrazložiti važnost i na geografskoj karti pokazati paneuropske

13
prometne koridore; navesti primjere globalizacije u prometu; služiti se internetom u traženju
prometnih informacija.

23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe

Ključni pojmovi: životni standard, »jezgra« i »periferija«.
Obrazovna postignuća: obrazložiti pojam razvijenosti i usporediti osnovne pokazatelje
stupnja gospodarske razvijenosti po BDP-u i životnom standardu; obrazložiti pojam
gospodarske jezgre i periferije Europe; odrediti mjesto razvijenosti Republike Hrvatske s
obzirom na ostale države; izdvojiti uzroke nejednake razvijenosti pojedinih dijelova Europe;
obrazložiti uzročno-posljedične veze urbanizacije i drugih procesa (deagrarizacije,
industrijalizacije, razvoja prometa, obilježje i migracija...); nabrojiti uzroke, značajke i opisati
posljedice litoralizacije.

14
 II. KRITIČKI OSVRT NA VAŽEĆI NASTAVNI PROGRAM S METODIČKIM
SUGESTIJAMA
Budući da je u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu u tijeku implementacija
Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, planiranje, realizaciju i evaluaciju nastave treba
usmjeriti na razvoj ključnih kompetencija i ishode učenja (odgojno-obrazovne ishode) i
skupove ishoda učenja. Taj pristup detaljnije razrađujemo u primjerima nastavnih jedinica
obrade novih nastavnih sadržaja i umjesto termina obrazovna postignuća koristimo termin
ishodi učenja.
Umjesto termina grafikon, uobičajeno je u geografskoj literaturi korištenje termina
dijagram. Koristimo ga u primjerima nastavnih jedinica obrade novih nastavnih sadržaja. U
nastavnoj temi Reljef Europe slijedimo recentne spoznaje iz geologije (geografiji srodne
znanosti) pa uvodimo stručni termin eoni koji označava najveće jedinice u geološkoj prošlosti
Zemlje.
U nastavnoj temi Mora, obale i značenje voda na kopnu nužna je distinkcija pojmova
kanal Majna – Dunav i plovni put Rajna – Majna – Dunav. Među brojnim vrstama jezera, za
nastavu geografije u sedmom razredu važno je razumijevanje postanka udubljenja u kojima su
danas važnija jezera Europe (dakle, razlikujemo vrste udubljenja prema postanku, a ne vrste
jezera prema postanku).
U nastavnoj temi Gospodarstvo Europe moguće dileme vezane su uz interpretaciju
ishoda učenja analizirati dijagram gospodarske strukture. Za razumijevanje gospodarske
strukture neke države važno je poznavanje (i analiziranje dijagrama) strukture BDP-a (ili
BND-a), ali i gospodarske strukture (gospodarskog sastava) stanovništva. Gospodarski sastav
stanovništva može se analizirati u užem i širem smislu. BDP nije dobar pokazatelj
gospodarske razvijenosti država. Može poslužiti za prvu razinu analize, ali bolje je koristiti
bruto nacionalni dohodak. Bruto nacionalni dohodak po stanovniku radi usporedivosti
iskazuje se paritetom kupovne moći u međunarodnim dolarima. Taj se pokazatelj, uz još dvije
skupine podataka, koristi za rangiranje država prema razvijenosti pri čemu je razvijenost
iskazana indeksom društvenog razvoja (HDI).
Osma nastavna tema, Ostale države Zapadne Europe, podrazumijeva da učenici
poznaju pojam Zapadna Europa, a time i metode i načela regionalizacije Europe. Budući da
tog obrazovnog postignuća nema u recentnom nastavnom programu, otvoreno je pitanje kada
i kako obraditi nastavni sadržaj koji će omogućiti učenicima razumijevanje regija. U kreiranju
udžbenika, taj smo sadržaj uvrstili u prvu nastavnu temu.

15
 U 11. nastavnoj temi Njemačka, među ključnim pojmovima navodi se Ruhrstadt. U
urbanoj geografiji taj pojam nije uobičajen. Rajna-Ruhr je najveći njemački Ballungsgebiet
(područje izrazito velike koncentracije funkcija i stanovništva). Također, nije moguće
ostvariti ishod učenja imenovati i pokazati na karti najvažnije gradove i konurbaciju jer u
Njemačkoj ne izdvajamo konurbacije kao tip gradskih regija.
U nastavnoj temi Hrvatska u Europi navedeni su neki ishodi učenja (npr. obrazložiti
na geografskoj karti smještaj i položaj Republike Hrvatske u Europi) koji se ponavljaju i u
osmom razredu. Mišljenja smo da se nastavna tema Hrvatska u Europi može obraditi i bez tih
ishoda.
Nesklad u gospodarskom razvoju Europe bolje pokazuju područja (regije) high-tech
industrije i tzv. tri europske banane. Zato su ti sadržaji uključeni na preklopnim koricama
udžbenika.

16
17
 III. IZVEDBENI PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE U SEDMOM
RAZREDU

Za nastavu geografije za svaku se školsku godinu izrađuje Izvedbeni nastavni plan i

program (INPP) koji je sastavni dio Godišnjega plana i programa rada škole. Polazište za
izradu je nastavni program geografije za osnovnu školu (odnosno predmetni kurikulum
geografije) i Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju
odmora učenika osnovnih i srednjih škola za tu školsku godinu (odluku donosi nadležni
Ministar početkom drugog polugodišta prethodne školske godine, a objavljuje se na
internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta). U Izvedbenom
nastavnom planu i programu geografije za pojedini razred osnovne (i srednje) škole obvezne
rubrike su mjesec, redni broj sata, naziv nastavne jedinice, tip sata i napomene. Mjesec i redni
broj sata ukazuju na dinamiku realizacije nastavnoga programa. Iz naziva nastavne jedinice
prepoznaje se sadržaj određenoga nastavnoga sata. U dnevniku rada iz INPP-a evidentiraju se
redni broj sata, naziv nastavne jedinice i tip sata. Tip sata ukazuje na dominantnu (ne i jedinu)
etapu u izvedbi nastavnoga sata. Za drugi, treći i četvrti obrazovni ciklus preporučeni odnos
satova obrade i ostalih tipova satova je tri sata obrade i nakon njih jedan sat ponavljanja. Ako
je moguće, može se planirati ponavljanje i vježbanje nakon dva sata obrade novih nastavnih
sadržaja. Uvodni sat je tip sata, a ne naziv nastavne jedinice. Sadržaj uvodnog sata kreira sam
nastavnik. Najčešće je to upoznavanje s nastavnim programom i obveznim nastavnim
sredstvima za nastavu geografije u toj školskoj godini. Sat tematskoga ponavljanja treba
planirati nakon obrade svih nastavnih jedinica u pojedinoj nastavnoj temi. Iza tematskoga
ponavljanja preporuča se pisano provjeravanje. Broj pisanih provjera iz geografije u jednoj
školskoj godini nije propisan važećim Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima
vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (MZOS, 2010.) već je taj broj autonomna
odluka nastavnika koji izvodi nastavni program. Navedenim Pravilnikom propisan je broj
pisanih provjera u danu i tjednu, a ne po predmetima, te obveza transparentnosti
provjeravanja. Sve relevantne informacije o pisanom provjeravanju sadrže članak 8. i 10.
Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj
školi:

„Članak 8.
Pisano provjeravanje
(1) Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju

18
ocjenom učenikovog pisanoga uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije obrađenih i
uvježbanih nastavnih sadržaja, kontinuirano tijekom nastavne godine (podcrtala R. V.).
(2) Za potrebe ovoga Pravilnika razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta
(u daljnjem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta (u
daljnjem tekstu: kratke pisane provjere). One se osim trajanjem moraju bitno razlikovati
opsegom nastavnoga sadržaja.
(3) Obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u rubriku za
bilješke u imeniku.
(4) Učitelj/nastavnik je dužan obavijestiti učenike o opsegu sadržaja koji će se provjeravati i
načinu provođenja pisane provjere.
(5) U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu
najviše četiri pisane provjere.

Članak 10.
Okvirni vremenik pisanih provjera znanja
(1) Okvirni vremenik pisanih provjera (u daljnjem tekstu: vremenik) je školski dokument koji
je svaka škola dužna imati za tekuću školsku godinu.
(2) Škola je dužna do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu javno objaviti
vremenik za sve razredne odjele na oglasnoj ploči ili mrežnoj stranici škole.
(3) Vremenik se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih
planiranih pisanih provjera. Izrađen je prema izvedbenome nastavnome planu i programu i
rasporedu sati pojedinih razrednih odjela.
(4) U vremenik se upisuju i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju 5 (pet)
nastavnih dana prije provedbe.
(5) Iznimno, vremenik u strukovnim školama donosi se i objavljuje za svaki naredni mjesec i
to najkasnije 15 dana unaprijed.
(6) U iznimnim je situacijama moguće odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od
pisanoga provjeravanja utvrđena vremenikom. Nakon obrazloženja i novoga dogovora s
učenicima odluku o tome donose predmetni nastavnik, stručni suradnik kojeg odredi
ravnatelj i ravnatelj škole.
(7) Vremenik predlaže učitelj/nastavnik, a usklađuje i donosi učiteljsko, odnosno nastavničko
vijeće.“

19
 Metodički nije opravdano planirati nastavne satove za koje bi naziv nastavne jedinice
glasio Usmena provjera znanja. Osim metodičkih postulata, u planiranju i realiziranju
usmenog provjeravanja ostvarenosti ishoda učenja nužno je primijeniti odredbe važećeg
pravilnika (članak 7.) koje citiramo:

„Članak 7.
Usmeno provjeravanje
(1) Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute
razine kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode
kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih
sadržaja.
(2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnome
satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po učeniku (podcrtala
R. V.).
(3) U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga
nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera.
Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka.“

Usmeno, pisano i praktično provjeravanje usvojenosti geografskih znanja i razvijenosti

geografskih vještina su oblici provjeravanja, a ne elementi ocjenjivanja. Elementi ocjenjivanja
ishoda učenja za geografiju dogovoreni su i usklađeni na nacionalnoj razini. To su usvojenost
znanja, geografske vještine i kartografska pismenost. Tablica s elementima ocjenjivanja,
opisima pojedinih elemenata, oblicima provjeravanja i indikatorima vrednovanja (kriterijima)
objavljena je na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje. Sadržaj tablice
rezultat je rasprava na međužupanijskim stručnim skupovima i predstavlja usklađene stavove
učitelja i nastavnika geografije. Dakako, svaki nastavnik može dopuniti opise elemenata
ocjenjivanja kao i načine i postupke vrednovanja, a za svaki razred prilagoditi (precizirati)
koje će praktične vještine ocjenjivati u tom razredu.

Element
Opis elementa Oblik Indikator (kriterij)
ocjenjivanja
Usvojenost Poznavanje i primjena ključnih Pisano, - točnost i kvaliteta

20
znanja pojmova, stupanj usvojenosti usmeno odgovora; reakcija na
ishoda učenja (obrazovnih postavljeno pitanje;
postignuća…) samostalnost

Geografske - praktične vještine (orijentacija Pisano, - točnost, preciznost,

vještine u prostoru, izrada grafičkih usmeno, samostalnost, preglednost…
priloga: profila, tematskih karata, praktično - primjena statističkih i grafičkih
dijagrama, powerpoint metoda
prezentacija, postera, plakata, - prezentacijske vještine…
samostalnih pisanih radova…) - timski rad…
- kognitivne vještine (analiza
grafičkih priloga ...)
Kartografska - poznavanje elemenata i sadržaja Pisano, - orijentacija na geog. karti,
pismenost svih vrsta geografskih karata usmeno, čitanje i interpretacija
- uporaba geog. karata praktično sadržaja karata, pravilno
pisanje geografskih
imena…

Sukladno važećem Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja

učenika u osnovnoj i srednjoj školi, nastavnik mora učenike, razrednika, roditelje i stručnu
službu škole upoznati s elementima ocjenjivanja te s načinima i postupcima vrednovanja. U
članku 12. važećeg Pravilnika navedeno je koja zapažanja nastavnik unosi u rubriku bilježaka.

„Članak 12.
Prava i obveze učitelja/nastavnika
(1) Učitelj/nastavnik određenoga nastavnoga predmeta utvrđuje elemente ocjenjivanja te
načine i postupke vrednovanja s učiteljima/nastavnicima istoga nastavnoga predmeta,
odnosno odgojno-obrazovnoga područja.
(2) Stručni je aktiv škole dužan uskladiti načine, postupke i elemente praćenja na lokalnoj,
regionalnoj i nacionalnoj razini iz svih nastavnih predmeta, odnosno odgojno-obrazovnih
područja.
(3) Učitelj/nastavnik svakog nastavnoga predmeta je na početku i tijekom školske godine

21
dužan upoznati učenike, razrednika te pedagoga, psihologa i stručnjaka edukacijsko-
rehabilitacijskog profila (u daljnjem tekstu: stručna služba) s elementima ocjenjivanja, kao i s
načinima i postupcima vrednovanja.
(4) U prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole učitelj prati učenikova postignuća,
ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno-obrazovnim postupcima i mjerama potiče i
priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u
daljnjemu školovanju.
(5) Tijekom praćenja učenikova razvoja učitelj/nastavnik u rubriku bilježaka u imeniku
upisuje samo ona zapažanja koja su učitelju/nastavniku u praćenju učenika uočljiva, učeniku i
roditelju razumljiva te koja učitelju/nastavniku mogu pomoći u konačnome ocjenjivanju
uspjeha u nastavnome predmetu, odnosno odgojno-obrazovnome području.
(6) U rubriku bilježaka učitelj/nastavnik može unositi i sljedeće podatke: datum pisane
provjere, posljednju cjelinu koja se usmeno provjeravala, broj ostvarenih / broj mogućih
bodova na pisanoj provjeri, teme i rezultate samostalnih, seminarskih i drugih radova učenika,
redovitost izvršavanja zadataka i druge informacije koje su osnova za ocjenu pojedinoga
predmeta.
(7) Učenika iz pojedinoga nastavnoga predmeta ocjenjuje učitelj/nastavnik koji poučava
nastavni predmet.
(8) Učitelj/nastavnik ocjenjuje javno u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini
osim u iznimnim slučajevima (nastava u bolnici, u kući).
(9) Učitelj/nastavnik je dužan svaku ocjenu javno priopćiti i obrazložiti učeniku.
(10) Učitelj/nastavnik je dužan priopćenu ocjenu upisati u imenik u za to odgovarajući
odjeljak.
(11) Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova, učitelj/nastavnik je dužan dati učeniku na
uvid i čuvati u školi do kraja školske godine.
(12) U umjetničkim školama učenikovo znanje na redovitim godišnjim ispitima ocjenjuje
predmetni nastavnik koji je radio s njime tijekom nastavne godine i ispitno povjerenstvo, a na
popravnim, razrednim, predmetnim i razlikovnim ispitima ocjenjuje ga ispitno povjerenstvo.“

Nakon pisanih provjera, u priloženom izvedbenom planu i programu nastave

geografije u sedmom razredu, planirana je analiza pisane provjere znanja. Na tim je satovima
nužno analizirati prosječnu riješenost pojedinih zadataka. Ako se analizom utvrdi da je
pojedine zadatke riješilo manje od 20 posto učenika, treba propitati uzroke tih slabih

22
postignuća i po potrebi dodatno objasniti nastavne sadržaje ili uvježbati geografske vještine.
Budući da se na početku godine ne može predvidjeti riješenost pojedinih pisanih provjera
znanja, takve satove smatramo kombiniranima jer će sadržavati analizu, ponekad i usmenu
provjeru, dodatna obrazloženja (obradu nastavnih sadržaja) ili vježbanje geografskih vještina.

Zadnja nastavna jedinica u svakoj nastavnoj godini je zaključivanje ocjena. Kako se

utvrđuje zaključna ocjena iz pojedinog nastavnog predmeta, navedeno je u članku 11.
Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj
školi:
„Članak 11.
Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta
(1) Zaključna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute razine učenikovih
kompetencija u nastavnome predmetu/području i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja
tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja.
(2) Učitelji/nastavnici na početku školske godine na stručnim aktivima pojedinih nastavnih
predmeta utvrđuju elemente, načine i postupke u procesu zaključivanja ocjene.
(3) Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz
aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom
polugodištu.“

U priloženom izvedbenom planu i programu nastave geografije nije eksplicitno

navedeno koje se sadržaje treba realizirati terenskom nastavom geografije. Terensku nastavu
geografije prema opsegu, trajanju i sadržaju planira i programira nastavnik samostalno, prema
specifičnostima škole u kojoj izvodi nastavu geografije. O izvanučioničkoj nastavi geografije
u Nastavnom planu i programu za osnovnu školu navedeno je: „Izvanučionička nastava
geografije vrlo je važna u stjecanju znanja, umijeća i navika, a ima i velike odgojne
vrijednosti. Učitelj/učiteljica treba planirati takvu nastavu za određene programske sadržaje
koji se mogu obraditi u naselju, bližoj i daljoj okolici. Terenska i izvanučionička nastava treba
biti logistički i stručno dobro pripremljena, u suodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim
predmetima (povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadataka nastavnoga programa
geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i
usvojili pozitivne stavove o potrebi suradnje među ljudima i poštovanja tuđega rada.
Promicanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalna je zadaća nastave geografije, a ogleda se

23
u vrijednostima kao što su: znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama, želja za
očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine, ekološka svijest i zaštita biljnoga i
životinjskoga svijeta, osjećaj za lijepo i duhovnu stranu života, ponos zavičajem i
domovinom.
Priloženi izvedbeni plan i program za nastavu geografije u sedmom razredu
2014./2015. školske godine jedan je od načina planiranja i programiranja nastave. Vaš
izvedbeni plan i program može se razlikovati od priloženoga jer vaš INPP prilagođavate
specifičnostima škole, razrednih odjela u kojima realizirate nastavu i vašoj osobnoj jednadžbi
predavača. Putovi do cilja (nastavne strategije, metode i oblici rada), dinamika rada, korištena
nastavna sredstva mogu se i moraju se razlikovati kod pojedinih učitelja, ali cilj nam je
zajednički i propisan je nastavnim planom i programom geografije za osnovnu školu!

24
Škola:
Učitelj/nastavnik:
Razred/razredni odjel(i):

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA NASTAVU GEOGRAFIJE

2014. / 2015. ŠKOLSKE GODINE
Mjesec R. br. Nastavna jedinica2 Tip sata3 Napomena4
sata1
Rujan 1. Upoznavanje s nastavnim programom i udžbeničkim kompletom; upute za rad Uvodi sat
2. Pojam Europe Obrada
3. Veličina, geografski smještaj i položaj Europe Obrada
4. Pojam, veličina, geografski smještaj i položaj Europe Ponavljanje
5. Vrste stijena i postanak reljefa Europe Obrada
6. Preoblikovanje reljefa Europe Obrada
7. Reljef Europe Ponavljanje
Listopad 8. Razvedenost europskih obala Obrada
9. Obilježja i značenje voda na kopnu Europe Obrada
10. Mora i obale Europe, obilježja i značenje voda na kopnu Europe Ponavljanje
11. Klimatski faktori i elementi u Europi Obrada
12. Klimatska i vegetacijska područja Europe Obrada
13. Prirodnogeografska obilježja Europe Ponavljanje
14. Naseljavanje i etnički sastav Europe Obrada
1
Broj sati u pojedinim mjesecima ovisi o Pravilniku o kalendaru nastave u osnovnim i srednjim školama (Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i
trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola).
2
Naziv nastavne jedinice mora odražavati sadržaj nastavnog sata, primjerice, za satove ponavljanja upisati nastavnu temu ili cjelinu čiji se nastavni sadržaji ponavljaju, za
satove vježbanja upisati sadržaj (npr. orijentacija uz pomoć kompasa, mjerilo karte), za satove provjeravanja upisati nastavnu temu/nastavnu cjelinu čiji su nastavni sadržaji
obuhvaćeni provjerom znanja.
3
Tipovi satova: uvodni sat, obrada, ponavljanje, tematsko ponavljanje, vježbanje, provjeravanje, ocjenjivanje, kombinirani.
4
Upisati komentar ako nastanu odstupanja u realizaciji; na kraju nastavne godine upisati komentar o ostvarenosti nastavnog plana i programa.

25
 15. Suvremena obilježja stanovništva Europe Obrada
Studeni 16. Gospodarstvo Europe Obrada
17. Opća obilježja Europe Tematsko ponavljanje
18. Prva pisana provjera znanja: Opća obilježja Europe Provjeravanje
19. Analiza prve pisane provjere znanja Kombinirani
20. Ujedinjeno Kraljevstvo - geografska obilježja Obrada
21. Ujedinjeno Kraljevstvo - regionalna obilježja Obrada
22. Francuska - geografska obilježja Obrada
23. Prednosti decentralizacija Francuske; Monako Obrada
Prosinac 24. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska Ponavljanje
25. Benelux i Republika Irska Obrada
26. Države Zapadne Europe Tematsko ponavljanje
27. Norveška, Švedska i Finska Obrada
28. Danska i Island* Obrada
29. Baltičke države* Obrada
Siječanj 30. Države Sjeverne Europe Tematsko ponavljanje
31. Druga pisana provjera znanja: Države Zapadne i Sjeverne Europe Provjeravanje
32. Analiza druge pisane provjere znanja Kombinirani
33. Njemačka – geografska obilježja Obrada
34. Njemačka – regionalna obilježja Obrada
35. Švicarska i Lihtenštajn** Obrada
Veljača 36. Njemačka, Švicarska i Lihtenštajn Ponavljanje
37. Austrija i Slovenija** Obrada
38. Poljska i Češka*** Obrada
39. Slovačka i Mađarska*** Obrada
40. Alpske države i istok Srednje Europe Ponavljanje
41. Države Srednje Europe Tematsko ponavljanje
42. Europsko Sredozemlje Obrada
43. Italija – geografska obilježja Obrada
26
Ožujak 44. Italija – regionalna obilježja, Vatikan i San Marino Obrada
45. Europsko Sredozemlje, Italija, Vatikan i San Marino Ponavljanje
46. Pirenejske države Obrada
47. Grčka, Malta i Albanija Obrada
48. Države Južne Europe Tematsko ponavljanje
49. Treća pisana provjera znanja: Države Srednje i Južne Europe Provjeravanje
50. Analiza treće pisane provjere znanja Kombinirani
51. Crnomorske države Obrada
Travanj 52. Bosna i Hercegovina i Crna Gora**** Obrada
53. Srbija, Makedonija i Kosovo**** Obrada
54. Države Jugoistočne Europe Ponavljanje
55. Geografski položaj i prirodnogeografska obilježja Ruske Federacije Obrada
56. Stanovništvo i gospodarstvo Ruske Federacije Obrada
57. Ukrajina, Bjelorusija i Moldavija Obrada
58. Države Istočne Europe Tematsko ponavljanje
Svibanj 59. Europska unija Obrada
60. Hrvatska i procesi ujedinjavanja Europe Obrada
61. Ujedinjavanje Europe Ponavljanje
62. Prometni sustav i prometnogeografsko povezivanje Europe Obrada
63. Nesklad u regionalnom razvoju Europe Obrada
64. Suvremena Europa Tematsko ponavljanje
65. Četvrta pisana provjera znanja: Države Istočne i Jugoistočne Europe, Suvremena Provjeravanje
Europa
66. Analiza četvrte pisane provjere znanja Kombinirani
Lipanj 67. Terenska nastava Kombinirani
68. Terenska nastava Kombinirani
69. Geografija Europe Usustavljivanje
70. Zaključivanje ocjena Ocjenjivanje
* može se organizirati kao dvosat (blok-sat)

27
** može se organizirati kao dvosat (blok-sat)
*** može se organizirati kao dvosat (blok-sat)
**** može se organizirati kao dvosat (blok-sat)

28
GODIŠNJI NASTAVNI PLAN GEOGRAFIJE U SEDMOM RAZREDU OSNOVNE
ŠKOLE

Broj sati
Ostalo (uvodni
obrade Broj sati Broj sati
sat, terenska
Nastavna cjelina novih vježbanja i provjeravanja i
nastava,
nastavnih ponavljanja ocjenjivanja
kombinirani sat)
sadržaja
Opća obilježja Europe 11 5 2 1
Države Zapadne Europe 5 2
1 1
Države Sjeverne Europe 3 1
Države Srednje Europe 6 3
1 1
Države Južne Europe 5 2
Države Jugoistočne Europe 3 1
Države Istočne Europe 3 1 4 2
Suvremena Europa 4 2

29
 IV. PRILAGOĐENI PROGRAM ZA NASTAVU GEOGRAFIJE
U SEDMOM RAZREDU
Školovanje učenika s teškoćama u razvoju uređeno je Zakonom o osnovnom školstvu
(»Narodne novine«, br. 59/90, 26/93, 27/93, 29/94, 7/96, 59/01, 76/05), Pravilnikom o
osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (»Narodne
novine», br. 23/91 i 74/99) te Nastavnim planom i programom za osnovnu školu, MZOS,
2006.

Učenicima s teškoćama u razvoju smatraju se:

 učenici s oštećenjem vida

 učenici s oštećenjem sluha
 učenici s oštećenjem glasovno-govorne komunikacije
 učenici s mentalnom retardacijom – u pravilu su spori, kratkotrajnog i slabije
razvijenog pamćenja, skloni brzom zaboravljanju naučenog i labilne su koncentracije.
Teže usvajaju složenije oblike izražavanja, a sposobnost apstrahiranja i zaključivanja
bitno je smanjena.
 učenici s tjelesnom invalidnošću i motoričkim smetnjama mogu imati teškoća u
davanju povratne informacije o usvojenosti nastavnih sadržaja, može se javiti sporost,
nedovoljna preciznost i urednost, teškoće u čitanju (disleksija), teškoće u pisanju
(disgrafija) i teškoće u računanju (diskalkulija).
 učenici autisti
 učenici s poremećajima u ličnosti
 učenici s više vrsta i stupnjeva mentalnosti u psihičkom ili fizičkom razvoju.

Osnovno školovanje djece s lakšim teškoćama u razvoju provodi se u osnovnim

školama uz primjenu individualnih i individualiziranih postupaka te produženih stručno-
rehabilitacijskih tretmana. Učenici s teškoćama potpuno se ili djelomično integriraju u
razredne odjele. Prilagođeni program predviđen je za učenike kojima je izdano rješenje
Gradskog (ili Županijskog) ureda za obrazovanje, kulturu i sport, nakon provedene
opservacije i dijagnostičkog postupka.

30
 Učenicima s teškoćama u razvoju potrebno je osigurati program primjeren njihovim
sposobnostima, opća i specifična nastavna sredstva i pomagala te stručnu pomoć nadležnog
liječnika, defektologa i ostalih stručnih suradnika.

Izrada prilagođenog programa vrlo je složen zadatak koji uz predmetnog učitelja treba
uključiti i stručne suradnike, kako bi program u potpunosti bio prilagođen učeniku. Prije
izrade prilagođenog programa dobro bi bilo učiniti sljedeće:

 ispitati predintelektualne funkcije kod učenika – npr. snalaženje u vremenu i prostoru,

raspoznavanje boja i sl.
 utvrditi kod učenika postignutu razinu sposobnosti čitanja, pisanja i računanja
 izvršiti inicijalno ispitivanje kako bi se utvrdila razina učenikova znanja
 ispitati razinu intelektualnog razvoja, motivacije, interesa, socijalizacije, kvalitetu
koncentracije i sl.
 ispitati odnos učenika prema učenju i školskim obvezama
 upoznati se s obiteljskim prilikama učenika
 upoznati socijalno-ekonomski status učenika.

Djeca s teškoćama u razvoju udovoljavaju zadatcima nastave tek djelomično te stoga

treba program rasteretiti sadržajima za koje se pretpostavlja da ih učenici neće moći
usvojiti. Od učenika se u pravilu očekuju samo najniži obrazovni ishodi. Pojmovi koje
učenici trebaju usvojiti uglavnom su na stupnju traga (razina znanja koje su učenici samo
čuli ili pročitali) i prepoznavanja, a u manjoj mjeri na razini interpretacije. Na toj razini
znanja učenici moraju steći temeljna znanja kako bi shvatili smisao predmeta kojeg uče.
Ishodi učenja koje je potrebno postići su prisjećanje, prepoznavanje, nabrajanje,
imenovanje, razlikovanje, uspoređivanje, opisivanje i memoriranje određenih
činjenica i pojmova, što kod pojedinih učenika ne mora nužno značiti i njihovo
razumijevanje. Učenici će teže usvajati pojmove na razini operacionalizacije te se stoga
takav stupanj znanja ne očekuje. Prilagođeni program treba biti isključivo individualan te
znatno kraći i manje zahtjevan od redovitog.

Tijekom školske godine predmetni učitelj će u suradnji sa stručnim suradnicima

prilagođeni program smanjiti ili proširiti ako uoči eventualna odstupanja kod učenika (u
negativnom ili pozitivnom smislu). Učitelj treba redovito pratiti rad učenika, bilježiti i
vrednovati njegovo napredovanje jer je najvažniji cilj osposobiti učenika za kasniji život.

31
Stoga programske sadržaje treba koncentrirati oko osamostaljivanja i osposobljavanja
učenika za rad.

Učitelj koji prati napredovanje učenika treba uzeti u obzir sljedeće:

 provjeravati samo ona znanja koja su predviđena prilagođenim programom

 znanje učenika dobro je provjeravati češće i s manjim brojem zadataka
 znanje učenika koji imaju teškoće u čitanju ili pisanju potrebno je provjeravati usmeno
 postavljati učeniku jednostavnija pitanja (često ona pitanja na koja se može odgovoriti
odgovorima da ili ne)
 u pismenoj provjeri znanja potrebno je odrediti dulje vrijeme za rješavanje zadataka
od uobičajenog
 posvetiti učeniku dovoljno vremena, pažnje i strpljenja prilikom usmenog odgovaranja
 izbjegavati situacije u kojima bi učenik eventualno bio izložen ruganju vršnjaka u
razrednom odjelu zbog svoga neznanja ili nesnalaženja
 dobro je učenika pohvaliti, ohrabriti i poticati na rad te ga na svaki mogući način
motivirati i zainteresirati
 potrebno je izbjegavati uspoređivanje s ostalim učenicima u razredu, primjenu kazne
ili prigovaranje u slučaju da učenik ne napreduje u skladu s očekivanjima jer razlozi za
neuspjeh učenika mogu biti različiti i vrlo kompleksni.

Rad svakog učenika koji radi po prilagođenom programu potrebno je kontinuirano

pratiti tijekom školske godine. Zato treba izraditi posebnu dokumentaciju u kojoj će biti
evidentirani podaci o učeniku, plan i program rada te realizacija prilagođenog programa.

32
 PRIJEDLOG IZVEDBENOG PRILAGOĐENOG PROGRAMA ZA NASTAVU GEOGRAFIJE U SEDMOM RAZREDU

Ime i prezime učenika: _________________________________________

Adresa i telefonski broj: ________________________________________

S kim učenik živi:____________________________________________

Osnovna škola:________________________________________________

Razred:______________________________________________________

Školska godina: _______________________________________________

Rješenje Gradskog (ili Županijskog) ureda za obrazovanje, kulturu i sport:

Klasa: ________________

Ur. broj: ________________

Prilagođeni program verificiran je na Učiteljskom vijeću dana ________________

33
 Učitelj: Ravnatelj:

__________________ ____________________

Naziv nastavne cjeline i Ishodi učenja (geografska znanja i vještine,

Ključni pojmovi i novo stručno nazivlje Napomene¹
teme metodičke i komunikacijske kompetencije)
Opća obilježja Europe
 Učenik treba opisati pojam Europe i njezinu  Europa, Azija, Euroazija
 Pojam, veličina, pripadnost kontinentima Starog svijeta.  Kontinenti Starog i Novog svijeta
geografski smještaj  Osposobiti učenika da na geografskoj karti pokaže i  geografski položaj i smještaj Europe
i položaj Europe
prepozna Europu i prostorne odnose u kojima se ona  središnji položaj
nalazi. Pokazati i prepoznati osnovne reljefne cjeline  sjeverni umjereni pojas
 Reljef Europe
u Europi.  politička i dogovorena granica Europe
 Opisati pojam obalne razvedenosti i prednosti  litosfera
 Mora i obale položaja uz more.  mlada, stara i prastara Europa
Europe, obilježja i  Razlikovati tekućice i stajaćice te shvatiti njihovo  ledeno doba
značenje voda na značenje za život ljudi.
 morske obale i razvedenost obale
kopnu  Razlikovati i usporediti klimatska i vegetacijska
 estuarij i delta
područja u Europi.
 Klima i vegetacija  glavni sljevovi u Europi
 Zapamtiti i opisati osnovna obilježja stanovništva
Europe  plovni put Rajna-Majna-Dunav
Europe.
 važnija jezera Europe
 Stanovništvo  Zapamtiti i opisati gospodarske djelatnosti.
 umjerene klime
Europe  Osposobljavati učenika da shvati vremenske i
 biljne zajednice
prostorne odnose.
 gustoća naseljenosti
 Gospodarstvo  Razvijati vještinu snalaženja na geografskoj karti.
Europe  sastav stanovništva Europe
 Razvijati sposobnost usmenog i pismenog
 prirodno i prostorno kretanje
izražavanja.
 primarne, sekundarne i tercijarne
 Pohvalom motivirati učenika za uloženi trud.
djelatnosti
 Pozitivnim i tolerantnim odnosom, razvijati kod
 industrijalizacija i urbanizacija
učenika volju i interes za novim spoznajama.

34
Države Zapadne Europe
 Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države  otočna država
 Ujedinjeno Zapadne Europe i njihove glavne gradove.  Engleska, Škotska, Wales, Sjeverna
Kraljevstvo i Irska
 Odrediti geografski položaj Zapadne Europe.
Francuska  Londonska zavala
 Opisati i prepoznati osnovna geografska obilježja
 pomorstvo
država Zapadne Europe. 
 Ostale države visoka gospodarska razvijenost
Zapadne Europe  Izdvojiti i prepoznati na geografskoj karti reljefne  Pariška zavala
cjeline u Zapadnoj Europi.  decentralizacija
 Opisati utjecaj Golfske struje na klimu.  Alpe, Mt. Blanc
 Opisati umjereno toplu vlažnu klimu.  Korzika
 Prepoznati visok stupanj gospodarske razvijenosti i  Monako
visok stupanj urbanizacije u državama Zapadne  Benelux – Belgija, Nizozemska,
Luksemburg
Europe.
 Europska unija, NATO
 Zapamtiti značenje estuarija za gradnju luka na  Bruxelles, Rotterdam
obalama Atlantskog oceana i Sjevernog mora.  Europoort
 Osposobljavati učenika da shvati prostorne odnose  Rajna
i stekne vještinu snalaženja na geografskoj karti.  polderi
Razvijati sposobnosti usmenog i pismenog  vjetroelektrane
izražavanja, upornost i dosljednost u radu. Poticati  Republika Irska, Dublin
učenika na aktivno sudjelovanje u nastavnom
procesu.
 Poticati kod učenika želju i volju za novim
saznanjima. Razvijati pozitivan odnos prema radu,
zalaganju i postignućima.
 Ukazati na promjene koje su se dogodile u izvornoj
prirodnoj sredini i naglasiti potrebu očuvanja i
zaštite okoliša.

35
Države Sjeverne Europe
 Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države
 Skandinavske  Skandinavske države – Norveška,
države Sjeverne Europe i njihove glavne gradove.
Švedska, Finska
 Odrediti geografski položaj Sjeverne Europe.
 Baltičke države – Estonija, Latvija,
 Ostale države  Nabrojiti i pokazati na geografskoj karti reljefne
Litva
Sjeverne Europe cjeline Sjeverne Europe.
 Danska, Island
 Opisati i razlikovati klimatska i vegetacijska
 Skandinavski poluotok, Jylland
obilježja Sjeverne Europe.
 ledenjački reljef
 Prepoznati, opisati i zapamtiti osnovna obilježja
 fjord
stanovništva i gospodarstva skandinavskih država,
baltičkih država i Islanda.  vulkani
 Ukazati na velike mogućnosti korištenja  gejziri
obnovljivih izvora energije, što pridonosi očuvanju  snježno-šumska klima, klima tundre
okoliša.  tajga, tundra
 Razvijati kod učenika sposobnost snalaženja na  ugrofinski jezici
geografskoj karti.  hidroenergija, geotermalna energija
 Osposobljavati učenika da se samostalno služi
udžbenikom i atlasom.
 Razvijati urednost i razumijevanje pri rješavanju
ciljano odabranih zadataka.
 Pohvaliti i potaknuti svaki napor učenika da
dostigne razinu usvojenosti znanja i vještina ostalih
učenika u razrednom odjelu.
 Pravilno procijeniti i preispitati napredovanje
učenika u radu i učenju na kraju I. polugodišta.

36
Države Srednje Europe
 Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države  Njemačka, ujedinjenje bivše Zapadne
 Njemačka Srednje Europe i njihove glavne gradove. i Istočne Njemačke
 Odrediti geografski položaj Srednje Europe.  Ruhr
 Alpske države  Nabrojiti i pokazati reljefne cjeline Srednje Europe.  Porajnje, Sjeverna, Srednja i Južna
 Opisati i razlikovati klimatska i vegetacijska Njemačka
obilježja Srednje Europe.  Alpske države – Švicarska,
 Ostale države
Srednje Europe  Prepoznati, opisati i zapamtiti osnovna obilježja Lihtenštajn, Austrija, Slovenija
stanovništva i gospodarstva Njemačke, alpskih  Alpe
država i istoka Srednje Europe.  ledenjaci
 Osposobljavati učenika da shvati vremenske i  zimski turizam
prostorne odnose.  tranzitni promet
 Razvijati vještinu snalaženja na geografskoj karti,  istok Srednje Europe – Poljska,
njegovati radne navike i dosljednost u učenju te Češka, Slovačka, Mađarska
sposobnost razumijevanja naučenog.  stepe
 Primjenom različitih metoda rada zaokupiti  les
pozornost i tako što dulje zadržati koncentraciju  pusta
kod učenika. Razvijati toleranciju i pozitivan odnos
prema drugim narodima i etničkim manjinama.
 Razvijati ljubav prema domovini ukazujući na velik
broj naših građana koji su na radu u inozemstvu.
 Razvijati ekološku svijest na primjerima zastarjelih
industrijskih postrojenja u državama na istoku
Srednje Europe.
Države Južne Europe
 Italija, San Marino, Vatikan,
 Opisati pojam Sredozemlja.
 Europsko Španjolska, Portugal, Andora, Grčka,
Sredozemlje  Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države
Malta, Albanija, Gibraltar
Južne Europe i njihove glavne gradove.
 sredozemni civilizacijski krug
 Italija  Odrediti geografski položaj Južne Europe.
 primorska i pomorska država
 Nabrojiti i pokazati reljefne cjeline Južne Europe.
 Apeninski poluotok, Pirenejski
 Zapamtiti i opisati osnovna obilježja krškog reljefa,
poluotok, Balkanski poluotok
 Ostale države sredozemne klime i vegetacije.
Južne Europe  Sicilija, Sardinija, Baleari
 Prepoznati, opisati i zapamtiti osnovna

37
 demografska i gospodarska obilježja država Južne  krški reljef
Europe.  sredozemna klima
 Osposobljavati učenika da shvati vremenske i  makija, sredozemna šuma
prostorne odnose.  turizam
 Razvijati sposobnosti usmenog i pismenog  pomorstvo
izražavanja te preciznost i jasnoću u odgovorima na  marikultura
pitanja.  industrijski trokut : Milano-Torino-
 Razvijati kod učenika osjećaj solidarnosti za Genova
područja pogođena prirodnim katastrofama
(vulkani, potresi i požari) kojima je izložena Južna
Europa.
 Razvijati pozitivan odnos prema naporima za
stvaranje obradivih zemljišta i borbi za pitku vodu.
 Razvijati kod učenika svijest o pripadnosti dijela
Hrvatske sredozemnom kulturno-civilizacijskom
krugu i ukazati na potrebu čuvanja prirodne,
kulturne i povijesne baštine.
Države Jugoistočne
Europe
 Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države
 Crnomorske države :Rumunjska i
 Države Jugoistočne Jugoistočne Europe i njihove glavne gradove.
Bugarska
Europe  Opisati i zapamtiti okolnosti raspada SFRJ.
 kontinentske države
 Imenovati i nabrojiti države koje su nastale nakon
 Bosna i Hercegovina, Crna Gora,
raspada SFRJ.
Srbija, Makedonija, Kosovo
 Odrediti geografski položaj država Jugoistočne
 1991. g. – raspad SFRJ
Europe.
 Panonska nizina, Vlaška nizina
 Imenovati i pokazati na geografskoj karti reljefne
 Karpati, Stara planina, Rodopi,
cjeline Jugoistočne Europe.
Dinaridi
 Razlikovati, usporediti i opisati osnovna obilježja
 etnički i vjerski mozaik
klime i vegetacije.
 brojne etničke manjine
 Prepoznati, opisati i zapamtiti osnovna
demografska i gospodarska obilježja država  južnoslavenska i romanska jezična
Jugoistočne Europe. skupina
 Opisati složeni etnički i vjerski sastav stanovništva.

38
  Osposobljavati učenika da shvati vremenske i
prostorne odnose.
 Poticati učenika na samostalnost i dosljednost u
radu i učenju.
 Provjeravati točnost i stupanj razumijevanja ciljano
postavljenih pitanja i zadataka.
 Razvijati pozitivan odnos prema pripadnicima
različitih naroda i vjera.
 Ukazati na pravo svakog naroda da odlučuje o
svojoj sudbini.
Države Istočne Europe
 Ruska Federacija – euroazijska
 Pokazati i prepoznati na geografskoj karti države
 Ruska Federacija država
Istočne Europe i njihove glavne gradove.
 Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija
 Ostale države  Imenovati i nabrojiti države koje su nastale u
 1991. g. – raspad SSSR-a
Istočne Europe Europi nakon raspada SSSR-a.
 Istočnoeuropska nizina
 Odrediti geografski položaj država Istočne Europe.
 Zapadnosibirska nizina
 Imenovati i pokazati na geografskoj karti reljefne
cjeline Istočne Europe.  Ural, Srednjosibirsko visočje,
Kavkaz
 Razlikovati, usporediti i opisati osnovna obilježja
klime i vegetacije.  Volga, Don
 Prepoznati na geografskoj karti Rusku Federaciju  istočnoslavenska jezična skupina
kao euroazijsku državu.  poljoprivreda, «plodni trokut»
 Usporediti, opisati i zapamtiti osnovna prirodna i  rudna bogatstva, nafta, zemni plin
društveno-gospodarska obilježja europskog i  transsibirska željeznica
azijskog dijela Ruske Federacije.
 Osposobljavati učenika da shvati prostorne odnose
na geografskoj karti.
 Razvijati kod učenika sposobnosti usmenog
izražavanja i logičnog razmišljanja.
 Poticati učenika na samostalnost u rješavanju
ciljano zadanih pitanja i zadataka.
 Razvijati ekološku svijest učenika na primjerima
zastarjelih industrijskih postrojenja i nuklearne

39
 katastrofe u Černobilu.
 Pozitivnim odnosom i pohvalom poticati učenika
na razmišljanje i aktivnost.
Suvremena Europa
 ujedinjavanje Europe
 Ujedinjavanje  Imenovati najvažnije gospodarske, političke i vojne
 Europska unija
Europe integracije koje djeluju u Europi.
 europske integracije
 Opisati Europsku uniju kao najmoćniju
gospodarsku integraciju u svijetu.  razvoj prometa
 Hrvatska u Europi
 Prepoznati potrebu za stvaranjem integracija zbog  oblici prometa
opće dobrobiti država članica.  prometno povezivanje
 Prometni sustav i  Zapamtiti, prepoznati i pokazati na geografskoj  nacionalni dohodak
prometno karti države članice Europske unije.  životni standard
povezivanje Europe  jezgra i periferija Europe
 Nabrojiti i razlikovati vrste prometa.
 Prepoznati i pokazati na geografskoj karti
 Nesklad u razvoju
Europe najprometnije morske i zračne luke u Europi.
 Prepoznati, razlikovati i usporediti gospodarsku
jezgru i periferiju Europe.
 Nabrojiti i opisati najvažnije pokazatelje
razvijenosti neke države.
 Osposobljavati učenika da shvati vremenske i
prostorne odnose.
 Razvijati i češće provjeravati vještinu snalaženja na
geografskoj karti.
 Provjeravati redovitost, urednost i točnost pri
rješavanju odabranih pitanja i zadataka.
 Provjeriti stupanj usvojenosti temeljnih znanja i
stupanj razumijevanja nastavnih sadržaja zbog
pravilne procjene stvarnih sposobnosti učenika i
davanja zaključne ocjene.
¹ upisati komentar ako nastanu odstupanja u realizaciji ili odstupanja kod učenika zbog kojih prilagođeni program valja proširiti ili smanjiti

40
 Izvedbeni nastavni plan i program za nastavu geografije u sedmom razredu jedinstven
je za sve učenike budući da su učenici s teškoćama u razvoju integrirani u razredne odjele.
Stoga je predloženi prilagođeni program predočen prema nastavnim cjelinama i temama,
ishodima učenja, ključnim pojmovima, novom stručnom nazivlju i napomenama. Većina
ključnih pojmova se ponavlja iz ranijih razreda ili iz prethodnih nastavnih tema i cjelina.
Stalnim ponavljanjem i nadopunjavanjem temeljnih geografskih pojmova želi se postići što
kvalitetnija razina usvojenosti znanja. Bolje je usvojiti manje sadržaja nego nametati
mnogo sadržaja koje učenici neće moći usvojiti. Nastavne sadržaje valja obrađivati na
vizualnim predodžbama i konkretnim primjerima. Potrebno je odabrati primjerene zadatke
za ponavljanje i vježbu (diferencirane po težini, vrsti i načinu rješavanja) te izraditi ispite
znanja manjeg opsega i s manjim brojem zadataka nego za učenike uključene u redoviti
program.

Predloženi operativni prilagođeni program isključivo je individualan te se izrađuje u

suradnji sa stručnim suradnicima za svakog učenika posebno. Prilagođeni program može se
tijekom školske godine nadopuniti ili rasteretiti ako predmetni učitelj uoči da je isti
prelagan ili prezahtjevan za učenika.

Predmetni učitelj će prilagoditi sposobnostima i potrebama svakog pojedinog učenika

ciljeve nastave geografije, aktivnosti za učenike te metode rada, oblike rada, nastavna
sredstva i pomagala.

Za učenike koji rade po prilagođenom programu, predmetni učitelj je dužan odabrati

udžbenik za učenike s posebnim obrazovnim potrebama, objavljen u Katalogu
obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu školu.

41
 V. INICIJALNI ISPIT ZNANJA

Inicijalni ispit znanja može se provesti na početku školske godine. Predloženi inicijalni
ispit je kraći, zadatci su jednostavno koncipirani i provjeravaju se samo neka od temeljnih
znanja koja su učenici trebali usvojiti u petom i šestom razredu. Inicijalni ispit je predviđen za
A i B skupinu s dvadeset zadataka koji se u pravilu boduju s jednim bodom.
Ljestvica vrednovanja učeničkih postignuća samo je u funkciji procjene predznanja
učenika i ne može se upisati kao brojčana ocjena u imenik, nego se upisuje u rubriku
opisnog praćenja.

Prijedlog ljestvice bodovanja učeničkih postignuća:

od 0 do 8 bodova = predznanje nije zadovoljavajuće

od 9 do 11 bodova = dovoljno predznanje
od 12 do 14 bodova = dobro predznanje
od 15 do 17 bodova = vrlo dobro predznanje
od 18 do 20 bodova = izvrsno predznanje

42
 PRIJEDLOG INICIJALNOG ISPITA ZNANJA

skupina A

U sljedećim zadatcima samo je jedan točan odgovor. Zaokruži slovo ispred točnog
odgovora.

1. Sva mjesta u Europi nalaze se:

a) sjeverno od ekvatora
b) južno od ekvatora
c) istočno od početnog meridijana
d) zapadno od početnog meridijana

2. Iznenadno podrhtavanje Zemljine kore nazivamo:

a) tektonika ploča
b) podvlačenje ploča
c) razmicanje ploča
d) vulkanizam
e) potres

U sljedećim zadatcima dva su točna odgovora. Zaokruži slovo ispred točnih odgovora.

3. Prirodnu vegetaciju sjevernog umjerenog pojasa čine:

a) makija
b) savana
c) stepa
d) tundra
e) tropska kišna šuma

4. Tercijarne djelatnosti gospodarstva su:

a) građevinarstvo
b) promet
c) ribarstvo
d) trgovina
e) školstvo

5. U sljedećem zadatku na crtu u lijevom stupcu upiši slovo odgovarajućeg pojma iz

desnog stupca. Jedno slovo je višak.
43
____ porječje A - rijeka s pritocima
____ razvodnica B - oblik riječnog ušća
____ riječna mreža C - prostor s kojeg rijeka odvodi površinske vode
____ slijev D - linija koja razdvaja dva slijeva ili dva porječja
E - prostor s kojeg sve rijeke otječu prema jednom moru ili
jezeru

U sljedećim zadatcima dopuni rečenice upisivanjem odgovarajućeg pojma ili kratkog

odgovora na crtu.

6. Kontinenti Staroga svijeta su:

_________________ ___________________ i ____________________ .

7. Do geografskih otkrića najveće značenje u plovidbi imalo je

_________________________ ______________ (upiši ime mora).

8. Ploveći iz Sredozemnog u Crveno more prolazi se kroz važan morski prolaz. Ime toga
prolaza je __________________________ ____________________ .

9. Za početni meridijan određen je meridijan koji prolazi kroz ___________________

(upiši ime grada).

10. Uz obale Europe teče ____________________________________ (upiši ime morske

struje).

11. Što je apsolutna naseljenost?

___________________________________________________________________

12. Što je vrijeme? (definiraj trima riječima)

_______________________________________________________________________

13. Kakva prema postanku mogu biti udubljenja u kojima su prirodna jezera?
____________________________________________________________________

14. Pojava veće rodnosti od smrtnosti naziva se _______________ _________________ .

15. Ako je rodnost 9 promila, a smrtnost 10 promila, kolika je prirodna promjena?

______________________________.

16. Navedi kontinente na kojima većinu stanovništva čine pripadnici bijele rase:
_______________________________________________________________________

44
 17. Koja jezična porodica prevladava u Europi?
________________________________________

18. Nabroji primarne djelatnosti gospodarstva:

_______________________________________________________________________

19. Što je NATO?

_______________________________________________________________________

20. Nabroji najmanje pet država članica Europske unije:

_______________________________________________________________________

PRIJEDLOG INICIJALNOG ISPITA ZNANJA

skupina B

U sljedećim zadatcima samo je jedan točan odgovor. Zaokruži slovo ispred točnog
odgovora.

1. Sva mjesta u Hrvatskoj nalaze se:

a) sjeverno od ekvatora
b) južno od ekvatora
c) istočno od nultog meridijana
d) zapadno od nultog meridijan

2. Pojava izbijanja magme na Zemljinu površinu naziva se:

a) tektonika ploča
b) podvlačenje ploča
c) razmicanje ploča
d) vulkanizam
e) potres

U sljedećim zadatcima dva su točna odgovora. Zaokruži slovo ispred točnih odgovora.

45
 3. U umjerene klime ubrajaju se:

a) klima tundre
b) savanska klima
c) snježno-šumska klima
d) sredozemna klima
e) umjereno topla vlažna klima

4. Kvartarne djelatnosti gospodarstva su:

a) građevinarstvo
b) promet
c) sudstvo
d) trgovina
e) školstvo

5. U sljedećem zadatku na crtu u lijevom stupcu upiši slovo odgovarajućeg pojma iz

desnog stupca. Jedno slovo je višak.

____ mlade ulančane planine A – ravnice iznad 200 metara apsolutne visine
____ stara gromadna gorja B – zaobljeni vrhovi i blage padine
____ nizine C – oštri vrhovi i strme padine
____ platforme D – ravnice do 200 metara apsolutne visine
E – najstariji dijelovi reljefa, građeni od
najstarijih stijena

U sljedećim zadatcima dopuni rečenice upisivanjem odgovarajućeg pojma ili kratkog

odgovora na crtu.

6. Kontinenti Novoga svijeta su:

____________________________________________________________________

7. Što je Euroazija?
__________________________________________________________________

8. Nakon geografskih otkrića najvažniji pomorski putovi preseljeni su na

____________________________________ (napiši ime oceana).

9. Ploveći iz Crnog u Sredozemno more prolazi se kroz dva važna morska

prolaza. To su ______________________ i _________________________.

46
 10. Što je klima? (definiraj trima riječima)
______________________________________________________________

11. Toplinski pojas između sjeverne polarnice i sjeverne obratnice naziva se

____________________ ___________________ pojas.

12. Što je gustoća naseljenosti?

_________________________________________________________________

13. Nabroji tr dočetiri svjetska jezika:

____________________________________________________________________

14. Napiši religije koje su uz kršćanstvo raširene u Europi:

____________________________________________________________________

15. Pojava veće smrtnosti od rodnosti naziva se _______________ _________________ .

16. Ako je rodnost 10 promila, a smrtnost 9 promila, kolika je prirodna promjena?

______________________________.

17. Nabroji neobnovljive izvore energije:

______________________________________________________________________

18. Nabroji sekundarne djelatnosti gospodarstva:

_______________________________________________________________________

19. Što je Europska unija?

_______________________________________________________________________

20. Nabroji najmanje pet država članica NATO-a:

______________________________________________________________________

47
 VI. PRIMJERI OBRADE POJEDINIH NASTAVNIH JEDINICA

U primjerima obrade pojedinih nastavnih jedinica uz tipične geografske metode

prikazana je primjena metode oluja ideja (brainstorming), INSERT metode, metode rada s
karticama, učenici poučavaju učenike, rasprava, teorija igre, tehnike rada na tekstu, rad s
programiranim materijalom. Metoda rada pomoću računala može se primijeniti u školama
koje zadovoljavaju materijalno tehničke uvjete (dovoljan broj računala za razredni odjel,
dostupnost programa i sl.). Od oblika rada prikazani su primjeri frontalnog, individualnog
(samostalnog), rada u parovima, rada u skupinama, igra uloga. Uz većinu nastavnih jedinica
priložen je tekstualni materijal za obradu izbornih sadržaja ili za individualno stručno
usavršavanje. Mikroplaniranje i programiranje nastavnih jedinica temelji se na promišljanjima
o razvoju ključnih kompetencija učenika. Stoga je obrazac priprema prilagođen novoj
paradigmi učenja i poučavanja, Hrvatskom kvalifikacijskom okviru kao i modelu koji je
predstavljen na stručnim skupovima za učitelje i nastavnike geografije.

48
Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
Nastavna tema: 1. Pojam, veličina, geografski smještaj i položaj Europe
Nastavna jedinica: Pojam Europe
Tip sata: obrada novih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: promjene državnih granica Europe tijekom 20. stoljeća
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• razlikovati pojmove Europa i Euroazija
• razlikovati političku i dogovorenu granicu Europe i
Azije
• imenovati i na tematskoj karti pokazati regije Europe
• izdvojiti osnovna obilježja pojedinih regija
• pokazati na političkoj karti države u pojedinim
regijama
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke
tijekom sata, izreći i/ili skicom (grafičkim
organizatorom opisne sheme) prikazati sažetak
nastavne jedinice
• analizirati tematsku kartu
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli
• sposobnost slušanja
• sposobnost argumentiranja
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema
sebi i drugima
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zašto Europu smatramo kontinentom? Objasnite
tvrdnju: Europa je poluotok Euroazije.
Pokaži na zidnoj karti Europe dogovorenu granicu
prema Aziji. Koje države u cijelosti politički pripadaju
europskom kontinentu, a koje smatramo euroazijskim
državama?
Na temelju kojih obilježja izdvajamo regije u Europi?
Po kojim se obilježjima Zapadna Europa razlikuje od
ostalih regija? Zašto je Sjeverna Europa najrjeđe
naseljena regija? Kakve su prednosti položaja Srednje
Europe? Na temelju kojih obilježja izdvajamo Južnu
Europu? Navedi razloge zaostajanja u gospodarskom
razvoju država Istočne i Jugoistočne Europe.
Na zidnoj karti Europe izdvoji i pokaži po jednu
državu u svakoj regiji.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Rad na zadanim tekstovima u udžbeniku.
Pregledati nekoliko bilježnica na kraju sata.
Poslušati jedan sažetak na kraju sata.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Kako je Europa „dobila“ ime? Što znače imena ostalih
kontinenata?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Aktivno sudjelovanje u metodi razgovora, samostalni i
odgovoran rad na tekstu, podrška učenicima kojima je
potrebna.
49

Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (politička
granica, regionalizacija),
pojave i procese,
algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja
• ponoviti predznanje učenika iz 5. i 6.
razreda
• pročitati tekst iz Vrijedno je znati o
imenu Europa
• najaviti upoznavanje europskih
granica i regija
• Granica između Europe i Azije
- neizravnom grafičkom metodom i
usmenim izlaganjem objasniti razliku
dogovorene i političke granice Europe
• Regije Europe
- metodom izlaganja upoznati učenike
s načelima regionalizacije i
definicijom regije;
- pojam regionalizacija razumijeva
diferenciranje prostora na manje
dijelove specifičnih obilježja koji se
zovu regije; na temelju
prirodnogeografskih obilježja,
ponajprije reljefnih i klimatskih, zatim
društvenoga razvoja i gospodarskih
obilježja, uz poštivanje državnih
granica u Europi izdvajamo šest regija
• Zapadna Europa
- metodom demonstracije i metodom
razgovora, uz pomoć političke karte
Europe, tematske karte u udžbeniku i
atlasa odrediti države koje pripadaju
Zapadnoj Europi;
- metodom razgovora i metodom oluje
ideja, uz pomoć pregledne karte
Europe, tematskih karata u udžbeniku i
tablice na kraju udžbenika (ili
grafofolije/ppt) ispisati opća obilježja
regije
- metodom usmenog izlaganja
objasniti da su među državama
Zapadne Europe započeli procesi
europskog integriranja
Opis aktivnosti učenika
• uz zadane pojmove upisuju kratko
obrazloženje (kontinent, ocean,
Euroazija, Stari svijet, Novi svijet,
Sredozemno more, granica Azije i
Europe)
• čitaju tekst iz Vrijedno je znati o
imenu Europa i odgovaraju na pitanja
• pokazuju na zidnoj karti i u atlasima
dogovorenu i političku granicu
između Europe i Azije
• slušaju izlaganje učitelja; na jednom
primjeru izvaneuropskih kontinenata
dokazuju razumijevanje pojmova
regija i regionalizacija
• analiziraju tematsku kartu u
udžbeniku i izdvajaju te imenuju šest
regija Europe
• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu
države koje pripadaju Zapadnoj
Europi i odgovaraju na pitanja:
Što je zajedničko svim državama
regije, osim Luksemburga? - izlaz na
Atlantski ocean i položaj uz Engleski
kanal
Kakva je gustoća naseljenosti u
pojedinim državama (tematska karta,
udžbenik, str. 40)? - veća od 100
stan./km2, osim u Irskoj
Što je pogodovalo gustoj
naseljenosti? - umjereno topla klima,
sredozemna klima (tematska karta,
udžbenik, str. 32), položaj uz ocean
(promet, ribarstvo, nafta i zemni
plin), reljef (tematska karta, U/16):
stara gromadna gorja bogata
rudama, zavale, riječne doline -
pogodno za naseljavanje i prometno
povezivanje te za razvoj
poljoprivrede, rudarstva i industrije),
riječna mreža (delta Rajne, Seine,
Temza, Loire)
Zašto se Zapadna Europa brže
gospodarski razvijala u posljednjih
50

• Sjeverna Europa
- metodom demonstracije i metodom
razgovora, uz pomoć političke karte
Europe, tematske karte u udžbeniku i
atlasa odrediti države koje pripadaju
Sjevernoj Europi
- metodom razgovora i izlaganja, uz
pomoć opće karte Europe, tematskih
karata u udžbeniku i tablice na kraju
udžbenika (ili grafofolije) ispisati opća
obilježja regije
Pogledajte zidnu kartu Europe i kartu
u udžbeniku, str. 32 pa odgovorite:
Zašto je osnovno obilježje Sjeverne
Europe rijetka naseljenost?
Kakve su mogućnosti gospodarskog
razvoja u ovoj regiji? Što im je
preostalo?
Uz pomoć tablice u udžbeniku
objasnite razlike u razvijenosti ove
regije.
• Srednja Europa
- metodom demonstracije i metodom
razgovora, uz pomoć političke karte
Europe, tematske karte u udžbeniku i
atlasa odrediti države koje pripadaju
Srednjoj Europi
- metodama razgovora izdvojiti
osnovna obilježja regije: Usporedite
gustoću naseljenosti država Zapadne i
Srednje Europe.
Kakav je geografski i prometni položaj
regije u Europi?
- radom na tekstu upoznati ostala
obilježja regije
• Južna Europa
- metodom demonstracije i metodom
200 godina? - kolonije, primjena
parnog stroja - prva industrijska
revolucija, razvoj prometa, druga
industrijska revolucija (po potrebi
dopuniti odgovore radom na tekstu,
U/9)
Kojoj skupini država prema
razvijenosti pripadaju države
Zapadne Europe? analiza grafofolije
ili tablice u udžbeniku - skupini
najrazvijenijih država Europe
• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu
države koje pripadaju Sjevernoj
Europi
• odgovaraju na pitanje: planinski
reljef; klima tundre i umjereno topla
klima;
• odgovaraju na pitanje: skromne
mogućnosti za razvoj poljoprivrede
na Islandu i Skandinavskom
poluotoku;
• odgovaraju na pitanje: usmjerenost
na more i razvoj sekundarnog
sektora
• odgovaraju na pitanje: - Estonija,
Latvija i Litva zaostaju u
gospodarskom razvoju za ostalim
državama
• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu
države koje pripadaju Srednjoj
Europi
• odgovaraju na pitanje: gusta
naseljenost obilježava obje regije
• odgovaraju na pitanje: središnji
prometni položaj, razvijeniji zapad
regije
• odgovaraju nakon čitanja teksta:
česte promjene granica, različiti
gospodarski i politički razvoj, razlike
u razvijenosti
• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu
države koje pripadaju Južnoj Europi
51

Završni • primjena naučenog
dio sata
• formativno vrednovati
Europa – dio Euroazije
- politička granica – 44 države
- dogovorena granica: Ural (gorje i rijeka), obala Kaspijskog jezera, Veliki Kavkaz, Crno more, Bospor,
Dardaneli
ZAPADNA EUROPA - najgušće naseljena regija, kolijevka industrijalizacije i urbanizacije
- visoka razvijenost  imigracija
- počeci integriranja Europe
razgovora, uz pomoć političke karte
Europe, tematske karte u udžbeniku i
atlasa odrediti države koje pripadaju
Južnoj Europi;
- radom na tekstu upoznati obilježja
regije
• Jugoistočna Europa
- metodom demonstracije i metodom
razgovora, uz pomoć političke karte
Europe, tematske karte u udžbeniku i
atlasa odrediti države koje pripadaju
Jugoistočnoj Europi
- radom na tekstu upoznati obilježja
regije
• Istočna Europa
- metodom demonstracije i metodom
razgovora, uz pomoć političke karte
Europe, tematske karte u udžbeniku i
atlasa odrediti države koje pripadaju
Istočnoj Europi
- radom na tekstu upoznati obilježja
regije
• zadati rješavanje zadataka u
udžbeniku, str. 11; zabilježiti rezultate
nekoliko učenika
• zadati domaću zadaću: riješiti
zadatke u radnoj bilježnici na str. 5 i 6
• preporučiti ponavljanje i utvrđivanje
nastavnih sadržaja prema zadatcima u
Zbirci Geografija Europe
Plan školske ploče
Pojam Europe
• odgovaraju nakon čitanja teksta:
mediteranska klima, planinski reljef,
usmjerenost na Sredozemno more,
emigracija u prošlosti, tercijarne
djelatnosti
• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu
države koje pripadaju Jugoistočnoj
Europi
• odgovaraju nakon čitanja teksta:
najmanja regija površinom i brojem
stanovnika, poveznica Europe i
Jugozapadne Azije, česti ratovi,
promjene granica, kasna
industrijalizacija, mozaik naroda,
jezika, vjera i kultura
• pokazuju na zidnoj karti i u atlasu
države koje pripadaju Istočnoj Europi
• odgovaraju nakon čitanja teksta:
velike nizine, rijeke i jezera - važni
plovni putovi, rude, energenti,
najslabije razvijena regija
• odgovaraju na pitanja u udžbeniku
(str. 11)
• jednom rečenicom izriču ili skicom
prikazuju sažetak nastavne jedinice
52
SJEVERNA EUROPA - najrjeđe naseljena regija, usmjerenost na more
- velike razlike u razvijenosti

SREDNJA EUROPA - središnji prometni položaj

- dodir oceanskih i kontinentskih utjecaja
- razlike u razvijenosti

JUŽNA EUROPA - usmjerenost na Sredozemno more, antičke civilizacije

- suvremena industrija i tercijarni sektor

JUGOISTOČNA EUROPA - veza Europe i Jugozapadne Azije

- politička nestabilnost

ISTOČNA EUROPA - najveća i najslabije razvijena regija

Nastavne metode i oblici rada: metoda razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, rad na tekstu, neizravna
grafička metoda; frontalni, samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik Geografija Europe, školski atlas, zidna karta Europe (pregledna i
politička), zidna karta svijeta, tematske karte (politička, regije Europe), fotografije, radna bilježnica, slijepa
karta Europe, grafofolija, dijagram (udio regija u površini i broju stanovnika Europe).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.
Preporučeni tekstovi iz priručnika.

Popis priloga:

Izborni sadržaji: S učenicima koji žele naučiti više može se obraditi tema „Kako se u
prošlosti mijenjala granica Europe i Azije“. Tekstualni materijal za temu:

PROMJENA GRANICE IZMEĐU EUROPE I AZIJE

Europske granice na sjeveru, jugu i zapadu razmjerno su jasno određene atlantskim i
sredozemnim morskim pročeljem. Tijekom povijesti mijenjala se istočna granica. Sve do 18.
stoljeća istočnom europskom međom smatrane su rijeka Don na jugu i rijeka Sjeverna Dvina
na sjeveru. U 17. stoljeću njemački geograf Philipp Clüver istočnu među Europe pomaknuo
je na rijeke Volgu i Kamu te na Ob. U 18. stoljeću Šveđanin Strahlenberg prvi je za istočnu
među uzeo gorje Ural, što je općenito prihvaćeno u 19. stoljeću.

53
 Ni danas ne postoji jedinstveni pristup u određivanju istočne granice Europe. Istočna
europska granica dogovoreno je prihvaćena kao crta koja se od Jugorskog poluotoka na
sjeveru spušta istočnim podnožjem Urala i potom rijekom Ural do Kaspijskoga jezera. Od
ušća Urala granica prati sjevernu kaspijsku obalu do ušća rijeke Kume, skreće na zapad te
Kumom ide na rijeku Manyč do Dona, potom Donom do Azovskoga mora, pa kroz Kerčka
vrata i preko Crnoga mora do Bospora i Dardanela. Neki autori umjesto rijeke Ural uzimaju
Mugodžarsko pobrđe i rijeku Embu, odnosno planinski sustav Kavkaza umjesto rijeka Kume i
Manyča. Ako se za južni dio istočne granice Europe uzmu rijeke Kuma i Manyč, dio europske
Rusije ostaje »izvan« Europe. Sličan problem nastaje ako se granica povuče cijelim tokom
rijeke Ural. Naime, tada je dio Kazahstana uključen u Europu. Primjenom političkog umjesto
fizičkogeografskog načela europska se granica između Urala i Kaspijskog jezera
poistovjećuje s političkom granicom Rusije i Kazahstana, odnosno s granicom Rusije prema
Gruziji i Azerbajdžanu na Kavkazu. Političko načelo primjenjuje se i za južnu europsku među
u Sredozemnom moru.
Bez obzira na to koja se od spomenutih varijanta uzme za istočnu i jugoistočnu među
Europe, to nije jasna i oštra diobna crta nego isključivo dogovorena razdjelnica dvaju
kontinenata.

Prema članku Mladena Klemenčića, Atlas Europe, str. 6-7, prilagodila Ružica Vuk

Grafički materijal za obradu teme nalazi se u Atlasu Europe, str. 6.

Na zimskom seminaru za geografe 2008. godine prof. dr. sc. Ivo Nejašmić
preporučio je hrvatskim geografima i leksikografima da za jugoistočnu među Europe prihvate
Kavkaz jer Kavkaz je najizrazitija prirodna granica, dok je Kumsko-manička udolina bitno
slabija prirodna granica od Kavkaza, a ni u sociogeografskom smislu ne predstavlja
razdjelnicu. Granica na Kavkazu uvelike se poklapa s političkom granicom (državna granica
Ruske Federacije s Gruzijom i Azerbajdžanom).
U poimanju Europe katkad zabunu unose neki drugi pristupi. Tako se ponegdje u
literaturi pod Europom smatraju članice Vijeća Europe, pa se tada Turska, Cipar, Gruzija,
Armenija i Azerbajdžan smatraju europskim zemljama. Drugi pak pod Europom spominju
samo članice Europske unije. Dodatnu zabunu unosi članstvo u europskim sportskim
organizacijama (nogomet, košarka) u kojima je uz Cipar, Tursku i zakavkaske zemlje još i
Izrael. Možda će jednog dana i zemlje Zakavkazja ući u Europsku uniju, ali to će biti

54
pomicanje političkih granica Europe, dakle, samo još jedan dio azijskog tla u Europi. Danas je
azijski otok Cipar (njegov zapadni dio) u Europskoj uniji, ali nećemo stoga proširiti
geografske granice Europe do Bliskog istoka.
Prihvaćanjem konvencionalne granice između Europe i Azije koja prati gorje Ural,
rijeku Ural, obalu Kaspijskoga jezera i greben Velikog Kavkaza, u Europu su uključeni
europski dio Ruske Federacije, dio Kazahstana, relativno mali dio Gruzije (oko 3%),
Azerbajdžana (oko 8%) i Turske, čiji samo mali dio geografski pripada Europi (manje od
3%), ali u njemu je njezin najveći grad, Istanbul.

POLITIČKO-GEOGRAFSKA PODJELA I SUVREMENE PROMJENE

Europa je politički rascjepkana na 44 države, bez europskih dijelova Turske, Ruske

Federacije, Kazahstana, Gruzije i Azerbajdžana. Države su teritorijalne organizacije
stanovništva koje povezuje osjećaj uzajamne pripadnosti na temelju zajedničkog povijesnog,
društvenog, kulturnog i gospodarskog razvoja. Opći trend u Europi je povećanje broja
nezavisnih država.

Prve države u Europi nastale su nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva, a od 15.
stoljeća na zapadu kontinenta oblikuju se moderne države. Državne granice često su
mijenjane zbog osvajačkih ratova i oslobodilačkih pokreta pokorenih naroda. Najveće
promjene u broju država i njihovim granicama događale su se u posljednja dva stoljeća.
Početkom 19. stoljeća politička karta Europe sastojala se od 11 samostalnih država (Portugal,
Španjolska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Danska, Švedska,
Švicarska, Austrijsko, Rusko i Tursko Carstvo) i mnoštva malih njemačkih i talijanskih
državica. U drugoj polovici 19. stoljeća nastale su dvije nove države, Njemačka i Italija (o
ujedinjenju Njemačke i Italije više se uči iz povijesti). Proces osamostaljivanja država
napredovao je od zapada prema istoku kontinenta. Na istoku su se borili za prevlast
Austrijsko, Rusko i Tursko Carstvo. Potiskivanjem Osmanlija iz Europe nastale su samostalne
države Grčka, Rumunjska, Crna Gora, Srbija (u 19. st.) te Bugarska i Albanija (početkom
20. st.). Na zapadu Europe u 19. stoljeću osamostalila se Belgija, a na sjeveru Europe
početkom 20. stoljeća Norveška.
Nakon I. svjetskog rata s političke pozornice nestala su tri carstva (njemačko,
austrijsko i rusko) i nastao niz novih država. Na sjeveru Europe osamostalile su se Finska,
Estonija, Latvija, Litva, na zapadu Irska, u srednjoj Europi Poljska, Čehoslovačka,

55
Mađarska, Austrija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (dijelom na jugoistoku Europe).
Stvaranjem Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (1922. godine) pod rusku vlast pali
su istočnoslavenski narodi. Većina granica dogovorena je na mirovnoj konferenciji u
Versaillesu (1919. godine). U Europi su nakon Prvoga svjetskog rata postojale 32 države.
Države koje nisu bile zadovoljne versajskom političkom kartom predvođene
Njemačkom izazvale su novi svjetski rat. Nakon Drugog svjetskog rata (1945. godine)
stvorena je nova politička podjela koja se održala do 1991. godine. Na sjeveru Europe
samostalnost je stekao Island. Najveće promjene dogodile su se ponovno u Srednjoj Europi.
Njemačka je teritorijalno smanjena i podijeljena na zapadni i istočni dio. Obnovljene su
višenacionalne države Čehoslovačka, Jugoslavija i održao se SSSR. Čehoslovačka je
teritorijalno smanjena na istoku, SSSR se proširio na Moldaviju i pribaltičke države. Unutar
Jugoslavije najveće promjene granica doživjela je Hrvatska (vraćeni su joj Istra, Zadar, otoci,
Međimurje i Baranja, ali je smanjena u Srijemu). Na mirovnoj konferenciji u Potsdamu (kraj
Berlina, 1945. godine) prihvaćeno je načelo nepromjenjivosti granica. Nakon mirovne
konferencije samostalnost je stekla i Malta.
Politička neravnopravnost naroda, ograničene osobne slobode, nedemokratičnost i
gospodarska kriza doveli su do raspada višenacionalnih država. Najprije se raspao SSSR na
15 novih država 1991. godine. Od 15 novih država Europi pripadaju Estonija, Latvija, Litva,
Bjelorusija, Moldavija, Ukrajina i europski dio Rusije. Iste godine raspala se i Jugoslavija
na pet samostalnih država. To su Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna
Gora te Makedonija. Spajanjem dviju bivših jugoslavenskih republika, Srbije i Crne Gore,
godine 1992. proglašena je Savezna Republika Jugoslavija koja je 2003. godine preimenovana
u Srbiju i Crnu Goru. Nakon referenduma 2006. godine Crna Gora se osamostalila. Godine
2008. nezavisnost je proglasilo Kosovo. Godine 1993. Čehoslovačka se razdvojila mirnim
putem na Češku i Slovačku. Ovi procesi bili su potaknuti promjenama u Srednjoj Europi gdje
su ujedinjene dvije njemačke države 1990. godine. Vanjske granice dotadašnjih država nisu
mijenjane. Procesi stvaranja samostalnih država pojedinih naroda odvijali su se mirnim
putem, osim na prostoru bivše Jugoslavije gdje je Srbija vojnom silom pokušala promijeniti
postojeće granice i osvojiti tuđi teritorij. Republika Hrvatska obranila se od srpske agresije u
Domovinskom ratu koji je trajao od 1991. do 1995. godine, oslobodila okupirane dijelove i
nakon mirne reintegracije Podunavlja definitivno uspostavila vlast nad teritorijem koji je
međunarodno priznat već 15. siječnja 1992. godine.
Događaji u Ukrajini krajem 2013. i u početkom 2014. godine koji su rezultirali
smjenom predsjednika Janukoviča, referendumom na Krimu i proglašenjem Krima sastavnim

56
dijelom Ruske Federacije, rezultirali su promjenama političkih granica. Svjetska zajednica
osudila je odluku Moskve o priključenju Krima Ruskoj Federaciji. Prema načelu aktualizacije,
važno je pratiti sudbinu Krima, ali i istočnih dijelova Ukrajine (npr. Donjecki bazen, Lugansk,
Harkiv), kao i sudbinu Transdnjestrije u kojoj je na referendumu 2006. godine izglasana
neovisnost od Moldavije. Političku kartu Europe mogu promijeniti i najavljeni referendum u
Škotskoj (rujan 2014.). Pitanje statusa Katalonije bit će aktualno krajem 2014. godine.
U analizi političko-geografskih promjena izostavljeni su Luksemburg i površinom
patuljaste države: Vatikan, Monako, San Marino, Andora i Lihtenštajn. Današnja
politička karta Europe sastoji se od 44 samostalne države različite veličine, broja stanovnika,
stupnja gospodarske razvijenosti, kulturnih obilježja i uloge u svjetskom gospodarstvu.
Europske države razlikuju se i po državnom ustrojstvu. Većinom su republike, a
monarhije su: Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska, Belgija, Nizozemska, Danska, Švedska,
Norveška (kraljevine), Andora, Monako, Lihtenštajn (kneževine) i Luksemburg (vojvodstvo).
Najveća država prema površini je Ukrajina, a najmanja Vatikan. Demografski najveća država
je Njemačka (2013. godine imala je 82,7 milijuna stanovnika), a najmanja Vatikan (2013.
godine 799 stanovnika).

57
Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
Nastavna tema: 1. Pojam, veličina, geografski smještaj i položaj Europe
Nastavna jedinica: Veličina, geografski smještaj i položaj Europe
Tip sata: obrada novih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• matematika: koordinatni sustav na pravcu (smještaj Europe u koordinatnoj mreži); omjer i
proporcija (udio kopna u odnosu prema ostalim kontinentima) i računanje s postocima
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• analizirati tematsku kartu geografskog smještaja
Europe i krajnjih točaka
• pokazati na geografskoj karti krajnje točke Europe
• imenovati na slijepoj karti krajnje točke Europe
• objasniti povoljan geografski položaj i smještaj
Europe
• usporediti na dijagramu veličinu Europe s drugim
kontinentima
• pokazati na geografskoj karti velike otoke i otočne
skupine koji pripadaju Europi
• imenovati na slijepoj karti velike otoke i otočne
skupine koji pripadaju Europi te morske prolaze
između Europe, Azije i Afrike
• analizirati crtež sjeverne i kopnene polutke
• analizirati tematsku kartu vremenskih zona
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• unaprijediti vještinu analize pregledne karte svijeta i
Europe
• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke
tijekom sata
• unaprijediti metodologiju analiziranja (postupke u
analizi) tematske karte i dijagrama
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli
• sposobnost slušanja
• sposobnost argumentiranja
• sposobnost izrade vođenog sažetka
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pokaži na geografskoj karti krajnje točke Europe.
Uz kružiće na slijepoj karti upiši imena krajnjih točaka
europskog kopna.
Uz pomoć geografske karte objasni geografski smještaj
Europe.
Odredi na geografskoj karti geografski položaj Europe.
Usporedi površinu i broj stanovnika Europe s ostalim
kontinentima.
Kako se povoljan položaj odrazio na ulogu Europe u
svijetu?
Ima li Europa danas vodeću ulogu u svjetskom
gospodarstvu i politici?
Koje otočne skupine i otoci pripadaju Europi?
Uz brojeve upiši imena velikih otoke i otočnih skupina
koji pripadaju Europi, a uz slova imena označenih
morskih prolaza.
Koje su vremenske zone dogovorno određene u
Europi?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Određivanje geografskog smještaja i položaja Europe.
Rad na zadanim tekstovima u udžbeniku.
Pregledati nekoliko bilježnica na kraju sata.
Samostalna analiza tematskih karata geografskog
smještaja i geografskog položaja Europe te analiza
dijagrama kontinenti prema površini i broju
stanovnika.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Formulirati pitanja za metodu razgovora.
58
SOCIJALNA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema
sebi i drugima
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (geografski
smještaj, geografski
položaj; površina
Europe (10 mil. km2),
pojave i procese
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, izrade grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za metodu razgovora, samostalni rad na tekstu,
samostalna analiza preglednih i tematskih karata te
dijagrama, podrška učenicima kojima je potrebna.
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja
• provjeriti domaću zadaću
• ponoviti nastavne sadržaje prethodne
nastavne jedinice
• ponoviti predznanje učenika:
geografska mreža (udaljenost od
ekvatora i početnog meridijana),
toplinski pojasi, vremenske zone
• voditi učenike u analizi zidne karte
svijeta do zaključka da je od Europe
manja samo Australija, odnosno da je
Europa drugi najmanji kontinent
• voditi učenike u analizi dijagrama do
zaključka da je Europa treći kontinent
prema broju stanovnika, na kojem živi
10 posto svjetskog stanovništva
• crtežom (veličinom kruga ili
pravokutnika) predočiti površinu
Europe: površina Europe je 10,2 mil.
km2 (površina 44 neovisne države je
5,9 mil. km2, a europskog dijela Ruske
Federacije, Kazahstana, Gruzije,
Azerbajdžana i Turske 4 142 922 mil.
km2)
• metodom usmenog izlaganja
objasniti razliku geografskog smještaja
i geografskog položaja; na tematskoj
karti u udžbeniku (str. 12) izdvojiti
krajnje točke na europskom kopnu.;
voditi učenika do zaključka da je
Europa smještena u geografskoj mreži
sjeverno od ekvatora, od 36° do
71°08', odnosno da se u smjeru zapad-
istok proteže od 9°30' zapadno od
početnog meridijana do 68°5' istočno
od početnog meridijana
• Europi pripadaju i brojni otoci u
sjevernom dijelu Atlantskog oceana i u
Sredozemnom moru; voditi učenike u
Opis aktivnosti učenika
• uz zadane pojmove upisuju kratko
obrazloženje (pojam Europa, granice
Europe, regije)
• odgovaraju na pitanja: Što je
geografska mreža? (mreža meridijana
i paralela); Zašto je važna
geografska mreža? (za određivanje
smještaja neke točke na Zemlji); Na
primjeru Zagreba odredite geografske
koordinate. (udaljenost od ekvatora
prema sjeveru i udaljenost od
početnog meridijana prema istoku)
• na zidnoj karti svijeta pokazuju
kontinente i rangirati ih prema
površini
• analiziraju dijagram (udžbenik, str.
12) i objašnjavaju odnose
kontinenata prema broju stanovnika
• crtaju strukturni krug ili strukturni
stupac
• slušaju izlaganje učitelja
• analiziraju tematsku kartu u
udžbeniku, čitaju imena i koordinate
krajnjih točaka, pronalaze krajnje
točke Europe u atlasima i na zidnoj
karti Europe; pronalaze u atlasima i
pokazuju na zidnoj karti Europe
Gibraltarska vrata, Bospor, Sicilijski
prolaz, Dardanele, La Manche
• uz pomoć zidne karte Europe i
karata u atlasima imenuju otoke i
otočne skupine koji pripadaju Europi
59
 analizi opće karte Europe
• usmenim izlaganjem i metodom
demonstracije objasniti da su u sastavu
europskih država i afričke otočne
skupine Azori, Madeira i Kanarski
otoci
• metodom razgovora voditi učenike
do zaključka o važnosti geografskog
smještaja Europe
• voditi učenike u analizi tematskih
karta i utvrditi obilježja geografskog
položaja Europe: 1. središnji
geografski položaj Europe na sjevernoj
polutki, između Arktičkog i
Atlantskog oceana, Sredozemnoga
mora, Azije i Afrike, 2. najpovoljniji
položaj prema područjima najveće
naseljenosti na Zemlji, 3. središnji
položaj na kopnenoj polutki
• metodama razgovora i usmenog
izlaganja objasniti utjecaj središnjega
položaja na odabir početnog
meridijana – za početni meridijan
1884. godine uzet je onaj koji prolazi
kroz (staru) zvjezdarnicu Greenwich u
Londonu, kao simbol prestiža
Ujedinjenog Kraljevstva, tada vodeće
pomorske, industrijske i najveće
države u svijetu
• zadati učenicima rad na tekstu
(udžbenik, str. 13) i problemsko
pitanje o važnosti geografskog
položaja
Završni • primjena naučenog • zadati rješavanje zadataka u
dio sata • formativno vrednovati udžbeniku, str. 14; zabilježiti rezultate
nekoliko učenika
• zadati domaću zadaću: pročitati tekst
u udžbeniku, vježbati pokazivanje u
atlasu svih geografskih imena koja se
navode u tekstu, riješiti zadatke u
radnoj bilježnici na str. 7 i 8
• preporučiti pretraživanje internetskih
stranica: pronaći i proučiti tekst o
standardnom vremenu u Europi (UTC)
Plan školske ploče
Veličina, geografski smještaj i geografski položaj Europe
(Novaja Zemlja, Svalbard, Zemlja
Franje Josipa, Island, Farski otoci,
Irska, Velika Britanija; Korzika,
Sardinija, Sicilija, Kreta)
• odgovaraju na pitanja: U kojim se
toplinskim pojasima smjestila
Europa? (većim dijelom u sjevernom
umjerenom, manjim dijelom u
sjevernom hladnom); Kako je to
utjecalo na naseljavanje? (povoljno)
• analiziraju tematske karte sjeverne i
kopnene polutke (udžbenik, str. 13) i
odgovaraju na pitanja: Kakav je
geografski položaj Europe na
sjevernoj polutki? Kakav je
geografski položaj Europe prema
najgušće naseljenim dijelovima
svijeta? Kakav je geografski položaj
Europe na kopnenoj polutki?
• slušaju izlaganje učitelja i
kontinuirano tijekom nastavnoga sata
vode bilješke prema planu školske
ploče
• čitaju zadani tekst i odgovaraju na
pitanje: Kako je povoljan geografski
položaj utjecao na ulogu Europe u
svijetu? (središnji prometni položaj)
• samostalno usmeno odgovaraju na
pitanja u udžbeniku, str. 14
60
- veličina: 10 mil. km2 44 države=5,9 mil. km2 + eur. dio Rusije, Kazahstana, Gruzije , Azerbajdžana i
Turske=4,1 mil. km2
- drugi najmanji kontinent
- treći kontinent po udjelu svjetskog stanovništva (oko 700 milijuna stanovnika)
- geografski smještaj - krajnje točke:
Kinnarodden
(71°08' sjeverno od ekvatora)
Rt da Roca Sjeverni Ural
(9°30' zapadno od početnog meridijana) (68°5' istočno od početnog meridijana)

Rt Tarifa (36° sj. od ekvatora)

- središnji geografski položaj na sjevernoj polutki i na kopnenoj polutki
- središnji prometni položaj
- 4 vremenske zone

Nastavne metode : metoda razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, izravna i neizravna grafička
metoda, rad na tekstu.

Oblici rada: frontalni i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik Geografija Europe, školski atlas, zidna karta svijeta, zidna karta
Europe (pregledna i politička), globus, tematske karte (krajnje točke Europe, sjeverna polutka, vremenske
zone), fotografije (Greenwich, Kinnarodden, Rt da Roca, Rt Tarifa), radna bilježnica, slijepa karta Europe,
grafofolija, dijagram (kontinenti prema veličini i broju stanovnika).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.
Preporučeni tekstovi iz priručnika.

61
Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
Nastavna tema: 2. Reljef Europe
Nastavna jedinica: Vrste stijena i postanak reljefa
Tip sata: obrada novih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• biologija: pojava života na Zemlji i geološke ere
• fizika: jedinice za mjerenje vremena
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• nabrojiti geološke ere i čitati geološku vremensku
ljestvicu
• izdvojiti vrste stijena po postanku
• pokazati na geografskoj karti reljefne cjeline i opisati
sličnosti i razlike
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• unaprijediti vještinu analize pregledne karte Europe
• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke
tijekom sata
• unaprijediti metodologiju analiziranja (postupke u
analizi) tematske karte i fotografija
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli
• sposobnost slušanja
• sposobnost argumentiranja
• sposobnost izrade vođenog sažetka
SOCIJALNA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema
sebi i drugima, unaprjeđivanje rada u paru
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Što su eoni, a što geološke ere?
U kojim je geološkim razdobljima nastao osnovni
reljef Europe?
Što je litosfera?
Navedi vrste stijena.
Od čega su građene stijene?
Koji dijelovi Europe čine prastaru Europu?
Pronađi na geografskoj karti stara gromadna gorja i
utvrdi njihovo gospodarsko značenje.
Pronađi na geografskoj karti mlade ulančane planine i
usporedi ih prema izgledu sa starim gromadnim
gorjima.
Zašto danas Alpe više nisu prometna prepreka?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Povezati fotografije s tematskom i preglednom kartom
Europe.
Rad na zadanim tekstovima u udžbeniku.
Pregledati nekoliko bilježnica na kraju sata.
Samostalna analiza tematske karte reljef Europe.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Formulirati pitanja za metodu razgovora.
Izrada tablice (plan školske ploče).
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za metodu razgovora, samostalni rad na tekstu,
samostalnu analiza preglednih i tematske karate te
fotografija. Zadaci za rad u paru.
62

Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (geološke ere,
mlada, stara i prastara
Europa, alpsko
nabiranje, vrste stijena
po postanku (taložne,
vulkanske i
preobražene), pojave i
procese, algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja
• provjeriti domaću zadaću
• ponoviti predznanje učenika iz 5.
razreda
• najaviti obradu nastavnih sadržaja o
reljefu Europe
• metodom izlaganja, razgovora,
demonstracije i grafičkim metodama
objasniti sastav litosfere i vrste stijena
prema postanku; litosfera je građena
od stijena, a stijene od minerala;
prema postanku razlikujemo
magmatske, taložne i preobražene
stijene; pokazati primjere magmatskih
stijena – granit, bazalt (izvornu
stvarnost ili fotografije) i opisati
postanak te vrste stijena; prezentirati
primjere taložnih stijena i opisati tri
načina njihova postanka; prezentirati
ili pokazati primjere preobraženih
stijena i objasniti utjecaj tlaka i
temperature na preobrazbu postojećih
stijena
• podijeliti učenicima tablice u koje će
upisivati reljefne cjeline Europe i koje
će na kraju sata zalijepiti u bilježnice;
voditi učenike u analizi tematske karte
u udžbeniku i izdvojiti dijelove reljefa
Europe prema starosti: prastara, stara i
mlada Europa; na zidnoj karti pokazati
Baltički štit i Rusku platformu i
objasniti utjecaj vanjskih sila na
preoblikovanje prastare Europe; zadati
učenicima zadatak na str. 10radne
bilježnice i provjeriti točnost rješenja;
izreći (ponoviti) pravila rada u paru,
zadati zadatak za rad u parovima i
provjeriti rezultate rada
• na reljefnom modelu Europe
pokazati prostor Stare Europe;
zadati učenicima zadatak na str. 10
radne bilježnice i provjeriti točnost
rješenja
 zadati zadatak za rad u
parovima i provjeriti
rezultate rada
Opis aktivnosti učenika
• odgovaraju na pitanja: Kako
unutarnje sile utječu na reljef
Zemlje? Koji vanjski čimbenici
mijenjaju reljef Zemlje? Kako je
Zemlja građena? Od kojih se dijelova
sastoji litosfera? Koji dijelovi Europe
su građeni od najstarijih stijena?
• slušaju izlaganje učitelja
• vode bilješke prema planu školske
ploče
• analiziraju tekst i tablicu u rubrici
Vrijedno je znati
• analiziraju zadane fotografije ili
primjere stijena
• vode bilješke u tablici
• analiziraju tematsku kartu u
udžbeniku, str. 16
• traže i imenuju u atlasu i na zidnoj
karti Europe Baltički štit i Rusku
platformu
• na str. 10 radne bilježnice boje
Baltički štit i Rusku platformu
• radom na tekstu i u paru iz
udžbenika upoznaju ostala obilježja
Prastare Europe i čitaju iz geološke
vremenske ljestvice vrijeme nastanka
te ih upisuju u tablice
• traže i imenuju u atlasu i na zidnoj
karti Europe dijelove Stare Europe
• Na str. 10 radne bilježnice boje
područje Stare Europe
• radom na tekstu i u paru, upoznaju
obilježja i gospodarske potencijale
Stare Europe
• upisuju u tablice obilježja, vrijeme
nastanka i dijelove Stare Europe
63

• uz pomoć animacije (pokreti
litosfernih ploča) objasniti alpsku
orogenezu, povlačenje Tethys oceana i
izdizanje Mlade Europe; na zidnoj
karti i u atlasima pokazati dijelove
Mlade Europe; zadati učenicima
zadatak na str. 10 radne bilježnice i
provjeriti točnost rješenja; zadati
zadatak za rad u parovima i provjeriti
rezultate rada
Završni • primjena naučenog • zadati rješavanje zadataka u
dio sata udžbeniku, str. 17 (1., 2., 3. i 7.
• formativno vrednovati pitanje) i 1. zadatka u radnoj bilježnici
(str. 9)
• pažljivo prate animaciju i
odgovaraju na pitanje: Kako je
nastala Mlada Europa?
• traže i imenuju u atlasu i na zidnoj
karti Europe dijelove Mlade Europe
(ulančane planine i velike nizine)
• na str. 10 radne bilježnice boje
područje Mlade Europe
• radom na tekstu i u paru, upoznaju
obilježja Mlade Europe i trajanje
alpske orogeneze
• upisuju u tablice obilježja, vrijeme
nastanka i dijelove Mlade Europe
• samostalno usmeno odgovoriti na
pitanja u udžbeniku, str. 17 i pismeno
na prvi zadatak u radnoj bilježnici

• zabilježiti rezultate nekoliko učenika

• zadati za domaću zadaću 3., 4. i 5.
zadatak iz radne bilježnice (str. 10)
• izreći upute za samostalno
utvrđivanje nastavnih sadržaja o temi
vrste stijena i postanak reljefa

Plan školske ploče

VRSTE STIJENA I POSTANAK RELJEFA
- građa Zemlje: jezgra, plašt, kora
- kora + gornji dio plašta = litosfera
- sastav litosfere: minerali → stijene
- vrste stijena prema postanku: magmatske, taložne, preobražene

Reljef Europe
reljefna cjelina Obilježja Dijelovi Starost
PRASTARA - najstarije stijene + mlađe Ruska platforma Dva
EUROPA naslage najstarija
eona
- najstarije stijene, snižene i Baltički štit
udubljene; ledenjačka jezera,
morenski nanosi
STARA - stara gromadna gorja → Skandinavsko gorje, gorja Paleozoik
EUROPA snižena i zaobljena, lako Velike Britanije i Irske, Ural,
prohodna, bogata rudama → Njemačko-češko sredogorje,
industrija → gradovi Ardeni, Vogezi, Središnji
masiv, Meseta, Rodopi
MLADA - mlade ulančane planine Alpe, Apenini, Dinaridi, Alpsko
EUROPA → visoke, oštrih vrhova, Karpati, Stara planina, Šar nabiranje
strmih padina, vulkani, planina, Pindos, Pireneji,

64
 potresi, siromaštvo ruda,
šume, pašnjaci, promet
(tuneli), hidroenergija,
turizam
- nizine i zavale: mladi
sedimenti → poljoprivreda,
promet, gusta naseljenost
Betijski Kordiljeri Mezozoik
Panonska nizina, Padska Kenozoik
nizina, Vlaška nizina,
Istočnoeuropska nizina,
Pribaltička nizina

Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, rada na tekstu, izravna i neizravna grafička metoda,
demonstracije.

Oblici rada: frontalni, samostalni i rad u parovima.

Nastavna sredstva i pomagala: zidna karta Europe, školski atlas, udžbenik Geografija Europe, radna
bilježnica, 3-D reljefni model Europe, animacija-pokreti litosfernih ploča, fotografije i crteži različitih
reljefnih oblika, ilustracija geoloških razdoblja Zemljine prošlosti, zbirka stijena.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.

Izborni sadržaji: Temu „Geološka prošlost Zemlje“ obraditi u timskoj nastavi s biologijom i
kemijom.
Tekst za individualno stručno usavršavanje:

NOVA GEOLOŠKA VREMENSKA LJESTVICA

Geološka prošlost podijeljena je na velika vremenska razdoblja koja se nazivaju eoni (hadij,
arhaik, proterozoik i fanerozoik) i ere. Ere se dijele na periode, periodi na epohe, a epohe na
doba. Povjerenstvo za stratigrafiju Međunarodne geološke unije (IGUS) 2004. godine
objavilo je novu geološku podjelu vremena, a 2007. godine dopunu. Zadnja korekcija
učinjena je 2013. godine.
Zajedničko ime za prva tri eona je prekambrij. Hadij nema manjih jedinica dok je arhaik
podijeljen na četiri ere (eoarhaik, paleoarhaik, mezoarhaik i neoarhaik), a proterozoik na tri
ere (paleoproterozoik, mezoproterozoik, neoproterozoik). Fanerozoik se dijeli na tri ere:
paleozoik, mezozoik i kenozoik. Era paleozoik dijeli se na periode kambrij, ordovicij, silur,
devon, karbon i perm. Era mezozoik dijeli se na periode trijas, jura i kreda. Era kenozoik
dijeli se na periode paleogen, neogen i kvartar. Period paleogen dijeli se na epohe paleocen,

65
eocen i oligocen, period neogen dijeli se na miocen i pliocen, a najmlađi geološki period
kvartar na pleistocen i holocen.
Eoni Ere Periode Epohe Doba
Fanerozoik Kenozoik Kvartar Holocen
Pleistocen
Pliocen
Neogen
Miocen
Paleogen Oligocen
Eocen
Paleocen
Mezozoik Kreda
Jura
Trijas
Paleozoik Perm
Karbon
Devon
Silur
Ordovicij
Kambrij
Proterozoik Neoproterozoik
Mezoproterozoik
Paleoproterozoik
Arhaik Neoarhaik
Mezoarhaik
Paleoarhaik
Eoarhaik
Hadij
Izvor: Cohen, K. M., Finney, S. C. Gibbard, P. L and Fan, J.-X., 2013, The ICS International
Cronostratigrafiphic Chart, Episodes, v. 36, no. 3, pp. 199-204.

66
Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
Nastavna tema: 2. Reljef Europe
Nastavna jedinica: Preoblikovanje reljefa Europe
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• biologija: pojava života na Zemlji i geološke ere
• fizika: jedinice za mjerenje vremena
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• nabrojiti procese preoblikovanja reljefa
• izdvojiti tipične reljefne oblike dolinskog,
ledenjačkog, obalnog i krškog reljefa
• opisati procese oblikovanja nizina, taloženja lesa,
ledenjačke erozije i akumulacije, oblikovanja obala i
krške procese
• pokazati na geografskoj karti Europe primjere nizina,
ledenjačkih jezera, fjordova, obala sa sprudovima i
lagunama, delta, estuarija, a na geografskoj karti
Hrvatske primjere površinskih i podzemnih krških
reljefnih oblika (krško polje, kanjon, jama, špilja)
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke
tijekom sata, izreći i/ili skicom (grafičkim
organizatorom opisne sheme) prikazati sažetak
nastavne jedinice
• analizirati opću kartu
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli
• sposobnost izdvajanja ključnih pojmova i procesa
• izrada i prezentacija postera (ili powerpoint
prezentacije)
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Koji vanjski čimbenici sudjeluju u oblikovanju reljefa?
Kako tekućice oblikuju reljef?
Što je les (prapor) i gdje je nataložen?
Što su morenski nanosi?
Što su i gdje se pojavljuju fjordovi i fjeldovi?
Koji reljefni oblici nastaju na niskim, a koji na strmim
obalama?
Opiši kako nastaje delta, a kako estuarij.
Navedi i opiši površinske krške reljefne oblike.
Navedi i opiši podzemne krške reljefne oblike.
Pokaži na geografskoj karti Europe Istočnoeuropsku,
Panonsku, Vlašku i Padsku nizinu.
Pokaži na geografskoj karti Europe tri fjorda.
Navedi i na geografskoj karti pokaži primjere
europskih obala sa sprudovima i lagunama.
Imenuj na geografskoj karti tri rijeke koje na ušću
oblikuju deltu.
Imenuj na geografskoj karti tri rijeke koje na ušću
oblikuju estuarij.
Pokaži na geografskoj karti primjer rijeke u Hrvatskoj
koja oblikuje kanjon, jedno krško polje, najdublju jamu
i najdulji špiljski sustav.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za rad na tekstovima u udžbeniku.
Grafički prikažite sažetak nastavne jedinice u
bilježnici.
Po kojim se obilježjima reljef Južne Europe razlikuje
od reljefa Sjeverne Europe?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za rad u skupinama.
67
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema
sebi i drugima
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(nastanak reljefa i
reljefni oblici na Zemlji)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (dolinski,
ledenjački, obalni, krški
reljef; riječne doline,
ledenjačke doline,
ledenjačka jezera,
fjordovi, sprudovi,
lagune, delta, estuarij,
površinski i podzemni
oblici krškog reljefa),
pojave i procese,
algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Završni • primjena naučenog
dio sata
• formativno vrednovati
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za sudjelovanje u metodi razgovora,
samostalni i odgovoran rad u skupinama.
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• provjeriti domaću zadaću • odgovaraju na pitanja: Koje eone
• ponoviti podjelu geološke prošlosti izdvajamo u geološkoj prošlosti
Zemlje uz pomoć geološke vremenske Zemlje? Koji su dijelovi Europe
ljestvice nastali tijekom prva tri eona? U kojoj
su eri nastala gromadna gorja
Europe? Opišite nastanak mladih
ulančanih planina Europe. Koji još
• prezentacijom fotografija različitih dijelovi reljefa pripadaju Mladoj
reljefnih oblika i problemskim Europi?
pitanjem (Kako su nastali ovi reljefni • analiziraju prezentirane fotografije i
oblici?) najaviti obradu novih oblikuju zaključak: reljefni oblici
nastavnih sadržaja nastali su radom vode, leda, vjetra,…
• pročitati uvod u nastavnu jedinicu • slušaju tekst i upute učitelja za rad u
Preoblikovanje reljefa skupinama
• Podijeliti učenike u pet skupina i • rade u skupinama 15 minuta
objasniti metode rada i cilj sata. Prva
skupina obrađuje dolinski i eolski
reljef, druga ledenjački reljef, treća
obalni reljef na strmim obalama,
četvrta obalni reljef na niskim obalama
i tipove riječnih ušća, peta krški reljef.
Podijeliti zadatke i radni materijal
skupinama. Radni materijal (ako se
izrađuje poster) mogu činiti slijepe
karte Europe, pojedinih regija i
Hrvatske, fotografije, crteži... Na
slijepoj karti Europe (posteru) skupine
ucrtavaju/označavaju područja
zadanog reljefa, ispisuju ključne
procese i dodaju odabrane fotografije i
skice. Ako postoji mogućnost, učenici
rade powerpoint prezentacije.
• usmjeravati rad skupina i savjetovati
selekciju pojmova na
posterima/prezentacijama
• najaviti prezentaciju postera ili • prate prezentacije i ispunjavaju
izlaganje uz powerpoint prezentaciju i tablice koje na kraju sata lijepe u
izreći upute za vrednovanje rada bilježnice (posteri / prezentacije
skupina mogu služiti kao uvod u obradu
pojedinih regija ili karakterističnih
• vrednovati rad skupina država u regijama; u cjelini Opća
obilježja Europe važno je da učenici
prepoznaju reljefne oblike i prostor te
da ih odgovarajuće apliciraju na
kartu)
• sistematizirati nastavne sadržaje • odgovaraju na pitanja u udžbeniku
prema pitanjima u udžbeniku (11 str.) (str. 11)
68
 • zadati domaću zadaću: riješiti
zadatke u radnoj bilježnici na str. 11 i
12

Prijedlog tablice za praćenje izlaganja

Preoblikovanje reljefa Europe

Reljef oblikovan radom crtež
rijeka → dolinski reljef
Reljef oblikovan radom
vjetra
Reljef oblikovan radom crtež
ledenjaka
Reljef oblikovan radom crtež
valova, morskih struja, plime
i oseke
Krški reljef – oblikovan u crtež
topljivim stijenama

Mogući sadržaj ispunjene tablice (plana školske ploče)

Preoblikovanje reljefa Europe
Reljef oblikovan radom - erozija → transport → akumulacija Crtež riječne
rijeka → dolinski reljef - planinski krajevi – riječne doline „V“ oblika doline
- ravničarski krajevi – naplavne ravni, riječne
terase
Reljef oblikovan radom - lesne (praporne) naslage
vjetra - pr. Panonska nizina
Reljef oblikovan radom - Sjeverna Europa, dio Zapadne i Istočne Crtež ledenjačke
ledenjaka Europe, Alpe doline, fjorda i
- erozija → ledenjačke doline fjelda
- akumulacija → morenski nanosi
- ledenjačka jezera
- fjordovi
- fjeldovi
Reljef oblikovan radom - strme obale → erozija → klifovi Crtež klifa
valova, morskih struja, - niske obale → akumulacija → sprudovi,

69
plime i oseke
Krški reljef - oblikovan
u topljivim stijenama
lagune Crtež delte
- tipovi riječnih ušća → delta, estuarij Crtež estuarija
- površinski oblici: škrape, kamenice, Crtež odabranog
ponikve, uvale, krška polja, zaravni reljefnog oblika
- podzemni oblici: jame, špilje
- ponornice

Nastavne metode: metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja, metoda praktičnih radova, metoda
razgovora, izravna i neizravna grafička metoda, metoda demonstracije.

Oblici rada: samostalni, skupni i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, zidna karta Europe, školski atlas, slijepe karte, radna bilježnica,
fotografije reljefnih oblika, blok-dijagram krških reljefnih oblika, poster (powerpoint prezentacija).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,
Zagreb.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.

70
Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
Nastavna tema: 3. Mora i obale Europe, obilježja i značenje voda na kopnu
Nastavna jedinica: Razvedenost europskih obala
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• biologija: život u moru
• kemija: ugljik i njegovi spojevi (nafta i zemni plin); otopine; vrste tvari
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• pokazati i imenovati na geografskoj karti europska
mora, najveće poluotoke, otoke, zaljeve, morske
prolaze, vrata i tjesnace i obrazložiti razvedenost obala
• usporediti obale po postanku i gospodarskoj
iskorištenosti
• objasniti važnost mora za život ljudi i razvoj
gospodarstva
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke
tijekom sata
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pokaži na geografskoj karti važnija mora na
sjevernom, zapadnom i južnom obalnom i morskom
pročelju Europe.
Uz brojeve kojima su označena mora oko Europe upiši
njihova imena.
Pokaži na zidnoj karti najveće poluotoke Europe.
Slovima A, B, C, D i E označi na slijepoj karti veće
europske poluotoke, a na crte iza slova upiši njihova
imena.
Slovima F i G označi na slijepoj karti dva veća zaljeva
oko Europe, a na crte iza slova upiši njihova imena.
Morski prolaz između površinom najvećeg otoka i
europskog kopna na karti označi kružićem i brojem 1.
Ime tog morskog prolaza je
_______________________ . Morski prolaz koji
povezuje Sredozemno more s Atlantskim oceanom na
karti označi kružićem i brojem 2. Ime tog morskog
prolaza je _______________________ . Sicilijski
prolaz označi na slijepoj karti kružićem i brojem 3, a
Otrantska vrata kružićem i brojem 4. Brodovi koji
plove iz Egejskoga prema Crnome moru prvo prolaze
kroz tjesnac ___________________ (upiši ime), a
zatim kroz tjesnac _________________ (upiši ime).
Na kartu upiši imena površinom triju najvećih otoka
oko Europe koji se nalaze u Atlantskom oceanu.
Na slijepoj karti brojevima 5, 6, 7 i 8 označi četiri veća
otoka u Sredozemnom moru koji pripadaju Europi. Na
crte iza brojeva upiši njihova imena.
Na jednom primjeru objasni nastanak niskih i strmih
obala.
Usporedi gospodarsku važnost mora oko Europe na
sjevernom, zapadnom i južnom obalnom i morskom
pročelju.
Zašto su mora oko Europe sve ugroženija?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za rad na tekstu (U/21 i 23).
71
• skicom prikazati norveški i dalmatinski tip obale i
fjord
• analizirati tematske karte (Ledeno doba u Europi,
Razvedenost europskih obala, Nafta i zemni plin u
Sjevernom moru), opću kartu u školskom atlasu i
zidnu kartu Europe
Skicom prikaži norveški i dalmatinski tip obale.
Skicom prikaži fjord.
Usporedi pleistocenske obale s današnjom obalnom
linijom Europe.
Pokaži na zidnoj karti veće europske poluotoke i otoke.
Koje države imaju izlaz na Sjeverno more? Koje
države imaju veća naftna, a koje veća plinska polja u
Sjevernom moru? Prema kojim gradovima je
izgrađeno najviše plinovoda i naftovoda? Zašto je
Sjeverno more važno ribolovno područje? U čemu je
važnost Kielskog kanala? Zašto se dijelovi Baltičkog
mora zimi zaleđuju?

KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli Zadatci za metodu razgovora.
• sposobnost grafičkog prikazivanja ključnih pojmova Zadatci za rad u parovima.
• sposobnost argumentiranja stavova o zaštiti okoliša Koje djelatnosti ugrožavaju život u morima oko
Europe?

SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA

Ishodi učenja
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost za
uspješan rad u parovima
• prepoznati i argumentirati mjere za smanjenje
ekološke ugroženost mora oko Europe
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za rad u parovima.
Što možemo (i moramo) činiti kako bi se smanjila
ugroženost mora oko Europe?

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • provjera predznanja • provjeriti domaću zadaću i pratiti
• poticanje znatiželje (zabilježiti) i redovitost u pisanju
• najava cilja nastavnog domaćih zadaća
sata
• metodom razgovora ponoviti • odgovaraju na pitanja: Kako
predznanje učenika iz 5. razreda (voda dijelimo vode na Zemlji? Što je otok,
na Zemlji, otok, poluotok, morska a što poluotok? Pokažite primjere na
vrata, morski prolaz i tjesnac) i prvu zidnoj karti Europe (u atlasu). Kako
temu iz 7. razreda (geografski smještaj dijelimo morske prolaze? U čemu je
i položaj Europe) njihovo značenje?

• najaviti obradu nastavne jedinice • analiziraju zidnu kartu Svijeta i

Razvedenost europskih obala: zaključuju kakva je razvedenost
Usporedite obale Europe s drugim europskih obala
kontinentima. Zašto kažemo da su
europske obale najrazvedenije?
Glavni • naučiti temeljne • metodom usmenog izlaganja • bilježe obrazloženje pojma
dio sata pojmove (ledeno doba, ponoviti pojam obalne razvedenosti
razvedenost obale, vode • voditi učenike u analizi tematske • analiziraju tematsku kartu (U/22) i
na kopnu, fjord, fjeld, karte u udžbeniku i zidne karte Europe na zidnoj karti Europe pokazuju
obalno pročelje, i imenovati najveće poluotoke i otoke najveće poluotoke i otoke
dalmatinski i norveški • obrazložiti važnost razvedenosti za
tip obale, morski prolaz, maritimnost i razvoj djelatnosti kao što

72
riječna mreža, riječni su ribarstvo, pomorstvo, brodogradnja,
režim; 100 m – trgovina i turizam
približno dizanje • prezentirati tematsku kartu ledeno
morske razine nakon doba u Europi u pleistocenu i voditi
zadnjega ledenog doba), učenike u usporedbi pleistocenske
pojave i procese, obale s današnjom obalnom linijom;
algoritme… zaključiti da je današnja obalna linija
• razvijati vještine oblikovana prije oko 11 700 godina,
čitanja teksta i grafičkih nakon zadnjeg ledenog doba, kada se
prikaza, usmenog i razina mora podigla za više od 100
pisanog izražavanja, metara i more je potopilo najniže
organiziranja, dijelove kopna
dogovaranja, • izravnom grafičkom metodom
pridržavanja pravila skicirati tri obalna i morska pročelja
rada Europe
• zadati zadatak učenicima za rad u
parovima: Radom na tekstu i analizom
karte u atlasu upoznati obilježja
sjevernog obalnog i morskog pročelja;
provjeriti rezultate rada, zapisati na
ploču (u bilježnice) obilježja
sjevernoga morskog pročelja i
pokazati na zidnoj karti Europe Bijelo
i Barentsovo more
• pokazati na zidnoj karti Europe
zapadno morsko pročelje, ukazati na
razliku niskih (veći dio pročelja) i
strmih obala (obala Norveške i
Škotske); metodom demonstracije
objasniti norveški tip obale; usporediti
obilježja i važnost Norveškog (promet,
ribolov), Sjevernog (promet, ribolov,
nafta i zemni plin) i Baltičkog mora
(zimi dijelom zaleđeno); objasniti
važnost Kielskog kanala
• zadati zadatak za rad u parovima:
Radom na tekstu (U/23) učenici u
parovima upoznaju južno obalno i
morsko pročelje; pitanja-smjernice za
rad u parovima: Po čemu se obale
južnog pročelja razlikuju od sjevernog
i zapadnog? Opiši dalmatinski tip
obale. Koji su dijelovi južnog pročelja
najrazvedeniji? Koje su djelatnosti
razvijene na južnom pročelju?
• provjeriti rezultate rada u parovima,
posebno napredak u kartografskoj
pismenosti
• metodom razgovora (uz pomoć
fotografije u udžbeniku Havarija
tankera i fotografija s primjerima
• uspoređuju pleistocensku obalnu
liniju s današnjom i slušaju
obrazloženje učitelja
• skiciraju tri obalna i morska
pročelja Europe
• u parovima čitaju tekst u udžbeniku
(U/21) i traže u atlasima imena mora
koja pripadaju sjevernom obalnom i
morskom pročelju, odabrani par
pokazuje Barentsovo i Bijelo more na
zidnoj karti, a sljedeći par objašnjava
obilježja tih dvaju mora; prepisuju u
bilježnice plan školske ploče
• prate obrazloženje učitelja,
pronalaze u atlasima Norveško,
Sjeverno i Baltičko more te Kielski
kanal; odgovaraju na pitanje: Zašto
se obale Norveškog i Sjevernog mora
ne zaleđuju? Kako je nastao norveški
tip obale?
• analiziraju tematsku kartu (U/23) i
odgovaraju na pitanja: Koje države
imaju izlaz na Sjeverno more? Koje
države imaju veća naftna, a koje veća
plinska polja u Sjevernom moru?
Prema kojim gradovima je izgrađeno
najviše plinovoda i naftovoda? Zašto
je Sjeverno more važno ribolovno
područje? U čemu je važnost
Kielskog kanala? Zašto se dijelovi
Baltičkog mora zimi zaleđuju?
• radom u parovima odgovaraju na
zadana pitanja, koristeći tekst u
udžbeniku i školski atlas; pokazuju
na zidnoj karti Europe Gibraltarska
vrata, Sredozemno more, Jadransko
more, Egejsko more, Jonsko more,
Tirensko more, Crno more,
Mramorno more, Azovsko more
• analiziraju fotografije i izdvajaju
djelatnosti koji ugrožavaju kvalitetu
mora i život u morima oko Europe
73
 drugih onečišćenja) objasniti ekološku
ugroženost mora oko Europe
Završni • primjena naučenog • nove nastavne sadržaje ponoviti
dio sata prema pitanjima u udžbeniku (str. 24)
• formativno vrednovati • zadati zadatak za igru asocijacija: uz
svaku fotografiju (U/21-24)
• pratiti (zabilježiti) učenike s točnim
odgovorima
• provjeriti mogućnost primjene
naučenog u zadatcima 1., 3. i 7. u
radnoj bilježnici (str. 13-15), a ostale
zadatke zadati za domaću zadaću
• odgovaraju na pitanja u udžbeniku
(str. 24) redoslijedom koji odredi
učitelj
• uz prezentirane fotografije
formuliraju jedno do dvije rečenice
• rješavaju odabrane zadatke u radnoj
bilježnici i bilježe što je domaća
zadaća

Plan školske ploče

Razvedenost europskih obala
sjeverno obalno i morsko pročelje:
- Bijelo i Barentsovo more
- rijetka naseljenost, ribolov, promet
- utjecaj Golfske struje

zapadno obalno i morsko pročelje:

- uglavnom niske obale
- strme obale: Norveška, Škotska → norveški tip obale (fjordovi)
- Norveško more (promet, ribarstvo), Sjeverno more (promet, ribarstvo, nafta i zemni plin), Baltičko more
(zimi zaleđeno)
- La Manche (Engleski kanal), Kielski kanal

južno obalno i morsko pročelje:

- strme obale, turizam, pomorstvo
- velika razvedenost: obale Jadranskog i Egejskog mora
- dalmatinski tip obale (crtež)
- Crno more – prometna važnost
- Azovsko more – zimi zaleđeno

- mora oko Europe ekološki su ugrožena (industrija, pomorski promet, rijeke, naselja, turizam)

Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, izravna i neizravna grafička, metoda
rada na tekstu.

Oblici rada: frontalni, rad u parovima i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: tematske karte (Ledeno doba u Europi, Razvedenost europskih obala, Nafta i
zemni plin u Sjevernom moru), zidne karte Europe i svijeta, školski atlas, udžbenik, radna bilježnica,
dokumentarni film o utjecaju Golfske struje, zračna snimka i blok-dijagram fjorda.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,
Zagreb.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New

74
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Riđanović, J., 1989: Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb.

Izborni sadržaji: Golfska struja

Prilog: materijal o Golfskoj struji (iz literature i s interneta):

Za razumijevanje Golfske struje potrebno je objasniti petlje morskih struja koje se oblikuju u
južnom i u sjevernom dijelu Atlantskog oceana. Iz Gvinejskog zaljeva prema sjeveroistočnim
obalama Južne Amerike teče Južna ekvatorska struja koja se kod najistočnijeg rta Brazila
račva u dva dijela. Prvi dio je Brazilska struja koja teče uz obale Južne Amerike do sutoka s
Falklandskom strujom, zatim zaokreće ulijevo pod utjecajem Coriolisove sile i nastavlja
preko oceana uz jugozapadne obale Afrike prema Gvinejskom zaljevu pod nazivom
Benguelske struje. Tako se zaokružuje vrtložno strujanje mora u južnom dijelu Atlantskog
oceana.
Drugi ogranak Južne ekvatorske struje teče prema sjeverozapadu kao Gvajanska struja i
spaja se sa Sjevernom ekvatorskom te nastavlja tok djelomično između Malih Antila u
Karipsko more. Zbog anticiklonalnog strujanja pasatnih vjetrova u Karipsko more dotječe
samo manji dio tople vode (1/3). Taj ogranak struje teče kroz Jukatanski prolaz u Meksički
zaljev pod nazivom Jukatanska struja. Najveći dio tople vode (2/3) od Antila teče prema
zapadu kao Antilska struja. Južno od Bahamskih otoka i sjeverno od Velikih Antila ta struja
zaokreće udesno zbog Coriolisove sile. U Floridskim vratima, između Floride i Kube, sastaju
se Antilska i Jukatanska struja i tu započinje Golfska struja.
U skladu s razvedenošću obala i geografskom strukturom jugoistočnog primorja Sjeverne
Amerike, prema rtu Hatteras Golfska struja teče velikom brzinom poput divovske plave
tekućice. Od rta Hatteras u smjeru podmorskog plićaka kod Newfoundlanda i dalje prema
istoku strujanje mora izloženo je vrlo velikim važnim promjenama svih hidrografskih
svojstava. Rezultati istraživanja Golfske struje sedamdesetih godina 20. stoljeća ukazuju na to
da se struji znatno mijenja prostorni obuhvat, širina matice toka od 30 nautičkih milja
povećava se na 80 nautičkih milja te strujanje mora zahvaća gotovo cijeli Sjeverni Atlantik.
Odatle i naziv Sjevernoatlantska struja. Pred rtom Hatteras struja prenosi (premješta) u
svakoj sekundi 55 mil. m3 vode (što je 50 puta više od količine vode koju u jednoj sekundi s
kopna u more donesu sve tekućice). Strujanje mora prodire do dubine od 1000 metara. Na
plićacima struja vrši znatan erozijski rad jer izravno modelira reljef na dnu mora. Nizvodno
75
od rta Hatteras, osobito na plićaku Newfoundlanda i dalje prema istoku, pod utjecajem
zapadnih vjetrova struja znatnije mijenja smjer i brzinu gibanja. Glavni tok nastavlja prema
sjeveroistoku sredinom sjevernog Atlantika, gdje zbog smanjene brzine otjecanja započinje
vijuganje, stvaranje meandara i grananje u odvojene i samostalne dijelove. Pojave na tom
dijelu uzdužnog strujanja su: Hladni zid, protustruje, unakrsno gibanje i poprečno strujanje.
Sa sjevera i sjeverozapada iz polarnih (Grenlandska) i subpolarnih krajeva (Labradorska) teku
hladne morske struje prema nižim geografskim širinama. Na plićaku Newfoundlanda sastaje
se hladna polarna voda s toplom suptropskom vodom sustava Golfske struje i uvjetuju
nastanak izrazite termičke granice (Hladni zid). Hladni zid kao izraziti temperaturni skok
pogoduje razvoju planktona i bogatstvu riba, ali na površini mora pospješuje stvaranje magle.
Najbrže otjecanje struje (do 150 cm/sekunda ili do 130 km/dan) poklapa se s termoklinom u
matici strujnog sustava. Sa sjeverozapada pritječe poprečnim strujanjem hladnija i manje
slana zelenkastoplava morska voda vrlo bogata hranjivim sastojcima. S jugoistočne strane
prema matici struje teče topla kobaltnoplava voda velike slanoće s malo hranjivih tvari iz
Sargaškog mora. Strujni sustav mora obnavlja se poprečnim gibanjima kojima stalno struji
svježa voda iz dubljih dijelova, dok se s lijeve i s desne strane obogaćuje novim masama mora
potpuno različitih sustava. Golfskom strujom osim tople vode teče i hladna voda. Golfska
struja premješta vrlo izdašne i jako različite mase mora iz nižih u više geografske širine.
Sustav Golfske struje obuhvaća u širokom rasponu od tropskih do polarnih krajeva više
pojedinačnih struja različitog reda veličine i raznorodnih svojstava. Izvorni dio sustava čine
vrlo tople (Jukatanska struja) i vrlo snažne struje (Antilska i Floridska struja). Nastavak
strujanja mora uz obale SAD-a prema rtu Hatteras i plićaku kod Newfoundlanda suvremeni je
pojam Golfske struje. Najrazgranatiji i najzamršeniji dio strujnog sustava mora nizvodno od
plićaka Newfoundlanda kroz Šetlandsko-fererski prolaz prema obalama Skandinavskog
poluotoka poznat je pod nazivom Sjevernoatlantska struja. Glavni ogranak te struje nastavlja
se kroz Norveško more uz obale Norveške i naziva se Norveška struja. Sljedeći ogranak teče
uz obale Islanda i naziva se Irmingerova struja. Strujanje topla mora osjeća se i u Sjevernom
ledenom moru. Jedan manji ogranak struji uz obale otočja Svalbard, drugi krak je duži i teče
oko poluotoka Kole prema Karskom moru. Iz sjevernoatlantske struje pred obalama
jugozapadne Europe zaokreće jedan ogranak udesno pod utjecajem Coriolisove sile i nastavlja
duž obala Portugala i sjeverozapadne Afrike kao Kanarska hladna struja. Kanarskom
strujom zatvara se sustav Golfske struje i zaokružuje vrtložno gibanje mora u sjevernom
dijelu Atlantskog oceana. U sustavu Golfske struje prosječna temperatura mora, na čitavoj
dužini od subekvatorskih do polarnih krajeva, veća je od temperature okolnog mora i zraka.

76
Ta činjenica ima kapitalno značenje za klimu, posebice u primorskim predjelima
sjeverozapadne Europe.
Prilagođeno prema djelu: Josip Riđanović, 1989: Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb
Rezultati novijih istraživanja Golfske struje:
Golfska struja sada nosi oko 31 milijun prostornih metara vode u sekundi u Sjeverni Atlantik,
a u vrijeme malog ledenog doba, između 1400. i 1850. godine, struja je nosila manje vode za
oko 3 milijuna kubika, tvrdi u članku tim predvođen Davidom Lundijem s Massachusetts
Institute of Technology (MIT). "Čini se da je Golfska struja imala ključnu ulogu tijekom
malog ledenog doba", ističu autori istraživanja. Taj članak predstavlja novi doprinos raspravi
koja uzbuđuje oceanografe: hoće li klimatsko zatopljenje koje traje već godinama izazvati
zastoj oceanskog kolanja? Da bi došla od svojih zaključaka, američka ekipa je analizirala
izotopski sastav foraminifera, protoza, sastavnih dijelova planktona. Određujući proporcije
kisika 18 koji predstavlja samo 0,2 posto kisika na planetu, u njihovim fosiliziranim
kosturima, znanstvenici su uspjeli utvrditi protok i slanost Golfske struje u doba kada su
živjela ta minijaturna stvorenja. Njihovo proučavanje zahvatilo je više od 3000 uzoraka uzetih
s jedne i druge strane tjesnaca Floride, koji odvaja američki kontinent i Kubu, gdje je Golfska
struja najjača.

Golfska struja dramatično manje zagrijava sjeverozapad Europe

Topla Golfska struja, koja donosi tople zračne mase iz tropskih predjela te tako zagrijava
europsku obalu i uvjetuje topliju klimu u Zapadnoj Europi, dramatično je oslabjela posljednjih
godina, čak 30 % u usporedbi s mjerenjem prije 12 godina. Britanski list Guardian prenio je u
prosincu 2005. godine upozorenja tamošnjih znanstvenika koji smatraju da bi to, kao
posljedica globalnih klimatskih promjena, moglo prouzročiti oštrije zime i hladnija ljeta na
području sjeverozapadne Europe.

Neizravne posljedice globalnog zatopljenja – slabljenje Golfske struje u sjevernom

Atlantiku zbog slabljenja zapadnih vjetrova i smanjenja saliniteta mora
Zbog globalnog zatopljenja, uzrokovanog emisijama fosilnih goriva i velikim
koncentracijama ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferi, moglo bi na
području sjevernog Atlantika doći do slabljenja razlike u temperaturi zraka između područja
bližih Sjevernom polu i onih bližih ekvatoru. Budući da brzina vjetra ovisi o tim razlikama,
smanjenje temperaturnih razlika dovelo bi do slabljenja zapadnih vjetrova. To bi pak moglo
dovesti do slabljenja Golfske struje koja ublažava klimatske prilike u zapadnoj i sjevernoj

77
Europi. A to bi, u tim dijelovima Europe, moglo uvjetovati zahlađenje zimi. Na globalnoj
razini javlja se zatopljenje, ali u regionalnim područjima zbog takvih i sličnih efekata može
doći do zahlađenja.
Zbog globalnog zatopljenja topi se led na polovima, pa bi se u Atlantiku mogao smanjiti
salinitet, što bi, uz slabljenje zapadnih vjetrova, također moglo utjecati na slabljenje Golfske
struje.
Dakle, izravne posljedice globalnog zatopljenja mogle bi biti slabljenje zapadnog vjetra i
topljenje leda na polovima i time smanjenje slanosti oceana. Neizravne su – slabljenje
Golfske struje u sjevernom Atlantiku i smanjenje temperature zimi u zapadnoj i sjevernoj
Europi. Povod za intervju s dr. Pandžićem je otkriće znanstvenika britanskoga Nacionalnog
centra za oceanografiju u Southamptonu, objavljeno u časopisu Nature.
Uspoređujući podatke mjerenja obavljenih 1957., 1981., 1992. i 1998. s onima iz 2004.,
britanski znanstvenici su utvrdili da se jačina hladnog toka Golfske struje koji se vraća iz
arktičkih predjela smanjila od 1992. za 30 posto. U istom vremenu topli je krak struje, koji se
grana prema Africi, ojačao za 30 posto. Ako bi poremećaj bio trajan, to bi već unutar jednog
desetljeća dovelo do pada temperature od jednog stupnja Celzijusa u zapadnoj i sjevernoj
Europi. Znanstvenici ne isključuju da je u godinama kada su obavljena mjerenja bilo nekih
prirodnih varijacija, pa napominju da su potrebna daljnja istraživanja. No, kompjutorski
modeli klime već neko vrijeme predviđaju da se Golfska struja u sjevernom Atlantiku može
usporiti.
U dijelu sjevernog Atlantika, koji gravitira zapadu i sjeveru Europe, moguće je i snižavanje
temperature oceana zbog slabljenja Golfske struje koja donosi topliju vodenu masu iz
Meksičkog zaljeva. Slabljenje Golfske struje manifestiralo bi se i na druga oceanska gibanja,
a dakako i na živi svijet Atlantika.
Golfska struja, koja je većim dijelom posljedica zapadnih i južnih vjetrova, pridonosi tomu da
je klima blaža u zapadnoj i sjevernoj Europi, pa čak i u unutrašnjosti Europe gdje se njezin
utjecaj osjeća preko tih vjetrova. Tijekom zime ti su vjetrovi, naime, najtopliji na području
Europe jer dolaze s relativno toplog oceana.
»Blag utjecaj Golfske struje, to jest zapadnih vjetrova, postoji zimi i u Istočnoj i Jugoistočnoj
Europi, dakle i u Hrvatskoj. A kada bi zapadni vjetrovi oslabjeli, moglo bi se i u tim
dijelovima Europe zimi osjetiti zahlađenje, ali ne znatno. No, ti bi efekti mogli biti poništeni
globalnim zatopljenjem«, objašnjava Pandžić.
Na istoku i jugoistoku Europe te bi promjene mogle utjecati na atmosfersku cirkulaciju, to jest
uhodani ritam prolaska atmosferskih poremećaja (ciklona, anticiklona) mogao bi biti

78
izmijenjen. Jedna od posljedica toga mogla bi biti preraspodjela padalina i tijekom godine i
prostorno.
»Naime, kod slabljenja zapadnih vjetrova moglo bi se dogoditi da je atmosferskih poremećaja
manje, ali kada bi se pojavili, bili bi dugotrajniji, pa bi se mogla produljiti kišna i sušna
razdoblja«, piše Pandžić.
»Kompjutorski modeli«, ističe, »ne mogu precizno proračunati što bi se zaista dogodilo, ali
daju neke od mogućnosti uz određena pojednostavljenja stvarnih procesa u sustavu Zemlja -
atmosfera«.
Unatrag pet do šest godina počeli su se kombinirati atmosferski s oceanografskim
cirkulacijskim modelima za dobivanje prognoza vremena i klime. Jednim od takvih modela
dobio se i scenarij o mogućim promjenama u jačini Golfske struje, vjetra i temperature zraka
na zapadu i sjeveru Europe. Prema kompjutorskim modelima, koje su napravili britanski
znanstvenici, kad bi Golfska struja prestala cirkulirati, prosječna temperatura u zapadnoj i
sjevernoj Europi pala bi za četiri do šest stupnjeva Celzija. No, znanstvenici smatraju kako je
nevjerojatno da bi ona sasvim prestala cirkulirati.
Kompjutorski modeli klime već neko vrijeme predviđaju da se Golfska struja u sjevernom
Atlantiku može usporiti, slično kao u filmu »Dan poslije sutra«. Taj film znanstvenici opisuju
kao čistu fantaziju jer ne misle da je moguće tako naglo klimatsko zahlađenje kakvo je u
njemu prikazano.
Marec Srokosz iz Nacionalnog centra za oceanografiju u Southamptonu smatra:
»Najrealističniji dio tog filma je onaj koji pokazuje klimatologe kako razgovaraju s
političarima koji kažu: ‘ne možemo ništa učiniti’«.

Intervju s dr. Krešom Pandžićem, pomoćnikom ravnatelja Državnog hidrometeorološkog

zavoda iz Službe za opću meteorologiju, prenio Vjesnik (3.12.2005.)

Veza Golfske struje i Pacifika

Ključ zemaljske klime krije se u masivnom kružnom toku vodenih masa od sjevernog
Atlantika do sjevernog Pacifika. Na krajevima su dvije ključne zone preokreta. U Atlantiku se
topla i vrlo slana Golfska struja hladi i tone, pa hladna voda u obliku dubinske slane morske

79
struje teče oko cijeloga planeta prema Pacifiku. Tu se postupno zagrijava i uzdiže kako bi
potom ponovno potekla površinom prema Atlantiku. Dakako, model je pojednostavljen, ali
danas se pouzdano zna da glavnina oceanskih masa kruži na taj način.

Golfska struja usporava zbog onečišćenja zraka

Kad je 2005. godine u novinama osvanula mala vijest o tome kako je ustanovljeno
usporavanje Golfske struje za 30 ili možda čak za 50 posto, u znanstvenom je svijetu već
odavno zvonio alarm. Odmah se otkrilo kako u tom dijelu oceana ima premalo plutača za
svakodnevno sustavno pokrivanje svih vrludanja tople struje, ali mjerenja su unatoč tomu
dovoljno opsežna da potvrde neugodnu promjenu u kratkom razdoblju od dvadeset-trideset
godina.
Upitat ćete se – kakve veze ima Golfska struja s automobilskim ispuhom, industrijskim
dimnjacima, metanom sa stočnih farmi, spaljivanjem ugljena, trošenjem nafte...
Ima, itekako ima.
Milijarde tona CO2 koje smo od 1850. izbacili u atmosferu nosile su sa sobom i obilje prašine,
čađe, svih mogućih oksida... Sve se to svake godine taložilo po ledenim polarnim kapama
koje su postajale sve prljavije i sve su manje reflektirale Sunčevo zračenje. Potamnjeli led
upijao je, poput solarnog kolektora, sve više Sunčeve topline, započelo je topljenje, a
ledenjaci su se postupno pretvarali u potoke, pa rijeke... I sva je ta slatka voda postupno
završavala u morima.
No, raspršeni sprej sitnih čestica, metan i ugljični dioksid, stvorili su u tankom i nježnom
zračnom omotaču trajnu barijeru ižarivanju topline kojim se Zemlja hladila tisućljećima, a mi
smo se našli u pravom stakleniku koji se sve brže zagrijava.
Nedavno je ustanovljeno kako led s Arktika nestaje mnogo brže od svih očekivanja, a
najnovija mjerenja na Grenlandu otkrila su pet puta brže kopnjenje leda nego što su
pokazivali lanjski trendovi.
Kopnjenjem tih ledenjaka i topljenjem okolnih plutajućih santi u sjeverni se Atlantik slijevaju
milijuni tona slatke vode i polako se kreću prema jugu. Kako je to voda od netom otopljenog
leda, njezina je temperatura neznatno viša od ledišta. Da je slana, potonula bi u dubine
oceana,  ali riječ je o slatkoj vodi bez soli koja je, iako hladna, mnogo rjeđa i lakša od slane,
pa i od tople, solju zasićene Golfske struje koja teče prema sjeveru.
Kad se te dvije toliko različite vodene mase sretnu negdje južno od Islanda i Grenlanda,
površinska Golfska struja usporava, hladi se, pa gubljenjem topline mijenja svoja fizikalna
svojstva lakše tekućine i zajedno sa svom solju iz tropskih mora naglo tone prema dnu.

80
Za nevolju, na potezu od Škotske, Farskog otočja i Islanda, pa do južnog rta Grenlanda, na
oceanskom se dnu proteže visoka i oštro odrezana brana, rasjedna pukotina, prava podvodna
barijera svakom daljnjem strujanju prema Arktiku. Time vodena masa tople Golfske struje
ostaje ispred te barijere i vraća se prema jugu – zajedno s izrazito hladnim dubinskim
strujanjem.
Zasad se oslabljeni topli ogranci Golfske struje provlače podvodnim kanjonima između
Europe i Grenlanda u arktički bazen – gdje neugodno pospješuju topljenje plutajućeg leda –
ali pitanje je trenutka kad će ih slatka i hladna voda potisnuti u veću dubinu i vratiti prema
ekvatoru.
Što se led brže topi, u moru je više slatke ledene vode, a šanse za održanje dosadašnje
cirkulacije manje su iz godine u godinu.
Na površini se, umjesto tople Golfske struje u smjeru dalekog sjevera, prema jugu kreće vrlo
hladna i manje slana voda s Arktika.

Što ako Golfska struja stane?

81
 3
1 Kako dubina strujanja ovisi o slanosti i temperaturi, globalni se sustav naziva i
termohalinska cirkulacija ili globalna tekuća vrpca. Vrlo topla Golfska struja zagrijava
trajno hladne vjetrove s Labradora koji potom Europi donose blagu klimu, s ugodnim
temperaturama i obiljem vlage.

2 Otapanjem arktičkog i grenlandskog leda u ocean se slijeva hladna i slatka voda koja na
površini potiskuje toplu i slanu Golfsku struju prema jugu, hladi je i spušta u dubinu, a
hladni vjetrovi stižu u Europu.
Zaustavi li se sadašnja globalna cirkulacija, bez tople će Golfske struje europsku klimu
određivati samo Sunce i geografska širina. A to nam donosi i trajno zahlađenje. U takvim bi
uvjetima europska klima bila sličnija suhoj i hladnoj klimi na Labradoru ili pak u Sibiru i
Mongoliji.
Znanstvenici sada znaju da to ne bi bilo prvi put. Mnogi pokazatelji potvrđuju kako se to
dogodilo prije nekih 14 000 ili 11 000 godina, upravo u razdoblju postupnog zagrijavanja
nakon duljeg ledenog doba koje je prekinuto iznenadnim, vrlo hladnim i tvrdim ledenim
razdobljem od oko 1000 godina, sve do neobjašnjivo naglog zatopljenja oko 8000. godine
prije Krista i podizanja temperature gotovo na današnju razinu.
Negdje početkom toga hladnog razdoblja dogodila se i nagla, gotovo trenutačna katastrofa u
kojoj su se, navodno, mamuti smrznuli s neprožvakanom hranom u ustima, slično efektnim
scenama u filmu Day After Tommorow.
Iako je i taj događaj uslijedio u razdoblju zagrijavanja koje podsjeća na današnje, s porastom
metana i CO2 u atmosferi, pravi uzrok nagle katastrofe mogao bi biti vulkan ili udar meteora u
polarnom krugu. Jer, većina smrznutih životinja, stabala, ljudi i voćaka u području od Sibira
do Kanade kaotično je razbacana i naglo zatrpana pepelom i zemljom.
Tlo se smrznulo u permafrost, a veći dio Europe i sjeverne hemisfere potom su prekrili
ledenjaci.
S tim se preklapa i jedno klimatsko razdoblje, nazvano Younger Drias, po otpornoj
skandinavskoj biljčici gotovo neuništivog sjemena. Upravo je potraga za tim sjemenkama u
geološkim slojevima i vrtačama pomogla slavnom znanstveniku Dansgaardu da uspostavi
temelje novog modela relativno nedavnih klimatskih i geoloških promjena na sjevernoj
hemisferi.
Naime, ondje gdje u dubokim slojevima postoji sjemenje driasa, nalazi se granica između
blagih i oštrih klimatskih razdoblja. Zahvaljujući njegovim otkrićima i zaključcima mnoge su
činjenice o tom razdoblju temeljito istražene i objašnjene, a sudjelovanjem znanstvenika s

82
nekoliko kontinenata stvorena je svjetska interdisciplinarna ekipa koja je u proteklih nekoliko
godina objasnila više sustava klimatskih i geoloških zagonetki negoli parcijalna istraživanja
pojedinaca tijekom proteklog stoljeća.
Dakako, ne želimo ničim umanjiti trud stotina znanstvenika koji su u svom radnom vijeku
prikupili nebrojene bitne komadiće složenog mozaika Zemljine klime i geologije. Međutim,
tek je uključivanje stručnjaka iz ostalih područja (kemije, fizike, geofizike, astrofizike,
mehanike, strojarstva, botanike, zoologije i biologije, elektronike i kompjutora) urodilo
današnjim zaokretom u razumijevanju zemaljske klime.
Jer, osim znanja, stručnjacima su nedostajali instrumenti, brodovi, bušilice, metode,
kompjutorski programi i – originalne ideje autsajdera. 
Danas se zna da je naglo zahlađenje tijekom Younger Driasa, među ostalim, povezano i s
izlijevanjem golemog jezera sa sjevernoameričkog kontinenta u Atlantik i zaustavljanjem
najprije Golfske struje, a potom i promjenama u cijelom conveyor-beltu oko kugle zemaljske.
Naime, globalnim se zagrijavanjem otopio ledeni pokrov Sjeverne Amerike, a onda je u
jednom trenutku puknuo visoki ledeni zid duž obale kontinenta i u Atlantik su istekle goleme
količine slatke vode koje su izdubile i nedavno otkriveni kanjon rijeke Hudson koji se spušta
u Atlantik do 200 milja od današnje obale...
Odgovor na pitanje o povezanosti te katastrofe sa zaleđivanjem Sibira, Aljaske i ostalih
dijelova kopna tek treba pronaći...
No, sad nam je najvažnija spoznaja da postupne, u početku jedva primjetne promjene u
jednom trenutku dosižu točku kad cijeli sustav kolabira i mijenja se do temelja.
Dovoljno je pogledati Dansgaardov dijagram na kojemu se vide promjene u posljednjih 100
000 godina. Na njemu se tih tisuću godina zahlađenja pojavljuje kao očita anomalija u
redovitim cikličkim izmjenama toplih i hladnih razdoblja. Kako je u to uključeno i
zaustavljanje Golfske struje slatkom i hladnom vodom, primjer je iz današnje perspektive
itekako zanimljiv.

Koliko je to opasno?
Dakako, danas u Sjevernoj Americi i Kanadi nema ni približno toliko leda, a dugi podmorski
lanac trajno aktivnih vulkana na arktičkom dnu zasad ne najavljuje dramatične erupcije.
Također, danas ne znamo za približavanje nekog svemirskog tijela koje bi udarilo baš u to
područje (iako iznenađenja nisu isključena). No, i bez tih dramaturških rekvizita za horror-
naklapanje, sami smo se pobrinuli za loše stanje Golfske struje.

83
Kako molekule CO2 i CH4 (metana) u atmosferi reflektiraju toplinsko zračenje natrag prema
tlu i moru, Zemlja se ne može hladiti otpuštanjem topline u svemir, pa temperatura postupno
raste. Što je koncentracija stakleničkih plinova viša, manje se topline gubi u svemir. Međutim,
Sunce prema Zemlji stalno ižaruje podjednako mnogo topline.
Topljenjem leda potiskuju se tople vodene mase prema jugu, a na sjevernom se Atlantiku
otvara slobodan prolaz ledenim vjetrovima koji stalno pušu prema istoku i jugoistoku, od
polarnog kruga, preko kanadske ploče i Labradora – do Europe.
Zavirite li u atlas, primijetit ćete kako se glavnina Hrvatske nalazi između 43° i 46° sjeverne
geografske širine, što na zapadnoj strani Atlantika odgovara Montrealu i poluotoku Labradoru
koji sve češće posjećuju polarni medvjedi. Na suprotnoj strani Zemlje to odgovara Mongoliji,
sjevernom japanskom otoku Hokkaidu (Sapporo!) i Kurilima.
No, još je zanimljivije usporediti Irsku s Dublinom na oko 53° sjeverne širine ili Ujedinjeno
Kraljevstvo s Londonom malo južnije od 52° sjeverne širine; oba su grada sjevernije od
paralele koja prelazi preko Kanade i povezuje Vancouver s ušćem rijeke Svetog Lovrijenca i
New Foundlandom.
I dok u južnoj Irskoj uspijeva i mediteransko voće, na suprotnoj je strani Atlantika zaleđeni
Labrador i dio Atlantika južnije od Grenlanda po kojemu stalno plutaju ledene sante i ledeni
bregovi. Na Pacifiku to su geografske širine južnog dijela Kamčatke, sjeverne Mongolije.
Kada bi temperature na Zemlji bile normalno raspoređene, kako to odgovara geografskim
širinama, od žege na ekvatoru do smrzavice na polovima, mi bismo se nalazili negdje u
sredini, s mnogo hladnijim i duljim zimama i kraćim kišnim ljetima. Klimatolozi
pretpostavljaju mnogo ekstremniji model – s dominantnim sušama i povremenim kišnim
razdobljima s velikim poplavama. Statistički, količina padalina ne bi se u početku bitnije
promijenila u prosjecima, ali nagle izmjene ekstrema, suše i poplave, nanijele bi goleme štete.
Klima u središnjem dijelu Europe i na sjeveru Europe bila bi sličnija onoj u sjevernoj Kanadi,
južnom Sibiru ili Sahalinu, a južni bi dio spopale suše.
No, kako danas hladni i suhi vjetrovi s Labradora stalno prelaze Atlantik upravo iznad vrlo
tople Golfske struje, do Europe dolaze zagrijani i vlažni, pa mijenjaju (ublažavaju) cijelu
klimatsku sliku.

84
Europsku povijest, razvoj civilizacije i blagodati relativno umjerene klime zahvaljujemo
upravo globalnoj oceanskoj cirkulaciji, conveyor-beltu i Golfskoj struji koja teče prema
sjeveru, nadomak Europe.
Zagrijemo li Zemlju do mjere da topljenje arktičkog i grenlandskog leda poprimi još
dramatičnije razmjere (a tomu smo bliži nego što priznajemo), Golfska će struja uzmaknuti ili
stati, a otvoren put hladnim zračnim strujama sa zapada potpuno će promijeniti europsku
klimu.
Dakako, kad jednom krene, mijenjaju se i uvjeti u svim susjednim područjima, a međusobni
klimatski utjecaji kontinenata, zatvorenih mora i oceana stvaraju potpuno drukčija zračna i
morska strujanja, s nepoznatom raspodjelom temperatura na Plavom planetu.

Što se događa s Golfskom strujom?

06.03.2014. | Maja Bubalo http://danas.net.hr/pregled.html?url=http://blog.meteo-

info.hr/oceanografija/sto-se-dogada-s-golfskom-strujom/

Golfska struja svima je poznata kao jedan od čimbenika blage klime u Europi. Posljednjih
godina objavljeno je nekoliko znanstvenih studija u kojima se tvrdi da ju globalno
zagrijavanje usporava što bi moglo imati dalekosežne posljedice – kao npr. hlađenje Europe.

Te studije ipak nisu uključivale direktna mjerenja kroz duži vremenski period. Sveučilišta
Rhode Island i Stony Brook su, pak, tijekom posljednjih 20 godina vršila mjerenja snage
Golfske struje i nedavno je objavljen članak u kojem autori kažu da nema dokaza za njeno
usporavanje.

85
Struja se mjerila pomoću ADCP-a (Acoustic Doppler Current Profiler) pričvršćenog na brod.
To je uređaj koji pomoću zvučnih valova i Dopplerovog efekta određuje brzinu kretanja vode
koja se nalazi ispod broda, i to do dubine od 600 metara. Tijekom 20 godina prikupljeno je
oko 1000 mjerenja. Prema riječima H. Thomasa Rossbyja, profesora na URI Graduate School
of Oceanography, varijacije u struji, naravno, postoje, i trebalo bi ih se detaljnije istražiti, ali
iz mjerenja se ne može primijetiti usporavanje struje.

Izvor: sciencedaily.com

86
Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
Nastavna tema: 3. Mora, obale, obilježja i značenje voda na kopnu
Nastavna jedinica: Obilježja i značenje voda na kopnu
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• kemija: voda u prirodi
• tehnička kultura: hidroelektrane
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• analizirati važnost rijeka za gospodarstvo
(vodoopskrba, promet, hidroenergija)
• nabrojiti sljevove i najvažnije rijeke te ih pokazati i
imenovati na geografskoj karti
• opisati važnost kanala Majna – Dunav
• navesti primjere nastanka udubljenja u kojima su
prirodna jezera
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• analizirati tematsku kartu europskih sljevova
• samostalno povezivanje nastavnih sadržaja na
tematskoj i općim kartama
• analizirati fotografije i povezati ih s geografskim
prostorom
• analizirati dijagram protočnog režima
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli
• skicom prikazati estuarij, depresiju i kriptodepresiju
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• razvijati svijest o nužnosti racionalnog gospodarenja
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Navedi protočne režime i ustanovite o čemu ovise.
Pokaži na geografskoj karti razvodnice u Europi.
Podebljaj na slijepoj karti glavnu razvodnicu u Europi.
Navedi i na zidnoj karti pokaži europske sljevove.
U svakom slijevu imenuj veće i važnije rijeke.
Opiši gospodarsko značenje glavnih europskih
sljevova.
Pronađi na geografskoj karti i imenuj najprometnije
europske rijeke.
Koje europske države povezuje plovni sustav Rajna –
Majna – Dunav?
Kakva, prema postanku, mogu biti udubljenja u kojima
su prirodna jezera?
Opiši kako su nastala udubljenja u kojima su jezera na
sjeveru Europe i u Alpama?
Što su depresije, a što kriptodepresije? Prikaži ih
skicom.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Koje sljevove možemo izdvojiti u Europi? Koji manji
sljevovi se izdvajaju u slijevu Atlantskoga oceana?
Pokažite na zidnoj karti Europe lokacije na kojima su
snimljene fotografije iz udžbenika (U/25-28).
Kako se rijeka za koju je izrađen dijagram opskrbljuje
vodom?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za metodu razgovora.
Skicom prikaži estuarij, depresiju i kriptodepresiju
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zašto su rijeke u slijevu Sredozemnoga mora važne u
87
pitkom vodom i zaštiti voda na kopnu
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (riječna mreža,
protočni režim, vode na
kopnu, razvodnica),
pojave i procese
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
opskrbi stanovništva pitkom vodom?
Koji su nedostaci iskorištavanja voda na kopnu.
Navedite primjer zaštite voda na kopnu.
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• ponoviti predznanje učenika o • odgovoriti na pitanja učitelja
vodama na kopnu (voda na Zemlji,
geografski smještaj i položaj Europe);
moguća pitanja: Kako se dijele vode
na kopnu? Nabroji elemente tekućice.
Objasni razliku između riječne mreže,
porječja i slijeva. Što je vodostaj
rijeke? O čemu ovisi količina vode u
koritu? Objasni primjere gospodarskog
iskorištavanja rijeka i jezera te
pozitivne i negativne posljedice
gospodarskog iskorištavanja. Rezultate
zapisivati na ploču.
• kroz metodu oluje ideja u zadnjem
pitanju najaviti nastavnu jedinicu
Obilježja i značenje voda na kopnu.
Kredom u boji označiti na planu ploče
što učenici znaju o toj temi
• metodom razgovora u kombinaciji s • navoditi primjere gospodarskog
radom na tekstu (udžbenik, str. 25) i iskorištavanja i važnosti rijeka
usmenim izlaganjem dopuniti sadržaje
o gospodarskim mogućnostima i
gospodarskoj važnosti europskih
tekućica; navesti primjere
gospodarskog iskorištavanja rijeka
• metodom usmenog izlaganja i • analiziraju dijagrame protočnih
neizravnom grafičkom metodom režima i uočavaju zakonitosti
(dijagram protočnih režima) objasniti
obilježja kišnog, snježno-kišnog i
kišno-snježnog protočnog režima
• voditi učenike u analizi tematske • analiziraju tematsku kartu
karte europskih sljevova (udžbenik, europskih sljevova (udžbenik, str.
str. 25): Pokažite na tematskoj karti 25), pokazuju na zidnoj karti i u
glavnu razvodnicu u Europi. Koje atlasima područja i najvažnije rijeke
sljevove možemo izdvojiti u Europi? u pojedinim sljevovima, bilježe plan
Koji manji sljevovi se izdvajaju u školske ploče, odgovaraju na pitanja
slijevu Atlantskoga oceana? učitelja
• metodom razgovora i demonstracije,
u kombinaciji s radom na tekstu
(udžbenik, str. 26-27) i usmenim
izlaganjem izdvojiti obilježja slijeva
Atlantskog oceana, slijeva
Sredozemnoga mora, Crnomorskoga
slijeva i slijeva Kaspijskog jezera:
Potražite na tematskoj, a zatim
pokažite na kartama u atlasu i na
zidnoj karti Europe veće rijeke u
88
 slijevu Atlantskoga oceana. Kako se
gospodarski mogu iskoristiti kratke i
rijeke velikog pada u slijevu
Norveškoga mora? Zašto su rijeke u
slijevu Baltičkoga mora pogodne za
plovidbu? Navedite i na kartama
pokažite veće rijeke u slijevu
Baltičkoga mora. Zašto rijeke u slijevu
Sredozemnoga mora imaju kraći tok i
manje pritoka? Zašto su rijeke u
slijevu Sredozemnoga mora važne u
opskrbi stanovništva pitkom vodom?
Kroz koje regije Europe teku rijeke
crnomorskoga slijeva? Navedite i na
kartama pokažite veće rijeke u slijevu
Crnoga mora. Kakva je gospodarska
važnost tih rijeka? Po čemu se slijev
Kaspijskoga jezera razlikuje od prije
analiziranih sljevova? Navedite i na
kartama pokažite veće rijeke u slijevu
Kaspijskoga jezera. Kakva je
gospodarska važnost tih rijeka?

• izravnom i neizravnom grafičkom • skicom prikazuju (ili na slijepu

metodom objasniti važnost kanala
Majna-Dunav, plovnog puta Rajna-
Majna-Dunav i volškoga plovnog
puta. Pročitati drugu točku Vrijedno je
znati
kartu u RB/16 ucrtavaju) kanale
Majna – Dunav i Volga – Don;
pokazuju na zidnoj karti plovne
putove Rajna – Majna – Dunav i
Volga – Don

• metodom razgovora ponoviti • odgovaraju na pitanja učitelja

osnovne pojmove o jezerima
(predznanje, 5. razred); moguća
pitanja: Što su jezera? Kako su nastala
udubljenja koja su danas ispunjena
vodom i nazivamo ih jezera?

• zadati zadatak: U bilježnice zapisati • u tablicu upisuju vrste udubljenja

vrste udubljenja prema postanku i
služeći se udžbenikom i atlasom
pronalaze primjere za pojedina jezera.
Provjeriti rezultate rada.
Završni • primjena naučenog • provjeriti mogućnost primjene
dio sata naučenih nastavnih sadržaja
rješavanjem odabranih zadataka u RB
(prema postanku) u kojima se danas
nalaze jezera i primjere jezera;
primjere jezera pokazuju na zidnoj
karti Europe
• rješavaju 1. b), 6., 8. i 10. zadatak u
radnoj bilježnici, str. 16-18

• ostale zadatke u radnoj bilježnici na

str. 16-18 zadati za domaću zadaću

• formativno vrednovati • bilježiti napredak u razvoju

kartografske pismenosti pojedinih
učenika, točnost i kvalitetu njihovih
odgovora u metodi razgovora i
samostalnost u analizi fotografija,
tematskih i općih karata

Plan školske ploče

Obilježja i značenje voda na kopnu

89
rijeke
- elementi tekućice: izvor, korito, ušće, lijeva i desna obala, vodostaj, protočni režim
- kišni, kišno-snježni i snježno-kišni protočni režim
- sljevovi: Atlantskoga oceana, Sredozemnoga mora, Crnomorski i slijev Kaspijskoga jezera
- značenje: vodoopskrba, promet, hidroenergija, turizam
- unutarnji plovni putovi: plovne rijeke i kanali (Majna – Dunav, Volga – Don, Rajna – Rhone...)
jezera
- udubljenja ispunjena vodom
- udubljenja prema postanku:
a) prirodna: tektonska, ledenjačka, riječna, krška, vulkanska
b) umjetna: akumulacijska, ribnjaci

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, oluja ideja, usmenog izlaganja, demonstracije, izravna i
neizravna grafička metoda.

Oblici rada: samostalni i frontalni.

Nastavna sredstva i pomagala:

udžbenik, zidna karta Europe, školski atlas, tematske karte (sljevovi u Europi, unutarnji plovni putovi u
Europi – U/164), radna bilježnica, fotografije rijeka, jezera i luka.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,
Zagreb.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Riđanović, J., 1989: Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb.
Čanjevac, I. 2013: Tipologija protočnih režima rijeka u Hrvatskoj, Hrvatski geografski glasnik 75 (1), 23-42.

Izborni sadržaji: ekološka ugroženost rijeka

Slatka je voda prirodno i gospodarsko dobro („multifunkcionalni resurs“), životni prostor za
bilje i životinje, živežna namirnica, sirovina, prometni put, izvor ili prenositelj energije,
sredstvo koje grije, hladi, pere, čisti, otapa i razrjeđuje, prijamnik i otpremnik nečistoće,
sredstvo za poljodjelsku i industrijsku proizvodnju, medij za rekreaciju. Jednostavno rečeno,
jedna od najvažnijih sastavnica cjelokupnog života na kopnu. Opskrba vodom preduvjet je za
opstanak svake društvene zajednice, od starih Sumerana do danas. Nedovoljne zalihe zdrave i
pitke vode bile su i ostaju ograničavajući čimbenik gospodarskog i kulturnog razvitka.
U Europi se po stanovniku u prosjeku na godinu troši 626 m 3 vode. U ukupnoj potrošnji vode
udio kućanstava je 14%, a najveći potrošači su poljoprivreda i industrija. Za opskrbu vodom
rijeke i jezera imaju veliku važnost. No, svaka uporaba vode znači i njezino onečišćenje.

90
Najveći onečišćivači su kanalizacija, poljoprivreda, kisele padaline, industrija, promet,
turizam. Onečišćivanje vode znači promjenu njezinih fizikalnih, kemijskih ili bioloških
svojstava. Upotrijebljene bi se vode u kružni tok morale vraćati samo onoliko onečišćene
koliko se mogu samopročistiti i takve da ne utječu na život u vodi i oko vode. Pod utjecajem
industrijalizacije, slatkovodni ekosustav Europe znatno je degradiran do 1970. godine. Brojne
vrste riba, vodozemaca, ptica i sisavaca koje su obitavale u slatkim vodama ili oko njih su
izumrle. Nakon 1970-ih povećana je briga za okoliš i danas se vide rezultati.

Prilagođeno prema Matas: Geografski pristup okolišu i Glavač: Uvod u globalnu ekologiju

Pozitivni primjeri pročišćavanja nekada zagađenih rijeka: Vjesnik, 18. srpnja 2002.

Vrijedno je znati
Rajna (njem. Rhein, franc. Rhin, niz. Rijn) jedna je od najvažnijih prometnih arterija u
svijetu. Od izvora u Švicarskoj do ušća kod Rotterdama u Nizozemskoj duga je 1390 km, a
plovna od Basela do ušća u duljini od 846 km. Porječje obuhvaća 220 000 km 2. Nastaje
spajanjem Prednje Rajne (izvire u Gotthardskom masivu) i Stražnje Rajne (izvire u Adulskom
91
masivu) nedaleko grada Chur. Od izvora teče prema sjeveru do Bodenskoga jezera, zaokreće
prema zapadu, a zatim prema sjeveru. Kraj Wesela skreće prema sjeverozapadu i zapadu.
Najvažniji pritoci Rajne su Neckar, Majna (Main), Ruhr, Lippe i Mosel. Na ušću se račva u
brojne kanale oblikujući deltu. Najvažnije riječne luke su Duisburg-Ruhrort, Mannheim,
Ludwigshafen, Strasbourg i Basel. Na ušću Rajne u Sjeverno more izgrađena je jedna od
najvećih morskih luka u svijetu, Europort. Važnost rijeke Rajne povećavaju mnogobrojni
umjetno prokopani kanali koji ju spajaju s rijekama Rhone, Marne, Laba (Elbe) i preko Majne
s Dunavom (otvaranjem kanala Rajna–Majna–Dunav 1992. godine). Industrijski razvoj
krajem 19. stoljeća kao i velike potrebe za ugljenom i željeznom rudom utjecali su na veliki
porast plovidbe. Danas se najviše prevoze sirovine, građevinski materijal i nafta. Putnički
promet odvija se ljeti srednjim tokom i na dionici Rotterdam–Basel u turističke svrhe.

Ljetni seminar za geografe 2013., CD za nastavnike, sažetak predavanja održanog 30.

kolovoza 2013. godine
Dr. sc. Ivan Čanjevac: Tipologija protočnih režima rijeka u Hrvatskoj

Za kvalitetno upravljanje vodnim resursima nekoga područja ili porječja potrebno je

poznavati protočni režim tekućica, odnosno uobičajeno kretanje količina vode u koritu rijeke
na lokaciji od interesa ili mjernoj stanici. Uz uobičajeno (srednje) kretanje vrijednosti od
važnosti su i ekstremne pojave, njihova učestalost i intenzitet.
Prikazana je prva sveobuhvatna suvremena tipologija protočnih režima Hrvatske.
Utvrđivanje tipologije režima pomaže boljem shvaćanju prostornih razlika i uvjeta otjecanja u
Hrvatskoj što će, nadamo se pridonijeti kvaliteti vodnogospodarskih planova i planiranja u
vodnom gospodarstvu općenito. Uključivanje ovih sadržaja u nastavni proces, posebice u
srednjim školama, omogućit će bolje spoznavanje hidrološkoga ciklusa te mehanizama i
zakonitosti otjecanja u rijekama i porječjima.
Izrađena je tipologija protočnih režima za razdoblje 1990.-2009. Razvrstavanje
korištenjem klaster analize prepoznalo je sedam klastera, odnosno tipova protočnih režima
rijeka u Hrvatskoj: 1) Alpski snježno-kišni režim, 2) Dinarski kišno-snježni režim, 3)
Peripanonski kišno-snježni režim, 4) Panonski kišno-snježni režim, 5) Panonski kišni režim,
6) Sredozemni kišno-snježni režim, 7) Sredozemni kišni režim.
Rijeke s Alpskim snježno-kišnim režimom u Hrvatskoj su Drava, Mura i Dunav.
Njihov režim određen je prije svega topljenjem snijega i leda u alpskom i predalpskom

92
prostoru Austrije, Slovenije i Njemačke. Primarni maksimum javlja se u svibnju i lipnju dok
se znatno manje izražen drugi maksimum javlja u listopadu i studenom. Najmanje količine
vode javljaju se u veljači.
Rijeke koje karakterizira Dinarski kišno-snježni režim su Kupa (stanice Hrvatsko,
Kupari i Kamanje), Čabranka, Kupica, Gornja Dobra (stanice Luke i Turkovići) i Vitunjčica
(manji desni pritok Dobre). Sve pripadaju porječju Kupe, a izvorišni dio i barem gornji dio
toka su im u Gorskom kotaru. Navedene tekućice teku prostorom krša (dio otjecanja odvija se
i podzemno) i u odnosu na ostale kišno-snježne tipove izvorište im je u višem gorju, u
prostoru s najvećom količinom padalina u Hrvatskoj. Dinarski kišno-snježni složeni je režim s
dva maksimuma i minimuma tijekom godine. Prvi maksimum javlja se u travnju a drugi,
jednako izražen u studenom ili prosincu. Primarni minimum javlja se redovito u kolovozu dok
je onaj drugi, manje izražen u veljači.
Peripanonski kišno-snježni režim obuhvaća preko 30 % analiziranih stanica. Uključuje
tekućice Bednju (stanice Tuhovec, Lepoglava, Željeznica i Ludbreg), Krapinu, Krapinčicu,
Horvatsku, Sutlu, Lonju, Bjelovatsku (Bjelovar), Gliboki, Koprivnicu, Savu (stanice Podsused
žičara, Zagreb i Jasenovac), Breganu, Gradnu, Trnavu, Kupčinu, Mrežnicu i Kupu (Jamnička
Kiselica). Peripanonski kišno-snježni režim je složeni režim s po dva maksimuma i
minimuma tijekom godine. Prvi maksimum javlja se u ožujku ili travnju a drugi, uglavnom
izraženiji maksimum javlja se u prosincu (iznimno studenom). Primarni minimum javlja se u
kolovozu, tek kod nekoliko stanica u srpnju. Drugi, manje izraženi minimum javlja se
redovno u veljači.
Panonski kišno-snježni režim karakterizira manje tekućice panonskoga dijela
Hrvatske, porječja Drave (Voćinka, Vučica) i većim dijelom porječja Save (Bijela, Orljava,
Toplica, Londža, Sunja). Uz njih tu je još i Glina, desni pritok Kupe. Riječ je o tekućicama
koje svoje izvorište uglavnom imaju u slavonskim gorama te na Kordunu (Glina) i Banovini
(Sunja). U ovu skupinu ulaze i nizvodni režim Save kod Županje koji se ponešto razlikuje od
režima Save u gornjem i srednjem dijelu toka kroz Hrvatsku. Glavna značajka tekućica ovoga
tipa je izražen proljetni maksimum. Vrijednosti drugoga maksimuma, u prosincu, dosta
variraju. Kod nekih tekućica jedva prelaze srednje godišnje vrijednosti dok su kod drugih
izraženiji i od travanjskih vrijednosti. Glavni minimum protoka uglavnom je u kolovozu.
Eventualni sekundarni minimum javlja se u siječnju ili veljači zadržavajući vrijednosti
protoka iznad srednjih godišnjih vrijednosti.
Rijeke s Panonskim kišnim režimom su Česma, Ilova i Kutina. To su nizinske rijeke
središnje Hrvatske, maloga pada koje nerijetko poplavljuju. Panonski kišni režim je praktički

93
jednostavan, s po jednim izraženim maksimumom i minimumom tijekom godine. Maksimum
se javlja u prosincu. Iznadprosječne vrijednosti zadržavaju se uz manje oscilacije oko
vrijednosti 1,5 od studenoga do travnja. Ispodprosječne vrijednosti protoka javljaju se od
svibnja do listopada uz dva manja skoka dok je sam minimum protoka u srpnju i kolovozu.
Sredozemni kišno-snježni tip karakterističan je za 22 % analiziranih stanica koje se
većim dijelom nalaze na tekućicama koje pripadaju slijevu Jadranskoga mora. To su rijeke
Cetina (stanice Blato na Cetini nizvodno i Tisne Stine), Vrljika, Jadro, Ombla, Krka
(Skradinski Buk gornji), Zrmanja (stanice Ervenik i Jankovića buk), ličke tekućice Lika i
Novčica, istarske rijeke Mirna i Pazinčica te Rječina. Ovomu tipu pripadaju i dvije rijeke
crnomorskoga slijeva, (Donja) Dobra (stanice Stative Donje i Trošmarija) i Korana (Slunj
uzvodni). Radi se većim dijelom o krškim rijekama s umjerenom do velikom varijabilnošću
protoka tijekom godine. Primarni maksimum javlja se zimi, najčešće u prosincu a sekundarni
maksimum javlja se u travnju. Primarni minimum javlja se ljeti, u srpnju ili kolovozu.
Sekundarni minimum, ukoliko je izražen, javlja se u veljači ili ožujku s prosječnim
vrijednostima protoka.
Sredozemnom kišnom režimu prema rezultatima klaster analize pripadaju samo tri
stanice na dvije tekućice, Čikoli (stanice Ružić 1 i Ključice) te ličkoj Jadovi. Glavna
karakteristika ovoga tipa je veća varijabilnost protoka (gotovo bujični karakter), njegovi nagli
skokovi te gotovo redovito presušivanje u ljetnim mjesecima. Riječ je o jednostavnom režimu
s maksimumom protoka zimi, a minimumom (presušivanjem) ljeti. Maksimum se javlja u
prosincu dok se minimum, odnosno ponekad i presušivanje javlja u srpnju i kolovozu.
Hrvatska je heterogen, prijelazan, u cjelini geološki i reljefno dinamičan prostor, na
kontaktu više klimatskih utjecaja. Zbog toga je, uključujući i čovjekove intervencije i utjecaj,
otjecanje, formiranje tekućica, njihovih porječja i protočnih režima raznoliko. Buduća
istraživanja trebaju se usmjeriti na prostorno nižu razinu - razinu porječja, pa zatim slijevnih
područja. Za to je pak potrebno izraditi kvalitetne prostorne baze podataka svih relevantnih
fizičkogeografskih i društvenogeografskih elemenata.

94
Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
Nastavna tema: 4. Klime i biljni svijet
Nastavna jedinica: Klimatski faktori i elementi
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• kemija: agregatna stanja tvari; kruženje vode u prirodi; sastav i svojstva zraka
• fizika: tlak zraka, temperatura i toplina
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• razlikovati pojmove vrijeme i klima
• nabrojiti klimatske faktore i klimatske elemente
• navesti primjere utjecaja pojedinih klimatskih faktora
na temperature zraka i na padaline
• obrazložiti na geografskoj karti maritimnost i
kontinentalnost
• na zadanom primjeru izračunati godišnju amplitudu
temperature zraka
• skicom prikazati primjer temperaturne inverzije
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• primijeniti pravila u analizi tematskih karata
• analizirati tematske karte geografske raspodjele
padalina u Europi te siječanjskih i srpanjskih izotermi
• analizirati skicu planetarne cirkulacije i reljefnih
padalina
• primijeniti pravila u određivanju godišnje amplitude
temperature zraka
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• usmeno i pisano oblikovati odgovore na pitanja
• samostalno analizirati tematsku kartu
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Kako određujemo vrijeme, a kako klimu?
Nabroji klimatske faktore. Nabroji klimatske elemente.
Koji klimatski faktori utječu na klimu Europe?
Kako geografska širina utječe na temperature zraka u
Europi, a kako na padaline?
Zašto zračne struje s Atlantskog oceana prodiru do
Urala? Kako reljef Europe utječe na klimatska
obilježja?
Zašto su godišnje amplitude temperature zraka veće na
istoku Europe nego uz obale Atlantskog oceana i
Sredozemnoga mora?
Objasni pojmove maritimnost i kontinentalnost.
Kako Golfska struja utječe na temperature zraka i
padaline u Europi?
Izračunaj godišnju amplitudu temperature zraka za
meteorološke postaje Madrid, London, Oslo, Moskva.
Gdje i zašto se javlja temperaturna inverzija?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zašto u Europi količina padalina opada od zapada
prema istoku?
Zašto planine primaju veću količinu padalina?
Zašto je ljeti unutrašnjost kontinenta toplija od obala, a
zimi hladnija?
Koji stalni vjetrovi utječu na klimu Europe?
Uz pomoć skice objasni nastanak reljefnih padalina.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Koji dijelovi Europe imaju najviše siječanjske
temperature zraka? Koliko one iznose? Zašto obale
Sredozemnoga mora i Atlantskoga oceana imaju
najviše srednje siječanjske temperature zraka? Koji
dijelovi Europe imaju najniže siječanjske temperature
zraka? Koliko one iznose? Zašto sjever Europe, sjever
europske Rusije i planine imaju najniže siječanjske
95
 temperature zraka? Koju zakonitost u prostornom
rasporedu siječanjskih temperatura zraka uočavate?
Na isti način kako smo analizirali tematsku kartu
srednjih siječanjskih temperatura zraka, analizirajte i
kartu srednjih srpanjskih temperatura zraka.

SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost za Zadatci za metodu razgovora, samostalni rad u analizi
osobni napredak u stjecanju znanja i razvijanju vještina prezentiranih materijala, uredno vođenje bilježnice.

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(geografska mreža,
more, Golfska struja,
reljef Europe, zapadni
vjetrovi,
kontinentalnost)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (klimatski
elementi i faktori,
maritimnost,
temperaturna
amplituda), pojave
(vertikalni gradijent
temperature,
temperaturna inverzija) i
procese (metodologija
mjerenja klimatskih
elemenata i određivanje
tipova klime)
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Opis aktivnosti učitelja
• ponoviti osnovne pojmove o
vremenu i klimi. Moguća pitanja: Što
je vrijeme? Što je klima? O čemu ovisi
klima? Zašto je Europa najmaritimniji
kontinent? Kako Golfska struja utječe
na klimu Europe? Gdje se pojavljuju
tople, gdje umjerene, a gdje hladne
klime?
• najaviti sat problemskim pitanjima
koja zajednički formuliraju učitelj i
učenici
• metodom usmenog izlaganja
dopuniti odgovore učenika iz uvodnog
dijela sata i objasniti standardno
razdoblje mjerenja klimatskih
elemenata te određivanje tipova klime;
ponoviti klimatske elemente i
klimatske faktore
• metodom razgovora i demonstracije
obrazložiti važnost geografskog
smještaja za klimu Europe; analizirati
shemu planetarne cirkulacije
• izravnom i neizravnom grafičkom
metodom te metodom razgovora
objasniti utjecaj reljefa na temperature
i padaline u Europi
Opis aktivnosti učenika
• pismeno u bilježnice odgovaraju na
pitanja
• igra uloga: Čime se bave
meteorolozi, a čime klimatolozi?
• odgovaraju na pitanja: Zašto u
Londonu (u UK) često pada kiša?
Zašto stanovnici iz različitih regija
Europe odlaze na odmor u države
Južne Europe?
• slušaju izlaganje učitelja i bilježe
informacije u bilježnicu
• analiziraju shemu planetarne
cirkulacije i odgovaraju na pitanja: U
kojim se toplinskim pojasima nalazi
Europa? Koja su obilježja
umjerenoga toplinskog pojasa? Koja
su zračna strujanja prevladavajuća u
umjerenim geografskim širinama, a
koja u polarnim?
• crtaju reljefni profil i utjecaj reljefa
na vertikalni gradijent temperature
zraka; analiziraju skicu reljefnih
padalina; odgovaraju na pitanja:
Kako se mijenja temperatura zraka s
porastom nadmorske visine? Kako
reljef pružanjem i nadmorskom
visinom utječe na zračna strujanja?
Kako se to odražava na raspodjelu

96

• metodom usmenog izlaganja
objasniti pojavu temperaturne
inverzije
• metodom razgovora i usmenog
izlaganja objasniti razlike u
zagrijavanju/hlađenju kopna i mora
ljeti i zimi; ponoviti pojmove
maritimnost i kontinentalnost
• prezentirati tematske karte
siječanjskih i srpanjskih izotermi
(U/30) i voditi učenike u analizi
tematskih karata pri čemu je ključno
da na svakoj karti učenici uoče i
objasne područja s najvišim i najnižim
srednjim mjesečnim temperaturama
zraka kao i zakonitosti
smanjenja/povećanja temperature
zraka, koristeći legendu karte; analizu
prve tematske karte vodi učitelj
(pitanjima u metodi razgovora), a
analizu druge tematske karte vode
sami učenici (po potrebi korigirati
metodologiju koju primijene učenici;
važno je uključiti što više učenika u
raspravu i ne prozivati učenike koji su
već razvili vještinu analize tematske
karte)
• metodom usmenog izlaganja
objasniti pojam godišnja amplituda
temperature zraka; na dva primjera
meteoroloških postaja izračunati
godišnju amplituda temperature zraka;
usporediti godišnje amplitude
temperature zraka u Sjevernoj,
Istočnoj, Južnoj i Zapadnoj Europi
(odabrati neke od označenih
meteoroloških postaja na tematskim
kartama)
• izravnom grafičkom metodom i
usmenim izlaganjem objasniti
temperaturnu inverziju
• prezentirati tematsku kartu
geografske raspodjele padalina u
Europi (U/29) i voditi učenike u
analizi tematske karte (budući da se na
tematskoj karti jasno vidi utjecaj
reljefa na nastanak orografskih
padalina, integrirati predznanje o
imenima reljefnih uzvišenja i nizina u
nove spoznaje o klimatskim
obilježjima Europe; u analizi tematske
karte pri izdvajanju područja s
manjom količinom padalina integrirati
padalina?
• prate objašnjenja učitelja i vode
bilješke
• prate izlaganje učitelja i odgovaraju
na pitanja: Zašto se kopno brže
zagrijava i brže hladi? Kako se to
odražava na ljetne i zimske
temperature zraka u unutrašnjosti
kontinenta, a kako na obali?
• odgovaraju na pitanja: Koji dijelovi
Europe imaju najviše siječanjske
temperature zraka? Koliko one
iznose? Zašto obale Sredozemnoga
mora i Atlantskoga oceana imaju
najviše srednje siječanjske
temperature zraka? Koji dijelovi
Europe imaju najniže siječanjske
temperature zraka? Koliko one
iznose? Zašto sjever Europe, sjever
europske Rusije i planine imaju
najniže siječanjske temperature
zraka? Koju zakonitost u prostornom
rasporedu siječanjskih temperatura
zraka uočavate?
Na isti način kako smo analizirali
tematsku kartu srednjih siječanjskih
temperatura zraka, analizirajte i kartu
srednjih srpanjskih temperatura
zraka.
• slušaju obrazloženje učitelja,
računaju godišnju amplitudu
temperature zraka, uspoređuju
vrijednosti za odabrane meteorološke
postaje, zaključuju kakve su razlike u
temperaturama zraka u pojedinim
dijelovima Europe u siječnju i srpnju
• crtaju reljefni profil (s nadmorskim
visinama) i pojavu temperaturne
inverzije
• promatraju tematsku kartu,
izdvajaju područja s najvećim i
najmanjim količinama padalina te
objašnjavaju utjecaj pojedinih
klimatskih faktora na tu raspodjelu
97
 predznanje o imenima europskih
rijeka)

• metodom razgovora ponoviti • odgovaraju na pitanja: Objasnite

obilježja Golfske struje i objasniti obilježja Golfske struje. Kako
utjecaj Golfske struje na temperature Golfska struja utječe na temperature,
zraka i količinu padalina u Europi a kako na padaline u Europi?
Završni • primjena naučenog • metodom razgovora ponoviti • odgovaraju na pitanja u udžbeniku
dio sata obrađene nastavne sadržaje prema (str. 31)
• formativno vrednovati pitanjima u udžbeniku (str. 31);
prozvati učenike koji su bili manje
aktivni tijekom nastavnoga sata kako
bi se utvrdila njihova razina
razumijevanja novih nastavnih
sadržaja

• zadati domaću zadaću: riješiti • bilježe zadatke za domaću zadaću

zadatke u radnoj bilježnici na str. 19-
20. Na sljedeći sat donijeti fotografije
biljnog svijeta, gradova, turističkih
znamenitosti iz različitih dijelova
Europe, po izboru nacrtati klimatski
dijagram (na milimetarskom papiru ili
u excelu)

Plan školske ploče

Klimatski faktori i elementi
vrijeme - trenutačno stanje atmosfere
klima - prosječni tijek vremena kroz 30 godina
klimatski elementi: zračenje, temperatura zraka, tlak zraka, vlaga zraka, zračna strujanja, padaline
klimatski faktori (čimbenici, modifikatori):
- geografski smještaj - sjeverni umjereni i sjeverni hladni toplinski pojas
- reljef - otvorenost zračnim strujanjima s Atlantskog oceana (maritimnost)
- Alpe – reljefna prepreka za zračna strujanja
- s porastom nadmorske visine temperatura se smanjuje, a količina padalina raste
- temperaturna inverzija – s porastom nadmorske visine temperatura raste
- odnos kopna i mora - kopno se ljeti brže grije, a zimi brže hladi
- s udaljavanjem od mora raste kontinentalnost i godišnja amplituda temperature zraka
- Golfska struja – ublažava zimske temperature zraka, povećava vlažnost u Europi, sprečava zaleđivanje
mora

Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, izravna i neizravna grafička metoda.

Oblici rada: samostalan rad (analiza tematskih karata), frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala:

udžbenik, školski atlas, radna bilježnica, zidna karta Europe, tematske karte (temperature zraka, padalina,
morskih struja), skica planetarnih vjetrova i orografskih padalina.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Šegota, T., Filipčić, A., 1996: Klimatologija za geografe. Udžbenici Sveučilišta u
Zagrebu. Školska knjiga, Zagreb.

98
Filipčić, A., 1996: Klimatologija u nastavi geografije. Hrvatski zemljopis i Nakladnička
kuća „Dr. Feletar“, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Williams, Jr., R. S., 2004: Physical Geography: the Global Environment. Oxford
University Press.
New York.
Oliver, J. E., Hidore, J. J., 2002: Climatology: An Atmospheric Science. Prentice Hall. New Jersey.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.

Izborni sadržaji: izrada klimatskog dijagrama

Za izradu klimatskog dijagrama preporučujemo služiti se podatcima iz Statističkog ljetopisa
(www.dzs.hr i www.klimadiagramme.de). Odabranim učenicima zadati izradu klimatskih
dijagrama koji će poslužiti na sljedećem satu za izradu postera ili prezentacije. Kontinuiranim
praćenjem klimatskih elemenata za najbliže mjerne postaje (za pojedine godine) moguće je
usporediti pojedine godine sa standardnim razdobljem (1961.-1990.).

99
Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
Nastavna tema: 4. Klime i biljni svijet
Nastavna jedinica: Klimatska i vegetacijska područja
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• biologija: rasprostranjenost biljnih zajednica; prirodne zajednice šuma, travnjaka, tajga,
tundra, planinska i sredozemna vegetacija; tlo
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• analizirati tematsku kartu klimatskih tipova i biljnog
pokrova
• pokazati na zidnoj karti i u atlasu područja pojedinih
tipova klime i biljnog pokrova
• analizirati klimatske dijagrame
• opisati povezanost klime, biljnoga svijeta i tla
• navesti i opisati primjere biološke raznolikosti
• izraditi klimatski dijagram
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno strukturirati
informacije, izreći sažetak obilježja pojedinih tipova
klime
• analizirati tematsku kartu i iz nje izraditi drugu
tematsku kartu
• primijeniti pravila u analizi klimatskog dijagrama
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• razvijati vještinu selekcije, prerade i primjene
informacija iz teksta i grafičkih priloga
• razmjena obavijesti u skupini
• jezično i grafički izraziti vještinu interpretacije
klimatskih dijagrama i tematskih karata
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• napredak u skupnom radu, suradnja i učinkovitost
• primijeniti samoanalizu i vrednovanje rada skupina
• prepoznati uzroke i posljedice deforestacije
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Navedi koji se tipovi klima javljaju u Europi i gdje.
Navedi koje su umjereno tople vlažne klime.
Koji tip klime prevladava u najvećem dijelu Europe?
Usporedi, na osnovi klimatskih dijagrama, godišnji
hod temperatura i padalina za sve navedene tipove
klima.
Zašto je prirodni biljni pokrov u Europi bitno smanjen
i izmijenjen?
Usporedi kako se mijenja vegetacija s porastom
nadmorske visine, a kako od juga prema sjeveru.
Gdje je u Europi najbolje očuvan prirodni biljni
pokrov i zašto?
Prema podatcima u tablici nacrtaj klimatski dijagram.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pročitati tekst u udžbeniku.
Izraditi tematsku kartu.
Analizirati klimatski dijagram.
Pripremiti geografsku priču o zadanom tipu klime.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Usmeno izložiti obilježje i prostorni raspored zadanog
tipa klime te objasniti njegov utjecaj na biljni pokrov.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Aktivno sudjelovanje u radu skupine. Samoanaliza i
vrednovanje rada skupina.
Zašto je prirodni biljni pokrov u Europi bitno
100
• navesti mogućnosti reforestacije
• objasniti nužnost održivog gospodarenja šumama i
zaštite šuma
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(tipovi klima na Zemlji,
biljni svijet na Zemlji)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (sredozemna
klima, umjereno topla
vlažna klima s vrućim
toplim i sa svježim
ljetom), vlažna snježno-
šumska klima, stepska
klima, klima
tundre( sredozemne
šume, listopadne i
miješane šume, tajge,
stepe, tundra), pojave i
procese (degradacija
mediteranskih šuma,
deforestacija,
reforestacija)
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada u skupini
smanjen i izmijenjen?
Navedi primjere i mogućnosti obnove prirodnog
biljnog pokrova.
Zašto je važno brinuti o šumama i zaštiti šume?
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja
• metodom razgovora ponoviti
klimatske razrede i klimatske tipove
koje su učenici naučili u 5. i 6. razredu
(po potrebi prezentirati tematsku kartu
klimatskih razreda i tematsku kartu
prostornog rasporeda klima u Aziji –
jer ima sve tipove klima)
• prezentirati fotografije biljnog
pokrova i ljudskih djelatnosti najaviti
obradu nastavne jedinice Klimatska i
vegetacijska područja u Europi
• metodom usmenog izlaganja
objasniti pravila rada u skupinama
• podijeliti učenike u pet skupina
(svaka skupina obrađuje jedan tip
klime); skupinama podijeliti zadatke i
radni materijal: svaka skupina dobiva
slijepu kartu Europe (moguće kopirati
iz radne bilježnice ili sa CD-a),
fotografije, klimatske dijagrame
(mogu biti dijagrami odabranih
gradova iz udžbenika ili drugi
karakteristični dijagrami koje su
učenici izradili za domaću zadaću)
• obilazi skupine i po potrebi
usmjerava njihov rad
Opis aktivnosti učenika
• odgovaraju na pitanja: Koje
klimatske razrede izdvajamo prema
Köppenovoj klasifikaciji? Koji su
tipovi klime u razredu tropskih kišnih
klima? Po čemu se pustinjska klima
razlikuje od stepske? Koji su tipovi
klime u razredu umjereno toplih
kišnih klima? Zašto su ti tipovi
najpovoljniji za život ljudi? Kakve su
zimske, a kakve ljetne temperature
zraka u snježno-šumskoj klimi?
Postoje li razlike u količini padalina?
U kojim je tipovima klime vegetacija
vrlo oskudna zbog dugotrajne zime?
Koji tipovi klime omogućuju rast
šuma, a u kojima prevladavaju trave?
• analiziraju prezentirane fotografije i
zaključuju o čemu će učiti na ovom
nastavnom satu
• slušaju (po potrebi dopunjavaju)
pravila rada u skupinama, preuzimaju
uloge u skupini i radni materijal
• rad skupina (15 minuta):
a) svaka skupina analizira tematsku
kartu klimatskih tipova i biljnog
pokrova (udžbenik, str. 32 i 34)
b) nakon analize jedan član skupine
boji zadani tip klime na slijepoj karti
i utvrđuje prostorni raspored
c) drugi član skupine pridružuje
slijepoj karti odgovarajući klimatski
dijagram
d) prema podjeli uloga jedan ili više
članova skupine analiziraju klimatski
dijagram pri čemu izdvajaju godišnji
hod temperature zraka, objašnjavaju
vrijednosti temperatura zraka u
hladnom i toplom dijelu godine,
objašnjavaju godišnji hod padalina
e) jedan član skupine pridružuje
slijepoj karti odgovarajuće fotografije
i sastavlja geografsku priču o utjecaju
tog tipa klime na biljni pokrov i život
ljudi (zadatak se može izvršiti i
radom na računalu)
f) svi članovi skupine objedinjavaju
101

Završni • primjena naučenog • objasniti pravila usmenog izlaganja
dio sata skupina i vođenje bilježaka tijekom
• formativno vrednovati izlaganja; najavljuje da će se posteri ili
prezentacije sačuvati i poslužiti za
obradu nastavnih sadržaja u pojedinim
regijama
• prema unaprijed dogovorenim
elementima i kriterijima vrednovati
rad skupina
• zadati domaću zadaću: riješiti
zadatke u radnoj bilježnici na str. 21-
22
rezultate rada i pripremaju se za
usmeno izlaganje (bilo bi dobro da
svaki član skupine izloži dio
geografske priče)
• članovi skupina prezentiraju
rezultate zajedničkog rada, ostali
bilježe izlaganja, po potrebi
postavljaju pitanja i na kraju
vrednuju svoj doprinos u radu
skupine kao i rezultate rada ostalih
skupina (može se vrednovati odnos
prema postavljenim zadatcima,
točnost i preciznost odgovora,
kvaliteta powerpoint prezentacije ili
postera, kvaliteta usmene
prezentacije pojedinom tipa klime)

Plan školske ploče (prijedlog tablice za praćenje izlaganja; učenici pišu plan školske ploče)
Klimatska i vegetacijska područja Europe
Tip klime Prostor Obilježja Biljna zajednica
sredozemna Južna Europa - vruća i suha ljeta, sredozemne šume →
(mediteranska) klima blage i kišovite zime makija → kamenjar
umjereno topla Zapadna, Srednja, Z: svježija ljeta, blaže travnjaci
vlažna klima Jugoistočna i dio zime listopadne šume
a) s vrućim ljetom Sjeverne Europe I: toplija ljeta, sječa
b) s toplim ljetom hladnije zime umiranje šuma
c) sa svježim ljetom
vlažna snježno- Sjeverna Europa, dio kontinentalnost tajge
šumska klima Istočne Europe, više padalina zimi mješovite šume
planine listopadne šume

stepska klima dio Istočne Europe, nedostatak padalina stepa

dio Španjolske
klima tundre Sjeverna Europa duge i hladne zime, tundra
kratka ljeta

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, izravna i neizravna grafička metoda (analiza tematskih
karata, fotografija, klimatskih dijagrama), demonstracije, praktičnih radova (izrada postera ili powerpoint
prezentacije).

Oblici rada: frontalni, samostalni i skupni rad.

Nastavna sredstva i pomagala:

udžbenik, školski atlas, radna bilježnica, zidna karta Europe, tematske karte (tipovi klime u Europi, biljne
zajednice u Europi, vrste tla u Europi), klimatski dijagrami, fotografije, slijepa karta Europe.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Šegota, T., Filipčić, A., 1996: Klimatologija za geografe. Udžbenici Sveučilišta u
Zagrebu. Školska knjiga, Zagreb.

102
Filipčić, A., 1996: Klimatologija u nastavi geografije. Hrvatski zemljopis i Nakladnička
kuća „Dr. Feletar“, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Williams, Jr., R. S., 2004: Physical Geography: the Global Environment. Oxford
University Press.
New York.
Oliver, J. E., Hidore, J. J., 2002: Climatology: An Atmospheric Science. Prentice Hall. New Jersey.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.

103
Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
Nastavna tema: 5. Stanovništvo
Nastavna jedinica: Naseljavanje i etnički sastav
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: oblikovanje modernog društva
• vjeronauk: religije Europe
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• opisati razvoj naseljenosti Europe
• navesti približan broj stanovnika Europe
• protumačiti različitost etničkog i jezičnog sastava
stanovništva (indoeuropski jezici)
• obrazložiti demografsku tranziciju
• objasniti uz pomoć linijskog dijagrama kretanje broja
stanovnika Europe
• analizirati tematsku kartu etničkog i jezičnog sastava
stanovništva Europe
• analizirati tematsku kartu vjerskog sastava
stanovništva Europe
• imenovati na općoj karti Europe odabrane primjere
država prema demografskom obilježjima
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• čitati podatke s linijskog i kružnog dijagrama
• interpretirati tematske karte i tablicu
• donositi zaključke na temelju analize dijagrama,
tematskih karata i tablice
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• poboljšati sposobnost pismenog i usmenog
izražavanja, sposobnost slušanja i argumentiranja
stavova
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• razumijevanje i pravilan odnos prema drugim
narodima, vjerama i kulturama
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Kako se širila naseljenost Europe od pojave ljudi do
geografskih otkrića?
Zašto se broj stanovnika sporo povećavao do 16.
stoljeća?
Kakve su promjene nastale u životu Europljana nakon
geografskih otkrića, a kakve od početka 19. do sredine
20. stoljeća?
Po kojim se obilježjima razlikuju pojedini narodi?
Koje se jezične skupine izdvajaju u Europi?
Objasni uz pomoć tematske karte jezičnu i etničku
sliku Europe.
U čemu je razlika govornog i službenog jezika?
Navedi nekoliko višejezičnih i višenacionalnih
europskih država.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
U kojim se razdobljima broj stanovnika Europe najbrže
povećavao?
Zašto je prirodni prirast u posttranziciji mali i
nepostojani?
U kojim je dijelovima Europe najsloženiji jezični
sastav stanovništva? Objasnite uzroke i posljedice te
složenosti.
Objasnite zastupljenost glavnih religija u Europi.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pitanja za metodu razgovora.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Navedi primjer iz svakodnevnog života pravilnog
odnosa prema drugim narodima, vjerama i kulturama.
104
• poticati interes za upoznavanje različitosti među
narodima Europe
• poticati znatiželju za istraživanje teme „Jedinstveni u
različitosti“
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(rodnost, smrtnost i
prirodna promjena broja
stanovništva, broj
stanovnika)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove
(demogeografija, sastav
stanovništva,
naseljenost,
indoeuropski jezici),
pojave i procese
(demografska tranzicija)
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
O kojim narodima Europe želiš saznati više i
samostalno pripremiti seminarski rad?
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• ponoviti predznanje iz šestog razreda • pismeno u bilježnicama odgovoriti
o rodnosti, smrtnosti i prirodnoj na pitanja: O čemu ovisi rodnost, a o
promjeni broja stanovnika čemu smrtnost u nekoj populaciji?
• ponoviti i integrirati predznanje iz Kako se mijenjao broj stanovnika na
povijesti o razvoju naseljenosti u Zemlji od početka naše ere? Kako
Europi nazivamo razliku rodnosti i
smrtnosti? O čemu još ovisi broj
stanovnika neke države ili
kontinenta, osim o prirodnom
kretanju stanovništva
• usmeno odgovoriti na pitanja iz
uvoda u nastavnu jedinicu u
udžbeniku (U/36)
• metodom usmenog izlaganja • slušaju izlaganje
objasniti predmet interesa geografske
discipline demogeografije
• metodom razgovora utvrditi razvoj • odgovaraju na pitanja i oblikuju
naseljenosti u Europi po povijesnim zaključak o sporom porastu broja
etapama: paleolitik, neolitik, metalno stanovnika i imigraciji
doba; posebno naglasiti razvoj visoke
civilizacije na Kreti i doseljavanje
Indoeuropljana tijekom II. tisućljeća
prije Krista
• metodom razgovora objasniti uzroke • odgovaraju na pitanja
sporog porasta broja stanovnika,
stvaranje etničkog mozaika i utjecaj
geografskih otkrića; moguća pitanja:
Zašto se broj stanovnika u Europi
sporo povećavao tijekom starog i
srednjeg vijeka? Kako su migracije
stanovništva iz Azije utjecale na
razvoj i strukturu stanovništva
Europe? Kakve su promjene u životu
ljudi i razvoju naseljenosti nastupile
nakon geografskih otkrića?
• voditi učenike u analizi dijagrama • analiziraju dijagram promjene broja
porasta broja stanovnika u Europi stanovnika u Europi, izdvajaju
(može se koristiti dijagram iz razdoblja ključna za današnju
udžbenika, a može se i prezentirati uz demografsku sliku Europe i
pomoć ppt) i objasniti razvoj samostalno oblikuju zaključke
naseljenosti u posljednja dva stoljeća;
moguća pitanja: Koliko je iznosio
porast broja stanovnika od 1800. do
1900. godine? Što je uzrok naglog
porasta broja stanovnika? Kako se
mijenjao broj stanovnika u Europi u
prvoj polovici 20. stoljeća? Zašto? Što
uočavate na dijelu krivulje koja
prikazuje promjenu broja stanovnika
105
 tijekom druge polovice 20. stoljeća?
• uz pomoć dijagrama demografskog
razvoja (u udžbeniku ili ppt)
neizravnom grafičkom metodom
objasniti demografsku tranziciju u
Europi od 1800. do 1950. godine.
• navesti približan broj stanovnika
Europe s europskim dijelom Ruske
Federacije i procjenu (prema načelu
aktualizacije) za 44 države Europe
• analiziraju dijagram demografskog
razvoja i objašnjavaju uzroke naglog
porasta broja stanovnika u Europi od
1800. do 1950. godine
• navode (približan) broj stanovnika
Europe (oko 700 milijuna) i
izračunavaju udio stanovništva
Europe u svjetskom stanovništvu

• izravnom grafičkom metodom • crtaju „jezično stablo“ Europe

(shema) prikazati jezični sastav
stanovništva Europe; jezici kojima
govori stanovništvo Europe pripadaju
indoeuropskoj i uralo-altajskoj
porodici te ostalim jezicima;
indoeuropski jezici dijele se na
germansku, romansku, slavensku i
skupinu ostalih indoeuropskih jezika

• voditi učenike u analizi tematske • analiziraju tematsku kartu (U/37) i

karte (u udžbeniku ili u ppt-u) i tablicu; upoznaju pojedine skupine
spoznaji prostornog rasporeda jezika u jezika unutar indoeuropske porodice,
Europi i jezika u pojedinim skupinama a zatim pojedine jezike unutar
germanske, romanske, slavenske i
skupine ostalih indoeuropskih jezika;
analiziraju prostorni raspored
pojedinih jezika, jezičnih skupina i
porodica
• dati upute (metodološke) za analizu • analiziraju tematsku kartu (U/38) i
tematske karte s prostornim objašnjavaju prostorni raspored
rasporedom prevladavajućih vjera u prevladavajućih religija u europskim
Europi (U/38 ili ppt) i teksta (U/38, državama; metodom rada na tekstu i
zadnji odlomak); posebno naglasiti da izravnom grafičkom metodom
bi za detaljniju analizu religijskog prikazuju odnos glavnih religija u
sastava stanovništva u pojedinim Europi prema broju sljedbenika
državama adekvatni prikaz bio
kartodijagram, ali bi zbog broja država
i njihove površine bio teško čitljiv; za
odabranu regiju učenici koji to žele
mogu izraditi kartodijagram uz pomoć
računala
Završni • primjena naučenog • provjeriti sposobnost primjene • odgovaraju na pitanja u udžbeniku
dio sata naučenih sadržaja (39 str.) i rješavaju 1., 2. i 5. zadatak
• formativno vrednovati • zadati domaću zadaću: riješiti ostale u radnoj bilježnici (str. 23-24)
zadatke u RB, str. 23-24 i oni koji to
žele i imaju tehničku mogućnost,
mogu izraditi kartodijagram religija u
Zapadnoj, Sjevernoj, Srednjoj, Južnoj,
Jugoistočnoj i Istočnoj Europi
(koristeći neki od računalnih programa
ili ručno)

Plan školske ploče

Naseljavanje i etnički sastav
• demogeografija (geografija stanovništva) – geografska disciplina koja proučava stanovništvo

106
• razvoj naseljenosti:
- paleolitik – južni i srednji dio Europe; neolitik – širenje naseljenosti
- metalno doba – Kretska kultura; seoba Indoeuropljana + velika seoba naroda → etnički mozaik u Europi
= spori porast broja stanovnika u starom i srednjem vijeku
- geografska otkrića → brži porast broja stanovnika
- industrijske revolucije → demografska tranzicija
- prva polovica 20. stoljeća – usporeni porast zbog ratova
- druga polovica 20. stoljeća – stagnacija broja stanovnika
- 2014. godine oko 700 milijuna stanovnika, u 44 države 596 milijuna
- jezični sastav:
indoeuropska porodica uralo-altajska porodica ostali jezici
- germanski jezici - ugrofinski jezici - baskijski
- romanski jezici - altajski jezici - malteški
- slavenski jezici
- ostali indoeuropski jezici
- vjerski sastav: kršćani (rimokatolici, protestanti, pravoslavci), muslimani, židovi, hindusi, budisti; ateisti

Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, izravna grafička metoda, neizravna grafička
metoda, metoda demonstracije.

Oblici rada: frontalni i samostalni.

Nastavna sredstva i pomagala: tematske karte (razvoj naseljenosti, seoba Indoeuropljana, jezični sastav
stanovništva Europe, vjerski sastav stanovništva Europe), dijagram promjene broja stanovnika, dijagram
demografskog razvoja i vjerskog sastava stanovništva, statistički podatci, fotografije, stručni časopisi,
udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Nejašmić, I., 2005: Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima,
Školska knjiga, Zagreb.
Wertheimer-Baletić, A., 1999: Stanovništvo i razvoj, MATE d.o.o., Zagreb.
Friganović, M., A., 1978: Demogeografija. Stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb.
Šterc, S., 1986. O suvremenom geografskom objektu istraživanja s posebnim osvrtom
na demogeografiju, Geografski glasnik 48, 99-121.
Gary, P., Larkin, R., 2008: Population Geography: Problems, Concepts, and Prospects, Ninth Edition,
Kendall/ Hunt Publishing Company, Dubuque.
Weinstein, J., Pillai, V. K.,2001: Demography. The Science of Population, Allyn and Bacon, Boston.
The Global Religious Landscape, A Report on the Size and Distribution of the World’s Major Religious
Groups as of 2010, Pew Research Center’s Forum on Religion & Public Life, december 2012.

Izborni sadržaji: struktura stanovništva Europe

• Posebnosti nekih naroda i jezika (Baski, Romi, Židovi) pročitati iz udžbenika u rubrici
Vrijedno je znati.

107
Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
Nastavna tema: 5. Stanovništvo
Nastavna jedinica: Suvremena obilježja stanovništva
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• matematika: mjerenje površine; postoci
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• analizirati na tematskoj karti gustoću naseljenosti
• opisati uz pomoć statističkih pokazatelja trendove u
prirodnom kretanju stanovništva odabranih država
Europe
• objasniti uzroke i posljedice smanjenja rodnosti i
povećanja smrtnosti stanovništva
• razlikovati smjerove migracija u prošlosti i danas te
njihove uzroke i posljedice
• opisati sastav stanovništva Europe prema dobi i spolu
te gospodarski sastav stanovništva
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• primijeniti postupak izračunavanja gustoće
naseljenosti i strategiju usporedbe s drugim
kvantitativnim pokazateljima
• analizirati podatke u tablici o prirodnom kretanju
stanovništva i usporediti ih s dijagramom
demografskog razvoja
• kvantitativne podatke grafički predočiti, primjenom
geografskih grafičkih metoda
• analizom kvantitativnih podataka izdvojiti države
prema gospodarskoj strukturi stanovništva
• analizom tematske karte izdvojiti valove
prekooceanskih migracija i razlikovati ishodišne i
odredišne države (područja)
• samostalno primijeniti metodologiju analize tematske
karte (Migracije u Europi u drugoj polovici 20.
stoljeća)
izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke
tijekom sata, izreći i/ili skicom (grafičkim
organizatorom opisne sheme) prikazati sažetak
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Izdvoji najgušće i najrjeđe naseljene države i objasni
uzroke guste/rijetke naseljenosti.
Pronađi u atlasima najgušće i najrjeđe naseljene države
Europe i pokaži ih na zidnoj karti Europe.
Zašto se u većini europskih država smanjuju stope
rodnosti i povećavaju stope smrtnosti stanovništva u
posljednjih pedeset godina? Objasni posljedice tih
promjena u prirodnom kretanju stanovništva.
Zašto Europu smatramo demografski starim
kontinentom?
Objasni razlike među pojedinim dijelovima Europe u
gospodarskom sastavu stanovništva.
Koji su dijelovi Europe bili ishodište prekooceanskih
migracija?
Kakve su posljedice „odljeva mozgova“ za države iz
kojih obrazovano stanovništvo odlazi?
Koje su se migracije dogodile u posljednjem
desetljeću?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Izračunajte gustoću naseljenosti Europe unutar
dogovorenih i unutar političkih granica.
Koliko su iznosile stope rodnosti i smrtnosti u
europskim državama sredinom 20. stoljeća, a kakve su
danas? Koje države imaju najviše, a koje najniže stope
rodnosti? Koje države imaju najniže, a koje najviše
stope smrtnosti? Kako se to odražava na njihov broj
stanovnika?
Nacrtaj prema zadanim podatcima strukturni krug
sastava stanovništva Europe prema dobi i gospodarski
sastav stanovništva. Koje države u Europi imaju veći
udio stanovništva u tercijarnom sektoru od europskog
prosjeka? Koje države u Europi imaju manji udio
stanovništva u primarnom sektoru od europskog
prosjeka? Koju zakonitost u prostornom rasporedu
država prema gospodarskoj strukturi stanovništva
uočavate?
Navedite prema trajanju valove europskih
prekooceanskih migracija.
Koje su države Europe primile najviše useljenika u
108
nastavne jedinice drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća? Objasnite
• analizirati tematsku kartu zašto baš te države.

KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli Pitanja za metodu razgovora.
• sposobnost slušanja
• sposobnost argumentiranja stavova

SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA

Ishodi učenja
• određuje svoj identitet i navodi neka od njegovih
najvažnijih obilježja
• navodi različite identitete koji postoje u školi,
lokalnoj zajednici i europskim državama prema spolu,
nacionalnoj, religijskoj i jezičnoj pripadnosti
• objašnjava značenje kulturnog identiteta
• spremnost za volontiranje i brigu o starom
stanovništvu
• prepoznati mjere za demografski opstanak europskog
stanovništva
• pridržavanje dogovora i pravila u samostalnom i radu
u parovima
Zadaci kojima ću provjeriti ishode
Pitanja u metodi razgovora, zadatci za samostalni i rad
u paru u primjeni metode rada na tekstu, analizi i izradi
grafičkih priloga te analizi tablica.
Kako se trebamo odnositi prema drugima koji su druge
rase, vjeroispovijesti, narodnosti ili jezika?
Kojim mjerama države s prirodnim padom
stanovništva mogu taj pad ublažiti ili zaustaviti?

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(rodnost, smrtnost i
prirodna promjena broja
stanovništva, prosječna
gustoća naseljenosti,
migracije stanovništva)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (naseljenost,
prirodno i prostorno
kretanje, demografska
tranzicija), pojave i
procese, algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• metodom razgovora ponoviti • odgovaraju na pitanja
predznanje iz demogeografije; moguća
pitanja: O čemu ovisi broj stanovnika
nekog prostora? Nabroji odrednice
prirodnoga kretanja stanovništva. O
čemu ovisi rodnost, a o čemu smrtnost
stanovništva? Kako izračunavamo
prosječnu gustoću naseljenosti?
• uputiti učenike na pregledavanje • izdvajaju podnaslove u udžbeniku
teksta u udžbeniku (40-43 str.); (40-43 str.) i odgovaraju na pitanja:
prezentirati fotografije starog Koja ćemo suvremena obilježja
stanovništva, dramatične naslove iz stanovništva Europe upoznati? S
časopisa ili dnevnog tiska o izumiranju kojim se problemima demografskog
stanovništva, fotografije pokušaja razvoja susreće Europa danas?
useljavanja u Europu preko Ceute,
Melille ili Lampeduse (ili drugih
aktualnih događaja)
• prezentirati podatke o površini i • računaju gustoću naseljenosti na
broju stanovnika kontinenata i zadati temelju zadanih podataka
zadatak učenicima da izračunaju
gustoću naseljenosti Europe unutar
dogovorenih i unutar političkih granica
• prezentirati podatke o gustoći • uspoređuju prosječnu gustoću
naseljenosti ostalih kontinenata i naseljenosti po kontinentima;
zadati zadatak učenicima: Usporedite zaključuju da je Europa (unutar

109
pisanog izražavanja, kontinente prema gustoći naseljenosti.
organiziranja, Što zaključujete?
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
• metodom razgovora izdvojiti uzroke
velike gustoće naseljenosti (klima,
velike nizine, brežuljkasta područja,
riječne doline, morska obala itd.)
• voditi učenike u analizi tematske
karte gustoće naseljenosti (udžbenik,
str. 40); moguća pitanja: Kakav je
razmještaj stanovništva u Europi?
Izdvojite najgušće i najrjeđe naseljene
dijelove/države i objasnite uzroke
guste/rijetke naseljenosti. Koristite se
tematskom kartom, tablicom na kraju
udžbenika i tekstom u udžbeniku
(U/40). Pronađite u atlasima
spomenute države i pokažite ih na
zidnoj karti Europe.
• metodom usmenog izlaganja,
demonstracije i razgovora objasniti
promjene odrednica prirodnoga
kretanja stanovništva Europe u drugoj
polovici 20. stoljeća (smanjenje
rodnosti zbog planiranja obitelji i
povećanje smrtnosti zbog starenja
stanovništva, što kao posljedicu ima
smanjenje prirodnog prirasta, a u
nekim državama i pojavu prirodnoga
pada) i prostorne razlike u prirodnom
kretanju stanovništva
• metodom razgovora objasniti mjere
populacijske politike kojima se utječe
na odrednice prirodnog kretanja
stanovništva, odnosno na ukupni broj
stanovnika (učenici pripremaju
odgovor radom u paru)
• metodom usmenog izlaganja
objasniti sastav stanovništva prema
spolu, a izravnom grafičkom metodom
sastav stanovništva prema dobi
(aktualizirati podatke o udjelu starog,
zrelog i mladog stanovništva);
prezentirati podatke o udjelu velikih
dobrih skupina u ukupnom
stanovništvu odabranih država i
ukazati na prostorne razlike u procesu
demografskog starenja te povezanost
sastava stanovništva prema dobi s
prirodnim kretanjem stanovništva
• izravnom grafičkom metodom
dogovorenih granica) drugi kontinent
po gustoći naseljenosti, a Europa
prema političkoj granici najgušće
naseljeni kontinent
• olujom ideja navode faktore koji
utječu na veću gustoću naseljenosti i
navode primjere iz Europe
• analiziraju tematsku kartu (U/40) i
zaključuju da nisu svi dijelovi Europe
ravnomjerno naseljeni; izdvajaju
najgušće i najrjeđe naseljene države
(analizom tematske karte, analizom
tablice na kraju udžbenika i po
potrebi radom na tekstu U/40)
• pronalaze najgušće i najrjeđe
naseljene države u atlasima,
objašnjavaju prirodnogeografske
faktore koji su utjecali na naseljenost
i zatim te države pokazuju na zidnoj
karti Europe
• analiziraju dijagram demografskog
razvoja (U/37) i tablicu na kraju
udžbenika i odgovaraju na pitanja:
Koliko su iznosile stope rodnosti i
smrtnosti u europskim državama
sredinom 20. stoljeća, a kakve su
danas? Koje države imaju najviše, a
koje najniže stope rodnosti? Koje
države imaju najniže, a koje najviše
stope smrtnosti? Kako se to odražava
na njihov broj stanovnika?
• radom u paru odgovaraju na pitanja:
Zašto je za svaku državu važna
demografska obnova (domicilnim
stanovništvom)? Kojim mjerama
država (vlada) može utjecati na
prirodno kretanje stanovništva?
• slušaju izlaganje učitelja i crtaju
strukturni dijagram sastava
stanovništva Europe prema dobi;
analiziraju prezentirane podatke u
tablici i zaključuju u kojim
dijelovima Europe je uznapredovao
proces starenja stanovništva;
uspoređuju te podatke s podatcima o
prirodnom kretanju stanovništva u
tablici na kraju udžbenika
• crtaju strukturni dijagram
gospodarskog sastava stanovništva
110
 prikazati gospodarski sastav
stanovništva Europe (redoslijed
sektora III-II-I i udjeli sektora 70 %,
25 % i 5 %), voditi učenike u analizi
tablice i zaključku o prostornoj
diferenciranosti gospodarskog sastava
stanovništva pojedinih država
• metodom demonstracije (analiza
tematskih karata i dijagrama),
usmenog izlaganja, razgovora i (po
potrebi rada na tekstu) voditi učenike u
upoznavanju prostornog kretanja
stanovništva Europe
Završni • primjena naučenog • radom u parovima provjeriti
dio sata usvojenost nastavnih sadržaja
• formativno vrednovati pitanjima u udžbeniku (str. 43) i
sposobnost primjene naučenoga u 1. i
3. zadatku u radnoj bilježnici (str. 25)
(učitelj čita zadatke, parovi se sami
prijavljuju za odgovor, par koji ne
odgovori točno, ne može se više
prijavljivati)
• vrednovati rezultat para/parova koji
imaju najviše točnih odgovora
• zadati domaću zadaću: riješite ostale
zadatke u RB (str. 25 i 26)
Plan školske ploče
Suvremena obilježja stanovništva
• gustoća naseljenosti
- Europa do Urala 70 stan./km2 (iza Azije), 44 države Europe (oko 100 stan./km 2)
- najgušće naseljeni dijelovi: od Zapadne preko Srednje Europe do Italije
- rijetka naseljenost: najsjevernija područja i područja iznad 500 m
- države: Monako, Malta, Vatikan, San Marino ↔ Island, Norveška, Finska, Švedska
• prirodno kretanje
- smanjenje rodnosti, povećanje smrtnosti → smanjenje prirodnoga prirasta, pojava prirodnoga pada
- populacijska politika → u nekim razvijenim državama povećana rodnost
• sastav stanovništva prema spolu i dobi
- neznatno veći udio žena
- poremećen dobni sastav - demografsko starenje
Europe i odgovaraju na pitanja: Koje
države u Europi imaju veći udio
stanovništva u tercijarnom sektoru od
europskog prosjeka? Koje države u
Europi imaju manji udio stanovništva
u primarnom sektoru od europskog
prosjeka? Koju zakonitost u
prostornom rasporedu država prema
gospodarskoj strukturi stanovništva
uočavate?
• analizom tematskih karata (U/42)
izdvajaju valove prekooceanskih
migracija i smjerove unutareuropskih
migracija te odgovaraju na pitanja:
Zašto su Europljani iseljavali u
prekooceanske države? Za svaki val
prekooceanskih migracija navedite iz
kojih je država najviše iseljenika i u
koje dijelove svijeta odseljavaju. Što
je „odljev mozgova“? Zašto je taj
proces opasan za države iz koje
stručnjaci odseljavaju? Opišite
unutareuropske migracije u drugoj
polovici 20. stoljeća. Koje su
europske države primile najviše
doseljenika posljednjih nekoliko
desetljeća? Što je multikulturalizam?
• odgovaraju na pitanja u udžbeniku
(str. 43) (pisano ili usmeno)
• rješavaju 1. i 3. zadatak u radnoj
bilježnici (str. 25)
• uz ispisane pojmove na karticama
(ključni pojmovi iz ove nastavne
jedinice, npr. ključni pojmovi iz
udžbenika, str. 43) izgovaraju (ili
pišu) kratka obrazloženja
111
• gospodarski sastav stanovništva
III (70 %) – II (25 %) – I (5 %) crtež
• Prostorno kretanje stanovništva
- u prošlosti emigracija ↔ u suvremeno doba imigracija
- 4. val prekooceanske emigracije → europeizacija svijeta
- unutareuropske migracije → političke
→ gospodarske: prema razvijenim državama
- „odljev mozgova“
- multikulturalizam

Nastavne metode: metoda razgovora, demonstracije, izravna i neizravna grafičkametoda, usmenog izlaganja,
rada na tekstu.

Oblici rada: samostalni, rad u parovima i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: tablica s gustoćom naseljenosti po kontinentima, tablica s podatcima o

prirodnom kretanju stanovništva, tematska karta gustoće naseljenosti, tematske karte sa smjerovima
međukontinentalnih i unutareuropskih migracija, dijagram gospodarskog sastava stanovništva, statistički
podatci, fotografije, udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, stručni časopisi, dijagram
dobno-spolne strukture stanovništva odabranih država ili kontinenata u cjelini.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Nejašmić, I., 2005: Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima,
Školska knjiga, Zagreb.
Wertheimer-Baletić, A., 1999: Stanovništvo i razvoj, MATE d.o.o., Zagreb.
Friganović, M., A., 1978: Demogeografija. Stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb.
Šterc, S., 1986. O suvremenom geografskom objektu istraživanja s posebnim osvrtom
na demogeografiju, Geografski glasnik 48, 99-121.
Gary, P., Larkin, R., 2008: Population Geography: Problems, Concepts, and Prospects, Ninth Edition,
Kendall/ Hunt Publishing Company, Dubuque.
Weinstein, J., Pillai, V. K.,2001: Demography. The Science of Population, Allyn and Bacon, Boston.

Izborni sadržaji: strani radnici u razvijenim europskim državama – analizirati dijagram u

udžbeniku (str. 43) i uputiti učenike na prikupljanje podataka o Hrvatima u europskim
državama. Učenici mogu prema vlastitom izboru izraditi seminarski rad / poster /powerpoint
prezentaciju pod naslovom: Novi europski mozaik naroda, jezika i kultura kao posljedica
suvremene imigracije.

112
Nastavna cjelina: I. OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
Nastavna tema: 6. Gospodarstvo Europe
Nastavna jedinica: Gospodarstvo
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: oblikovanje modernog društva
• tehnička kultura: otkriće parnog stroja, dizelskog i benzinskog motora
• biologija: suvremena biljna proizvodnja
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• nabrojiti preduvjete razvoja gospodarstva
• opisati promjenu gospodarske strukture stanovništva
u posljednja dva stoljeća
• izdvojiti primjere industrijalizacije i urbanizacije i
prosuditi njihove posljedice
• razlikovati stupanj gospodarske razvijenosti
pojedinih područja
• obrazložiti razliku između konurbacije, satelitskog
grada i aglomeracije i navesti primjere
• analizirati dijagram gospodarske strukture
stanovništva
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke
tijekom sata
• analizirati tematske karte
• analizirati dijagrame i skice
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Kakve mogućnosti za razvoj primarnog sektora nudi
prirodna osnova Europe?
Do kada su djelatnosti primarnog sektora imale
najveće značenje u europskom gospodarstvu?
Kakve su promjene u gospodarskom razvoju nastupile
od sredine 18. do sredine 19. stoljeća?
Zašto su u procesima industrijalizacije prednjačile
zapadnoeuropske države?
Koje su djelatnosti tercijarnog sektora doživjele veliki
napredak u posljednjih stotinjak godina?
Objasni povezanost industrijalizacije i urbanizacije.
Kojim pokazateljima mjerimo razvijenost
gospodarstva?
Navedi primjere i skicom prikaži nastanak konurbacije,
satelitskog grada i aglomeracije.
Uz priložene dijagrame upiši odgovarajuće obilježje:
treća industrijska revolucija, druga industrijska
revolucija, prva industrijska revolucija,
predindustrijsko razdoblje
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
U kojem je dijelu Europe počela industrijska
revolucija? U kojim je djelatnostima primijenjen parni
stroj? Gdje su smještene prve tvornice? Kakve je to
promjene izazvalo u primarnim djelatnostima i
seoskim naseljima, a kakve u gradskim naseljima?
Opišite promjene u načinu života ljudi. Što se
promijenilo u izgledu krajolika? Objasnite pojam
urbanizacija. Kako se mijenjala gospodarska struktura
stanovništva pod utjecajem prve i druge industrijske
revolucije?
Usporedite redoslijed sektora u gospodarskoj strukturi
stanovništva Europe u predindustrijskoj etapi razvoja s
redoslijedom tijekom prve, druge i treće industrijske
revolucije.
Koje države Europe imaju najviši, a koje najniži
dohodak po stanovniku?
113
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli Zadatci za metodu razgovora.
• sposobnost slušanja
• sposobnost argumentiranja

SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• pridržavanje dogovora i pravila samostalnog i rada u Zadatci za rad u parovima.
parovima
• opisati što je održiv razvoj lokalne sredine i S obzirom na ograničene resurse, kako njima
društveno odgovorno gospodarstvo raspolagati?
• objasniti važnost tržišne konkurentnosti, Koje europske države prodaju više svojih proizvoda?
kompetentnosti ljudskih resursa i cjeloživotnog U kojim je državama manja nezaposlenost? Zašto je
nužno cjeloživotno učenje?
učenja
Koje su prednosti, a koji nedostaci tercijarizacije
• objasniti što je odgovorna potrošnja u odnosu na društva i globalizacije gospodarstva?
zdravlje, obiteljsku i društvenu stabilnost, zaštitu Postoji li razlika između racionalne i odgovorne
okoliša, upravljanje financijama i racionalno potrošnje? Koliko na vašu potrošnju utječu reklame?
upravljanje novcem i dobrima Objasnite tvrdnju: novac je mjerilo rada, a rad je
• opisati trošenje na racionalan način vodeći temeljna ljudska vrijednost.
računa o vlastitoj ekonomskoj sigurnosti, o zaštiti Jesu li javne usluge dostupne svim skupinama
okoliša, zdravlja te o socijalnoj odgovornosti stanovništva u svim europskim državama?
• iskazati sposobnost planiranja i postavljanja
prioriteta u procesu donošenja odluka o vlastitom
napredovanju
• prepoznati i izraziti vlastite interese i motivaciju
za različita područja daljnjeg obrazovanja i smjer
profesionalnog razvoja
• istražiti i dokumentirati utjecaj reklame na
individualnu potrošnju i druge potrošače
• pokazati otpornosti na agresivne marketinške
kampanje i pokušaje manipulacija
• pokazati etičan odnos prema novcu
• prepoznati da je novac mjerilo rada, da je rad
temeljna ljudska vrijednost i da se prema novcu
treba odnositi kao rezultatu ljudskog rada
• objasniti kako potrošači mogu utjecati na
kvalitetu i dostupnost privatnih i javnih usluga i
koji je utjecaj privatizacije javnih usluga na
živote potrošača u Hrvatskoj

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • provjera predznanja • provjeriti domaću zadaću
(što je gospodarstvo, • metodom razgovora ponoviti • odgovaraju na pitanja
sektori gospodarskih predznanje iz 6. razreda. Moguća
djelatnosti, BDP) pitanja: Što je gospodarstvo? Nabroji
• poticanje znatiželje sektore gospodarskih djelatnosti i

114
 • najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (konurbacija,
satelitski gradovi,
aglomeracija,
multinacionalne
kompanije), pojave i
procese
(industrijalizacija,
urbanizacija,
tercijarizacija društva)
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
primjere djelatnosti u pojedinim
sektorima. Što nam pokazuje bruto
domaći proizvod? Kako još mjerimo
razvijenost gospodarstva neke države?
• prezentacijom mozaika fotografija ili
kratkog filma najaviti upoznavanje
gospodarstva Europe
• metodom razgovora i usmenog
izlaganja opisati razvoj djelatnosti
primarnog sektora od neolitika do
industrijskih revolucija; naglasiti
utjecaj prirodne osnove na razvoj i
važnost primarnog sektora
gospodarskih djelatnosti; voditi
učenike u analizi dijagrama U/45;
služeći se znanjem iz povijesti,
metodom razgovora objasniti razvoj
djelatnosti sekundarnog sektora do
pojave industrije, posebice obrta i
manufakture
• zadati zadatke učenicima za rad u
parovima: radom na tekstu (udžbenik,
str. 44-45) i analizom dijagrama
gospodarske strukture stanovništva
objasniti procese industrijalizacije i
njihove posljedice u načinu života
ljudi, promjeni krajolika i stanju
okoliša, zatim procese urbanizacije
potaknute prvom i drugom
industrijskom revolucijom te promjene
u redoslijedu sektora u gospodarskoj
strukturi stanovništva; analizom
pomoć crteža (U/46) objasnite
pojmove aglomeracija, konurbacija,
satelitski gradovi, metropole.
provjeriti rezultate rada
• prate izlaganje i odgovaraju na
pitanja: Od kojih je djelatnosti živjelo
stanovništvo u neolitiku? Zašto su u
srednjem i novom vijeku krčene
šume? Što je omogućilo veću
proizvodnju hrane u Europi nakon
Velikih geografskih otkrića? Koje su
djelatnosti imale najveću važnost u
18. stoljeću? Koje djelatnosti danas
ubrajamo u sekundarni sektor? Koje
su djelatnosti prethodile pojavi
industrije? Kako su geografska
otkrića utjecala na djelatnosti
sekundarnog sektora u Europi? Gdje
su bile smještene prve manufakture?
Koji dijagram (U/45) prikazuje
zastupljenost djelatnosti u
gospodarskoj strukturi stanovništva
do 18. stoljeća u Europi? Kakav je
odnos ruralnog i urbanog
stanovništva u predindustrijskom
razdoblju? Kakva su obilježja
prirodnoga kretanja stanovništva u
predindustrijskom razdoblju?
• radom na tekstu (U/44.-45.) i
analizom dijagrama objašnjavaju
procese industrijalizacije i
urbanizacije te odgovaraju na pitanja:
U kojem je dijelu Europe počela
industrijska revolucija? U kojim je
djelatnostima primijenjen parni stroj?
Gdje su smještene prve tvornice?
Kakve je to promjene izazvalo u
primarnim djelatnostima i seoskim
naseljima, a kakve u gradskim
naseljima? Opišite promjene u načinu
života ljudi. Što se promijenilo u
izgledu krajolika? Objasnite pojam
urbanizacija. Kako se mijenjala
gospodarska struktura stanovništva
pod utjecajem prve i druge
industrijske revolucije? Analizirajte
dijagram gospodarske strukture
stanovništva (udžbenik, str. 45).
Navedite primjere i uz pomoć crteža
(U/46) objasnite pojmove
aglomeracija, konurbacija, satelitski
gradovi, metropole. Kako nastaje
gradska regija? Od kojih se dijelova
sastoji? Što su konurbacije? Koje
gradove nazivamo satelitima? Zašto
London i Pariz zovemo svjetskim
115

• metodom razgovora, usmenog
izlaganja i radom na tekstu objasniti
preduvjete za razvoj turizma, prometa,
trgovine u 19. stoljeću; usporediti taj
razvoj s drugom polovicom 20.
stoljeća; opisati procese tercijarizacije
i ulogu multinacionalnih kompanija;
navesti primjere multinacionalnih
kompanija
• metodom usmenog izlaganja
obrazložiti kriterije za mjerenje
razvijenosti gospodarstva
(gospodarska struktura stanovništva,
bruto nacionalni dohodak, bruto
domaći proizvod, dohodak po
stanovniku); usmjeriti učenike na
analizu tematske karte nacionalnog
dohotka po stanovniku (udžbenik, str.
47) i utvrditi razlike u razvijenosti
gospodarstva među europskim
državama
• metodom razgovora (ili
prezentacijom statističkih pokazatelja
kretanja stopa rasta/pada BND-a po
stanovniku, rasta nezaposlenosti, pada
investicija, smanjenja trgovinskih
tokova i dr.) objasniti obilježja krize
europskog (i svjetskog) gospodarstva
Završni • primjena naučenog • provjeriti mogućnost primjene
dio sata naučenih nastavnih sadržaja pitanjima
• formativno vrednovati u udžbeniku (str. 48.)
metropolama? Pokažite na
geografskoj karti primjere
aglomeracija, konurbacija, satelitskih
gradova, metropola.
• prate izlaganje učitelja, bilježe
informacije u bilježnice i odgovaraju
na pitanja: Kada vaše obitelji odlaze
na godišnji odmor? Zašto to ne
možete učiniti u bilo koje doba
godine? (slobodno vrijeme - godišnji
odmor, školski praznici) Kako
dolazite do odredišta vašeg odmora?
(nabrojiti vrste prometa) Što vam je,
uz slobodno vrijeme i prometno
sredstvo, još potrebno za putovanje?
(novac) Nabrojite djelatnosti
tercijarnog sektora. Kada se počinje
razvijati turizam? (u drugoj polovici
19. stoljeća) U kojim su dijelovima
Europe bila prva turistička područja?
Pokažite ih na geografskoj karti.
Zašto se u drugoj polovici 20.
stoljeća sve brže razvija svjetska
trgovina? Kakva je uloga
multinacionalnih kompanija u tome?
Što su multinacionalne kompanije?
Koja djelatnost tercijarnog sektora,
uz promet, trgovinu i turizam, u
drugoj polovici 20. stoljeća
zapošljava sve više radne snage?
(novčarstvo - banke, osiguravajuća
društva, burze) Objasnite proces
tercijarizacije. Zašto gospodarski
razvoj nije bio ravnomjeran u svim
dijelovima Europe?
• slušaju izlaganje učitelja, bilježe
ključne informacije; analiziraju
tematsku kartu (U/47) i izdvajaju
države s visokim dohotkom; države s
najvišim dohotkom po stanovniku
pokazuju na zidnoj karti Europe;
zaključuju u kojem se dijelu Europe
nalaze države sa srednjim dohotkom;
uočavaju činjenicu da Europa nema
nijednu državu s niskim dohotkom po
stanovniku
• odgovaraju na pitanja u udžbeniku
(str. 48)
116
 • prezentirati tematsku kartu • analiziraju tematsku kartu i
(preklopne korice udžbenika: nova izdvajaju primjere tehnoloških
industrijska revolucija) i utvrditi u parkova
kojim se dijelovima Europe danas
nalaze tehnološki parkovi
• zadati domaću zadaću: riješiti
zadatke u radnoj bilježnici, str. 27-29
• učenici koji to žele mogu istražiti
djelatnost odabranih tehnoloških
parkova

Plan školske ploče

Gospodarstvo
- do 18. stoljeća – dominacija primarnog sektora (povoljna prirodna osnova)
- od 16. do 18. stoljeća – ubrzani razvoj obrta i manufakture
- 1. industrijska revolucija (dp 18. st.) → gospodarska struktura II-I-III, brži razvoj Zapadne Europe,
promjene u načinu života, urbanizacija, promjena krajolika
- 2. industrijska revolucija (dp 19. st.) → gospodarska struktura II-III-I, razvoj aglomeracija, konurbacija i
satelitskih gradova
- 3. industrijska revolucija (dp 20. st.) → gospodarska struktura III-II-I, tercijarizacija društva,
multinacionalne kompanije
- stupanj gospodarske razvijenosti mjerimo:
a) gospodarskom strukturom stanovništva
b) BND-om
c) nacionalnim dohotkom po stanovniku
- visokorazvijene države: Zapadna, Sjeverna, dio Srednje i dio Južne Europe
- velike razlike među ostalim državama

Nastavne metode: : metoda razgovora, usmenog izlaganja, neizravna grafička metoda (statistički podatci,
udio zaposlenih po djelatnostima, dijagrami, tematske karte, skice), metoda rada na tekstu.

Oblici rada: samostalni, rad u parovima i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, statistički prilog
na kraju udžbenika, dijagram gospodarske strukture stanovništva, skice aglomeracije, konurbacije i
satelitskog grada, tematske karte (prostorni raspored industrije u Europi, nacionalni dohodak po stanovniku u
europskim državama), fotografije djelatnosti po sektorima.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Aoyama, Y. i dr., 2011: Key concepts in Economic Geography, Sage Publications, Los Angeles.
Coe, N. M. i dr., 2007: Economic geography, contemporary introduction, Blackwell, Malden – poglavlja 1 i
3.
Hudson, R., 2005: Economic geographies, Sage publications, London – poglavlja 8, 9 i 10.
Krugnman, P. R., Obstfeld, M., 2009: Međunarodna ekonomija. Teorija i ekonomska politika, Mate, Zagreb
– poglavlja 14, 20, 21 i 22.
Šiljković, Ž., 2011: Industrijska geografija, Sveučilište u Zadru, Zadar.

Izborni sadržaji: Analizirati različite pokazatelje stupnja gospodarske razvijenosti (stupanj

automobilizacije, telefonizacije, HDI i sl.). Podatke potražiti na internetu.

117
118
Nastavna cjelina: II. DRŽAVE ZAPADNE EUROPE
Nastavna tema: 7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska
Nastavna jedinica: Ujedinjeno Kraljevstvo - geografska obilježja
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: geografska otkrića; stvaranje britanskog kolonijalnog carstva; nastanak prvih
modernih država u Europi
• vjeronauk: kršćanske crkve
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• odrediti na geografskoj karti položaj Ujedinjenog
Kraljevstva
• prosuditi utjecaj geografskog položaja na kolonijalna
osvajanja i gospodarsku razvijenost
• obrazložiti važnost prometnog povezivanja
• opisati prirodno-geografske i društveno-geografske
posebnosti
• objasniti obilježja gospodarstva
• pokazati na geografskoj karti veće gradove i opisati
posebnosti
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• analizirati opću i tematske karte, primijeniti stečena
znanja iz općih obilježja Europe na regiju Zapadna
Europa i Ujedinjeno Kraljevstvo
• analizirati klimatske dijagrame, dijagram
gospodarske strukture stanovništva
• skicom prikazati promjene u prostornoj strukturi
gradova
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli
• sposobnost usvajanja informacija iz usmenog
izlaganja
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Objasni zašto je prometni položaj država Zapadne
Europe vrlo povoljan.
Objasni sljedeće pojmove: Britansko otočje, Velika
Britanija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Kada i kako su se britanski otoci odvojili od europskog
kopna?
Što je sve pridonijelo ranom razvoju industrije u
zapadnoeuropskim državama?
Koji su pokazatelji visokog stupnja gospodarske
razvijenosti?
Objasni razloge velike gustoće naseljenosti
zapadnoeuropskih država.
Koji su prostori Ujedinjenog Kraljevstva najgušće
naseljeni?
Što je potaknulo procese urbanizacije?
Što je G 7?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Imenovati na geografskoj karti države Zapadne
Europe.
Imenovati na slijepoj karti britanske otoke, reljefne
cjeline, veće gradove (središta konurbacija), važnije
rijeke.
Odrediti tip klime na klimatskom dijagramu.
Objasni gospodarsku strukturu stanovništva UK-a.
Skicom prikaži promjene u prostornoj strukturi
gradova u UK-u.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za metodu razgovora.
119
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• odgovornost za samostalni rad i napredak Zadatci za samostalni rad.

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • provjera predznanja • najaviti novu nastavnu cjelinu: • na političkoj karti Europe i u
(Atlantski ocean, plima i Države Zapadne Europe. Koje države atlasima pokazuju države koje
oseka, estuarij, La pripadaju toj regiji? pripadaju regiji Zapadna Europa
Manche /(Kanal/, stara • metodom razgovora i metodom oluje • odgovaraju na pitanja i primjenjuju
gorja, rude, zadnje ideja, uz pomoć opće karte Europe, spoznaje o općim obilježjima Europe
ledeno doba, klime, tematskih karata u udžbeniku i tablice na regiju Zapadna Europa
zapadni vjetrovi, na kraju udžbenika (ili grafofolije ili
Golfska struja, ppt) ispisati opća obilježja regije.
germanski i romanski Pitanja za heuristički razgovor i oluju
jezici, migracije, ideja:
urbanizacija, Što je zajedničko svim državama
aglomeracija, G 7) regije, osim Luksemburga? - izlaz na
• poticanje znatiželje Atlantski ocean i položaj uz Engleski
• najava cilja nastavnog kanal
sata Kakva je gustoća naseljenosti u
pojedinim državama (izračunati iz
tablice na kraju udžbenika ili
prezentirati tablicu s gustoćom
naseljenosti na grafofoliji ili
računalu)? - veća od 100 stan./km2,
osim u Irskoj
Što je pogodovalo gustoj naseljenosti?
- umjereno topla klima, sredozemna
klima (karta U/32), položaj uz ocean
(promet, ribarstvo, nafta i zemni plin),
reljef (karta U/16), stara gromadna
gorja bogata rudama, zavale, riječne
doline - pogodno za naseljavanje i
prometno povezivanje te za razvoj
poljoprivrede, rudarstva i industrije),
riječna mreža (delta Rajne, Seine,
Temza, Loire)
Zašto se Zapadna Europa brže
gospodarski razvijala u posljednjih
200 godina? - kolonije, primjena
parnog stroja - prva industrijska
revolucija, razvoj prometa, druga
industrijska revolucija
Kako je industrijalizacija utjecala na
prostorni raspored stanovništva? -
prouzročila je naglu urbanizaciju
Kojoj skupini država prema
razvijenosti pripadaju države Zapadne
Europe (analiza grafofolije/ppt ili
tablice u udžbeniku) - skupini
najrazvijenijih europskih država
Nabrojite suvremena obilježja
stanovništva u državama Zapadne
Europe. - niski prirodni prirast, visok

120

Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (otočna zemlja,
pomorstvo,
kolonijalizam, klif,
satelitski gradovi, city,
burza), pojave i procese
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
udio starog stanovništva, useljavanje
Metodom usmenog izlaganja objasniti
da su među državama Zapadne Europe
započeli procesi europskog
integriranja.
• metodom demonstracije, usmenog • prate izlaganje učitelja, pokazuju u
izlaganja i neizravnom grafičkom atlasu dijelove Ujedinjenog
metodom izdvojiti i objasniti dijelove Kraljevstva i dijelove Britanskog
Ujedinjenog Kraljevstva i suvremeni otočja te bilježe ključne informacije
naziv države. Dijelovi su Engleska,
Škotska, Wales i Sjeverna Irska, a
suvremeni naziv države primjenjuje se
od 1922., od osamostaljenja Republike
Irske. Pokazati na karti dijelove
Britanskog otočja (veliki otoci Velika
Britanija, Irska; otočne skupine
Shetland, Orkney, Hebridi, Kanalski
otoci; ukupno oko 5500 otoka, otočića
i hridi)
• voditi učenike u analizi opće karte; • analizom opće karte utvrđuju
moguća pitanja za metodu razgovora: obalnu razvedenost i odgovaraju na
Kakva je obalna razvedenost pitanja
Britanskog otočja? Kako je povoljan
prometni položaj utjecao na
gospodarski i politički razvoj?
(prometne veze sa svijetom, razvoj
prometa i trgovine, osvajanje kolonija,
širenje engleskoga jezika i kulture)
• analizom opće karte i tematskih • analizom opće i tematskih karata
karata (udžbenik, str. 16 i 21) objasniti odgovaraju na pitanja o obilježjima
reljefna obilježja; pitanja za metodu reljefa, pokazuju na karti u atlasu i na
razgovora: Opišite izgled reljefa prema zidnoj karti Europe Škotsko visočje,
nadmorskoj visini. (najviši dijelovi na Peninsko gorje, Englesku nizinu,
sjeveru, nizina na jugoistoku) Koji su područje fjordova, područje klifova i
dijelovi reljefa najstariji? Kakvo je primjere estuarija
značenje gorja nastalog u paleozoiku?
Kako je izgledala obala Zapadne
Europe u pleistocenu? Kada je
oblikovana današnja obala britanskih
otoka? Što su fjordovi? Kako su
nastali? Što su estuariji? Kako su
nastali? Pokažite na zidnoj karti (i u
atlasima) Škotsko visočje, Peninsko
gorje, Englesku nizinu, područje
fjordova, područje klifova i primjere
estuarija
• metodom razgovora objasniti ostala • odgovaraju na pitanja (po potrebi
prirodnogeografska obilježja UK-a: analiziraju tematsku kartu U/32)
Kakvu klimu ima Britansko otočje?
(umjereno topla s toplim ljetima) Koji
čimbenici utječu na klimu Ujedinjenog
Kraljevstva? (Atlantski ocean, Golfska
struja, zapadni vjetrovi, reljef)
• analizom tematske karte (udžbenik, • analiziraju tematsku kartu i
str. 29) utvrditi prostorni raspored klimatski dijagram, odgovaraju na
padalina u Ujedinjenom Kraljevstvu. pitanja
Analizom klimatskog dijagrama
121
 Londona (udžbenik, str. 33) ponoviti
obilježja umjereno tople vlažne klime
s toplim ljetima. Zašto su u
Ujedinjenom Kraljevstvu česte magle?
Kako magla utječe na promet?
• analizom grafikona (udžbenik, str. • analiziraju kružni dijagram i
51) objasniti kakva vegetacija odgovaraju na pitanja
prevladava na britanskim otocima.
Zašto ima malo površina pod
šumama?
• zadati zadatke učenicima za • uspoređuju gustoću naseljenosti
samostalni rad: Usporedite gustoću analizom brojčanih podataka i
naseljenosti Ujedinjenog Kraljevstva s objašnjavaju razmještaj stanovništva,
Hrvatskom (prema podacima u narodnosni i jezični sastav
statističkom prilogu). Analizom stanovništva, promjenu broja
tematske karte u atlasu objasnite stanovnika, prirodno i prostorno
razmještaj stanovništva u Ujedinjenom kretanje stanovništva UK-a, stupanj
Kraljevstvu (najgušće je naseljeno urbanizacije
područje između Londona, Liverpoola
i Leedsa). Kojim jezičnim skupinama
pripada stanovništvo Ujedinjenog
Kraljevstva? (Englezi germanskoj, a
Škoti, Velšani i Irci skupini ostalih
indoeuropskih jezika) Zašto je porast
broja stanovnika usporen? (nizak
prirodni prirast, demografsko starenje)
Radom na tekstu (udžbenik, str. 51)
objasnite selidbenu promjenu i
tijekove migracija nakon 1945. godine.
Usporedite stupanj urbanizacije
(tablica na kraju udžbenika) UK i
ostalih država Zapadne Europe. Zašto
je stupanj urbanizacije tako visok?
(kolijevka industrijalizacije)

• metodom usmenog izlaganja i • skicom prikazuju prostornu

izravnom grafičkom metodom strukturu industrijskih gradova i
objasniti prostornu strukturu suvremene promjene prostorne
industrijskih gradova i suvremene strukture u gradovima UK-a
promjene prostorne strukture (zone
rada, stanovanja, odmora i rekreacije,
središnja poslovna zona; premještanje
stambene funkcije na rubove gradova i
prigradske zone, koncentracija
tercijarnih i kvartarnih funkcija u
središnjoj poslovnoj zoni)

• zadati zadatke učenicima za • analiziraju dijagram i tablice,

samostalni rad: Analizirajte dijagram obrazlažu stupanj razvijenosti i
(udžbenik, str. 53.) i tablice na kraju strukturu gospodarstva UK
udžbenika i objasnite stupanj
razvijenosti gospodarstva UK
(visokorazvijena država, gospodarska
struktura stanovništva III-II-I; članica
G 7)
Završni • primjena naučenog • provjeriti vještinu primjene • uz pomoć atlasa rješavaju zadatke u
dio sata obrađenih nastavnih sadržaja u radnoj bilježnici, str. 30-31
• formativno vrednovati zadacima u RB
• pratiti napredak u razvoju
kartografske pismenosti pojedinih

122
 učenika

Plan školske ploče

ZAPADNA EUROPA
- Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Irska, Belgija, Nizozemska, Luksemburg
- povoljan prometni položaj
- najgušće naseljena regija, kolijevka industrijalizacije i urbanizacije
- visoka razvijenost  imigracija
- početci integriranja Europe

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

- naziv države od 1922. godine; Engleska, Škotska, Wales, Sjeverna Irska

- otoci Velika Britanija, Irska i otočne skupine
- položaj uz Engleski kanal (La Manche) → razvoj prometa i trgovine, osvajanje kolonija, širenje engleskog
jezika i kulture
- reljef: gromadno gorje u Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i na sjeveru Engleske; nizina na jugoistoku
- klima: umjereno topla vlažna s toplim ljetima
- povoljna prirodna osnova → rana industrijalizacija → utjecaj na razmještaj stanovništva, urbanizaciju,
prirodnu vegetaciju
- stanovništvo:
- germanski i ostali indoeuropski jezici
- protestanti; katolici; ostale vjere
- u prošlosti emigracija
- suvremeno doba → demografsko starenje → imigracija
- gradovi
- visok stupanj urbanizacije
- stambena funkcija seli se na rub gradova, središte gradova: poslovne funkcije (crtež)
- gospodarstvo
- visokorazvijena država, članica G 7

Nastavne metode: metoda demonstracije, razgovora, oluje ideja, usmenog izlaganja, izravna i neizravna
grafička metoda, metoda rada na tekstu.

Oblici rada: samostalni i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: tematske karte (pregledna karta Zapadne Europe, reljef Europe, tipovi klime u
Europi, godišnje količine padalina u Europi, prostorni raspored naseljenosti, politička karta UK), tablica
(statistički podatci za države Zapadne Europe), politička karta Europe, zidna karta Europe, opća karta UK,
udžbenik, školski atlas, radna bilježnica, klimatski dijagrami (London, Edinburgh, Belfast, Cardiff), dijagram
iskorištavanja zemljišta, dijagram gospodarske strukture stanovništva, fotografije.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New

123
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: sadržaji u Vrijedno je znati u udžbeniku (str. 52) i tema London – svjetsko
kulturno središte (učenici koji to žele samostalno obrađuju temu; osnovne informacije su na
školskom portalu Naklade Ljevak; mogu se koristiti i drugi pouzdani izvori).

124
Nastavna cjelina: II. DRŽAVE ZAPADNE EUROPE
Nastavna tema: 7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska
Nastavna jedinica: Ujedinjeno Kraljevstvo – regionalna obilježja
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• tehnička kultura: gradnja tunela ispod Engleskog kanala
• engleski jezik: London
• kemija: fosilna goriva
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• pokazati na geografskoj karti i usporediti položaj
regija Ujedinjenog Kraljevstva
• opisati gospodarska obilježja Engleske, Škotske,
Walesa i Sjeverne Irske
• pokazati i imenovati na geografskoj karti veće
gradove i opisati posebnosti
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• formulirati zaključke na temelju usporedbe tematske
i opće karte Ujedinjenog Kraljevstva (Zapadne
Europe)
• izraditi tematsku kartu pretvaranjem tekstualnih
informacija u kartografske znakove
• razvijati strategije učenja regionalne geografije
izradom tematske karte
• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke
tijekom sata, oblikovati i izreći sažetak nastavne
jedinice
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost usmenog izražavanja
• sposobnost grafičkog izražavanja
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Imenuj regije Ujedinjenog Kraljevstva na slijepoj karti.
Usporedi geografski položaj Engleske, Walesa,
Škotske i Sjeverne Irske.
Zašto je Engleska najrazvijenija i najgušće naseljena
regija UK-a?
Po kojim se obilježjima Škotska i Sjeverna Irska
razlikuju od ostalih regija UK-a? Opiši nove djelatnosti
u Walesu koje zamjenjuju staru industriju.
Koji su gradovi veća gospodarska središta u pojedinim
regijama? Upiši na slijepu kartu njihova imena i uz
svaki navedi jednu posebnost.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Objasni posebnosti geografskog položaja i utjecaj
prirodne osnove na razvoj naseljenosti i gospodarski
razvoj UK-a.
Pročitajte tekst u udžbeniku i ključne informacije
kartografskim znakovima ucrtajte na slijepu kartu.
Na temelju izrađene tematske karte, u nekoliko
rečenica objasnite razlike među regijama UK-a.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za metodu razgovora i primjenu izravne
grafičke metode.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
125
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema
sebi i drugima
• prepoznavanje uloge obrazovanja i tehnologije u
gospodarskom razvoju prostora i osobnom napretku
pojedinca
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(Atlantski ocean,
Sjeverno more – nafta i
ribarstvo, La Manche
(Kanal), stara gorja,
rude, migracije,
urbanizacija,
aglomeracija, G 7)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (satelitski
gradovi, city, burza),
pojave i procese,
algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Zadatci za samostalni i rad u parovima.
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja
• metodom razgovora ponoviti
predznanje o općim obilježjima UK-a
• metodom usmenog izlaganja najaviti
upoznavanje regionalnih obilježja UK-
a i način rada
• izravnom grafičkom metodom
prikazati regije UK
• podijeliti učenicima pripremljene
slijepe karte koje će na kraju sata
zalijepiti u bilježnice
• metodom razgovora i neizravnom
grafičkom metodom voditi učenike u
analizi tematske karte u udžbeniku
(str. 53), karte gustoće naseljenosti u
atlasu i opće karte Ujedinjenog
Kraljevstva objasniti položaj, gustoću
naseljenosti i mogućnosti prirodne
osnove Engleske
• metodom usmenog izlaganja
objasniti značenje Engleske u
gospodarstvu Ujedinjenog Kraljevstva,
suvremene demografske i gospodarske
procese i probleme
• zadati zadatak za rad na tekstu i
izravnu grafičku metodu: Upišite na
slijepoj karti imena Engleski kanal,
Temza, Peninsko gorje, London,
Oxford, Cambridge, Birmingham,
Leeds, Manchester, Liverpool,
Cornwall, Plymouth; nakon čitanja
teksta u udžbeniku uz dijelove regije
ucrtajte kartografskim znakovima
gospodarska obilježja (po potrebi
nacrtati na ploču primjere
kartografskih znakova za
poljoprivredne kulture, ribarstvo,
turizam, brodogradnju, petrokemijsku
industriju, lučke funkcije, sveučilišne
funkcije, high-tech industriju…);
provjeriti rezultate rada
• zadati zadatak za rad u parovima: uz
pomoć teksta u udžbeniku i atlasa
izdvojiti obilježja ostalih regija i
Opis aktivnosti učenika
• odgovaraju na pitanja: Objasnite na
geografskoj karti geografski smještaj
i položaj Ujedinjenog Kraljevstva.
Kakve mogućnosti gospodarskog
razvoja osiguravaju Sjeverno more i
Atlantski ocean? Koji faktori utječu
na klimu UK-a? Koje reljefne cjeline
možete izdvojiti u UK? Kada je
nastalo Škotsko visočje, a kada
Peninsko gorje? Kakva je važnost tih
cjelina u gospodarstvu? Kakva je
važnost Engleske nizine?
• analiziraju tematsku kartu u
udžbeniku (str. 53), kartu gustoće
naseljenosti u atlasu i opću kartu
Ujedinjenog Kraljevstva te
objašnjavaju geografski položaj,
gustoću naseljenosti i mogućnosti
prirodne osnove Engleske
• slušaju izlaganje učitelja, i bilježe
ključne informacije na slijepu kartu
• čitaju zadani tekst (U/53.-54.) i
dopunjavaju slijepu kartu;
odgovaraju na pitanja: U čemu je
značenje Londonske zavale?
Objasnite zašto je London globalni
grad. Što je Veliki London? Zašto se
planski grade satelitski gradovi?
Što je „Black Country“? Zašto je
Engleska gospodarski najvažnija
regija UK-a?
• čitaju tekst o Walesu, Škotskoj i
Sjevernoj Irskoj, dopunjavaju slijepu
kartu i pripremaju odgovore; svaki
126
 upisati na slijepu kartu imena Wales, par odgovara na jedno pitanje s
Škotska, Sjeverna Irska, Cardiff, grafofolije ili powerpoint
Swansea, Edinburgh, Glasgow, prezentacije
Aberdeen, Belfast; nakon obrade
pojedine regije provjeriti rezultate
rada; pitanja za rad u parovima
(prezentirati na grafofoliji ili u
powerpoint prezentaciji):
Wales
Koje su se djelatnosti razvijale u
Walesu u 19. stoljeću? Zašto je tu
regiju 30-ih godina 20. stoljeća
zahvatila gospodarska kriza? Kako se
u suvremeno doba smanjuju posljedice
gospodarske krize? Koje se djelatnosti
razvijaju u središnjem, a koje u
sjevernom dijelu regije? Potražite u
atlasima staro i novo gospodarsko
središte regije i upišite imena na
slijepu kartu.
Škotska
Zašto je Škotska najrjeđe naseljena
regija UK? Što je Lowlands? Potražite
u atlasima i upišite na slijepu kartu
imena Edinburgh, Glasgow, Aberdeen.
Uza svaki grad napišite njegovu
važnost. Što je Silicon Glen?
Sjeverna Irska
Zašto je Sjeverna Irska najslabije
razvijena regija UK-a? Na slijepoj
karti upišite ime glavnoga grada regije
i uz naziv njegovu gospodarsku
važnost.
Završni • primjena naučenog • usporediti izrađene tematske karte i • međusobno uspoređuju izrađene
dio sata vrednovati rezultate rada nekoliko tematske karte, izdvajaju najbolje
• formativno vrednovati učenika ili parova (važno je učenicima izrađene i eventualne propuste u
dati povratne informacije o sadržajima svojim kartama
koje su dobro transferirali iz
lingvističkog u nelingvističko, kao i o
elementima tematske karte koje treba
doraditi)
• izreći uputu učenicima kako se radi • sažeti sadržaj nastavne jedinice u
sažetak nastavne jedinice nekoliko rečenica i usmeno ih
izložiti, uz pomoć izrađene tematske
karte
• provjeriti naučeni sadržaj zadatcima • rješavaju zadatke u RB (str. 32, 1.-
u RB (1.-7., na str. 32, a ostale zadati 7. zadatak)
za domaću zadaću )

Plan školske ploče (tekst ispisan uz dijelove regija i gradove)

Ujedinjeno Kraljevstvo – regionalna obilježja
Engleska - najveća, najgušće naseljena, najrazvijenija regija
- imigracija → nedostatak stanova, prometne gužve, onečišćenje okoliša
- Veliki London - aglomeracija; raznovrsna moderna industrija, usluge
- globalni grad; satelitski gradovi
- Oxford, Cambridge - sveučilišni gradovi

127
- I. sektor - opskrba gradova
- obala - ribarstvo, turizam, brodogradnja
- sjeverni dio regije - nova industrija, središta Birmingham, Manchester, Leeds, Liverpool
- istočni dio regije - prerada nafte i plina iz Sjevernog mora + primarni sektor
- jugozapadni dio regije (Cornwall) - „engleska rivijera“ + primarni sektor

Wales
- jug: rudarstvo i industrija u prošlosti, danas modernizacija industrije
- Cardiff (staro središte), Swansea (novo središte)
- središnji i sjeverni dio - primarni sektor, obala - turizam

Škotska
- gromadno gorje rijetko naseljeno; stočarstvo
- Lowlands - najnaseljeniji i najrazvijeniji dio regije
- Glasgow (gospodarsko središte), Edinburgh (političko i kulturno središte), Aberdeen (prerada nafte iz
Sjevernog mora)

Sjeverna Irska
- poljoprivredna regija
- gospodarsko zaostajanje zbog političkih problema
- Belfast (gospodarsko i političko središte)

Nastavne metode: izravna grafička, neizravna grafička, metoda razgovora, demonstracije, rada na tekstu,
usmenog izlaganja.

Oblici rada: rad u parovima, frontalni i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, zidna karta UK, radna bilježnica,
fotografije, slijepa karta UK, tematske karte (politička karta UK, karta gustoće naseljenosti, High tech regije,
Plava, zlatna i žuta banana Europe).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji
Učenici po osobnom izboru istražuju aktualne događaje u Škotskoj i Sjevernoj Irskoj i druge
teme, npr. razvoj znanstveno-tehnoloških parkova, stanje okoliša u UK-u i obalnim morima,

128
razvoj i rangiranje globalnih gradova, djelovanje burzi, imigracija… Prikupljene materijale
oblikuju radom na računalu i pohranjuju u osobnu mapu.

129
Nastavna cjelina: II. DRŽAVE ZAPADNE EUROPE
Nastavna tema: 7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska
Nastavna jedinica: Francuska – geografska obilježja
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: geografska otkrića; stvaranje francuskih kolonija; nastanak prvih modernih država
u Europi

GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE

Ishodi učenja
• odrediti na geografskoj karti položaj Francuske i
usporediti ga s geografskim položajem Ujedinjenog
Kraljevstva
• opisati prirodno-geografske i društveno-geografske
posebnosti Francuske
• prosuditi utjecaj geografskog položaja na kolonijalna
osvajanja i gospodarsku razvijenost
• obrazložiti važnost prometnog povezivanja
• objasniti gospodarska obilježja Francuske
• izdvojiti sličnosti i razlike gospodarstva Francuske i
UK
• opisati obilježja Pariza kao globalnoga grada
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Odredi geografski položaj Francuske. Usporedi
geografski i prometni položaj Francuske s Ujedinjenim
Kraljevstvom.
Navedi reljefne cjeline u Francuskoj i za svaku
gospodarsku važnost.
Koji se tipovi klima pojavljuju u Francuskoj i gdje?
Objasni značenje planinskih rijeka.
Što je populacijska politika?

METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• unapređenje strategije bilježenja
• primjena različitih tehnika organiziranja informacija
• čitanje opće karte
• interpretacija tematskih karata i dijagrama
• navika izrade vlastite tematske karte
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Koje ste ključne pojmove izdvojili u svojim
bilješkama? Obrazložite razloge.
Nacrtajte presjek dva kruga, u lijevi upišite posebnosti
geografskih obilježja UK-a, u desni posebnosti
Francuske, a u zajednički presjek sličnosti ovih država.
Zadaci za slijepu kartu u RB, str. 34.

KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• poboljšana sposobnost pisanog i usmenog Zadatci za pisani i usmenu oluju ideja te metodu
izražavanja razgovora.

SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema Zadatci za samostalni rad.
sebi i drugima
• navesti primjere očuvanja kulturnog identiteta i Što je regionalizam?
kulturnih različitosti u kontekstu globalizacijske Razmislite o razlozima zbog kojih u Francusku dolazi
kulture koja se promiče u medijima (primjer velik broj stranih radnika.
Francuske)

130
• Objasniti utjecaj demografskog starenja na promjenu
nacionalne strukture stanovništva i stvaranja kulturnih
razlika

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • provjera predznanja • metodom pisane oluje ideja ponoviti • upisuju asocijacije uz zadane
(Atlantski ocean, plima i predznanje: podijeliti učenicima radne pojmove na radnom listiću (Atlantski
oseka, estuarij, listiće na koje uz zadane pojmove ocean, plima i oseka, estuarij,
Sredozemno more - upisuju kratka obrazloženja ili Sredozemno more, promet, turizam,
promet, turizam, La asocijacije; po završetku rada La Manche, stara gorja, rude, mlade
Manche, stara gorja, provjeriti odgovore dvoje učenika za planine, zadnje ledeno doba, klime,
rude, mlade planine, svaki pojam zapadni vjetrovi, Golfska struja,
zadnje ledeno doba, romanski jezici, migracije,
klime, zapadni vjetrovi, urbanizacija, aglomeracija, G 7)
Golfska struja, romanski
jezici, migracije, • metodom razgovora i demonstracije • analiziraju opću kartu u atlasu i
urbanizacija, definirati složeni geografski položaj odgovaraju na pitanja
aglomeracija, G 7) Francuske: Objasnite zašto je
Francuska zapadnoeuropska,
• poticanje znatiželje sredozemna, alpska i kanalska država?
• najava cilja nastavnog Što omogućuje prometnu povezanost
sata Francuske s državama Srednje
Europe? Kako se složeni geografski
položaj odrazio na gospodarski razvoj?

• metodom usmenog izlaganja (ili

problemskim pitanjima) najaviti cilj
nastavnog sata: upoznavanje
geografskih obilježja Francuske
Glavni • naučiti temeljne • metodom razgovora i analizom opće • analiziraju opću kartu u atlasu i
dio sata pojmove (pomorstvo, karte objasniti reljefna obilježja odgovaraju na pitanja; upisuju imena
kolonijalizam), pojave i Francuske. Koja boja prevladava na rijeka na slijepu kartu
procese (općoj) karti Francuske? Što to znači?
Uz priobalnu nizinu, za naseljavanje i
• razvijati vještine gospodarsko iskorištavanje iznimno su
čitanja opće karte, važne zavale i riječne doline.
teksta i grafičkih Pročitajte s karte kako se zovu te
prikaza, usmenog i zavale i nizine. U RB (str. 34, 1. d)
pisanog izražavanja, zadatak) na slijepu kartu upišite imena
organiziranja, rijeka uz koje se protežu riječne
dogovaranja, doline.
pridržavanja pravila
rada • Što je na geografskoj karti Francuske • analiziraju opću kartu u atlasu i
prikazano žutom i svijetlosmeđom dopunjavaju slijepu kartu
bojom? Kakve je starosti prostor?
Kakvo je njegovo značenje u razvoju
industrije? Upišite na slijepu kartu
(RB/34) slovo A u kvadratić kojim je
označen Središnji masiv, slovo B u
kvadratić kojim su označeni Vogezi,
slovo E na prostor Ardena, slova BR
na prostor poluotoka Bretanja, a slovo
N na prostor poluotoka Normandija.

• Koji su dijelovi Francuske nastali • analiziraju opću kartu u atlasu i

131
 alpskim nabiranjem? Kakva je dopunjavaju slijepu kartu
gospodarska važnost mladih nabranih
planina? Upišite na slijepu kartu
(RB/34) slovo C u kvadratić kojim je
označena Jura, slovo D u kvadratić
kojim su označene Alpe i slovo P na
prostor Pireneja.

• metodom razgovora i neizravnom • analiziraju tematske karte i

grafičkom metodom objasniti dijagrame i odgovaraju na pitanja;
klimatske faktore i obilježja klime: nakon odgovora bilježe ključne
Koji klimatski faktori utječu na klimu informacije u bilježnice
Francuske? Uz pomoć tematske karte
(U/32) odgovorite koje tipove klime
ima Francuska? Opišite obilježja tih
tipova klime. Analizirajte tematske
karte (udžbenik, str. 30) i odgovorite:
Kako se mijenjaju ljetne i zimske
temperature te količina padalina s
udaljavanjem od Atlantskog oceana i
Sredozemnog mora? Kako klima
utječe na naseljavanje i gospodarsko
iskorištavanje? Usporedite dijagram na
str. 51 i 58. Što zaključujete?

• Potražite na geografskoj karti • analiziraju opću kartu u atlasu i

najduže francuske rijeke. Kojim
sljevovima pripadaju? Kakva su im
ušća? Ucrtajte deltu Rhone i plavom
bojom zaokružite estuarije. Potražite
na karti kanale Rajna-Rhone,
Garonne-Sredozemno more. Ucrtajte
ih na slijepu kartu (RB/34)
odgovarajućim kartografskim znakom.
Kakvo je značenje tih kanala?
• Kojoj jezičnoj skupini pripadaju
Francuzi? Metodom usmenog
izlaganja objasniti jezične i kulturne
razlike među pojedinim regijama.
• zadati zadatak za rad na tekstu:
pročitajte tekst (udžbenik, str. 59, treći
odlomak) i objasnite procese
demografskog starenja i rezultate
populacijske politike
• metodom usmene oluje ideja
provjeriti opću informiranost o
gospodarstvu Francuske, dopuniti
informacije usporedbom dijagrama na
str. 53 i 59, analizom podataka o
dohotku po stanovniku u tablici na
kraju udžbenika; zaključiti: Kakva je
razvijenost francuskog gospodarstva?
Usmjeriti učenike na analizu
fotografije i teksta u zadnjem odlomku
udžbenika na str. 59
Završni • primjena naučenog • zadati zadatak za provjeru bilješki:
dopunjavaju slijepu kartu, bilježe
ključne informacije u bilježnice
• odgovaraju na pitanja učitelja,
slušaju izlaganje i bilježe ključne
informacije
• samostalno čitaju zadani tekst i
objašnjavaju procese demografskog
starenja i rezultate populacijske
politike, bilježe ključne informacije u
bilježnice
• navode primjere nekih poznatih
francuskih proizvoda. Uspoređuju
dijagrame na str. 53 i 59 i utvrđuju
razlike između strukture
gospodarstva UK-a i Francuske.
Analiziraju podatke o dohotku po
stanovniku u tablici na kraju
udžbenika i uspoređuju Francusku s
ostalim državama Zapadne Europe i
Europe u cjelini. Odgovaraju na
pitanje: Zašto je Francuska među
vodećim državama po nuklearnoj
tehnologiji i korištenju nuklearne
energije?
• pregledavaju bilješke i po potrebi ih

132
dio sata pregledajte bilješke u bilježnici i na
slijepoj karti u RB (str. 34). Bojicama
podcrtajte ili na drugi način obilježite
sedam ključnih pojmova o
geografskim obilježjima Francuske.
Koje ste ključne pojmove izdvojili?
Obrazložite razloge.
dopunjavaju ili korigiraju, a zatim
poboljšavaju perceptivnu uočljivost
(čime razvijaju tehnike u strategiji
bilježenja); objašnjavaju razloge za
izdvajanje ključnih pojmova

• metodom razgovora sintetizirati • crtaju u bilježnice presjek dva

nastavne sadržaje o UK i Francuskoj: kruga, u lijevi upisuju posebnosti
Usporedite geografski i prometni UK-a, u desni posebnosti Francuske,
položaj UK-a i Francuske. Usporedite a u zajednički presjek sličnosti ovih
reljefna i klimatska obilježja UK-a i država
Francuske. Nabrojite sličnosti i razlike
gospodarstva UK-a i Francuske.
Odgovori se mogu upisati u Vennov
dijagram.
• formativno vrednovati • zabilježiti (praćenje napredovanja)
rezultate nekoliko učenika u vođenju
bilješki i obrazloženjima pojmova u
Vennovom dijagramu
• zadati domaću zadaću: Riješite
zadatke iz radne bilježnice: 1. c), 2.,
3., 4., 5. i 6. na str. 34 i 35

Plan školske ploče

Francuska – geografska obilježja
- složeni geografski položaj → poticaj gospodarskom razvoju
- reljef - priobalne nizine i zavale: Pariška, Akvitanska i Ronsko-sonska
- gromadno gorje: Vogezi, Ardeni, Središnji masiv, Bretanja, Normandija
- alpsko nabiranje: Alpe, Pireneji, Jura: turizam, stočarstvo, hidroelektrane
- klima: umjereno topla vlažna s toplim ljetima, sredozemna, vlažna snježno-šumska
- povoljna za naseljavanje i gospodarsko iskorištavanje
- vegetacija: livade i pašnjaci, šume (iskrčene), sredozemno raslinje
- rijeke: atlantski i sredozemni slijev; plovnost i hidroelektrane; estuariji; delta
- stanovništvo: Francuzi (romanska jezična skupina), regionalne jezične i kulturne razlike
- useljenici
- gospodarstvo - visokorazvijena država, G 7, razvijeni svi sektori gospodarstva

Nastavne metode: metoda razgovora, demonstracije, usmenog izlaganja, rada na tekstu, izravna i neizravna
grafička metoda.

Oblici rada: samostalni i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: zidna karta Europe, zidna karta Francuske, školski atlas, udžbenik, radna
bilježnica, tematske karte (rijeke i gradovi, srednje siječanjske temperature u Europi, srednje srpanjske
temperature u Europi, godišnja količina padalina), dijagram iskorištavanja zemljišta, dijagram gospodarske
strukture stanovništva, fotografije, tablica sa statističkim podatcima, radni listić.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,

133
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: Učenicima koji se dobrovoljno jave zadati samostalnu obradu teme „Pariz -
svjetsko kulturno središte“.

134
Nastavna cjelina: II. DRŽAVE ZAPADNE EUROPE
Nastavna tema: 7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska
Nastavna jedinica: Prednosti decentralizacije Francuske, Monako
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• francuski jezik: Pariz
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• opisati regionalni razvoj Francuske
• objasniti pojam decentralizacija
• objasniti uzroke nejednakoga regionalnog razvoja
Francuske i rezultat decentralizacije u pojedinim
dijelovima Francuske
• pokazati na geografskoj karti veće gradove i opisati
posebnosti
• opisati geografske posebnosti Monaka i povezanost s
Francuskom
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• primijeniti istražiteljsku metodu u obradi teksta
• analizirati opću i tematsku kartu
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost razlikovanja i uporabe tekstova u
udžbeniku, traženje, prikupljanje i obrada informacija,
sposobnost formuliranja pitanja i argumentiranja
odgovora
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost za
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zašto se Francuska nejednako regionalno razvija?
Kojim mjerama francuska vlada pokušava postići
ravnomjerniji razvoj u državi?
Imenuj gradove i područja prema kojima je usmjeren
prostorni razvoj Francuske.
Navedi i na zidnoj karti pokaži najveće francuske luke
(riječne i morske).
U čemu je značenje Pariške zavale?
Što je Veliki Pariz?
Zašto je Ronsko-sonska zavala vrlo gusto naseljen i
gospodarski izrazito razvijen prostor?
Navedi najvažnija turistička područja u Francuskoj i
objasni kakvi su se tipovi turizma tamo razvili.
U kojim se regijama razvijaju tehnološki parkovi?
Objasni razloge njihove koncentracije.
Koje su osnovne gospodarske djelatnosti Monaka?
Objasni povezanost Monaka s Francuskom.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za rad skupina.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pročitati tekst za zadanu regiju Francuske u udžbeniku,
zapisati pitanja za pročitani tekst na karticu. Odabrati
člana skupine koji nakon završetka rada počinje čitati
pitanja i člana koji odgovara na pitanje. Dogovoriti
daljnji redoslijed u izlaganju. Pripremiti se za ulogu
„zapisničara“ (član po izboru nastavnika piše plan
školske ploče).
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za rad skupina.
135
napredak u radu skupine
• procijeniti osobni doprinos radu skupine i doprinos
ostalih članova skupine
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove
(plimoelektrana -
plimna elektrana),
satelitski gradovi,
decentralizacija,
satelitski gradovi,
litoralizacija), pojave i
procese
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Završni • primjena naučenog
dio sata
• formativno vrednovati
Procijenite osobni doprinos radu skupine? Što biste
htjeli poboljšati u sljedećoj etapi rada (na sljedećem
satu)? Koji članovi skupine mogu poboljšati svoja
postignuća?
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• provjeriti domaću zadaću • uspoređuju svoje odgovore s
odgovorima koje odabrani učenici
čitaju i objašnjavaju
• pročitati (glasno, čita učitelj) Uvod u • slušaju tekst i vježbaju korištenje
nastavnu jedinicu iz udžbenika, str. 61. pojmovnika
Uz pomoć pojmovnika objasniti pojam
decentralizacije.
• najaviti upoznavanje gospodarskog i
regionalnog razvoja Francuske u
posljednjih nekoliko desetljeća.
• pokazati na zidnoj karti (i u atlasima) • pokazuju u svojim atlasima prostor
prostor Pariške zavale; metodom Pariške zavale i satelitske gradove,
usmenog izlaganja, razgovora i rada na slušaju izlaganje učitelja, traže u
tekstu (U/61) objasniti gospodarska i tekstu odgovore na pitanja i bilježe
demografska obilježja Pariške zavale, ključne informacije
mjere decentralizacije, izdvojiti
satelitske gradove i pokazati ih na
zidnoj karti (i u atlasima), opisati
važnost Pariza
• zadati zadatak učenicima: U radnoj • rješavaju zadatak u RB (34/1)
bilježnici (str. 34) u 1. a zadatku
upišite imena satelitskih gradova i
zaokružite ih crvenom bojom.
• podijeliti učenike u šest skupina i • formiraju skupine, preuzimaju
objasniti zadatke: Skupine čitaju tekst zadatke, dijele uloge i najprije
u udžbeniku za zadanu regiju i samostalno rade, a zatim
pripremaju pitanja za pročitani tekst. objedinjavaju rezultate rada (15
Nakon završetka rada jedan član minuta)
skupine čita pitanje, član do njega • prema uputama učitelja prezentiraju
odgovara na pitanje, a član po izboru rezultate rada
nastavnika piše plan školske ploče i
tako uokrug dok se ne iscrpe sva
pitanja. Prva skupina obrađuje dolinu
rijeke Loire s Normandijom i
Bretanjom, druga sjeverne nizine,
pobrđa i dolinu Rajne, treća
Akvitansku zavalu i Pireneje, četvrta
Središnji masiv, Alpe i Juru, peta
Ronsko-sonsku zavalu, a šesta obalu
Sredozemnog mora.
• provjeriti primjenu naučenog na 5. • samostalno odgovaraju na 5. pitanje
pitanju u RB/36 u RB/36
• vrednovati rad skupina i pojedinih
članova skupina
• zadati domaću zadaću: obraditi
Monako iz udžbenika (str. 64) i riješiti
ostale zadatke u radnoj bilježnici (str.
136
 36)

Plan školske ploče (može se pisati na posteru čija je podloga slijepa karta Francuske iz RB/34; toponimi se
upisuju uz oznake na karti, a tekst u obliku kartica uz svaku regiju ili kartografskim znakovima prikazane
posebnosti regija, uz obaveznu izradu legende karte)

Prednosti decentralizacije Francuske, Monako

Pariška zavala
- gospodarski najrazvijeniji dio Francuske (raznovrsna moderna industrija, promet, razvijena poljoprivreda)
- najgušće naseljeni dio Francuske → problemi → decentralizacija u satelitske gradove i prema atlantskoj
obali
- Pariz - globalni grad (svjetski grad kulture, znanosti, umjetnosti, mode, turizma, suvremene industrije,
politike...)

Dolina Loire s Normandijom i Bretanjom

- stočarstvo, ribarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo
- prehrambena industrija, turizam
- Nantes

Sjeverna nizina, pobrđa i dolina Rajne

- Ardeni - 1. industrijska revolucija
- moderna industrija uz La Manche i u dolini Rajne
- turizam
- središta: Lille, Nancy, Strasbourg

Akvitanska zavala i Pireneji

- slabije razvijena poljoprivreda
- prehrambena i petrokemijska industrija (nafta), industrija vozila
- vjerski, primorski i zimski turizam
- središta: Bordeaux, Toulouse

Središnji masiv
- rijetka naseljenost i slabija razvijenost zbog prirodnih uvjeta
- središte: Clermont-Ferrand

Alpe i Jura
- šumarstvo, stočarstvo, zimski turizam, hidroelektrane
- središte: Grenoble

Ronsko-sonska zavala
- gospodarski vrlo razvijeno i gusto naseljeno područje
- industrija, promet, poljoprivreda
- središte: Lyon

Obala Sredozemnog mora i Korzika

- Azurna obala
- zapadni dio – poljoprivreda

137
- središte: Marseille – lučko i industrijsko središte

Plan školske ploče može biti i u obliku tablice

prostor obilježja grane gospodarstva središta

Nastavne metode: metoda rada na tekstu, razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, pisanih radova.

Oblici rada: skupni i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, zidna karta
Francuske, tematske karte (rijeke i gradovi Francuske), fotografije.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: tekst u Vrijedno je znati u udžbeniku na str. 60 i 65.

138
Nastavna cjelina: II. DRŽAVE ZAPADNE EUROPE
Nastavna tema: 8. Ostale države Zapadne Europe
Nastavna jedinica: Benelux i Republika Irska
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: svijet u doba europske dominacije u 19. st. (širenje kolonijalnih sila)
• hrvatski jezik: natuknica i bilješka
• francuski jezik: frankofonske zemlje
• tehnička kultura: proizvodnja i svojstva metala (kovina)
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• pokazati i imenovati na geografskoj karti države
Beneluxa i Republiku Irsku i njihove najveće gradove
• obrazložiti prirodne i društvene osobitosti država
Beneluxa i Republike Irske
• opisati nastanak i analizirati važnost poldera
• prosuditi važnost Rotterdama – Europoorta u
pomorskom prometu svijeta
• nabrojiti preduvjete za rad vjetroelektrana i opisati
njihovu važnost
• imenovati sjedišta međunarodnih ustanova u
zemljama Beneluxa
• opisati ulogu EU i SAD-a u gospodarskim
promjenama Irske
METODIČKA KOMPETENCIJA (Koje metodičke kompetencije potičem?)
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke,
oblikovati izvješće o pročitanom tekstu i izreći ga u
zadanom vremenu, nakon slušanja izvješća, oblikovati
sažetak i izreći ga u zadanom vremenu
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• primijeniti tehniku rada u parovima: razmjena
obavijesti u parovima
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Upiši imena država Zapadne Europe na slijepu kartu.
Što je Benelux?
Objasni prometnu važnost položaja država Beneluxa.
Što je Europoort I?
U čemu se ogleda značenje poldera?
Navedi osnovne razloge irskog iseljavanja u 19.
stoljeću.
Što je Republici Irskoj omogućilo brzi gospodarski
rast?
Zašto se industrija razvija uglavnom uz velike luke?
Koji su službeni jezici u Belgiji, a koji u
Luksemburgu?
Pokaži na geografskoj karti najveće gradove država
Beneluxa i Republike Irske.
Pokaži na geografskoj karti „Zlatni trokut“.
Koji su gradovi država Beneluxa svjetska politička
središta i zašto?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Rad na zadanim tekstovima u udžbeniku.
Zadatci za razmjenu informacija u parovima.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pročitati zadani tekst. Pripremiti izvješće u zadanom
vremenu. Razmijeniti informacije radom u paru.
Saslušati izvješće partnera u paru, pripremiti i izreći
sažetak.
139
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• unaprijediti suradnju i uspješnost učenja radom u
parovima
• koristiti vještine aktivnog slušanja,
parafraziranja, sažimanja, fokusiranja,
preoblikovanja, kodiranja i dekodiranja
informacija
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(Atlantski ocean, plima i
oseka, stara gorja, rude,
umjereno topla vlažna
klima, zapadni vjetrovi,
Rajna, luka, estuarij,
indoeuropski jezici,
migracije, urbanizacija,
kolonijalizam)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (Benelux,
Europoort, polder,
integracija,
vjetroelektrana), pojave
i procese
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za rad obradu teksta.
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• metodom razgovora ponoviti • odgovaraju na pitanja i analiziraju
predznanje, moguća pitanja: Koje opću kartu Europe (Zapadne Europe)
države Zapadne Europe imaju izlaz na
Atlantski ocean? Kako Atlantski ocean
utječe na klimu Zapadne Europe? Koje
rijeke u Zapadnoj Europi imaju
estuarijsko, a koje deltasto ušće? Kroz
koje države protječe rijeka Rajna?
Koje države Zapadne Europe još
nismo upoznali? Pokažite ih na
geografskoj karti.
• pročitati uvod iz udžbenika (str. 66), • slušaju i analiziraju pročitani tekst,
objasniti pojam Benelux i izdvojiti bilježe ključne informacije
zajednička obilježja prostora (povoljan
prometni položaj, visoka razvijenost,
gustoća naseljenosti i stupanj
urbanizacije)
• metodom razgovora i radom na • nakon postavljenog pitanja traže
tekstu (udžbenik, str. 66-67) voditi odgovor u tekstu i pismeno
učenike kroz upoznavanje prirodno- odgovaraju na pitanja; uspoređuju
geografskih i društvenih osobitosti bilješke s usmeno izloženim
Belgije; pitanja za metodu razgovora: odgovorima
Koji su faktori utjecali na gospodarski
razvoj u Belgiji? Koje su grane
gospodarstva vrlo razvijene?
Usporedite gustoću naseljenosti i
stupanj urbanizacije Belgije i ostalih
država Zapadne Europe. Koji je dio
Belgije najrazvijeniji? Tko su
stanovnici Belgije? Analizom
tematske karte (udžbenik, str. 66)
utvrdite u kojim dijelovima Belgije
žive. Kojim jezičnim skupinama
pripadaju? Po kojim se funkcijama
izdvaja Bruxelles? Objasnite važnost
Antwerpena. Po završetku etape
(metodičko-didaktičkog koraka)
provjeriti bilješke nekoliko učenika,
po potrebi sugerirati korekcije i
dopune.
• metodom usmenog izlaganja i • slušaju izlaganje učitelja,
razgovora objasniti pomorsku odgovaraju na pitanja i bilježe
140
orijentaciju Nizozemske i ostale
preduvjete gospodarskog razvoja
(integrirati predznanja iz povijesti i
opće informiranosti); pitanja za
metodu razgovora: Koje su prednosti
geografskog položaja Nizozemske?
Koje su države prije, a koje nakon
Nizozemske bile svjetske pomorske i
trgovačke velesile? U kojim stoljećima
je Nizozemska bila pomorska i
kolonijalna sila? U kojim dijelovima
svijeta je Nizozemska imala kolonije?
Za koje države nizozemske luke
pretovaruju teret?
• organizirati rad za razmjenu
informacija u parovima; polovica
razreda obrađuje tekst o Nizozemskoj
(podijeliti im oznake s neparnim
brojevima), a polovica o Republici
Irskoj (podijeliti im oznake s parnim
brojevima); objasniti učenicima cilj
rada: nakon čitanja teksta, prvi član
para prepričat će sadržaj pročitanog
drugom članu para (u zadanom
vremenu, npr. 4 minute); drugi član
para sluša izlaganje i nakon slušanja
radi sažetak (u zadanom vremenu, npr.
2 minute); nakon toga drugi član
podnosi izvješće o svojoj temi (npr. 4
minute), prvi član sluša i nakon
slušanja radi sažetak (2 minute); u isto
vrijeme isti postupak provode treći i
četvrti član, peti i šesti itd.; upozoriti
učenike da prilikom čitanja teksta
(obrade teksta) mogu na karticama
pripremiti ključne pojmove ili
kartografske znakove kojima si
pomažu u podnošenju izvješća, isto
vrijedi i za drugog člana para koji pri
slušanju može kreirati svoj podsjetnik
za izradu sažetka; za provjeru kvalitete
izvještaja i sažetaka, u dogovoru s
učenicima zamijeniti partnere u
parovima (slučajnim odabirom ili
sustavno: zamijene se članovi 1 i 3, a 2
i 4 ostaju na svojim mjestima,
zamijene se članovi 5 i 7, a 4 i 6 ostaju
na svojim mjestima, itd.); članovi
parova s neparnim brojevima ponovo
podnose izvješća, članovi parova s
parnim brojevima slušaju, oblikuju
sažetak i prezentiraju ga; nakon tog
kruga mijenjaju uloge, članovi parova
s parnim brojevima podnose izvješće,
a članovi parova s neparnim brojevima
slušaju, oblikuju sažetak i prezentiraju
ga
ključne informacije
• obrađuju zadane tekstove,
pripremaju izvješća za partnere u
parovima
• „neparni“ članovi podnose izvješća
• „parni“ članovi slušaju izvješća,
oblikuju sažetak i izgovaraju ga
• „parni“ članovi podnose izvješća
• „neparni“ članovi slušaju izvješća,
oblikuju sažetak i izgovaraju ga
• zamjena partnera u razmjeni
informacija i ponavljanje postupka
• ako se oblik rada dobro organizira,
svaki je učenik s neparnim brojem
dva puta podnosio izvješće o
Nizozemskoj, a s parnim brojem dva
puta izvješće o Republici Irskoj;
sažetak koji im iznosi partner je
povratna informacija o kvaliteti
izlaganja
• ako se ovaj oblik rada (rad u
parovima s razmjenom informacija)
provodi prvi puta, dobro je na
karticama (ili grafofoliji ili ppt)
napisati zadatke i upute za rad;
mogući zadatci za članove parova s
neparnim brojevima: prostorni
raspored i struktura industrije;
stvaranje poldera i njihova važnost;
važnost Sjevernoga mora i
demografska obilježja Nizozemske;
gustoća naseljenosti i stupanj
urbanizacije Nizozemske; stanovnici
Nizozemske; važniji gradovi i
njihovo značenje;
mogući zadatci za članove parova s
parnim brojevima: uzroci i posljedice
gospodarskog zaostajanja Irske u 19.
stoljeću; razvoj od osamostaljenja do
1973. godine; kako je Irska postala
„keltski tigar“; prostorni raspored i
struktura industrije; struktura
gospodarstva; modernizacija
poljoprivrede
141
 • ako se rad u parovima s razmjenom • redoslijedom odgovaraju na pitanja
informacija provodi prvi puta, učitelj učitelja (ili prezentirana pitanja u
usmjerava zajedničko izvješćivanje powerpoint prezentaciji) i uspoređuju
pred razredom i bilježenje informacija; odgovore s bilješkama na svojim
-učenici s neparnim brojevima redom karticama; zalijepe kartice u
odgovaraju na pitanja: bilježnice
Gdje je smješten glavni dio industrije
u Nizozemskoj? Koje su industrijske
grane razvijene? Kako su stvarani
polderi? Opišite njihovu važnost. U
čemu je važnost Sjevernog mora za
Nizozemsku? Usporedite gustoću
naseljenosti i stupanj urbanizacije
Nizozemske i ostalih država Zapadne
Europe. Tko su stanovnici
Nizozemske? Pokažite na geografskoj
karti najvažnije gradove i objasnite
njihovo značenje.
- učenici s parnim brojevima redom
odgovaraju na pitanja: Zašto je Irska u
19.stoljeću bila slabo razvijena i
iseljenička država? Kada je Republika
Irska postala samostalna država? Kako
se gospodarski razvijala do 1973.
godine? Koji su faktori utjecali na
irsko gospodarsko čudo? Zašto
Republiku Irsku nazivaju „keltskim
tigrom“? što je usporilo gospodarski
razvoj Republike Irske? Na kojim se
industrijama temelji gospodarstvo
Republike Irske? Koje su još grane
gospodarstva važne? Kakve se
promjene događaju u irskoj
poljoprivredi? Pokažite na geografskoj
karti najvažnije gradove i objasnite
njihovo značenje.
Završni • primjena naučenog • provjeriti primjenu naučenoga • odgovoriti na pitanja u udžbeniku,
dio sata pitanjima u udžbeniku, str. 70 (1-4, 6, str. 70 (1-4, 6, 8 i 9)
• formativno vrednovati 8 i 9) • zapisati zadatke za domaću zadaću
• prikupiti od učenika mišljenja o • vrednovati oblik rada: rad u
primijenjenom obliku rada: rad u parovima s razmjenom informacija
parovima s razmjenom informacija

• zadati domaću zadaću: samostalnim

radom upoznati demografska i
gospodarska obilježja Luksemburga i
usporediti ih s ostalim državama
Zapadne Europe; odgovoriti na
pitanja: Na čemu se temelji
gospodarski razvoj Luksemburga?
Zašto se govore tri službena jezika?
Zašto je Luxembourg-Ville
međunarodno političko središte?
Odgovore zapisati u bilježnice
• učenici po slobodnom izboru mogu
riješiti zadatke u radnoj bilježnici, str.
37-38 (ti će se zadatci koristiti za
tematsko ponavljanje na idućem satu
pa nije nužno da svi učenici riješe sve
zadatke)

142
 Plan školske ploče
Benelux i Republika Irska
Benelux – Belgija, Nizozemska i Luksemburg
- povoljan prometni položaj, visoka razvijenost, gustoća naseljenosti i stupanj urbanizacije
Belgija
- razvijeni svi sektori gospodarstva
- preduvjeti razvoja: prometni položaj, ugljen, željezna ruda, kolonije; integracije
- najrazvijeniji prostor = „Zlatni trokut“: konurbacija Bruxelles (globalni grad) + Antwerpen (luka) + Gent
- stanovništvo: Flamanci, Valonci, Nijemci + doseljenici; tri službena jezika

Nizozemska
- razvijeni svi sektori gospodarstva
- preduvjeti razvoja: pomorska orijentacija, trgovina, kolonije
- najrazvijeniji prostor: konurbacija Rotterdam (najveća luka Europe, globalni grad), Den Haag (sjedište
vlade i parlamenta), Amsterdam (glavni grad)
- polderi - poljoprivredne površine dobivene isušivanjem mora
- stanovništvo: Nizozemci + doseljenici

Republika Irska
- u prošlosti poljoprivredna, iseljenička država
- nakon članstva u EZ (EU) → „keltski tigar“: moderna industrija, usluge (bankarstvo, turizam), sjedišta
multinacionalnih kompanija, imigracija
- Dublin, Cork

Pišu učenici nakon samostalnog rada za domaću zadaću:

Luksemburg
- visokorazvijena država; industrija, usluge, multinacionalne kompanije
- tri službena jezika; brojni doseljenici
- Luxemburg-Ville – međunarodno političko središte

Nastavne metode: metoda razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna i neizravna grafička metoda.

Oblici rada: samostalni rad, rad u parovima razmjenom informacija i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, radna bilježnica, filmski i slikovni
prikazi gradova, crtež poldera, tematske karte (govorna područja u Belgiji, karte gustoće naseljenosti za
pojedine države iz atlasa), statistički podatci za države (tablica na kraju udžbenika).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.

143
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: učenicima koji se dobrovoljno jave zadati samostalnu obradu teme
„Rotterdam - najveća luka Europe“.

Izborni sadržaji: narodi Europe

Bilješke iz života u Nizozemskoj
Ponašanje Nizozemaca uvelike iznenađuje turiste ili doseljenike, posebice one iz anglosaskog
svijeta. Nizozemci čvrsto vjeruju u izravne, iskrene odgovore. To je osvježenje za nekoga tko
dolazi iz Švedske ili Engleske gdje je kritika tako često pažljivo šifrirana da je neupućenima
potpuno nerazumljiva. Ljude koji otvoreno govore što misle u Nizozemskoj smatraju punim
vrlina. Pristojnost i pravila ponašanja srednjih slojeva Britanaca, Skandinavaca, stanovnika
Srednje Europe i Latinoamerikanaca mnogi Nizozemci smatraju licemjernim. Odbacuju
okolišanje i pretjerane manire u spomenutih naroda. Ova izravnost može se djelomično
objasniti kalvinističkim vrijednostima koje su usađene u Nizozemce, bilo katolike, bilo
protestante. Te vrijednosti traže da se osoba ponaša prirodno, onako kako je stvorena.
Zagovaraju razumnost i ozbiljnost te izbjegavanje svakog razmetanja. U cijeloj Nizozemskoj
je očit nedostatak razmetanja, primjerice u osobnoj potrošnji. Na cestama ima vrlo malo
Porschea ili Rolls Royceva, nema nepromišljenih velikih kupovina dok su stari uređaji još
ispravni, obitelji iz višeg srednjeg sloja mogu se zateći kako za stolom ručaju sendviče s
maslacem od kikirikija i kiselo mlijeko iz tetrapaka, kada se nađu u društvu, svatko plati točno
onoliko koliko je potrošio.
Često opisivani kao mrki, hladni i ozbiljni, Nizozemci ustvari slave često. Svake godine
posjećuju mnoge rođendanske zabave. Od rođaka i prijatelja se očekuje da dođu na proslavu
ili barem pošalju čestitku ili nazovu telefonom. Zaboraviti nečiji rođendan ozbiljan je
društveni propust. Stoga kalendar s upisanim rođendanima rođaka i prijatelja visi na
unutarnjim vratima zahoda. Prisustvovanje rođendanskim svečanostima održava i učvršćuje
jake obiteljske veze. Mladi parovi više ne primaju goste tako često.
Nizozemsko društvo još uvijek je podijeljeno u četiri bloka (stupa): protestantski, katolički,
socijalistički i ostali. Ta podjela očituje se na polju obrazovanja i informiranja (novine,
televizija).

144
Nizozemsko društvo tolerira oblike ponašanja koji su protiv zakona. Tolerancija ima dugu
tradiciju. Nizozemci čvrsto vjeruju u puštanje različitog cvijeća da cvate, iako im se možda
njihov miris ne sviđa uvijek.
Prema članku Jeremyja Boissevaina i Inge Boissevaina: Ponašajte se prirodno!; Europljani,
25-37

145
Nastavna cjelina: III. DRŽAVE SJEVERNE EUROPE
Nastavna tema: 9. Skandinavske države
Nastavna jedinica: Norveška, Švedska i Finska
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• kemija: ugljik i njegovi spojevi; metali
• tehnička kultura: hidroelektrane
• biologija: tajga, tundra
• likovna kultura: dizajn
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• pokazati na geografskoj karti države Skandinavije,
njihove najveće gradove
• opisati utjecaj posljednjega ledenoga doba na
oblikovanje reljefa
• odrediti važnost i utjecaj mora na gospodarstvo i
život
• navesti razloge rijetke naseljenosti
• izdvojiti posebnosti država
• obrazložiti gospodarski razvoj skandinavskih država
• opisati osobitosti življenja uz polarnicu
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• tekstualne informacije predočiti kartografskim
znakovima
• informacije organizirati u konceptualnu shemu
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• napredak u prijemu, preradi i primjeni informacija
radom na tekstu
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pokaži na geografskoj karti države Sjeverne Europe.
Navedi razloge podjele država Sjeverne Europe na
države Skandinavije, Baltičke države i ostale države.
Koje je tragove ostavilo ledeno doba u reljefu
Norveške, Švedske i Finske?
Navedi morske prolaze koji povezuju Sjeverno i
Baltičko more.
Kada i zašto je prokopan Kielski kanal?
Koja su najveća prirodna bogatstva Norveške, Švedske
i Finske?
Zašto je Sjeverna Europa najrjeđe naseljena europska
regija?
Kojoj skupini naroda pripadaju Finci i Sami?
Zašto je u Finskoj drugi službeni jezik švedski?
Koje djelatnosti primarnog sektora imaju najveće
značenje u gospodarstvu Skandinavskih država?
Koje djelatnosti ostvaruju najveći udio u BND-u
Skandinavskih država?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pročitajte tekst u udžbeniku i kartografskim znakovima
ucrtajte na svoje karte oznake za glavne djelatnosti u
Skandinavskim državama.
Radom u parovima izradite konceptualnu shemu o
prirodnogeografskim i društvenogeografskim
obilježjima Sjeverne Europe.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Opišite povijesni razvoj Finske od 14. stoljeća do
danas. Kada i kako je oblikovan reljef Finske? Koje
146
 tipove klime ima Finska? Zašto Finsku nazivaju
zemljom tisuću jezera? U čemu je važnost finskih
rijeka? Koje djelatnosti donose najveći dohodak?

SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA

Ishodi učenja
• opisati što je održivi razvoj lokalne sredine i
društveno odgovorno gospodarstvo na primjeru
Skandinavskih država
• objasniti važnost tržišne konkurentnosti,
kompetentnosti ljudskih resursa i cjeloživotnog
učenja na primjeru Skandinavskih država
• odgovorno izvršavati postavljene zadatke i preuzeti
odgovornost za napredak u stjecanju znanja i
razvijanju geografskih vještina
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zašto su po vašem mišljenju tvrtke iz Norveške,
Švedske i Finske konkurentne na svjetskom tržištu.
Kakav je odnos stanovništva Skandinavskih država
prema prirodnim resursima?
Kakav je odnos prema obrazovanju i cjeloživotnom
učenju u Skandinavskim državama?
Zadatci za samostalni rad.

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(sjeverna polarnica,
toplinski pojasi,
Atlantski ocean, mora
Sjeverne Europe,
Golfska struja, morski
tjesnaci i prolazi, luka,
ledenjački oblici reljefa,
Baltički štit, stara gorja,
rude, snježno-šumske,
polarne i umjereno tople
vlažne klime, tajga i
tundra, indoeuropski
jezici, povijest: Vikinzi
ili Normani)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• 1. način: Pokazati na geografskoj • pokazuju u svojim atlasima države
karti države Sjeverne Europe. Radom Sjeverne Europe
u parovima učenici izrađuju • slušaju upute učitelja i u parovima
konceptualnu shemu (mentalnu mapu) izrađuju konceptualnu shemu
u kojoj preispituju predznanja o • usmeno obrazložiti izrađene sheme
prirodnogeografskim i • pratiti obrazloženja drugih parova i
društvenogeografskim obilježjima po potrebi korigirati svoje bilješke
Sjeverne Europe, a koje poznaju iz
općih obilježja Europe. Po potrebi
zadati „grane“ u shemi.
Očekivani pojmovi, obilježja i veze:
geografski smještaj → sjeverna
polarnica
→ Kinnarodden
geografski položaj → Atlantski ocean,
Baltičko more
→ usmjerenost na more
reljef → Baltički štit, Ruska
platforma, paleozojsko gorje
(Skandinavsko gorje), rude
→ ledeno doba, ledenjaci, ledeni
pokrovi, ledenjačke doline, ledenjačka
jezera, morene, fjordovi, fjeldovi
klima → faktori → Atlantski ocean,
Golfska struja, planinski reljef,
udaljenost od ekvatora
→ tipovi → umjereno topla vlažna
sa svježim ljetima, snježno-šumska,
klima tundre
vode → Atlantski ocean, Sjeverno
more, Norveško more, Barentsovo
more, Baltičko more
→ kratke rijeke → HE, splavarenje
→ ledenjačka jezera → turizam

147

Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (ledenjački
reljef, ugrofinski jezici,
nordijske države,
morena), pojave i
procese
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
→ kanali
stanovništvo → rijetka naseljenost
→ germanski narodi, ugrofinski
narodi, ostali Indoeuropljani
gospodarstvo → visoka razvijenost
(Norveška, Švedska, Finska, Island,
Danska)
→ srednja razvijenost (Estonija,
Latvija, Litva)
• provjeriti i po potrebi dopuniti
konceptualne sheme
• 2. način: Metodom oluje ideja • izreći pojmove koji asociraju na
preispitati predznanje učenika o države Sjeverne Europe
prirodno-geografskim i društveno-
geografskim obilježjima Sjeverne
Europe, a koje poznaju iz općih
obilježja Europe. Pojmove zapisati na
ploču, bez obzira na redoslijed kojim
ih učenici iznose. Prozivati učenike
redom, tako da svaki dobije priliku
izreći jedan pojam. Pritom se mogu
služiti atlasom, tablicom na kraju
udžbenika, tematskim kartama iz
općih obilježja Europe. Nakon
zapisivanja pojmova na ploču kredom
u boji zaokružiti pojmove koji se
odnose na pojedina prirodno-
geografska ili društveno-geografska
obilježja (npr. pojmove vezane za
reljef smeđom bojom, pojmove vezane
za vode plavom bojom itd.)
• Najaviti upoznavanje država
Sjeverne Europe u dvjema skupinama: • pokazati na karti Skandinavske
skandinavske države i ostale države. države
• objasniti pojam skandinavske države • pišu naslov u bilježnice, slušaju
• radom na tekstu (uvod u nastavnu objašnjenje pojma Skandinavske
jedinicu u udžbeniku, str. 72) izdvojiti države, slušajući uvodni tekst bilježe
obilježja Skandinavskih država (učitelj obilježja Skandinavskih država
čita uvod, a učenici bilježe pojmove)
• metodom demonstracije i • analiziraju prezentirane materijale i
neizravnom grafičkom metodom zaključuju kakav je geografski
objasniti prirodno-geografska obilježja položaj Norveške, zašto ima
Norveške; prezentirati fotografije, najrazvedeniju obalu, opisuju
crteže i karte te uz pomoć njih nastanak fjordova i fjeldova
objasniti/ponoviti položaj, razvedenost • uz pomoć tematskih karata U/32 i
obale, nastanak fjordova i fjeldova U/34 ponoviti prostorni raspored
tipova klime i vegetacije u Norveškoj
• zadati zadatke učenicima za • navode sličnosti i razlike
samostalni rad: Usporedite geografski geografskog položaja Norveške i
položaj Švedske i Norveške. Analizom Švedske, objašnjavaju razmještaj
karte u atlasu utvrdite prostorni stanovništva i Švedskoj i Norveškoj,
razmještaj stanovništva. Zašto Švedska odgovaraju na pitanja
provodi populacijsku politiku kojom
potiče rađanje? Zašto prima veliki broj
imigranta? Odgovore potražite u tekstu
(U/74)
• izravnom grafičkom metodom • crtaju (skiciraju) države Sjeverne
148
 nacrtati Skandinavske države i voditi Europe i dopunjavaju kartu
učenike u metodi rada na tekstu: kartografskim znakovima za
Pročitajte prvi odlomak (U/73) i šumarstvo, ribarstvo, hidroenergiju,
kartografskim znakovima ucrtajte na naftu, zemni plin, petrokemijsku
svoje karte oznake za glavne kemijsku, prehrambenu industriju,
djelatnosti primarnog sektora u brodogradnju, industriju celuloze i
Norveškoj. Pročitajte drugi odlomak papira, drvnu, tekstilnu,
(U/73) i ucrtajte na svoje karte oznake automobilsku, metaloprerađivačku,
za glavne djelatnosti sekundarnog elektrotehničku, elektronsku i
sektora u Norveškoj. Ne zaboravite industriju visoke tehnologije;
izraditi legendu. Uz pomoć atlasa kemijskim simbolima označavaju
označite gradove Oslo, Bergen, nalazišta ruda; kružićima i početnim
Trondheim, Stavanger i Narvik. slovom ili punim imenom označavaju
Pročitajte četvrti odlomak (U/74) i glavna gospodarska središta
kartografskim znakovima ucrtajte na Norveške, Švedske i Finske
svoje karte oznake za glavne
djelatnosti primarnog sektora u
Švedskoj. Pročitajte peti odlomak
teksta u udžbeniku na 74 stranici i
kemijskim simbolima ucrtajte
nalazišta važnijih ruda u Švedskoj, a
odgovarajućim kartografskim
znakovima vrste industrije. Uz pomoć
atlasa označite gradove Stockholm,
Göteborg, Malmö, Kiruna, Galivare,
Luleå.

• zadati zadatke za samostalni rad:

Radom na tekstu (U/75) odgovorite na
pitanja: Opišite povijesni razvoj
Finske od 14. stoljeća do danas. Kada i
kako je oblikovan reljef Finske? Koje
tipove klime ima Finska? Zašto Finsku
nazivaju zemljom tisuću jezera? U
čemu je važnost finskih rijeka? Koje
djelatnosti donose najveći dohodak?
Dopunite vaše karte odgovarajućim
kartografskim znakovima. Usporedite
gospodarsku strukturu stanovništva
Norveške, Švedske i Finske (dijagrami
u udžbeniku, str. 73, 74 i 75). Ucrtajte
na karte lokaciju Helsinkija i upišite
ime grada.
Završni • primjena naučenog • provjeriti mogućnost primjene • odgovaraju na pitanja (U/76)
dio sata obrađenih nastavnih sadržaja pitanjima
u udžbeniku, str. 76.

• provjeriti sintezu nastavnih sadržaja • odgovaraju na pitanje

o državama pitanjem: Po čemu su
slične, a po čemu se razlikuju
Norveška, Švedska i Finska?

• formativno vrednovati • vrednovati nekoliko konceptualnih

shema i samostalno izrađenih
tematskih karata

• zadati domaću zadaću: riješiti • bilježe zadatak za domaću zadaću

zadatke u radnoj bilježnici na str. 39 i
40.

149
 Plan školske ploče (gospodarska obilježja i središta upisuju se i ucrtavaju na karte samostalnim radom
učenika)
Norveška, Švedska i Finska
Norveška
- izduženost; najrazvedenija obala u Europi
- ledenjaci → fjordovi, fjeldovi
- Skandinavsko gorje – paleozoik
- umjereno topla klima sa svježim ljetom, snježno-šumska i polarna
- tajge, tundra
- malo obradivih površina → ribarstvo i šumarstvo važniji od poljoprivrede
- industrija → nafta, plin, HE, šume, ribe, uvezene sirovine; industrija visokih tehnologija
- pomorska trgovina
- središta: Oslo, Bergen, Trondheim, Stavanger, Narvik

Švedska
- izlaz na dva mora
- gušće naseljen jug
- demografsko starenje ↔ imigracija + populacijska politika
- malo obradivih površina, razvijeno šumarstvo (splavarenje)
- temelji industrije: razvijena tehnologija, rude (crni i obojeni metali), HE, drvo; raznovrsna industrija
- središta: Stockholm, Göteborg, Malmö

Finska
- pod švedskom i ruskom vlašću do 1917. godine
- reljef oblikovan radom ledenjaka → ledenjačka jezera i morene
- klima: snježno-šumska → tajge
- ugrofinski narod
- industrija: elektronska, telekomunikacijska, kemijska, drvna...
- glavni grad i gospodarsko središte: Helsinki

Nastavne metode: metoda razgovora, demonstracije, pisanih radova, oluja ideja, rada na tekstu, usmenog
izlaganja, izravna i neizravna grafička metoda, INSERT metoda.

Oblici rada: frontalni, samostalni i rad u parovima.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, politička karta Europe, fotografije
(npr. Norveško more - naftna platforma, brodogradilište, nove tehnologije), radna bilježnica, statistički
podatci (tablica na kraju udžbenika), tematske karte (pregledna karta regije, zaleđivanja sjevernog Baltika,
karta gustoće naseljenosti za pojedine države iz atlasa), shema fjorda, dijagrami gospodarske strukture
stanovništva.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.

150
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: prema zainteresiranosti učenika, zadati teme za samostalnu obradu ili
prikupljanje dokumentarnih filmova s navedenim temama: Život Sama (Laponaca), Djed
Božićnjak, Ledenjačka jezera, Polarni dan i noć, Polarna svjetlost, Ponoćno sunce.

Izborni sadržaji: Narodi Europe

Švedski stil komunikacije
Tijekom odrastanja djeci se usađuje pravilo „Neodgojeno je upadati nekomu u riječ“. Od ljudi
se očekuje da u tišini slušaju jedni druge dok osoba koja govori ne završi. U verbalnim
kulturama „dobro“ je upadati drugima u riječ jer se time pokazuje zainteresiranost za predmet
razgovora. Slušati nekoga bez prekidanja u Švedskoj je način iskazivanja poštovanja, a
upućuje i na skromnost.
Skromnost je karakterna crta vrlo cijenjena u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj ili Japanu. Ljudi
u Japanu iskazuju uvjerenje da je ono što imaju reći manje važno ili barem nije važnije od
onoga što govori druga strana. Za razliku od Japanaca, sugovornici u Švedskoj se međusobno
poštuju, ravnopravni su.
U verbalnim kulturama uobičajeno je početi odgovarati prije nego što je sugovornik završio
rečenicu. Čest slučaj u Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Njemačkoj i drugdje je da osobe vole
govoriti, pa ne uzimaju stanke u govoru kako im tko drugi ne bi upao u riječ.
Šveđani govore tiho jer glasno govoriti znači dobiti oznaku pretencioznog. Posebice su tihi pri
upoznavanju, za razliku od Amerikanaca kojima je glasno predstavljanje znak samopouzdanja
i kompetentnosti. Šveđani jako paze na izgovorene riječi jer su to njihova osobna mišljenja.
Švedska kultura je relativno homogena. To je posljedica povijesnih okolnosti: jedan jezik,
jedna religija, približno jedna zajednička povijest i donedavno minimalna useljavanja
stranaca. Unutar Švedske prisutne su regionalne razlike. Šveđani ne pozdravljaju ljude koje ne
poznaju (npr. u hotelu), što im Francuzi jako zamjeraju.
Šutljivu osobu često se ocjenjuje kao osobu sklonu razmišljanju. Oni koji mnogo govore
riskiraju da ih se percipira kao površne, ljude koji radije govore nego da misle. Južnjake koji
pripadaju verbalnoj kulturi smatraju lijenima jer više govore nego rade. Suprotno tomu,
južnjaci razgovor smatraju samom biti čovjeka (po tome se razlikuje od životinje). Vjeruju da
su šutljive osobe manje inteligentne i manje sposobne od drugih ljudi (oni što malo govore
151
imaju malo toga za reći). U Švedskoj je rad ispred govora. U pozadini je poseban ogranak
Luteranske crkve koji je zagovarao „krv, znoj i suze“. Nije bilo predviđeno da se ljudi
zabavljaju. U slobodno vrijeme „raditi stvari zajedno“ prednjači pred „razgovarati
međusobno“. Nijema komunikacija s prirodom potiče na razmišljanje i predstavlja pokušaj
suočavanja s vlastitim životom. To gotovo dosiže meditaciju.
Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Nizozemska države su s niskom tjeskobom (komunikacija
je manje važna). Ključne riječi koje ukazuju na švedskost: strpljivost, skromnost, jednakost,
slaganje, privatnost; drugu skupinu ključnih riječi čine stanke, tišina, činjenice, praktičnost.

Prema Ake Daun: Nepristojno je upadati u riječ!; Europljani, 13-23

152
Nastavna cjelina: III. DRŽAVE SJEVERNE EUROPE
Nastavna tema: 10. Ostale države Sjeverne Europe
Nastavna jedinica: Danska, Island i Baltičke države
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• biologija: mekušci, ribe
• tehnička kultura: cjevovodi
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
• povijest: carska Rusija; stvaranje i raspad SSSR-a
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• pokazati i imenovati na geografskoj karti Baltičke
države, Island i Dansku te njihove glavne gradove
• obrazložiti geografski smještaj i položaj ostalih
država Sjeverne Europe
• obrazložiti sličnosti Baltičkih država i izdvojiti
različitosti Danske i Islanda
• opisati važnost geotermalne energije i energije vjetra
• očitati i obrazložiti na statističkim podacima glavne
gospodarske osobitosti država
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• selektirati informacije o proučavanoj državi
• objediniti spoznaje o ostalim državama Sjeverne
Europe
• primijeniti strategiju sličnosti i razlika
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• poboljšati sposobnost usmenog i pismenog
izražavanja
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Upišite imena država označenih brojevima na slijepoj
karti. Na isprekidane crte na slijepoj karti upiši imena
glavnih gradova država Sjeverne Europe.
Obrazloži posebnosti geografskog smještaja i
geografskog položaja Danske, Islanda i Baltičkih
država.
Po kojim su prirodno-geografskim i društveno-
geografskim obilježjima slične Baltičke države?
Po kojim se prirodno-geografskim i društveno-
geografskim obilježjima razlikuju Danska i Island?
Koji se obnovljivi izvori koriste za dobivanje
električne energije u ostalim državama Sjeverne
Europe?
Koje djelatnosti ostvaruju najveći udio u dohotku
ostalih država Sjeverne Europe?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Obraditi zadane nastavne materijale o proučavanoj
državi.
Objediniti i strukturirati informacije na temelju
izvješća u drugom krugu rada u skupinama.
Izdvoji sličnosti među Baltičkim državama i razlike
između Danske i Islanda.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pripremiti pismeno izvješće o proučavanoj državi.
Usmeno izložiti izvješće pripremljeno zajedničkim
radom u skupini.
153
Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• pridržavanje dogovora i pravila za uspješan rad u Zadatci za rad u skupinama.
skupinama

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • provjera predznanja • metodom razgovora ponoviti • odgovaraju na pitanja, analiziraju
(obalna mora Sjeverne predznanje; moguća pitanja: Koja tematske karte (U/32 i 34) i opću
Europe, morski tjesnaci obalna mora okružuju države Sjeverne kartu Sjeverne Europe
i prolazi, Golfska struja, Europe? Navedite i pokažite na
ledenjački reljef, Ruska geografskoj karti morske prolaze i
platforma, litosferne tjesnace između Baltičkoga i
ploče, vulkani, gejziri, Sjevernoga mora. Kako Golfska struja
tipovi klime i biljne utječe na klimu, a kako na plovidbene
zajednice) mogućnosti u obalnim morima
• poticanje znatiželje Sjeverne Europe? Opišite oblikovanje
• najava cilja nastavnog reljefa djelovanjem ledenog pokrova u
sata Sjevernoj Europi. Kako i kada je
nastao Baltički štit? Koje države
Sjeverne Europe se nalaze na Ruskoj
platformi? Opišite posljedice
razmicanja Sjevernoameričke i
Euroazijske litosferne ploče u
sjevernom dijelu Atlantskog oceana.
Koji su tipovi klime prevladavaju u
državama Sjeverne Europe
(odgovorite uz pomoć tematske karte,
U/32)? Koje su biljne zajednice
karakteristične za navedene tipove
klime (odgovorite uz pomoć tematske
karte, U/34)?

• vrednovati odgovore učenika

• podijeliti učenike u pet skupina. • formiraju skupine, preuzimaju

Objasniti način rada, podijeliti zadatke i uloge u skupinama
materijale i zadatke. Svaka skupina
obrađuje jednu državu (Danska,
Island, Estonija, Latvija, Litva). U
skupini svaki učenik dobiva svoj
zadatak, a poslove raspoređuje za to
izabrani član skupine. U dosadašnjoj
obradi država Zapadne i Sjeverne
Europe učenici su prepoznali pristup u
regionalno-geografskoj analizi. Nakon
završetka rada metodom slagalice
formirati nove skupine u kojima se
nalazi po jedan predstavnik iz prvih
skupina. U drugoj skupini učenici
najprije prezentiraju rezultate rada iz
prve skupine. Nakon što svi učenici u
drugoj skupini prezentiraju svatko
„svoju“ državu, skupina izdvaja
sličnosti i razlike među ostalim
državama Sjeverne Europe. Planirano
vrijeme rada: dva školska sata.

154
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (vulkani,
gejziri, geotermalna
energija, eksklava),
pojave i procese,
algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Završni • primjena naučenog
dio sata
• formativno vrednovati
Radni materijal za svakog člana • rade u skupinama, pripremaju
prvih skupina: izvješće o državi koju obrađuju za
- slijepa karta (str. 43 radne bilježnice) svakog člana skupine
- klimatski dijagrami za Kopenhagen,
Reykjavik, Tallinn, Rigu i Vilnius • formiraju nove skupine principom
- podatci/tablica s kraja udžbenika slagalice i objedinjavaju rezultate
(podatci o broju stanovnika i površini rada na posteru (ili powerpoint
iz kojih se može izračunati gustoća prezentaciji) u čijoj je podlozi slijepa
naseljenosti, podaci o prirodnom karta Sjeverne Europe
kretanju, gospodarskom sastavu
stanovništva, stupnju urbanizacije i
dohotku po stanovniku)
- fotografije glavnih gradova,
krajolika, ljudi, gospodarskih
djelatnosti
- klimatska karta Europe (koristi se za
analizu iz udžbenika, a ako se radi ppt,
može se staviti u prezentaciju)
- tekst u udžbeniku i na DVD-u (uz
interaktivnu kartu)
• zadati zadatak za samostalni rad i • izdvajaju sličnosti i razlike među
podijeliti nastavne listiće, riješiti 1. ostalim državama Sjeverne Europe i
zadatak na str. 41 i 1. zadatak na str. ispunjavaju nastavni listić
43 u RB. Ostale zadatke (str. 41-44) • rješavaju zadatke u radnoj bilježnici
zadati za domaću zadaću.
• vrednovati izrađene postere / • nakon provjere točnih odgovora,
prezentacije i odgovore na nastavnom zalijepiti nastavni listić u bilježnice
listiću te u radnoj bilježnici ili uložiti u osobnu mapu (portfolio)

Nastavni listić za provjeru rezultata rada: OSTALE DRŽAVE SJEVERNE EUROPE

(točni odgovori upisani su na kraju svakog zadatka)

1. Uz opise upišite državu

a) nalazi se na poluotoku Jyllandu _________________________
b) jedina otočna država Sjeverne Europe _________________________
c) ima izlaz na Finski i Riški zaljev _________________________
d) godine 2013. imala je najveći prirodni pad stanovništva među državama Sjeverne Europe
________________________
e) ima najveći broj stanovnika među Baltičkim državama ________________________
(Danska, Island, Estonija, Latvija, Litva)

2. U kojim je državama Sjeverne Europe reljef oblikovan taloženjem morenskih nanosa?

__________________________________________________________________________
(Danska, Estonija, Latvija, Litva, Finska)

3. Nabrojite barem dva obilježja po kojima se reljef Islanda razlikuje od ostalih država Sjeverne Europe.
_____________________________________________________________
(bilo koja 2 od nabrojenih: magmatske stijene, aktivni vulkani, gejziri)

155
4. Uz države Sjeverne Europe upišite tip(ove) klime.
a) Danska _________________________________________________________________
b) Estonija _________________________________________________________________
c) Island ___________________________________________________________________
d) Latvija __________________________________________________________________
e) Litva ____________________________________________________________________
(a) umjereno topla vlažna s toplim ljetima; b) vlažna snježno-šumska; c) umjereno topla vlažna sa svježim
ljetima i klima tundre; d) vlažna snježno-šumska i umjereno topla vlažna s toplim ljetima; e) vlažna
snježno-šumska i umjereno topla vlažna s toplim ljetima)

5. Poredajte države Sjeverne Europe prema gustoći naseljenosti od najgušće naseljene prema najrjeđe naseljenoj:
____________________________________________________________________
(Danska /130/, Litva /46/, Latvija /31/, Estonija /28/, Švedska /21/, Finska /16/, Norveška /16/ i Island /3
stan./km2)

6. Nabrojite tri uzroka rijetke naseljenosti nordijskih država.

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
(bilo koja tri od nabrojenih: planinski reljef, vlažna snježno-šumska i klima tundre, veličina teritorija, malo
obradivih površina, geografski smještaj unutar polarnog kruga)

7. Uz pomoć dijagrama (udžbenik, str. 11) odgovorite: Koliki je udio Sjeverne Europe u površini i broju
stanovnika Europe? _____________________________________________ (14% površine i 5%
stanovništva)

8. Odgovorite uz pomoć tablice na kraju udžbenika:

a) Koja država Sjeverne Europe ima najmanji udio stanovništva zaposlenog u primarnim djelatnostima?
_______________________ (Švedska)

b) Koje dvije države Sjeverne Europe imaju najveći udio stanovništva zaposlenog u primarnim djelatnostima?
___________________________________ (Litva, Latvija)

c) Koje dvije države Sjeverne Europe imaju najveći udio stanovništva zaposlenog u sekundarnim djelatnostima?
____________________________________________________ (Estonija, Litva)

d) Koje države Sjeverne Europe imaju manje od 70 % stanovništva zaposlenog u tercijarnim djelatnostima?
Objasnite zašto.

156
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________ (Estonija, Latvija,
Litva; zbog gospodarske tranzicije nakon raspada SSSR-a)

8. Uz državu Sjeverne Europe upišite razvijenu djelatnost primarnog sektora:

Island ______________________, Danska ___________________________________
(ribarstvo; poljoprivreda /ratarstvo, stočarstvo/)

9. Po čemu se razlikuje struktura industrije nordijskih i baltičkih država?

__________________________________________________________________________
(nordijske države imaju visokoprofitabilnu industriju s modernom tehnologijom koja zapošljava
visokoobrazovanu radnu snagu)

10. Uz države Sjeverne Europe upišite posebnost u proizvodnji energije)

Latvija ____________________________ (hidroelektrane)
Litva _____________________________ (nuklearne elektrane)
Island _____________________________ (geotermalne elektrane)
Danska ____________________________ (vjetroelektrane)

Plan školske ploče

Posteri: Ostale države Sjeverne Europe

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, neizravna grafička, demonstracije, metode pisanih
radova.

Oblici rada: skupni i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, radna bilježnica, nastavni listić,
tablica sa statističkim podatcima za Island, Dansku, Estoniju, Latviju i Litvu, klimatska karta Europe,
klimatski dijagrami za glavne gradove Islanda, Danske, Estonije, Latvije i Litve, dijagrami gospodarskog
sastava stanovništva Islanda, Danske, Estonije, Latvije i Litve, računalo, CD, internet, fotografije.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

157
Izborni sadržaji: Prema zainteresiranosti učenici odabiru temu za samostalni rad: gejziri,
Legoland, jantar

Materijal za individualno stručno usavršavanje: UGROFINSKI NARODI

Ugrofinski narodi živjeli su u gornjem toku Volge i Kame. U 4. stoljeću prije Krista
počeli su napuštati pradomovinu i selili su u različitim smjerovima: dio na sjeverozapad, dio
na jugozapad, a dio na istok prema rijeci Ob. Živjeli su od lova i skupljanja plodova, pa je
pravce njihove seobe određivala divljač koju su lovili.
Danas ima oko 25 milijuna Ugrofina i na lingvističkoj osnovi dijele se u pet skupina:
Saami (Laponci), Balto-Finci, Volgo-Finci, Permci i Ugri. Samo u slučaju Saama i Balto-
Finaca ova znanstveno-jezična podjela poklapa se s njihovim područjem naseljavanja. Saami
naseljavaju sjever Skandinavskog poluotoka i poluotok Kolu, a Balto-Finci prostor oko
Baltičkog mora. Skupini Balto-Finaca pripadaju Finci, Estonci, Karelijci, Livonci, Voti,
Vepsi i Ingrijci. U Volgo-Fince ubrajaju se Mordvini i Čeremisi (Mari) koji još uvijek žive u
svojoj pradomovini. Na prostoru oko Volge naselili su se i Votjaci (Udmurti) koji se ubrajaju
u permsku skupinu. Ostali Permci su još i Zirjani (Komi) u sjeverozapadnom Sibiru, uz
gornji tok rijeke Ob. Oni žive zajedno s Ostjacima i Vogulima, koji s Mađarima lingvistički
čine ugarsku skupinu.
Zbog različitih povijesnih sudbina, državu su osnovala samo tri ugrofinska naroda:
Finci, Estonci i Mađari. Ostali se Ugrofini nisu uspjeli oduprijeti okolnim velesilama i danas
ih ugrožava asimilacija. Žive kao etničke manjine u Ruskoj Federaciji, osim Livonaca (sjever
Latvije) i Saama.
U porječju Volge živi oko tri milijuna ugrofinskih naroda, ali oni nikada nisu imali preduvjete
za stvaranje moderne nacionalne države. Neki su ugrofinski narodi još u 20. stoljeću živjeli u
tradicionalnim društvima, bez jasnog hijerarhijskog poretka. Ratovi su im bili strani, a u
nekim od ugrofinskih jezika čak i ne postoji riječ za pojam rat.
Balto-Finci imaju osjećaj pripadnosti europskom kulturnom krugu. Od oko 6,5
milijuna pripadnika, Finci i Estonci čine 90 posto. Među Balto-Fincima koji žive kao etničke
manjine, najbrojniji su Karelijci (oko 150 000). Iako postoji Karelijska Autonomna
Republika, u njoj živi 80 posto Rusa. Ostalim Balto-Fincima (Livonci, Voti, Vepsi i Ingrijci)
prijeti asimilacija jer ih je ostalo samo nekoliko tisuća ili nekoliko stotina. Prostor naseljen
Balto-Fincima stoljećima je bio zona sukoba Rusa i Šveđana (14. - 17. st.) te Rusa i Finaca
(20. st.). S podjarmljivanjem balto-finskih naroda dolazilo je i pokrštavanje. To je dovelo do

158
raskola jer su istočni dijelovi od Rusa prihvatili istočno kršćanstvo (pravoslavlje), a zapadni
su pripali rimskom kršćanstvu. Mirom u Petrokreposti 1323. godine karelijski teritorij
podijeljen je između Švedske i Rusije. Iako su Karelijci bili tada najbrojniji balto-finski narod,
nisu se uspjeli oduprijeti stranoj vlasti i njihovi su ustanci krvavo ugušeni. Granice utvrđene
mirom u Petrokreposti zadržale su se do kraja 16. stoljeća i označile su definitivnu podjelu
balto-finskih naroda. U katoličkom, zapadnom dijelu pobijedila je reformacija, a s njom je
stigla i pismenost, tiskanje knjiga i prosvjetiteljstvo. U ovim procesima leže korijeni
prozapadne orijentacije Estonaca koji su odigrali važnu ulogu u raspadu SSSR-a. Istočni dio
balto-finskih naroda postao je dijelom rusko-pravoslavne tradicije, ne samo vjerski već i
društveno. Kada je u 16. stoljeću uvedeno kmetstvo, zahvaćen je i dio Karelije.
U novom švedsko-ruskom ratu, koji je trajao od 1570. do 1620. godine, Švedska je
proširila granice na istok i pod svojom vlašću okupila sve balto-finske narode osim dijela
Karelijaca i Vepse. Znatan dio Karelijaca pravoslavne vjere nije prihvatio nove granice i
preselio se u okolicu Tvera i Novgoroda. Kolonija tverskih Karelijaca oduprla se asimilaciji
sve do danas. S druge strane, mnogi Finci preselili su na zapad, u današnju peterburšku regiju.
Švedska vlast pružila je balto-finskim narodima više uvjeta za očuvanje identiteta i
sudjelovanje u društvenom životu.
Početkom 18. stoljeća Rusija je postala dominantna sila na području istočnoga Baltika.
U Velikom sjevernom ratu 1700. - 1721. godine, vojska cara Petra I. osvojila je najveći dio
balto-finskog naseljenog prostora. Posljedice tog rata značile su za najveći dio balto-finskih
naroda korjenite promjene. Rusija je naredila brzi razvoj manufaktura, od 19. stoljeća
industrijalizaciju i urbanizaciju tog prostora. Gradovi Petrograd (današnji Sankt Peterburg) i
Petrozavodsk privukli su brojne ruske doseljenike, pa su Balto-Finci tijekom nekoliko
desetljeća postali manjinom u vlastitoj zemlji. Pri kraju carske vlasti, početkom 20. stoljeća,
pojačana je rusifikacija kojoj se balto-finski narodi nisu mogli oduprijeti.
Poslije I. svjetskog rata Finci i Estonci iskoristili su političke promjene i proglasili
neovisnost. Zapadni Karelijci s glavnim gradom Viipuri postali su dio finske države, a istočni
Karelijci ostali su u Rusiji (SSSR-u). U II. svjetskom ratu SSSR je pokušao ponovno osvojiti
sva područja naseljena Balto-Fincima. U dva iznimno krvava rata Finska nije dobila pomoć
Europe, branila se vlastitim snagama. Očuvala je samostalnost, ali je godine 1944. morala
SSSR-u prepustiti zapadnu Kareliju. Nakon toga se iz Karelije oko 450 000 ljudi preselilo u
Finsku (gotovo sve finsko i karelijsko stanovništvo, uključujući i pravoslavne). Estonija se
nije mogla obraniti i postala je dio SSSR-a sve do 1990./1991. godine.

159
 Finska se danas osjeća čuvaricom karelijske tradicije. Važne karelijske institucije,
poput rusko-pravoslavnog samostana Valamo (osnovanog na otoku Ladoškog jezera 1329.
godine), preseljene su u Finsku. Danas se samostan Valamo nalazi u blizini mjesta Heinăvesi
u istočnoj pokrajini Savo.

Među ugrofinske narode ubraja se i oko 100 000 Finaca koji žive u Švedskoj. Manji
dio preselio se u Švedsku tijekom šestogodišnje švedske vladavine nad Finskom, a veći dio
kao radnici u 20. stoljeću. Finci u Švedskoj imaju vrlo dobre mogućnosti za očuvanje
kulturnog identiteta.

Prilagođeno prema
Klemens Ludwig, 2001: Leksikon etničkih manjina u Europi, Pan liber, Osijek-Zagreb-Split
Felipe Fernandez-Armesto, 1997: Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb
Nada Švob-Đokić, 2000: Tranzicija i nove europske države, Barbat, Zagreb

160
Nastavna cjelina: IV. DRŽAVE SREDNJE EUROPE
Nastavna tema: 11. Njemačka
Nastavna jedinica: Njemačka – geografska obilježja
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: razdoblje između dva svjetska rata – pobjeda nacizma; Drugi svjetski rat;
holokaust; stanje i odnosi u Europi nakon II. svjetskog rata
• vjeronauk: kršćani na drugi način (grkokatolici, protestantizam, luterani, kalvinisti)
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• pokazati na geografskoj karti i obrazložiti važnost
geoprometnog položaja Njemačke
• obrazložiti obilježja suvremenoga gospodarstva te
ukazati na razlike između bivše Zapadne i Istočne
Njemačke, kao posljedicu podjele Njemačke nakon II.
svjetskog rata
• prepoznati probleme suvremenog razvoja Njemačke i
istaknuti njezinu ulogu u svijetu kao članice G7
• izdvojiti razloge velikog udjela stranih radnika i
ulogu Njemačke u zapošljavanju naših radnika
• imenovati i pokazati na karti najvažnije gradove i
balunge
• opisati značenje velikih luka na estuarijima
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu, izraditi konceptualnu shemu,
interpretirati opću i tematske karte i dijagrame,
analizirati i usporediti statističke podatke o
demografskim i gospodarskim obilježjima Njemačke
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost usvajanja znanja čitanjem opće i
tematskih karata, dijagrama i statističkih podataka
• sposobnost integriranja i organiziranja informacija
izradom konceptualne sheme
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Objasni središnji geografski i prometni položaj
Njemačke u Europi.
Kakva je gospodarska uloga Njemačke danas u Europi
i svijetu?
Zašto se pojedine regije u Njemačkoj nejednako
gospodarski razvijaju?
Koje su se njemačke države ujedinile i kada?
Koji su se problemi pojavili nakon ujedinjenja
Njemačke?
Izdvoji i opiši reljefne cjeline u Njemačkoj.
Što je fen?
Objasni u čemu je značenje rijeka u Njemačkoj.
Gdje su nastale najveće njemačke luke?
Navedi i na karti pokaži najgušće naseljena područja u
Njemačkoj.
Što je Ballungsgebiet? Pokaži na geografskoj karti
najveće gradove.
Zašto u Njemačkoj raste ukupan broj stanovnika, a ima
prirodni pad?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za rad na tekstu, za rad u parovima i
samostalni rad.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Koje se reljefne cjeline izdvajaju u Njemačkoj? Kakve
su mogućnosti gospodarskog iskorištavanja tih
reljefnih cjelina? Po kojim se demografskim
obilježjima Njemačka razlikuje od UK-a i Francuske?
Zašto je Njemačka vodeća gospodarska sila Europe?
161
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• određuje svoj identitet i navodi neka od njegovih Pitanja u metodi razgovora, zadatci za samostalni i rad
najvažnijih obilježja u paru u primjeni metode rada na tekstu, analizi
• navodi različite identitete koji postoje u školi, grafičkih priloga te analizi tablica.
lokalnoj zajednici i europskim državama prema spolu, Kako se trebamo odnositi prema drugima koji su druge
nacionalnoj, religijskoj i jezičnoj pripadnosti rase, vjeroispovijesti, narodnosti ili jezika?
• objašnjava značenje kulturnog identiteta Kojim mjerama države s prirodnim padom
• spremnost za volontiranje i brigu o starom stanovništva mogu taj pad ublažiti ili zaustaviti?
stanovništvu
• prepoznati mjere za demografski opstanak europskog
stanovništva
• pridržavanje dogovora i pravila u samostalnom i radu
u parovima

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • provjera predznanja • metodom rada na tekstu i radom u • radom u parovima obrađuju tekst
(države Srednje Europe, parovima (udžbenik, str. 83) izdvojiti i (U/83), analiziraju opću kartu Europe
stara gorja, Alpe, zapisati zajednička obilježja regije i Srednje Europe, dijagram (U/11) i
ledenjački oblici reljefa, Srednja Europa. Jedan učenik čita odgovaraju na pitanja; provjeravaju
Pribaltička nizina, pitanje, drugi traži odgovor u rezultate rada
umjereno tople i udžbeniku, nakon zapisivanja
snježno-šumske klime, mijenjaju uloge. Pitanja za rad u
germanski jezik, parovima:
konurbacija, Rajna, Između kojih je regija položena
plovni put R-M-D) Srednja Europa?
• poticanje znatiželje Koje države pripadaju Srednjoj
• najava cilja nastavnog Europi?
sata Usporedite površinu i broj stanovnika
regije s površinom i brojem stanovnika
Zapadne i Sjeverne Europe (U/11). Što
zaključujete?
Koje se skupine država izdvajaju
unutar regije?
Zašto Srednja Europa ima vrlo
povoljan prometni položaj?
Nabrojite velike reljefne cjeline
Srednje Europe.
Koje su jezične skupine izmiješane u
Srednjoj Europi?
Kakva je gospodarska razvijenost
država Srednje Europe?

• provjeriti i vrednovati rezultate rada • redoslijedom parovi čitaju pitanje,

te zapisati zajednička obilježja regije sljedeći par odgovara, a par koji je
postavio pitanje vrednuje točnost
odgovora; predstavnik drugog para
zapisuje obilježje na plan ploče
• najaviti upoznavanje Njemačke
Glavni • naučiti temeljne • metodom oluje ideja preispitati • samostalnim radom izrađuju
dio sata pojmove (gospodarska predznanje učenika o Njemačkoj; konceptualnu shemu uz zadane grane
razvijenost, Ruhr), središnji pojam zapisati na ploču i oko (pojmove), provjeravaju sadržaj
pojave i procese, njega grane: povijest, reljef, klima, sheme s učenikom u klupi (ili
algoritme… vode, stanovništvo, gospodarstvo; uz metodom kugličnih ležajeva)

162
• razvijati vještine svaku granu učenici u bilježnice pišu
čitanja teksta i grafičkih asocijacije kojima ponavljaju
prikaza, usmenog i predznanje iz cjeline Opća obilježja
pisanog izražavanja, Europe i iz povijesti; u nastavku sata
organiziranja, objasniti i po potrebi nadopuniti svaku
dogovaranja, granu
pridržavanja pravila
rada • pročitati uvod u nastavnu jedinicu u • slušaju i prate tekst (U/84),
udžbeniku, str. 84, zapisati kratak pretvaraju informacije u dijakronijski
povijesni razvoj njemačke države organizator (brojevni pravac)

• analizom zidne karte Europe i karte u •prate demonstraciju učitelja u

atlasu izdvojiti reljefne cjeline
Njemačke; metodom razgovora opisati
obilježja reljefnih cjelina, pokazati na
zidnoj karti i u atlasima rijeke i luke na
estuarijima; pitanja za metodu
razgovora: Zašto je Sjevernonjemačka
nizina manje plodna od Panonske
nizine? Koji su reljefni oblici stvoreni
radom ledenog pokrova u pleistocenu?
Usmenim izlaganjem objasniti važnost
prapornih naslaga na jugu nizine.
Opišite izgled Njemačkog sredogorja.
Koji se manji reljefni oblici izmjenjuju
u tom prostoru? Kakva je starost
stijena u toj reljefnoj cjelini? Kako se
to odrazilo na gospodarsko
iskorištavanje? Usmenim izlaganjem
objasniti razloge zatvaranja rudnika i
zamjenu klasične industrije novim
industrijama visoke tehnologije. Zašto
i na Švapsko-bavarskoj visoravni ima
morenskih nanosa? Metodom
usmenog izlaganja objasniti
iskorištavanja prirodnih resursa te
reljefne cjeline. Kada su izdignute
Bavarske Alpe? Kako se gospodarski
iskorištavaju visoki planinski prostori
u Njemačkoj?
svojim atlasima, izravnom grafičkom
metodom skiciraju granice Njemačke
i granice reljefnih cjelina (ili granice
reljefnih cjelina ucrtavaju na slijepu
kartu u RB/85); nije ključno da
granice budu precizno ucrtane već da
uoče osnovne reljefne stepenice; ako
crtaju skicu izravnom grafičkom
metodom, bojama ispunjavaju
reljefne cjeline (Sjevernonjemačka
nizina – zeleno, Sredogorje – žuto,
Švapsko-bavarska visoravan –
svjetlo- smeđe svjetlosmeđe,
Bavarske Alpe – tamno-smeđe); uz
svaku reljefnu cjelinu pišu bilješke
prema planu školske ploče (po
potrebi dopunjavaju svojim
bilješkama)

• prezentirati tematsku kartu i

(udžbenik, str. 32) utvrditi prostorni • analiziraju tematsku kartu i
raspored tipova klime u Njemačkoj, a klimatske dijagrame te objašnjavaju /
metodom razgovora, analizom ponavljaju prostorni raspored tipova
odabranih klimatskih dijagrama klime i obilježja na prostoru
ponoviti klimatska obilježja umjereno Njemačke
tople vlažne klime s toplim ljetom i
vlažne snježno-šumske klime;
metodom usmenog izlaganja ili
izravnom grafičkom metodom
objasniti nastanak i posljedice fena

• metodom razgovora i demonstracije

ponoviti/utvrditi na koja mora
Njemačka ima izlaz, važnost plovnog
puta Rajna – Majna – Dunav,
Kielskog kanala, Mittelland kanala i
kanala Rajna – Ems i objasniti njihovu
važnost; zaključiti da Njemačka
• pokazuju na zidnoj karti i u atlasima
mora na koja Njemačka ima izlaz
(obalom i plovnim putovima);
pokazuju cijelom dužinom plovni put
Rajna – Majna – Dunav, Kielski
kanal, Mitteland kanal i kanal Rajna

163
 geografski i prometno ima središnji
položaj u Europi
• zadati zadatak za samostalni rad:
metodom razgovora i radom na tekstu
(udžbenik, str. 86) objasnite
demografska obilježja Njemačke; uz
pomoć tematske karte (U/42) ponovite
unutareuropske migracije u drugoj
polovici 20. st. i analizirajte dijagram
stranih državljana (udžbenik, str. 43);
raspraviti teme: uključivanje stranaca
u njemačko društvo, promjena
kulturnog pejzaža u Njemačkoj
• zainteresirane učenike uputiti na
istraživanje teme Hrvati u Njemačkoj
– Ems; odgovarajućim kartografskim
znakom ucrtavaju ih na slijepu kartu
u RB/85; zaključuju kakav
geografski i prometni položaj ima
Njemačka u Europi
• radom na tekstu traže odgovor na
pitanja: Koji narodi uz Nijemce žive
u Njemačkoj? Analizom tematske
karte (U/42) ponavljaju koji su narodi
useljavali u Njemačku u drugoj
polovici 20. stoljeća. Analiziraju
dijagram (U/43) i uspoređuju broj
stranaca u Njemačkoj s ostalim
državama. Uključuju se u raspravu o
uključivanju stranaca u njemačko
društvo i njihovom čuvanju identiteta

• analizirati gustoću naseljenosti • pokazuju na karti u atlasu najgušće

Njemačke (tematska karta u
udžbeniku, str. 86) i utvrditi koja su
područja među najgušće naseljenim u
Europi; uz pomoć tablice sa
statističkim podatcima o stanovništvu
usporediti demografska obilježja
Njemačke s Ujedinjenim Kraljevstvom
i Francuskom; ukazati na problem
prirodnog pada i starenja stanovništva
naseljena područja Njemačke;
uspoređuju statističke podatke o
gustoći naseljenosti i odrednicama
prirodnoga kretanja stanovništva
Njemačke, UK-a i Francuske; navode
probleme demografskog razvoja
Njemačke

• analizom tablice sa statističkim • uspoređuju statističke podatke o

podatcima o gospodarstvu usporediti gospodarskim obilježjima Njemačke,
gospodarska obilježja Njemačke, UK-a i Francuske; izdvajaju
Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske; posebnosti Njemačke, navode neke
zaključiti da je Njemačka vodeća njemačke proizvode i traže odgovor
gospodarska sila Europe („motor na pitanje zašto Njemačka nema
europskoga gospodarstva“) i dopuniti najviši dohodak po stanovniku u
da je 4. gospodarska sila svijeta, iza Europi
SAD-a, Kine i Japana; usporediti
gospodarsku strukturu stanovništva i
dohotka i ukazati na veće značenje
sekundarnog sektora u Njemačkoj;
nabrojiti primjere nekih njemačkih
industrijskih proizvoda (u
elektrotehničkoj, elektronskoj,
farmaceutskoj, automobilskoj,
kemijskoj i ostalim granama
industrije); postaviti problemsko
pitanje: Zašto stanovništvo Njemačke
nema najviši dohodak u Europi? Dio
odgovora potražiti u tekstu udžbenika,
zadnji odlomak na str. 86; dopuniti
objašnjenje: troškovi modernizacije
starih industrijskih regija, visoka
ulaganja u znanost, istraživanja i
infrastrukturu, troškovi ujedinjenja
Završni • primjena naučenog • provjeriti primjenu naučenih • odgovaraju na pitanja u udžbeniku,
dio sata nastavnih sadržaja na pitanjima u str. 87
• formativno vrednovati udžbeniku
• ponavljanje obrađenih nastavnih

164
 sadržaja može se organizirati i
prezentacijom niza fotografija uz koje
učenici navode nekoliko rečenica i
prostorno lociraju prikazani sadržaj
• zadati domaću zadaću: riješiti • bilježe zadatak za domaću zadaću
zadatke u radnoj bilježnici na str. 45

Plan školske ploče

SREDNJA EUROPA
- prirodno-geografski i društveno-geografski = prijelazni prostor
- središnji prometni položaj
- Njemačka, alpske države, istok Srednje Europe
- razlike u razvijenosti između zapadnog i istočnog dijela regije

Njemačka – geografska obilježja

- povijesni razvoj: podjela nakon II. svjetskog rata → 2 države → 1989. g. rušenje Berlinskog zida → 1990.
g. ujedinjenje Njemačke
- središnji položaj u Europi
- prirodno-geografska obilježja:
Sjevernonjemačka nizina - morenski nanosi, močvare, ledenjačka jezera; luke na estuarijima
Sredogorje - rudarstvo, danas moderna industrija
Švapsko-bavarska visoravan - poljoprivreda
Bavarske Alpe - turizam, šumarstvo
- klima: umjereno topla vlažna s toplim ljetom, vlažna snježno-šumska; fen
- izlaz na Sjeverno i Baltičko more
- rijeke → plovni putovi

stanovništvo
- najmnogoljudnija država Europe (bez Ruske Federacije)
- Nijemci (germanski narod), etničke manjine, strani radnici
- vrlo gusta naseljenost; Ballungsgebiet (Ruhr)

gospodarstvo
- vodeća gospodarska sila Europe i 4. u svijetu
- velike regionalne razlike između zapadnog i istočnog dijela države

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovora, rada na tekstu, oluje ideja, demonstracije, izravna i
neizravna grafička metoda.

Oblici rada: rad u parovima, samostalni, frontalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, politička karta
Europe, dijagrami, tematske karte (regionalno-geografska podjela Europe, pregledna karta Srednje Europe,
gustoća naseljenosti Njemačke), fotografije, slijepe karte.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,

165
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: Pročitati zadnju točku Vrijedno je znati (udžbenik, str. 111). Prokomentirati
temu, osuditi holokaust i uputiti učenike na literaturu i filmove iz kojih će doznati više o toj
temi.

166
Nastavna cjelina: IV. DRŽAVE SREDNJE EUROPE
Nastavna tema: 11. Njemačka
Nastavna jedinica: Njemačka - regionalna obilježja
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• kemija: ugljik i njegovi spojevi (nafta, zemni plin, ugljen); soli; metali
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• objasniti osobitosti pojedinih regija
• imenovati i pokazati na geografskoj karti najvažnije
gradove
• opisati značenje velikih luka na estuarijima i pokazati
ih na geografskoj karti
• objasniti ekološke probleme na prostoru bivše
Istočne Njemačke
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• koristiti različite izvore informacija i nastavna
pomagala (računalo, internet i dr.)
• organizirati vrijeme za samostalni rad
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• unaprijediti sposobnost pismenog i usmenog
izražavanja
• koristiti računalo za pristup informacijama i obradu
informacija
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• ekološka dimenzija građanske kompetencije: na
primjeru Njemačke objasniti odnos prema prirodnim
dobrima i njihovom očuvanju, kao uvjet
osiguranja dobrobiti pojedinca i razvoja
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Izdvoji i opiši regije u Njemačkoj.
Koje je najveće njemačko urbano-industrijsko
područje?
Navedi najveće njemačke morske luke.
Zašto je Frankfurt na Majni globalni grad?
Koji su dijelovi Njemačke prosperitetni, a koji
problemski u gospodarskom razvoju?
Usporedi regionalni razvoj Njemačke, Francuske i
Ujedinjenog Kraljevstva.
Nabroji i na karti imenuj vodeća urbano-industrijska
područja tih država i globalne gradove.
Kroz koje se države protežu plava i žuta banana? Koji
se gradovi nalaze unutar tih područja?
Gdje se u Njemačkoj nalazi najveći tehnološki park
(Silicon Saxony)?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci u programiranom materijalu.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci u programiranom materijalu.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Kako Njemačka gospodari prirodnim dobrima?
Koje se mjere poduzimaju za poboljšanje stanja
okoliša u nekadašnjim njemačkim rudarsko-
industrijskim regijama?
167
demokratske zajednice
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(geografska obilježja
Njemačke)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (gospodarska
razvijenost,
Ballungsgebiet), pojave
i procese (nejednaki
regionalni razvoj)
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• provjeriti domaću zadaću • slušaju upute za rad i preuzimaju
• najaviti upoznavanje regionalnih radne materijale
obilježja Njemačke i objasniti način
rada: svaki učenik dobiva
programirani materijal, čita tekst u
udžbeniku, analizira grafičke priloge i
statističke pokazatelje i odgovara na
pitanja (ako postoji mogućnost,
organizirati rad u računalnoj učionici i
pripremiti materijal za rad na
računalu)
• nakon svakog zadatka na grafofoliji • samostalni rad učenika
(računalu) prezentirati točne odgovore • provjeravaju odgovore: učenici u
klupi zamijene listiće i vrednuju
Programirani materijal rezultate rada
1. Pročitaj tekst u udžbeniku na str. 88 • nakon završetka vrednovanja,
i odgovori na pitanja: radom u paru komentiraju rezultate
a) Koje se gospodarske regije • na kraju sata listić s pitanjima i
izdvajaju u Njemačkoj? odgovorima učenici zalijepe u
b) Koja prirodna regija čini Sjevernu bilježnice
Njemačku?
c) Zašto je istočni dio Sjeverne
Njemačke manje plodan i slabije
naseljen?
d) Kako se dobivaju nove obradive
površine u zapadnom dijelu Sjeverne
Njemačke?
e) U čemu se očituju prednosti
položaja regije na obalama Sjevernog i
Baltičkog mora?
f) Na karti u radnoj bilježnici, na str.
46, uz kružiće upiši najvažnija
industrijska središta i područja
Sjeverne Njemačke.
2. Pročitaj tekst u udžbeniku na str.
88-89 i odgovori na pitanja:
a) Zašto je Srednja Njemačka bila
rudarska regija?
b) Koji problemi su vezani za istočni
dio regije?
c) Na karti u radnoj bilježnici, na str.
46, uz kružiće upiši najvažnija
industrijska središta Srednje
Njemačke.
d) Koja je njemačka regija
najrazvijenija i najgušće naseljena?
e) Na čemu se temelji gospodarski
razvoj Porajnja?
f) Na karti u radnoj bilježnici, na str.
46, uz kružiće upiši najvažnija
industrijska središta i urbano-
168
 industrijska područja Porajnja.

3. Pročitaj tekst u udžbeniku na str. 89

i odgovori na pitanja:
a) Koje prirodne cjeline čine Južnu
Njemačku?
b) Na čemu se temelji prosperitet
Južne Njemačke?
c) Na karti u radnoj bilježnici, na str.
46, uz kružiće upiši najvažnija
industrijska središta i urbano-
industrijska područja Južne Njemačke.
Završni • primjena naučenog • zadati zadatak za provjeru • rješavaju zadane zadatke u radnoj
dio sata primjenjivosti naučenih sadržaja i bilježnici
• formativno vrednovati razvijanje kartografske pismenosti:
Radom u paru odgovorite na pitanja i
riješite ostale zadatke u radnoj
bilježnici na str. 46-47
• sintetizirati nastavne sadržaja o
državama Zapadne i Srednje Europe
postavljanjem problemskih pitanja:
Koji su dijelovi Njemačke
prosperitetni, a koji problemski u
gospodarskom razvoju?
Usporedite regionalni razvoj
Njemačke, Francuske i Ujedinjenog
Kraljevstva.
Nabrojite vodeća urbano-industrijska
područja tih država i globalne gradove.
Kroz koje se države protežu plava i
žuta banana? Koji se gradovi nalaze
unutar tih područja?
Gdje se u Njemačkoj nalazi najveći
tehnološki park (Silicon Saxony)?
• vrednovati odgovore na problemska
pitanja i napredak u samostalnom radu
s programiranim materijalom

Plan školske ploče

Odgovori na pitanja iz programiranog materijala, zalijepljeni u bilježnice.

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, usmenog izlaganja, pisanih radova, neizravna grafička
metoda.

Oblici rada: samostalni, rad u parovima i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, grafikoni,
tematske karte (regionalna podjela i urbano-industrijska područja Njemačke), fotografije, slijepe karte.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.

169
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

170
Nastavna cjelina: IV. DRŽAVE SREDNJE EUROPE
Nastavna tema: 12. Alpske države
Nastavna jedinica: Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Slovenija
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• fizika: tlak (promjena tlaka zraka s promjenom nadmorske visine)
• povijest: uloga Habsburgovaca u prošlosti regije, uspostava Švicarske konfederacije
• informatika: rad na računalu
• tehnička kultura: hidroelektrane i termoelektrane
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• na geografskoj karti pokazati i imenovati alpske
države
• opisati utjecaj reljefa na klimu i biljni svijet
• obrazložiti važnost planinskog reljefa u
gospodarskom razvoju (HE)
• opisati ulogu turizma u gospodarstvu
• nabrojiti primjere utjecaja prirodne osnove i kulturne
baštine na turizam
• izdvojiti sličnosti i razlike među državama alpskoga
prostora
• nabrojiti obilježja gospodarskog razvoja i političku
neutralnost Švicarske
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sažeti pročitani tekst vlastitim riječima i
preoblikovati ga u odgovor na pitanje
• samostalno objasniti nepoznate pojmove
• obraditi tekst izradom konceptualne sheme
• razvijati vještinu organizacije informacija u tablice
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• dogovaranje o načinu rješavanja postavljenih
zadataka
• unaprijediti pismeno izražavanje
• unaprijediti usmeno izražavanje
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pokaži i imenuj na zidnoj karti alpske države i njihove
glavne gradove.
Opiši povezanost reljefa, klime i biljnog pokrova u
alpskim državama.
U čemu je važnost alpskih rijeka?
U kojim se alpskim državama uspješno razvija
turizam? Koji su oblici turizma najrazvijeniji?
Usporedi podatke u tablici i navedi zajednička
obilježja alpskih država.
Navedi posebnosti pojedinih alpskih država i obrazloži
ih.
Po kojim se gospodarskim obilježjima pojedine alpske
države razlikuju od država Zapadne, Sjeverne i ostalih
država Srednje Europe?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Uz pomoć teksta u udžbeniku (str. 91-97) i atlasa
odgovorite na zadana pitanja. Odgovore upišite na
slijepu kartu.
Pripremite odgovore za usmenu prezentaciju
članovima skupine, a zatim cijelom razredu.
Pripremite pitanja o državu koju ste istražili. Pitanja
upišite na kartice.
Slušajte izlaganja ostalih učenika i odgovore upišite u
tablice.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Podjela uloga u skupini i menadžment vremena.
Odgovorite na pitanja na radnom listiću.
Formirajte zadatak na kartici na temelju prethodno
napisanih odgovora.
Usmeno izložite odgovore na pitanja.
171
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema
sebi i drugima
• uspješno funkcioniranje skupina (timski rad)
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(mlade planine,
ledenjak, ledenjačka
jezera, krš, vlažna
snježno-šumska klima,
turizam, gradišćanski
Hrvati)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (ledenjaci,
turizam, konfederacija,
kanton, prijevoj, snježna
granica, föhn), pojave
(neutralnost) i procese
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Aktivno sudjelovanje u radu skupine, samostalni i
odgovoran rad na tekstu, podrška učenicima kojima je
potrebna.
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• pokazati na zidnoj karti alpske • nakon učiteljeve demonstracije na
države i glavne gradove; pročitati zidnoj karti, isti sadržaj pokazuju u
uvod u nastavnu temu (udžbenik, str. svojim atlasima
91)
• podijeliti učenike u tri skupine i • preuzimaju radni materijal: slijepe
skupinama zadatke: Svaka skupina karte država, zadatke za skupinu i
obrađuju jednu državu, s tim da prazne kartice za upisivanje pitanja
skupina koja obrađuje Švicarsku,
obrađuje i Lihtenštajn. Svaki član
skupine rješava po jedan zadatak (po
potrebi dva zadatka, ovisno o broju
učenika u razredu). Zadatak koji je
rješavao učenik će i prezentirati,
najprije članovima svoje skupine, a
zatim cijelom razredu. Planirano
vrijeme rada: dva školska sata.
Zadaci za skupine: uz pomoć teksta u • rade u skupinama; svaka skupina
udžbeniku (str. 91.-97.) i atlasa ima slijepu kartu i zadatke za svakog
odgovorite na zadana pitanja. člana skupine; u prvoj etapi rada,
svaki učenik samostalno čita tekst o
Skupina Švicarska i Lihtenštajn zadanoj državi; u drugoj etapi rada
1. Na slijepu kartu upišite s kojim svaki član skupine rješava jedan (ili
državama graniče Švicarska i dva zadatka); u trećoj etapi rada
Lihtenštajn. svaki član usmeno izlaže svoj
2. Kratko opišite posebnost državnog odgovor, ostali članovi skupine
uređenja Švicarske i Lihtenštajna. provjeravaju točnost; u četvrtoj etapi,
Upišite te posebnost ispod naslova na nakon upoznavanja zadane države,
slijepoj karti. zajedničkim radom, na šest praznih
3. Na slijepoj karti slovima NJ, F, T, R kartica članovi skupine upisuju
označite govorna područja. pitanja za provjeru sadržaja o
4. Označite na karti alpski prostor i „njihovoj“ državi; pitanja dijelom
Juru simbolom mladih planina (šiljasti mogu biti vezana uz ona na radnom
vrhovi). Najgušće naseljeni prostor listiću, ali se ne smiju doslovno
obojite žutom bojom. Ucrtajte strelice preuzeti
od prirodnih cjelina prema rubu karte,
upišite imena tih cjelina i u zagradama
tip klime.
5. Kratko objasnite reljefne, klimatske
i vegetacijske posebnosti Alpa i upišite
ih uz tip klime.
6. Plavom bojom ucrtajte Bodensko
jezero, Rajnu i Rhône i upišite imena.
7. Ispod karte upišite stupanj
razvijenosti gospodarstva i djelatnosti
koje donose najviše prihoda u
172
Švicarskoj i Lihtenštajnu (zasebno za
svaku državu).
8. Kružićima označite položaj glavnih
gradova Švicarske i Lihtenštajna i
vodećih gospodarskih središta. Uz
kružiće upišite imena gradova.

Skupina Austrija
1. Na slijepu kartu upišite s kojim
državama graniči Austrija.
2. Kratko opišite posebnost državnog
uređenja i upišite ju ispod naslova na
slijepoj karti.
3. Uz kartu upišite tko su stanovnici
Austrije. Žutom bojom obojite
područje koje naseljavaju gradišćanski
Hrvati.
4. Označite na karti alpski prostor
simbolom mladih planina (šiljasti
vrhovi). Najgušće naseljeni prostor
obojite zelenom bojom. Ucrtajte
strelice od prirodnih cjelina prema
rubu karte, upišite imena tih cjelina i u
zagradama tip klime.
5. Kratko objasnite reljefne, klimatske
i vegetacijske posebnosti Alpa i upišite
ih uz tip klime.
6. Plavom bojom ucrtajte najvažnije
rijeke (Dunav, Drava, Mura) i upišite
imena na kartu.
7. Ispod karte upišite stupanj
razvijenosti gospodarstva i djelatnosti
koje donose najviše prihoda Austriji.
8. Kružićima označite položaj
glavnoga grada i vodećih gospodarskih
središta. Uz kružiće upišite imena
gradova.

Skupina Slovenija
1. Na slijepu kartu upišite s kojim
državama graniči Slovenija.
2. Ispod naslova na slijepoj karti
upišite kako je i kada postala neovisna
država.
3. Označite na karti alpski prostor
simbolom mladih planina (šiljasti
vrhovi). Najgušće naseljene dijelove
države obojite zelenom bojom.
Vodoravnim crtama označite prostor
slovenskog primorja. Ucrtajte strelice
od prirodnih cjelina (Alpe, kotline i
riječne doline, primorje, predalpski
prostor) prema rubu karte, upišite
imena tih cjelina i u zagradama tip
klime.
4. Uz tip klime, za svaku prirodnu
cjelinu upišite gospodarsku važnost.
5. Plavom bojom ucrtajte najvažnije
rijeke (Sava, Drava, Mura) i upišite
imena na kartu.

173
 6. Ispod karte upišite stupanj
razvijenosti gospodarstva i djelatnosti
koje donose najviše prihoda Sloveniji.
7. Kružićima označite položaj
glavnoga grada i vodećih gospodarskih
središta. Uz kružiće upišite imena
gradova.

• najaviti izvješća skupina i izreći • izvješća pojedinih članova skupina,

pravila rada: dok jedan član iznosi ostali učenici bilježe informacije u
izvješće, svaki učenik na svoj radni radni listić
listić (tablicu) bilježi ključne
informacije koji nakon završetka rada
zalijepe u bilježnice (moguće je
tablicu crtati u bilježnice; rad na
radnom listiću štedi vrijeme)
• dok traju izvješća, učitelj bilježi
bodove za točne odgovore i na kraju
izvješće upisuje ih u tablicu na ploči
Završni • primjena naučenog • najaviti ponavljanje usvojenih • izvlače kartice s pitanjima,
dio sata sadržaje kroz kviz i pravila za pripremaju odgovore i odgovaraju na
vrednovanje rezultata: Predstavnik pitanja; „protivničke“ skupine
skupine izvlači šest kartica, iz svake vrednuju točnost odgovora
„konkurentske“ skupine po tri.
Članovi skupine zajednički pripremaju
odgovore na temelju bilješki sa svojih
radnih listića. Skupine odgovaraju na
pitanja prema redoslijedu prijave. Dok
jedna skupina odgovara, ostale
skupine ocjenjuju točnost odgovora.
Bodove pisati u tablici na ploči. Nakon
završetka odgovaranja zbrojiti bodove
i prvim krugom vrednovanja.
• formativno vrednovati • po unaprijed dogovorenim • prate dodjeljivanje bodova i
kriterijima, zajedno s po jednim demokratski odlučuju o ocjenjivanju
predstavnikom svake skupine rada skupina
ocijeniti / vrednovati slijepe karte
svake skupine (karte se mogu zalijepiti
na ploču, fotografirati i pohraniti u
digitalnu mapu/portfolio svake
skupine ili učiniti dostupnima na
intranetskim stranicama škole)

Plan školske ploče

Tekst na slijepoj karti
Švicarska
- politički neutralna, konfederacija 26 kantona
- službeni jezici: njemački, francuski, talijanski, retoromanski
- Alpe (vlažna snježno-šumska klima, ledenjaci, ledenjačka jezera, vegetacijski katovi, fen)
- Jura (vlažna snježno-šumska klima)
- Bodensko jezero, Rajna, Rhône
- Švicarska visoravan (umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima, najgušće naseljena)
- visokorazvijena država
- bankarstvo, turizam, tranzitni promet, moderna industrija, energetika, mliječno i mesno stočarstvo,
šumarstvo

174
- Bern (glavni grad), Zürich, Geneve (Ženeva), Basel

Lihtenštajn
- kneževina
- carinska unija sa Švicarskom
- bankarstvo, turizam, trgovina, prehrambena industrija
- Vaduz

Austrija
- neutralna savezna država
- Austrijanci (germanski narod), etničke manjine (slavenski narodi i ugrofinski narod)
- istočne Alpe (vlažna snježno-šumska klima; šume; fen)
- Bečka zavala (umjereno topla vlažna klima, najgušće naseljena)
- Dunav, Drava, Mura
- visokorazvijena država
- moderna industrija, turizam, promet, energetika
- Beč, Graz, Linz, Salzburg, Innsbruck

Slovenija
- nastala raspadom Jugoslavije, 1991. godine
- Alpe i predalpski prostor (vlažna snježno-šumska klima, turizam, hidroenergija, šumarstvo)
- kotline i riječne doline (umjereno topla vlažna klima sa svježim ljetima, najgušće naseljene)
- primorje (umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima, turizam, promet)
- visokorazvijena država
- turizam (zimski, kupališni, lječilišni), industrija, poljoprivreda
- Ljubljana (glavni grad), Maribor, Koper

Nastavni listić za praćenje izvješća

država Švicarska Lihtenštajn Austrija Slovenija

državno
uređenje/stjecanje
neovisnosti
reljefne cjeline,
klima,
gospodarske
mogućnosti
stupanj gosp.
razvijenosti
razvijene
gospodarske
djelatnosti
gospodarska

175
središta

Nastavne metode: metoda rada na tekstu, razgovora, usmenog izlaganja, demonstracije, izravna i neizravna
grafička, metoda praktičnih radova.

Oblici rada: skupni, frontalni i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, slijepe karte, fotografije, statistički podatci o
demografskim i gospodarskim obilježjima, drvene bojice.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: Za sat ponavljanja pripremiti geografsku priču o odabranoj temi: turizam
alpskih država, gradišćanski Hrvati, Švicarska – neutralna zemlja, Postojnska jama. Naslov
teme može biti modificiran, npr. Moje prvo skijanje u Švicarskoj, Posjet obitelji gradišćanskih
Hrvata i sl.

176
Nastavna cjelina: IV. DRŽAVE SREDNJE EUROPE
Nastavna tema: 13. Ostale države Srednje Europe
Nastavna jedinica: Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: društvo, kultura i promjene u svakidašnjem životu u prvoj polovici 19. stoljeća;
stanje i odnosi u Europi nakon I. i nakon II. svjetskog rata; političke krize i slom komunizma
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• pokazati na geografskoj karti i imenovati ostale
države Srednje Europe i njihove veće gradove
• opisati različitost Pribaltičke i Panonske nizine
• obrazložiti važnost crnice i lesa za poljoprivrednu
proizvodnju
• usporediti društvene i gospodarske karakteristike
zemalja
• analizirati sličnosti i razlike Ruhra i Šlezije
(Šljonska)
• nabrojiti primjere turizma gradova (Prag,
Budimpešta, Krakov)
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• napredak u interpretaciji opće karte
• samostalno oblikovanje zaključaka na temelju analize
statističkih podataka
• napredak u strategiji izdvajanja sličnosti i razlika
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Koje države pripadaju istoku Srednje Europe?
Koje se prirodnogeografske cjeline dodiruju na istoku
Srednje Europe?
Koje su jezične skupine i vjere izmiješane na istoku
Srednje Europe?
Po kojim se gospodarskim resursima razlikuju
Pribaltička i Panonska nizina?
Po kojim se gospodarskim obilježjima razlikuju istok i
zapad Srednje Europe?
Po čemu su Mađarska i Poljska slične, a po čemu se
razlikuju?
Po čemu su Češka i Slovačka slične, a po kojim se
obilježjima razlikuju od ostalih država Srednje
Europe?
Koje su vrste turizma razvijene na istoku Srednje
Europe?
Pokaži na geografskoj karti vodeća gospodarska
središta u pojedinim državama istoka Srednje Europe.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Kako se zove nizina koja zauzima najveći dio Poljske?
Kako je nastala? S kojom prirodnom regijom
Njemačke je možemo usporediti? Kakva je
gospodarska važnost Šleske, ako je dio sredogorja?
Koje se planine nalaze na jugoistoku Poljske? Koji se
tipovi klime izmjenjuju od sjevera prema jugu Poljske?
Zašto kažemo da je Poljska etnički homogena država?
Zašto ima prirodni pad stanovništva? U koje su se
dijelove svijeta selili Poljaci „trbuhom za kruhom“?
Koji su dijelovi Poljske najgušće, a koji najrjeđe
naseljeni? Objasnite uzroke takvog razmještaja.
Kojoj reljefnoj cjelini Europe pripada najveći dio
Češke? Kakve su mogućnosti naseljavanja i
gospodarskog iskorištavanja sredogorja? Pročitajte iz
atlasa koje dvije zavale okružuju Češko sredogorje.
177
 Koje rijeke teku tim zavalama? Kako se zove prijevoj
koji odvaja Sudete od Karpata, odnosno spaja dolinu
Morave i Odre? U čemu je njegova važnost? Koje se
planine nalaze na granici Češke prema Slovačkoj? Koji
tip klime imaju zavale, a koji brdsko-planinski prostor
Češke? Kako su klima i reljef utjecali na razmještaj
stanovništva? Usporedite homogenost etničkog sastava
stanovništva Češke i Poljske. Kojoj jezičnoj skupini
pripadaju jezici kojima govore Česi, Slovaci, Poljaci i
Moravljani? Kojim jezičnim skupinama pripadaju
jezici ostalih etničkih manjina? Zašto Češka ima
složeniji etnički i jezični sastav stanovništva od
Poljske? Zašto Češka ostvaruje veći dohodak po
stanovniku od Poljske?

Koja reljefna cjelina zauzima najveći dio Slovačke?

Pročitajte iz atlasa nazive planinskih nizova u
Slovačkoj. Kakva je gospodarska važnost Karpata?
Koji tip klime imaju ravnice, a koji brdsko-planinski
prostor? Kako su klima i reljef utjecali na razmještaj
stanovništva? Zašto Slovačka ostvaruje veći dohodak
po stanovniku od Poljske, a neznatno niži od Češke?

Koja prirodna cjelina dominira u reljefu Mađarske?

Usporedite mogućnosti razvoja poljoprivrede u
Panonskoj i Pribaltičkoj nizini. Kojih prirodnih
bogatstava, osim plodnog tla, ima u Panonskoj nizini?
Zašto Mađarska ima umjereno toplu vlažnu klimu s
vrućim ljetima? Koji su uzroci složenoga etničkog
sastava i prirodnoga pada stanovništva Mađarske?
Usporedite strukturu mađarskog gospodarstva s
ostalim državama na istoku Srednje Europe.

KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• napredak u čitanju i pisanju geografskih imena Pronađi gradove-vodeća demografska i gospodarska
središta Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske na karti u
atlasu, pokaži ih na zidnoj karti i zapiši u bilježnicu
njihova imena.

SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• odgovornost i samostalnost u radu Aktivno sudjelovanje u metodi razgovora, samostalni i
odgovoran rad na tekstu, analizi tematskih karata,
dijagrama, statističkih podataka i čitanju opće karte.

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • provjera predznanja • pročitati uvod u nastavnu jedinicu iz • slušaju i prate tekst u udžbeniku
udžbenika, str. 98. Na zidnoj karti i u (U/98)
• poticanje znatiželje atlasima pokazati ostale države • pokazuju u svojim atlasima države
• najava cilja nastavnog Srednje Europe i njihove glavne istoka Srednje Europe

178
 sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (stepe, les,
pusta, gospodarska
tranzicija), pojave i
procese (proces
gospodarske i društvene
tranzicije) te primijeniti
spoznaje iz općih
obilježja Europe na
prostor istoka Srednje
Europe (prirodno-
geografska obilježja
Europe, stanovništvo i
gospodarstvo Europe,
pusta, turizam gradova)
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
gradove. Usmenim izlaganjem i • bilježe obrazloženje pojma
metodom razgovora objasniti pojam gospodarska i društvena tranzicija
gospodarske tranzicije. Usporediti • analiziraju statističke podatke u
proces gospodarske tranzicije na statističkom prilogu i uspoređuju
istoku Srednje Europe s procesima u BND po stanovniku Hrvatske s
Hrvatskoj. državama istoka Srednje Europe
• najaviti cilj: upoznavanje država
Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske
te usporedba tih država sa zapadnim
dijelom Srednje Europe
• metodom razgovora i demonstracije • pronalaze u atlasima prirodno-
izdvojiti prirodno-geografske regije geografske regije Poljske, opisuju
Poljske i opisati njihova obilježja. njihova obilježja na temelju sadržaja
Kako se zove nizina koja zauzima opće karte; analiziraju tematske karte
najveći dio Poljske? Kako je nastala? (U/32 i 34) odgovaraju na pitanja;
S kojom prirodnom regijom Njemačke bilježe plan školske ploče
je možemo usporediti? Kakva je
gospodarska važnost Šleske, ako je dio
sredogorja? Koje se planine nalaze na
jugoistoku države? Koji se tipovi
klime izmjenjuju od sjevera prema
jugu? • analiziraju statističke podatke ili
• metodom usmenog izlaganja i dijagram etničke strukture
demonstracije objasniti demografska stanovništva Poljske, statističke
obilježja Poljske. Prezentirati dijagram podatke o stanovništvu u statističkom
(ili tablicu) etničkog sastava prilogu, tematsku kartu gustoće
stanovništva, tablicu s ostalim naseljenosti; slušaju izlaganje
demografskim pokazateljima (podatci učitelja, odgovaraju na pitanja i
za dijagram: 97 % Poljaci, 3 % etničke bilježe plan školske ploče
manjine – Šlezi 2,1 %, Kačubi 0,6 %,
Nijemci 0,3 %; ostale manjine su
Ukrajinci, Bjelorusi, Romi, Litvanci,
Slovaci, Armenci, Tatari, Česi; ostali
podatci o stanovništvu nalaze se u
statističkom prilogu na kraju
udžbenika). Objasniti smjerove
migracija i utjecaj emigracije na
prirodno kretanje stanovništva i
procese starenja stanovništva.
Analizirati kartu gustoće naseljenosti
(u atlasu) i utvrditi uzroke
neravnomjernog razmještaja
stanovništva. Pitanja za metodu
razgovora: Zašto kažemo da je Poljska
etnički homogena država? Zašto ima
prirodni pad stanovništva? U koje su
se dijelove svijeta selili Poljaci
„trbuhom za kruhom“? Koji su
dijelovi države najgušće, a koji
najrjeđe naseljeni? Objasnite uzroke
takvog razmještaja.
• čitaju tekst u udžbeniku, odgovaraju
• zadati zadatak za rad na tekstu: na pitanja, analiziraju statističke
Pročitajte tekst u udžbeniku (četvrti podatke, pokazuju gradove na karti u
odlomak na str. 98) i potražiti odgovor atlasu i na zidnoj karti, bilježe plan
na pitanja: Kojim prirodnim školske ploče
bogatstvima raspolaže Poljska? Zašto
u gospodarskom razvoju zaostaje za
zapadnim dijelom Srednje Europe?
Analizom dijagrama (podatci za
179
dijagram nalaze se u statističkom
prilogu na kraju udžbenika)
gospodarske strukture stanovništva i
strukture dohotka odrediti Poljsku kao
industrijsko-poljoprivrednu državu u
procesu gospodarske tranzicije, s
početnim procesom tercijarizacije.
Pokažite na zidnoj karti i u atlasima
industrijska središta i luke na
Baltičkom moru.
• analiziraju tematske karte i
• metodom usmenog izlaganja i objašnjavaju povijesni razvoj Češke
demonstracije (uz pomoć tematskih
karata na preklopnim koricama
udžbenika) objasniti povijesni razvoj
češke države u 20. stoljeću
• interpretiraju opću kartu,
• metodom razgovora i demonstracije prepoznaju prirodno-geografske
izdvojiti prirodnogeografske regije i regije i opisuju njihova obilježja,
opisati njihova obilježja; pitanja za odgovaraju na pitanja i bilježe plan
metodu razgovora: Kojoj reljefnoj školske ploče
cjelini Europe pripada najveći dio
Češke? Kakve su mogućnosti
naseljavanja i gospodarskog
iskorištavanja sredogorja? Pročitajte iz
atlasa koje dvije zavale okružuje
Češko sredogorje. Koje rijeke teku tim
zavalama? Kako se zove prijevoj koji
odvaja Sudete od Karpata, odnosno
spaja dolinu Morave i Odre? U čemu
je njegova važnost? Koje se planine
nalaze na granici Češke prema
Slovačkoj? Koji tip klime imaju
zavale, a koji brdsko-planinski
prostor? Kako su klima i reljef utjecali
na razmještaj stanovništva?
• analiziraju statističke podatke ili
• prezentirati statističke podatke o dijagram etničke strukture
stanovništvu Češke i usporediti ih s stanovništva Češke, statističke
podatcima za Poljsku. Podatci za podatke o stanovništvu u statističkom
dijagram etničkog sastava prilogu; slušaju izlaganje učitelja,
stanovništva: 90,3 % Česi, 3,7 % odgovaraju na pitanja i bilježe plan
Moravljani, 1,9 % Slovaci, 1,2 % školske ploče
ostali (Poljaci, Nijemci, Ukrajinci,
Romi). Ostali podatci o stanovništvu
nalaze se u statističkom prilogu na
kraju udžbenika. Pitanja za metodu
razgovora: Usporedite homogenost
etničkog sastava stanovništva Češke i
Poljske. Kojoj jezičnoj skupini
pripadaju jezici kojima govore Česi,
Slovaci, Poljaci i Moravljani? Kojim
jezičnim skupinama pripadaju jezici
ostalih etničkih manjina? Zašto Češka
ima složeniji etnički i jezični sastav
stanovništva od Poljske (spomenuti
učenicima da će o migracijama
nepoljskih naroda iz Poljske više učiti
iz povijesti u 8. razredu i podsjetiti ih
da je Češka bila dio Habsburške,

180
poslije Austro-Ugarske Monarhije,
multietničke zajednice germanskih,
slavenskih i ugrofinskih naroda).
• čitaju tekst u udžbeniku, odgovaraju
• zadati zadatak za rad na tekstu: na pitanja, analiziraju statističke
Pročitajte tekst u udžbeniku (str. 99) i podatke, pokazuju gradove na karti u
potražite odgovor na pitanja: Kako atlasu i na zidnoj karti, bilježe plan
Češka napreduje u procesima školske ploče
gospodarske tranzicije? Po kojim je
proizvodima poznata u svijetu? Gdje
se nalaze industrijska središta, a gdje
glavna poljoprivredna područja?
Pokažite na geografskoj karti vodeća
gospodarska središta. Koje su vrste
turizma razvijene u Češkoj?
Prezentirati dijagram gospodarske
strukture stanovništva i strukture
dohotka i usporediti ih s Poljskom.
Zašto Češka ostvaruje veći dohodak
po stanovniku od Poljske?
• interpretiraju opću kartu,
• metodom razgovora i demonstracije prepoznaju prirodno-geografske
objasniti prirodnogeografska obilježja regije i opisuju njihova obilježja,
Slovačke; pitanja za metodu odgovaraju na pitanja i bilježe plan
razgovora: Koja reljefna cjelina školske ploče
zauzima najveći dio Slovačke?
Pročitajte iz atlasa nazive planinskih
nizova u Slovačkoj. Kakva je
gospodarska važnost Karpata? Koji tip
klime imaju ravnice, a koji brdsko-
planinski prostor? Kako su klima i
reljef utjecali na razmještaj
stanovništva?
• analiziraju statističke podatke ili
• prezentirati statističke podatke o dijagram etničke strukture
stanovništvu Slovačke i usporediti ih s stanovništva Slovačke, statističke
podatcima za Poljsku i Češku. Podatci podatke o stanovništvu u statističkom
za dijagram etničkog sastava prilogu; traže odgovor na pitanje u
stanovništva: 80,7 % Slovaci; 8,5 % tekstu udžbenika, odgovaraju na
Mađari; 2 % Romi; 0,6 % Česi; 6,9 % pitanja i bilježe plan školske ploče
ostale etničke manjine; 1,3 % stranih
radnika. Zašto Slovačka ima tako
visok udio Mađara? Odgovor potražiti
radom na tekstu u udžbeniku (str.
100).
• čitaju tekst u udžbeniku,
• zadati zadatak za rad na tekstu: objašnjavaju gospodarska obilježja
Pročitajte tekst u udžbeniku (100-101) Slovačke, analiziraju statističke
i objasnite gospodarska obilježja podatke, odgovaraju na pitanja,
Slovačke te uzroke spore gospodarske pokazuju gradove na karti u atlasu i
tranzicije. Prezentirati dijagram na zidnoj karti, bilježe plan školske
gospodarske strukture stanovništva i ploče
strukture dohotka i usporediti ih s
Poljskom i Češkom. Zašto Slovačka
ostvaruje veći dohodak po stanovniku
od Poljske, a neznatno niži od Češke?
Pokažite na geografskoj karti vodeća
gospodarska središta.
• čitaju tekst u udžbeniku i opću
• metodom razgovora i rada na tekstu geografsku kartu, prepoznaju

181
 objasniti prirodno-geografska i prirodno-geografske regije Mađarske,
društveno-gospodarska obilježja odgovaraju na pitanja, bilježe plan
Mađarske; pitanja za metodu školske ploče
razgovora: Koja prirodna cjelina
dominira u reljefu? Usporediti
mogućnosti razvoja poljoprivrede u
Panonskoj i Pribaltičkoj nizini. Kojih
prirodnih bogatstava, osim plodnog
tla, ima u Panonskoj nizini? Zašto
Mađarska ima umjereno toplu vlažnu
klimu s vrućim ljetima? (naglasiti
utjecaj kontinentalnosti i reljefne
zatvorenosti)
• analiziraju tematsku kartu i
• prezentirati kartu gustoće dijagram / tablicu, samostalno donose
naseljenosti (u atlasu) i zaključke o demografskim
dijagram/tablicu s podatcima o obilježjima Mađarske
stanovništvu; zaključiti koji su dijelovi
najgušće naseljeni, koji su uzroci
složenoga etničkog sastava i
prirodnoga pada stanovništva. Podatci
za etnički sastav stanovništva: 94 %
Mađari; manjine 3,9 % (Armenci,
Bugari, Nijemci, Grci, Hrvati, Poljaci,
Romi, Rumunji, Ruteni, Srbi, Slovaci,
Slovenci, Ukrajinci); 2,1 % stranih
radnika
• čitaju tekst u udžbeniku,
• zadati zadatak za rad na tekstu: objašnjavaju gospodarska obilježja
Pročitajte tekst u udžbeniku (101-102) Mađarske, analiziraju statističke
i objasnite gospodarska obilježja podatke i uspoređuju ih s podatcima
Mađarske te ovisnost o uvozu sirovina. za Poljsku, Češku i Slovačku,
Prezentirati dijagram gospodarske pokazuju gradove na karti u atlasu i
strukture stanovništva i strukture na zidnoj karti, bilježe plan školske
dohotka i usporediti ih s ostalim ploče
državama na istoku Srednje Europe.
Pokažite na geografskoj karti vodeća
gospodarska središta.
Završni • primjena naučenog • provjeriti primjenu naučenoga • rješavaju radni listić
dio sata pitanjima na radnom listiću
• formativno vrednovati • vrednovati napredak u samostalnom
interpretiranju dijagrama, statističkih
podataka, tematskih karata te opće
geografske karte
• zadati domaću zadaću: Riješite • bilježe zadatak za domaću zadaću
zadatke u radnoj bilježnici na str. 53-
55

182
Radni listić: OSTALE DRŽAVE SREDNJE EUROPE
POLJSKA, ČEŠKA, SLOVAČKA, MAĐARSKA
1. Koje se prirodno-geografske cjeline dodiruju na istoku Srednje Europe?

2. Koje su jezične skupine i vjere izmiješane na istoku Srednje Europe?

3. Po kojim se gospodarskim obilježjima razlikuju istok i zapad Srednje Europe? Upisati u

tablicu.

ZAPAD SREDNJE EUROPE ISTOK SREDNJE EUROPE

183
4. Po čemu su Mađarska i Poljska slične, a po čemu se razlikuju? Upisati u krugove.

5. Po čemu su Češka i Slovačka slične, a po kojim se obilježjima razlikuju od ostalih država

Srednje Europe? Upisati u krugove.

6. Koje su vrste turizma razvijene na istoku Srednje Europe?

7. Pokažite na geografskoj karti vodeća gospodarska središta u pojedinim državama.

184
 Plan školske ploče
Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska
POLJSKA
- nizinska država → Pribaltička nizina → poljoprivreda
- jugozapad → sredogorje → rudarsko-industrijske regije
- jugoistok → Karpati → turizam
- etnički homogena država; Poljaci – zapadnoslavenski narod
- emigracija → smanjenje prirodnog prirasta → starenje stanovništva
- gusta naseljenost: Šleska, područje oko glavnoga grada
- rudna bogatstva → industrija
- gospodarska tranzicija: modernizacija industrije, tercijarizacija
- gospodarska središta: Varšava, Lodz, Krakov, Wroclaw, Poznan, Gdansk

ČEŠKA
- samostalna država od 1993. g.
- Češka zavala, Moravska zavala, Češko sredogorje, Karpati; Moravska vrata
- Česi, Moravljani i etničke manjine
- prirodni pad stanovništva
- gusta naseljenost: Češka i Moravska zavala
- rudna bogatstva → industrija
- gospodarska tranzicija: modernizacija industrije, tercijarizacija (turizam)
- gospodarska središta: Prag, Brno, Ostrava, Plzen

SLOVAČKA
- samostalna država od 1993. g.
- Karpati → šumarstvo, HE, turizam
- Slovaci i etničke manjine (najbrojniji Mađari)
- gusto naseljen jugozapad
- gospodarska tranzicija: spora modernizacija industrije, tercijarizacija (turizam)
- gospodarska središta: Bratislava, Košice

MAĐARSKA
- Panonska nizina → poljoprivreda, nalazišta nafte i plina; sredogorje
- Mađari (ugrofinski narod) i etničke manjine
- koncentracija stanovništva oko glavnoga grada i Balatona
- industrijsko-poljoprivredna država u gospodarskoj tranziciji; uvoz sirovina, razvoj turizma (gradovi,
Balaton)
- gospodarska središta: Budimpešta, Debrecen, Miskolc, Szeged, Pecs
- Dunav → tranzitni promet

Nastavne metode: metoda razgovora, izlaganja, demonstracije, neizravna grafička metoda.

Oblici rada: frontalni i samostalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, radna bilježnica, tematske karte,
fotografije, dijagrami, tablice sa statističkim podatcima.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

185
Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: Prema interesu učenika podijeliti teme za samostalnu obradu: Turizam
gradova (Prag, Budimpešta; dio materijala nalazi se uz interaktivnu kartu na DVD-u za
učenike), Hrvati u Mađarskoj, Drava – rijeka koja nas spaja.

186
Nastavna cjelina: V. DRŽAVE JUŽNE EUROPE
Nastavna tema: 14. Sredozemlje
Nastavna jedinica: Europsko Sredozemlje
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Ključni pojmovi i novo stručno nazivlje:
Potrebno predznanje:
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: Stari istok, Stara Grčka, Stari Rim; geografska otkrića
• kemija: voda u prirodi; kalcij u prirodi
• tehnička kultura: hidroelektrane; vodoopskrba
• biologija: marikultura
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE (Koja nova znanja trebam približiti svojim
učenicima? Koje geografske vještine će vježbati?)
Ishodi učenja
• opisati obilježja reljefa Južne Europe prema
geološkoj starosti
• izdvojiti i imenovati reljefne cjeline Južne Europe
prema geološkoj starosti
• objasniti utjecaj reljefa na razvoj primarnih
djelatnosti
• opisati utjecaj sredozemne klime na vegetaciju, tlo,
gospodarske djelatnosti i život ljudi
• objasniti obilježja Sredozemnog mora, uzroke
biološkog siromaštva Sredozemnog mora, utjecaj
Sredozemnog mora na razvoj turizma i drugih
djelatnosti te ekološko stanje mora
• usporediti svojstva i gibanja Sredozemnog i
Sjevernog mora
• opisati demografska obilježja država Južne Europe
• objasniti gospodarska obilježja država Južne Europe
• analizirati na zidnoj karti Europe i karti Europe u
atlasu obilježja geografskog smještaja i položaja
Sredozemlja
• imenovati na zidnoj karti Europe i karti Europe u
atlasu države koje pripadaju regiji Južna Europa i
njihove glavne gradove
• razlikovati na fotografiji ili crtežu površinske i
podzemne oblike krškog reljefa
• imenovati na slijepoj karti važnije morske prolaze
(Gibraltarska vrata, Sicilijski prolaz, Mesinski prolaz,
Otrantska vrata)
• imenovati na slijepoj karti odabrana mora u
Sredozemnom moru (Ligursko more, Tirensko more,
Jadransko more, Jonsko more, Egejsko more)
• imenovati na slijepoj karti odabrane otoke i otočne
skupine (Baleari, Korzika, Sardinija, Sicilija, Malta,
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Kakav je reljef europskog Sredozemlja?
Pokaži na geografskoj karti reljefne cjeline Južne
Europe i uz svaku navedi geološku starost.
Kakve su mogućnosti za razvoj poljoprivrede u
europskom Sredozemlju? Što uz reljef dodatno
ograničava uzgoj žitarica? Kakve stijene prema
postanku prevladavaju u mladim planinama? Koji su se
reljefni oblici razvili na topljivim stijenama?
Kako sredozemna klima utječe na vegetaciju, tlo,
gospodarske djelatnosti i život ljudi?
Po kojim se obilježjima Sredozemno more razlikuje od
Atlantskog oceana?
Usporedi gibanja Sjevernog i Sredozemnog mora.
Koji narodi naseljavaju europsko Sredozemlje? Kojim
jezičnim skupinama pripadaju njihovi jezici? Kakve su
vrijednosti prirodne promjene u državama europskog
Sredozemlja? Zašto Italija i Grčka imaju prirodni pad,
a Španjolska i Portugal nizak ili nulti prirodni prirast?
Koji čimbenici utječu na odrednice prirodnog kretanja
stanovništva u Albaniji?
Kakva je gospodarska razvijenost država Južne
Europe? Koji su prirodni čimbenici utjecali na
gospodarski razvoj? Koje djelatnosti u suvremeno
doba imaju najveću važnost u gospodarstvu? Koje
države Južne Europe imaju najviši, a koje najniži
dohodak po stanovniku? U kojim državama primarne
djelatnosti zapošljavaju najveći udio stanovništva?
Koje države imaju razvijene sekundarne djelatnosti?
Na čemu se temelji njihov razvoj? Zašto su sve države
Južne Europe ovisne o uvozu sirovina i nafte? Koje su
djelatnosti tercijarnog sektora važne u gospodarstvu
187
Kreta)
• imenovati na slijepoj karti odabrana reljefna
uzvišenja (Betijski Kordiljeri, Pireneji, Alpe, Apenini,
Dinaridi, Pindos) i veće nizine (Andaluzijska, Padska,
Tesalija, Solunsko polje)
• označiti na slijepoj karti geološki najstarije dijelove
reljefa (Meseta, Sardinija, Korzika, Kalabrija)
• pokazati na zidnoj karti Sredozemlja i na karti
Sredozemlja u atlasu vulkane (Etna, Vezuv,
Stromboli), Sueski kanal, Bospor, Dardanele, Azovsko
more, Crno more, Mramorno more
• analizirati klimatski dijagram sredozemne klime
• prepoznati na fotografijama tipične prirodne i
kultivirane biljne vrste
• analizirati tematsku kartu jezičnog sastava
stanovništva i tematsku kartu gustoće naseljenosti
(Južne) Europe
• analizirati tablice gustoće naseljenosti, prirodnog
kretanja stanovništva, gospodarske strukture
stanovništva, strukture BND-a i BND-a po stanovniku
u državama Južne Europe
METODIČKA KOMPETENCIJA (Koje metodičke kompetencije potičem?)
Ishodi učenja
• primijeniti tehnike korelacije i integracije nastavnih
sadržaja geografije i povijesti, geografije i kemije,
geografije i biologije, geografije i tehničke kulture
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA (Koje ću komunikacijske mogućnosti ponuditi?)
Ishodi učenja
• prepoznati i integrirati ključne informacije iz opće
karte, tematskih karata, dijagrama, fotografija, crteža,
statističkih podataka i tekstova
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA (Koja poboljšanja u socijalnom ponašanju
očekujem?)
Ishodi učenja
• vrednovati važnost Sredozemlja za europsku i
svjetsku kulturu
• razvijati svijet o pozitivnim i negativnim utjecajima
ljudskih djelatnosti na kakvoću vode Sredozemnog
mora i promjenu prirodnog pejzaža
Malte, Grčke i Andore? Koje se mediteranske kulture
uzgajaju u državama Južne Europe? Kakva je važnost
primarnog sektora u dohotku? Što je marikultura?
Opiši nastanak i važnost suhozida.
Kako su nastali površinski, a kako podzemni oblici
krškog reljefa?
Pokaži i imenuj države Južne Europe i njihove glavne
gradove.
Upiši na slijepu kartu imena važnijih morskih prolaza
u Europskom Sredozemlju: Gibraltarska vrata,
Sicilijski prolaz, Mesinski prolaz, Otrantska vrata.
Upiši na slijepu kartu imena mora u Sredozemnom
moru: Ligursko more, Tirensko more, Jadransko more,
Jonsko more, Egejsko more.
Upiši na slijepu kartu imena otoka i otočnih skupina:
Baleari, Korzika, Sardinija, Sicilija, Malta, Kreta.
Označi na slijepoj karti reljefna uzvišenja Betijski
Kordiljeri, Pireneji, Alpe, Apenini, Dinaridi, Pindos,
veće nizine Andaluzijska, Padska, Tesalija, Solunsko
polje i uz oznake upiši imena reljefnih cjelina (ili izradi
legendu karte).
Označi na slijepoj karti smeđim kružićem geološki
najstarije dijelove reljefa: Meseta, Sardinija, Korzika,
Kalabrija.
Pokaži na zidnoj karti Sredozemlja i na karti
Sredozemlja u atlasu vulkane Etna, Vezuv, Stromboli,
Sueski kanal, Bospor, Dardanele, Azovsko more, Crno
more, Mramorno more.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Obrazloži značenje Sredozemlja kroz povijest i utjecaj
na današnju kulturu.
Imenuj na slijepoj karti najposjećenije povijesne
gradove Južne Europe.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za samostalni rad.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Obrazloži važnost Sredozemlja za europsku i svjetsku
kulturu.
Kako ljudske djelatnosti posljednja četiri tisućljeća
utječu na kakvoću vode Sredozemnog mora i promjenu
prirodnog pejzaža u Sredozemlju?
188

Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(Sredozemlje, mlade
planine, vulkani, klima,
migracije, pomorstvo,
turizam, ribarstvo, stare
civilizacije
Sredozemlja)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • definirati pojam
dio sata europsko Sredozemlje
• proširiti znanja i
vještine o reljefnim
obilježjima europskog
Sredozemlja
• proširiti znanja i
vještine o
međuovisnosti prirodno-
geografskih elemenata i
faktora (klime, reljefa,
voda na kopnu, tla i
vegetacije) i
demografsko-
gospodarskih obilježja
država Južne Europe
• objasniti demografske
posebnosti država Južne
Europe
• objasniti strukturu i
posebnosti gospodarstva
u državama Južne
Europe
• naučiti temeljne
pojmove (pomorstvo,
sredozemni
civilizacijski krug, krški
reljef (površinski i
podzemni oblici),
suhozidine, nakapnice,
sredozemni
civilizacijski krug),
pojave i procese,
algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• najaviti upoznavanje država Južne • pokazuju države Južne Europe i
Europe; analizirati preglednu kartu u njihove glavne gradove u atlasu, a
udžbeniku i nakon toga na zidnoj karti zatim na zidnoj karti
Europe pokazati države koje pripadaju
regiji Južna Europa i njihove glavne
gradove
• podijeliti učenicima križaljke koje • rješavaju križaljke u paru, par koji
rješavaju u paru. Par koji prvi točno prvi točno riješi križaljku, prezentira
riješi križaljku prezentira cijelom ju cijelom razredu
razredu rješenje križaljke i središnji
pojam (vrednovati rad učenika
unaprijed dogovorenim modelom); pri
rješavanju križaljke učenici se mogu
služiti školskim atlasom i udžbenikom.
Rješenjem okomitog stupca u
križaljkama najaviti nastavnu jedinicu.
• metodom razgovora i demonstracije • uz pomoć atlasa rješavaju zadatke i
ponoviti i nadopuniti reljefna obilježja odgovaraju na pitanja
europskog Sredozemlja; pitanja za
metodu razgovora: Kakav je reljef
europskog Sredozemlja? Riješite uz
pomoć atlasa 1. d) zadatak u radnoj
bilježnici na str. 56. Koje ste mlade
planine upisali na pune linije.
Zelenim ispunjenim krugom na karti u
radnoj bilježnici (str. 56) označite
položaj Padske nizine, Andaluzijske
nizine, Solunskog polja i Tesalije.
Smeđim kvadratićem označite dijelove
reljefa starijeg postanka (Meseta,
Sicilija, Korzika, Kalabrija).
Kakve su mogućnosti za razvoj
poljoprivrede u europskom
Sredozemlju? Što uz reljef dodatno
ograničava uzgoj žitarica? Kakve
stijene prema postanku prevladavaju u
mladim planinama? Koji su se reljefni
oblici razvili na topljivim stijenama?
• prezentirati skicu krških reljefnih • imenuju reljefne oblike krškog
oblika (udžbenik, str. 19) i ponoviti reljefa
površinske i podzemne oblike krškog
reljefa
• prezentirati klimatski dijagram • obrazlažu obilježja klime i utjecaj
sredozemne klime i metodom sredozemne klime na vegetaciju, tlo,
razgovora ponoviti obilježja klime te gospodarske djelatnosti i život ljudi
njezin utjecaj na vegetaciju, tlo,
gospodarske djelatnosti i život ljudi
• prezentirati odabrane fotografije • prepoznaju biljne vrste na
prirodnih i kultiviranih biljnih vrsta i fotografijama
metodom razgovora, po potrebi i
usmenog izlaganja, navesti nazive tih
biljnih vrsta
• zadati zadatak za rad na tekstu: • čitaju tekst i izdvajaju obilježja
189
pridržavanja pravila Pročitajte prvi odlomak (udžbenik, str.
rada 105) i navedite obilježja Sredozemnog
mora, uzroke biološkog siromaštva,
utjecaj na razvoj turizma i ekološko
stanje mora
Sredozemnog mora, uzroke
biološkog siromaštva, utjecaj na
razvoj turizma i ekološko stanje mora

• zadati zadatke u radnoj bilježnici: 1. • nastavne sadržaje o prirodnim

a), 1. b), 1. c), 2. i 3. zadatak (str. 56- obilježjima Sredozemlja ponavljaju i
57) provjeravaju rješavanjem radne
bilježnice
• metodom razgovora, demonstracije,
neizravnom grafičkom metodom i • čitaju zadane tekstove u udžbeniku,
radom na tekstu (U/105) upoznati analiziraju tablicu, tematsku kartu i
demografska obilježja europskog odgovaraju na pitanja
Sredozemlja; pitanja za metodu
razgovora: Koji narodi naseljavaju
europsko Sredozemlje? Kojim
jezičnim skupinama pripadaju njihovi
jezici? Prezentirati tablicu s gustoćom
naseljenosti država europskog
Sredozemlja. Metodom razgovora
zaključiti da postoje velike razlike
među državama. Analizom karte
gustoće naseljenosti u atlasu utvrditi
da su (pod utjecajem reljefa i klime)
najgušće naseljene nizine i (pod
utjecajem litoralizacije i pomorske
orijentacije) obale. Kakve su
vrijednosti prirodne promjene u
državama europskog Sredozemlja?
Zašto Italija i Grčka imaju prirodni
pad, a Španjolska i Portugal nizak ili
nulti prirodni prirast? Koji čimbenici
utječu na odrednice prirodnog kretanja
stanovništva u Albaniji? Radom na
tekstu (udžbenik, str. 106) izdvojiti i
objasniti etape migracija.

• metodom demonstracije i razgovora

objasniti gospodarska obilježja država • analiziraju statističke podatke i
Južne Europe; prezentirati tablicu s crtež, samostalno oblikuju zaključke i
podatcima o gospodarstvu. Koje usmeno ih prezentiraju
države imaju najviši, a koje najniži
dohodak po stanovniku? U kojim
državama primarne djelatnosti
zapošljavaju najveći udio
stanovništva? Koje države imaju
razvijene sekundarne djelatnosti? Na
čemu se temelji njihov razvoj? Zašto
su sve države Južne Europe ovisne o
uvozu sirovina i nafte? Koje su
djelatnosti tercijarnog sektora važne u
gospodarstvu Malte, Grčke i Andore?
Koje se mediteranske kulture uzgajaju
u državama Južne Europe? Kakva je
važnost primarnog sektora u dohotku?
Što je marikultura? Pogledajte crtež u
udžbeniku na str. 107 i opišite što je
suhozid.

190

Završni • sintetizirati i usustaviti
dio sata nastavne sadržaje o
europskom Sredozemlju
igrom asocijacija
• formativno vrednovati
• nastavne sadržaje o gospodarstvu • odgovaraju na pitanja
Južne Europe ponoviti odgovaranjem
na pitanja: Kakva je gospodarska
razvijenost država Južne Europe? Koji
su prirodni čimbenici utjecali na
gospodarski razvoj? Koje djelatnosti u
suvremeno doba imaju najveću
važnost u gospodarstvu?
• nastavne sadržaje o europskom • formiraju skupine i rješavaju
Sredozemlju sintetizirati i usustaviti zadatak igrom asocijacija
igrom asocijacija: podijeliti učenike u
skupine, dogovoriti pravila igre;
skupine redom otvaraju polja i
pokušavaju odgonetnuti ključni pojam
u stupcu; vrednuju se samo točni
odgovori, bez sankcioniranja netočnih
odgovora

• vrednovati rad skupina prema • procjenjuju svoj napredak u

unaprijed dogovorenom modelu; geografskim znanjima i vještinama
pratiti napredak (u bilješkama o radu i
napredovanju) u samostalnom radu,
radu u parovima, radu u skupinama,
samostalnost u usmenom i pismenom
prezentiranju odgovora, napredak u
razvoju kartografske pismenosti i
kognitivnih geografskih vještina

• za domaću zadaću zadati preostale • bilježe zadatak za domaću zadaću

zadatke iz radne bilježnice na str. 57-
58

Plan školske ploče

Europsko Sredozemlje
= Sredozemno more, otoci i kopno pod njegovim utjecajem
- kolijevka europske kulture i civilizacije
- važan pomorski put do Velikih geografskih otkrića i nakon 1869. godine
Prirodna obilježja
- reljef: paleozojski prostor, mlade planine, nizine → ograničene mogućnosti naseljavanja → emigracija u
prošlosti
- krški reljef: površinski i podzemni oblici
- sredozemna klima, makija, malo sredozemne vegetacije
- Sredozemno more: toplo i slano more → biološki siromašno, turistički atraktivno
Stanovništvo
- gusto naseljene države, najveća gustoća u nizinama i na obali
- demografska posttranzicija, osim u Albaniji → posljedica emigracije
- migracije stanovništva: u kolonije (Španjolci, Portugalci), u industrijske države novoga svijeta (Talijani,
Grci), u razvijene europske države (svi narodi Južne Europe); imigracija u suvremeno doba (osim Albanije)
Gospodarstvo
- velike razlike u razvijenosti
- tercijarne djelatnosti: turizam, pomorstvo
- sekundarne djelatnosti: uvoz sirovina i nafte; prerađivačka industrija → litoralizacija
- primarne djelatnosti: mediteranska poljoprivreda, ribarstvo, marikultura; suhozid

191
Nastavne metode: metoda rada na tekstu, razgovora, rada s karticama, demonstracije, usmenog izlaganja,
neizravna grafička metoda.

Oblici rada: samostalni, rad u parovima, frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, politička karta Europe, radna
bilježnica, tematske karte, fotografije, dijagrami, kartice, križaljke.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Popis priloga:

KRIŽALJKE ZA UVODNI DIO SATA

1.

1
2
3
4
5
6
7
8

9
10

1 ime kanala prokopanog 1969. godine koji je skratio plovidbu oko Afrike
2 ime morskog prolaza koji spaja Jadransko i Jonsko more
3 ime naroda koji je osnovao Kartagu

192
4 ime morskog prolaza koji spaja Mramorno i Egejsko more
5 ime morskog prolaza koji spaja Mramorno i Crno more
6 Sredozemno more nalazi se između Europe, Afrike i ...
7 ime otoka na koji je odvedena fenička princeza Europa
8 naziv tipične biljke sredozemne klime
9 ime naroda koji je uz Grke utemeljio europsku kulturu
10 ime morskog prolaza koji spaja Tirensko i Jonsko more, Scila i Haribda

Ako ste točno riješili svih deset redaka, u okomitom stupcu dobili ste pojam koji označava Sredozemno more
i kopno pod njegovim utjecajem.

2.

10

1 ime površinom najvećeg otoka u Sredozemnom moru

2 ime države s najrazvedenijom obalom u Južnoj Europi
3 ime mora između Sardinije, Sicilije i Apeninskog poluotoka
4 ime države na Pirenejima
5 ime mora između Apeninskog poluotoka, Albanije i Grčke
6 ime najsjevernije položenog mora koje je dio Sredozemnog mora
7 ime mora između Grčke i Turske
8 ime otočne države u Sredozemnom moru
9 ime za stanovnike Rima

193
10 ime otočne skupine u zapadnom dijelu Sredozemnog mora

Ako ste točno riješili svih deset redaka, u okomitom stupcu dobili ste pojam koji označava Sredozemno more
i kopno pod njegovim utjecajem.

IGRA ASOCIJACIJA ZA ZAKLJUČNI DIO SATA

fenička ponikve Genovljani Kupališni

grčka škrape Portugalci Vjerski
rimska jame Španjolci kulturne znamenitosti
KULTURA KRŠKI RELJEF POMORCI TURIZAM
SREDOZEMLJE

194
Nastavna cjelina: V. DRŽAVE JUŽNE EUROPE
Nastavna tema: 15. Italija
Nastavna jedinica: Italija – geografska obilježja
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: Rimsko Carstvo, revolucija u Italiji (1848.), Mletačka Republika
• biologija: sredozemna vegetacija, sredozemne kultivirane biljke
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• opisati i pokazati na geografskoj karti položaj i
smještaj Italije u Sredozemlju
• obrazložiti prirodne i društveno-gospodarske
osobitosti
• obrazložiti utjecaj prirodne i kulturne baštine na
razvoj turizma
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• primijeniti koncept deduktivnog učenja (od općih
spoznaja o Europskom Sredozemlju kako bi se iz njih
selektirale konkretne individualne činjenice o Italiji i
njezine geografske posebnosti)
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• razvijati vještinu grafičkog prikazivanja i
organiziranja informacija
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• vrednovati doprinos Apeninskog poluotoka (Italije)
europskoj civilizaciji i kulturi
Tijek nastavnog sata
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Navedi u čemu su prednosti geografskog položaja
Italije?
Navedi i na karti pokaži prirodno-geografske cjeline
Italije.
Objasni postanak Padske nizine.
Kakve su mogućnosti gospodarskog iskorištavanja
pojedinih prirodno-geografskih cjelina?
Koji su dijelovi Italije najgušće naseljeni?
Koje djelatnosti imaju najveće značenje za talijansko
gospodarstvo?
Navedi najveće talijanske luke.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pokažite na geografskoj karti države Južne Europe.
Odredite geografski položaj i smještaj Italije. Opišite
ulogu Apeninskog poluotoka u razvoju europske
kulture i civilizacije. Kakav je geografski položaj
Italije u Sredozemlju? Između kojih mora i država se
nalazi Italija? Koje su države postojale na Apeninskom
poluotoku prije Italije?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Izradite grafički organizator opisne sheme za pojedine
prirodno-geografske regije Italije.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Za koja su današnja obilježja europskog kulturnog
pejzaža zaslužni stanovnici Apeninskog poluotoka?
195
 Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(geografski položaj,
ostala mora, sredozemna
mora, morski prolazi,
Sredozemlje, život u
moru, luke, pomorstvo,
mlade planine, krški i
ledenjački reljef,
vulkani, sredozemni
civilizacijski krug,
migracije, turizam)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (gospodarski
najrazvijenija država
Sredozemlja, središnji
položaj, lido), pojave i
procese, algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• voditi učenike u procesu ponavljanja • odgovaraju na pitanja, po svojem
predznanja o općim obilježjima izboru bilježe ključne pojmove i
Europe i Europskom Sredozemlju te organiziraju ih u konceptualnu shemu
razvijati sposobnost primjene
predznanja na odabrani prostor –
prostor Italije: Pokažite na geografskoj
karti države Južne Europe. Odredite
geografski položaj i smještaj Italije.
Opišite ulogu Apeninskog poluotoka u
razvoju europske kulture i civilizacije.
Kakav je geografski položaj Italije u
Sredozemlju? Između kojih mora i
država se nalazi Italija? Koje su države
postojale na Apeninskom poluotoku
prije Italije? Koji je prostor
obuhvaćala Mletačka Republika?
Kada je s povijesne pozornice nestala
Mletačka Republika? Koji je bio cilj
revolucije 1848. godine? Kada je
završen proces ujedinjenja Italije?
• problemskim pitanjem najaviti
obradu nastavnih sadržaja o
geografskim obilježjima Italije: Kako
su geografska obilježja i historijsko-
geografski razvoj utjecali na današnja
gospodarska obilježja?
(ili pokazati kratki film ili niz
fotografija)
• metodom demonstracije, razgovora, • izdvajaju prirodno-geografske
oluje ideja i neizravnom grafičkom regije i navode pojmove koji ih
metodom izdvojiti prirodno- najbolje opisuju; kreiraju
geografske regije Italije i opisati konceptualnu shemu (grafički
njihova obilježja; ispisati regije na organizator opisne sheme) ili tablično
ploču jednu ispod druge. Učenici organiziraju informacije
nabrajaju pojmove koje mogu povezati
s prirodno-geografskim regijama. Po
potrebi potpitanjima usmjeravati
učenike kako bi naveli mogućnosti
gospodarskog iskorištavanja.
• metodom usmenog izlaganja,
demonstracije i razgovora objasniti • analiziraju statističke podatke,
demografska obilježja Italije: tematsku i opću kartu i samostalno
prezentirati (ponovno) tablicu sa oblikuju zaključke
statističkim podatcima o stanovništvu i
zadati zadatke: Usporedite podatke o
stanovništvu Italije s ostalim državama
Južne Europe (Portugalom,
Španjolskom, Albanijom i Grčkom).
Analizirajte kartu gustoće naseljenosti
u atlasu i opišite razmještaj
stanovništva. Pokažite na zidnoj karti
područja najgušće naseljenosti.
• prezentirati statističke podatke o
gospodarstvu i zadati zadatke: Kakav • analiziraju statističke podatke i
je redoslijed sektora u gospodarskoj odgovore na pitanja traže u tekstu
196
 strukturi stanovništva i strukturi udžbenika i na općoj karti Italije
dohotka? Koje grane tercijarnog
sektora ostvaruju najveći dohodak?
Koji faktori utječu na razvoj turizma?
Objasnite utjecaj uvoza ruda i
energenata te izvoz industrijskih
proizvoda na razvoj vanjske trgovine.
Pokažite na karti najvažnije pomorske
luke i objasnite ulogu prometa u
gospodarskom razvoju Italije.
Odgovore potražite u tekstu
udžbenika.
Završni • primjena naučenog • zadati zadatke: Fotografije u • ponavljaju i primjenjuju stečeno
dio sata udžbeniku opišite jednom do dvije znanje na fotografijama, usmeno
• formativno vrednovati rečenice. Odgovorite na pitanja na str. odgovaraju na pitanja u udžbeniku
112 udžbenika (str. 112)

• zadati domaću zadaću: riješite • bilježe zadatak za domaću zadaću

zadatke u radnoj bilježnici na str. 59

Plan školske ploče

Geografska obilježja Italije
- središnji geografski i prometni položaj na Sredozemlju
- država duge povijesne tradicije → kulturne znamenitosti → turizam

Prirodno-geografske regije
- Alpe → ledenjački reljef, HE, turizam
- Padska nizina → najplodnije poljoprivredne površine; delta; lido
- Apenini i otoci → krški reljef, vulkani, potresi, sredozemna klima

Stanovništvo
- Talijani (romanski narod) i etničke manjine
- najgušće naseljena Padska nizina, ligurska i jadranska obala
- emigracija → prirodni pad → starenje stanovništva → imigracija u suvremeno doba

Gospodarstvo
- najrazvijenija država Sredozemlja, G 7
- tercijarne djelatnosti: turizam, vanjska trgovina, promet
- industrija ovisi o uvozu sirovina i energenata
- poljoprivreda → važna djelatnost

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovora, demonstracije, neizravna grafička metoda.

Oblici rada: skupni, frontalni i samostalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, tematske karte,
slijepe karte, grafikoni, tablice sa statističkim podatcima, grafofolije, fotografije, internet.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.

197
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

198
Nastavna cjelina: V. DRŽAVE JUŽNE EUROPE
Nastavna tema: 15. Italija
Nastavna jedinica: Italija – regionalna obilježja, Vatikan i San Marino
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• vjeronauk: obnova Katoličke crkve u 20. stoljeću, nezavisnost Vatikana (1929. g.)
• tehnička kultura: gradnja autocesta
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• objasniti regionalna obilježja Italije te njezinu ulogu
u suvremenom svijetu kao članice G7
• opisati uzroke nejednakoga gospodarskog razvoja
pojedinih regija
• pokazati na geografskoj karti i imenovati važnije
gradove i izdvojiti njihove posebnosti
• objasniti osobitosti San Marina
• obrazložiti ugled i važnost Vatikana u svijetu, kao
sjedišta Rimokatoličke crkve i pape
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu i na grafičkim prilozima
• prikupiti i obraditi informacije relevantne za zadanu
temu
• izraditi turistički prospekt
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• unaprijediti sposobnost usmenog, pisanog i grafičkog
izražavanja
• unaprijediti strategiju sažimanja i bilježenja
• vježbati vještine aktivnog slušanja i argumentiranja
stavova u raspravi
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• pridržavanje dogovora i pravila rada u skupinama
• primijeniti pravila u raspravi
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Što je industrijski trokut?
Koje su vodeće grane industrije u Italiji?
Koji su najvažniji talijanski izvozni poljoprivredni
proizvodi?
Objasni zašto je jug Italije iseljenički prostor.
Čime sve Italija privlači brojne turiste?
Objasni po čemu je Vatikan jedinstvena država
u svijetu.
Koje su djelatnosti važne za gospodarstvo San
Marina?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Proučite tekst o zadanoj regiji Italije /državi Južne
Europe i pripremite izlaganje.
Izradite turistički prospekt za zadanu regiju Italije /
državu Južne Europe.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Izložite obilježja zadane regije Italije / države Južne
Europe.
Pregledno i čitljivo ispunite tablicu za praćenje
izvješća.
Argumentirajte stav o prednostima i nedostacima
hrvatskog turizma u odnosu na turizam Italije.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zadatci za rad skupina.
Rasprava na temu Turizam Italije i turizam Hrvatske.
199

Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • ponoviti prirodno-
geografska obilježja
Italije
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti regionalna
dio sata obilježja Italije, faktore
stupnja gospodarske
razvijenosti, uzroke
neravnomjernog razvoja
regija, faktore razvoja i
važnost turizma, naučiti
pojam »industrijski
trokut«
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Završni • primjena naučenog
dio sata
• formativno vrednovati
Mogući sadržaj tablice/plana školske ploče
Sjeverna Italija - Alpe –turizam
- Padska nizina – moderna poljoprivreda i raznovrsna industrija (dio
plave i zlatne banane)
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• pitanja za metodu razgovora: • odgovaraju na pitanja
Kakav reljef prevladava u Italiji? Kako
se gospodarski iskorištavaju Alpe i
Apenini? Gdje se nalaze
poljoprivredna područja? Kakva je
važnost tercijarnog sektora u
gospodarstvu? Koje su djelatnosti
najrazvijenije?
• najaviti upoznavanje nejednakoga
regionalnog razvoja Italije. Podijeliti
učenike u četiri skupine i objasniti
zadatke za rad , pravila i načine rada i
vrednovanje
• podijeliti materijal za rad: tekst iz • tri skupine 15 minuta obrađuju po
udžbenika, dodatnim materijal koji im jednu regiju Italije, a četvrta San
pripremi nastavnik (slijepa karta Marino i Vatikan; rezultate
regija, statistički podatci, fotografije i prezentiraju na posteru; uz obradu
sl.); učenici dodaju materijal koji su regije izrađuju i turistički prospekt za
sami prikupili i donijeli na ovaj sat „svoju“ regiju
• objasniti način izvješćivanja skupina • predstavnik skupine podnosi
i način praćenja/bilježenja izvješća izvješće, a učenici prate
ispunjavanjem tablice i 1. zadatka u
radnoj bilježnici na str. 60
• nakon prezentacije „turističkih • aktivno se uključuju u raspravu
prospekata“ kroz raspravu usporediti
turizam Italije i Hrvatske
• objasniti pravila za raspravu i
podijeliti uloge
• vrednovati aktivnosti i rezultate rada
u skupinama, u bilježenju izvješća i
rasprava; vrednovati postere
(fotografirati postere i učiniti ih
dostupnima svim učenicima na
intranetu ili drugim oblikom
komunikacije)
Obilježja
200
 - industrijski trokut: Milano-Torino-Genova
= najrazvijenija regija, razvijeni svi sektori djelatnosti, najgušće naseljena
regija
- ostala središta: Venecija, Trst, Verona, Bologna
Srednja Italija - Apenini – stočarstvo
- zapadno primorje – industrija i mediteranska poljoprivreda
- istočno primorje – turizam, ribarstvo
- središta Rim, Firenca
Južna Italija - prenaseljenost u prošlosti + kasna industrijalizacija → zaostajanje u
gospodarskom razvoju i emigracija
- vulkanizam, potresi
- velika državna ulaganja u razvoj juga
- središta: Napulj, Bari, Palermo
Vatikan - najmanja neovisna država
- sjedište pape i Rimokatoličke crkve
- međunarodni ugled i utjecaj
- turizam
San Marino - najmanja republika u Europi
- turizam, primarne djelatnosti

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovora, rada na tekstu, demonstracije, izravna i neizravna
grafička, metoda praktičnih radova.

Oblici rada: skupni, frontalni i samostalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, tematske karte,
slijepe karte, dijagrami, tablice sa statističkim podatcima, grafofolije, fotografije, internet.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Popis priloga:

Tablica za praćenje izvješća

Regija / država Obilježja

201
Sjeverna Italija

Srednja Italija

Južna Italija

Vatikan

San Marino

202
Nastavna cjelina: V. DRŽAVE JUŽNE EUROPE
Nastavna tema: 16. Ostale države Južne Europe
Nastavna jedinica: Pirenejske države
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: geografska otkrića; kolonizacija Latinske Amerike
• vjeronauk: Fatima – hodočasničko središte; islamska vjera i kultura
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• usporediti i izdvojiti posebnosti država (Španjolske,
Portugala, Andore i Gibraltara) i njihovih važnijih
gradova
• usporediti pomorsku važnost u vrijeme geografskih
otkrića i danas
• opisati vrste turizma u pojedinim državama
• opisati stanje okoliša u turističkim regijama i
nabrojiti mjere zaštite
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke
tijekom sata, skicom (grafičkim organizatorom opisne
sheme) opisati zadani pojam
• vježbati pravila u vođenju rasprave
• razviti vještinu kreiranja geografske priče
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• napredak u vođenju rasprave u paru i u skupini
• sposobnost kreiranja geografske priče sa zadanim
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Kakva su klimatska obilježja Pirenejskog poluotoka?
Što je usporilo, a što je pridonijelo gospodarskom
razvoju Španjolske?
Kakav je etnički sastav stanovništva Španjolske?
Navedi najveća industrijska područja u Španjolskoj.
Koje su djelatnosti najvažnije za gospodarstvo
Portugala?
Što je za Portugal značio ulaz u Europsku zajednicu
(današnju Europsku uniju)?
Koje otočne skupine u Atlantiku pripadaju
Španjolskoj, a koje Portugalu?
Koje su najvažnije gospodarske djelatnosti u Andori?
Kakvo značenje ima Gibraltar?
Pokaži i imenuj na geografskoj karti važnija
gospodarska središta Španjolske, Portugala i Andore.
Usporedi pomorsku važnost Portugala i Španjolske u
vrijeme geografskih otkrića i danas.
Kakvo je stanje okoliša u turističkim regijama
Španjolske i Portugala? Kako umanjiti negativne
posljedice masovnog turizma i velike koncentracije
stanovništva i gospodarskih djelatnosti na obali?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zapišite u bilježnicu u obliku pojmova sve što znate o
Španjolskoj. Između pojmova koje ste zapisali ucrtajte
linije koja ukazuju na međusobnu povezanost pojava i
procesa u prostoru. Možete koristiti drvene bojice.
Uz pomoć fotografija oblikujte geografsku priču o
međuovisnosti prirodne osnove i gospodarskog razvoja
Španjolske.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
U sljedeće dvije minute ispišite asocijacije-pojmove
vezane za dosadašnje znanje o Španjolskoj, a potom
203
elementima (putovanje u mašti)
• sposobnost usmenog izražavanja (usmeno
prezentiranje geografske priče kao predstavnik skupine
ili kao dio govornog lanca)
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• prepoznati pozitivne i negativne učinke litoralizacije
i nužnost veće brige za stanje okoliša
• pitanje razvoja nacionalnog identiteta na primjeru
Španjolske
• referendum na primjeru Katalonije
• pitanje nacionalnih manjina na primjeru Španjolske
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(klime, svojstva morske
vode, romanski jezici,
kolonijalizam,
mediteranske
poljoprivredne kulture)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (pomorska
država, visoravan,
natapanje, obojeni
metali, pomorska
orijentacija, solarna
energija), pojave i
procese, algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
usporedite s učenikom u klupi pojmove koje ste
zapisali. Nadopunite svoje pojmove i objasnite nastale
razlike. Usporedite zapisane pojmove s učenicima u
klupi ispred i iza vas. Objasnite nastale razlike.
Uz pomoć karte i fotografija u udžbeniku te opće karte
sa zadanom rutom putovanja oblikujte geografsku
priču o čimbenicima razvoja turizma i tipovima
turizma u Španjolskoj, Portugalu i Andori.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zašto je naseljenost Španjolske sve neravnomjernija?
Kako se to odražava na kvalitetu okoliša u obalnim
dijelovima? Koje su posljedice masovnog turizma?
Koji je većinski narod u Španjolskoj? Kakav je položaj
Katalonaca, Baska, Galisijaca i useljenika? Iz kojih
dijelova svijeta Španjolska prima najviše useljenika?
Po čemu se razlikuje većinski narod od ostalih u
Španjolskoj? Koji su dijelovi države najgušće
naseljeni?
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• metodom razgovora ponoviti • odgovaraju na pitanja uz pomoć
predznanje; pitanja za metodu atlasa i tematskih karata iz cjeline
razgovora: Koje države ubrajamo u Opća obilježja Europe
Južnu Europu? Koje države nazivamo
pirenejske? Koji tipovi klime
prevladavaju u državama Južne
Europe? Kakva je važnost
Sredozemnog mora za pirenejske
države? Koji jezici su službeni u
državama Južne Europe? Koje su
države Južne Europe bile kolonijalne
sile u 19. stoljeću? Kakve mogućnosti
za uzgoj mediteranskih kultura u
državama Južne Europe pruža prirodna
osnova?
• najaviti detaljnije upoznavanje
Španjolske, Portugala, Andore i
Gibraltara; objasniti oblike i metode
rada
• zadati zadatak za samostalni rad: U • ispisuju u bilježnicu u obliku
sljedeće dvije minute ispišite pojmova sve što znaju o Španjolskoj;
asocijacije-pojmove vezane za svaki učenik time preispituje svoje
dosadašnje znanje o Španjolskoj, a znanje koje je u dotadašnjem
potom usporedite s učenikom u klupi obrazovanju stekao iz geografije i
pojmove koje ste zapisali. Nadopunite povijesti i drugih predmeta;
svoje pojmove i objasnite nastale raspravom u paru i skupini vježbaju
razlike (rasprava u paru). Usporedite komunikacijske vještine i
zapisane pojmove s učenicima u klupi provjeravaju svoje znanje i stavove
ispred i iza vas. Objasnite nastale
razlike (rasprava u skupini).
204
 organiziranja, • nakon rasprave u skupinama zapisati
dogovaranja, pojmove na ploču i povezati ih u
pridržavanja pravila grozdove; grozdove graditi metodom
rada razgovora; naglasiti uzročno-
posljedične veze i odnose i oblikovati
zaključke; pisati kredom u boji
• metodom usmenog izlaganja
objasniti geografski položaj Portugala,
pripadnost sredozemnom kulturno-
civilizacijskom krugu, obilježja
prirodne osnove i pomorsku
orijentaciju; metodom razgovora
usporediti spomenuta obilježja sa
Španjolskom; sažetak zapisati na drugi
dio ploče
• metodom razgovora, demonstracije i
rada na tekstu (peti odlomak, U/116)
objasniti demografska obilježja
Španjolske i zapisati sažetak na plan
ploče; aktualizirati informacije o
statusu etničkih manjina i useljavanja
preko Ceute i Melille, posebno pitanje
statusa Katalonije
• prezentirati tablicu sa statističkim
podatcima o gospodarstvu; metodom
razgovora analizirati i usporediti
gospodarski sastav stanovništva i
strukturu dohotka Španjolske,
Portugala i Andore. U tablici ispisati
sektore gospodarstva; objasniti
učenicima kako će ispuniti tablicu: uz
svaki sektor upisati najvažnije
djelatnosti; nakon rada na tekstu
(udžbenik, str. 117-119) uza svaku
granu gospodarstva zapisati kratko
objašnjenje
Završni • primjena naučenog • podijeliti učenike u tri skupine i
dio sata skupinama zadatke:
• formativno vrednovati
Zadatak za 1. skupinu: Uz pomoć
karte i fotografija u udžbeniku te opće
karte sa zadanom rutom putovanja
(krstarenje Genova-Palma de
Mallorca-Benidorm, putovanje
Benidorm-Sierra Nevada-Cordoba-
Madrid-Mont Serrat-Barcelona)
oblikujte geografsku priču o
čimbenicima razvoja turizma i
tipovima turizma u Španjolskoj,
Portugalu i Andori.
Zadatak za 2. skupinu: Uz pomoć
fotografija Mesete, obale, Pireneja,
Madrida, Barcelone, Benidorma, Mont
Serrata oblikujte geografsku priču o
• organiziraju informacije u grozdove
prema modelu kojeg učitelj kreira na
ploči; objašnjavaju uzročno-
posljedične veze i grafički ih
naglašavaju bojom
• slušaju izlaganje učitelja,
uspoređuju geografska obilježja
Portugala i Španjolske, bilježe
sažetak u bilježnice
• nakon pročitanog teksta odgovaraju
na pitanja i bilježe sažetak u
bilježnice: Koji je većinski narod u
Španjolskoj? Kakav je položaj
Katalonaca, Baska, Galisijaca i
useljenika? Iz kojih dijelova svijeta
Španjolska prima najviše useljenika?
Koji su dijelovi države najgušće
naseljeni? Zašto je naseljenost
Španjolske sve neravnomjernija?
• analiziraju prezentirane statističke
podatke, crtaju tablicu u bilježnice,
nakon analize statističkih podataka i
teksta u udžbeniku dopunjavaju
tablicu
• formiraju skupine i oblikuju
geografsku priču (nije nužno da
zapišu cjeloviti tekst, mogu biti
natuknice, ali može biti i esej;
skupina sama odabire oblik pisanog
rada jer je primarni cilj kreirati
putovanje u mašti, s geografskim
elementima; vještinu pisanja
unaprijedit će samostalnim radom
kod kuće ili na satu tematskoga
ponavljanja)
• po završetku rada u okviru
zadanoga vremena prezentiraju priču
(predstavnik skupine ili svi članovi
skupine u govornom lancu, sukladno
prema unaprijed dogovorenom
modelu kojeg predlaže učitelj)
205
 međuzavisnosti prirodne osnove i
gospodarskog razvoja Španjolske.

Zadatak za 3. skupinu: Uz pomoć

tablice i fotografija u udžbeniku te
dijagrama oblikujte geografsku priču
o gospodarskim razlikama među
pirenejskim državama.

• vrednovati rezultate rada skupina

(može se vrednovati sadržaj
geografske priče prema ključnim
riječima i kvaliteta usmene
prezentacije)

• Potaknuti učenike na proširivanje

znanja samostalnim radom kod kuće
(napisati sažetak o Gibraltaru i dva
primjera geografske priče za domaću
zadaću).

Plan školske ploče

PIRENEJSKE DRŽAVE
trgovina (EU)

kasna industrijalizacija  pomorstvo  kolonije (Lat. Amerika, JI Azija)

mlade planine  ŠPANJOLSKA  između Atlantika i Sredozemnog mora
  obala
} turizam
 otoci (Baleari, Kanarski otoci)
Meseta

emigracija

stanovništvo Španjolske: Kastilijanci, Katalonci, Galisijci, Baski

- službeni jezik – španjolski + jezici etničkih manjina (većinski i manjinski identitet)
- litoralizacija (posljedice za okoliš), imigracija u suvremeno doba (multikulturno društvo)

Portugal - jz dio Pirenejskog poluotoka

- sredozemni kulturno-civilizacijski krug
- najgušće naseljeno primorje - Lisabon, Porto

djelatnosti djelatnosti djelatnosti

država
III. sektora II. sektora I. sektora
turizam: klima, obale, gradovi poljoprivreda -
Španjolska industrija - oko velikih gradova
trgovina - član EU mediteranske kulture
promet - geografski položaj ribarstvo - ocean,
Portugal industrija - član EU
turizam - gradovi, klima poljoprivreda
trgovina - slobodna carinska
Andora zona, turizam

206
Nastavne metode: oluja ideja, metoda usmenog izlaganja, razgovora, rada na tekstu, demonstracije, izravna i
neizravna grafička, putovanje u mašti (geografska priča).

Oblici rada: frontalni, skupni, rad u parovima, samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, tematske karte,
slijepe karte, dijagrami, tablice sa statističkim podatcima, grafofolije, fotografije, internet.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: Učenici koji žele mogu detaljnije obraditi jednu od sljedećih tema: Masovni
turizam Španjolske – pozitivni i negativni učinci; Status Gibraltara u sadašnjosti i u
budućnosti; Katalonija – samostalna država Europe?

207
Nastavna cjelina: V. DRŽAVE JUŽNE EUROPE
Nastavna tema: 16. Ostale države Južne Europe
Nastavna jedinica: Grčka, Albanija, Malta
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: život i kultura starih Grka
• vjeronauk: islamska vjera i kultura
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• usporediti i izdvojiti posebnosti Grčke, Albanije i
Malte te njihovih važnijih gradova
• obrazložiti razliku između pojmova primorska i
pomorska država.
• opisati vrste turizma u pojedinim državama
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• razvijati kartografsku pismenost
• prepoznati prednosti prezentiranja informacija u
sažetom, grafički uređenom obliku (prospekt)
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• unaprijediti kompetenciju usvajanja znanja i razvoja
geografskih vještina čitanjem geografske karte, teksta
u udžbeniku, dijagrama i statističkih podataka
• navesti primjer korištenja grčkog jezika i pisma u
geografiji
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zašto je prokopan Korintski kanal?
Objasni zašto je u Grčkoj naseljeniji obalni prostor.
Koji su glavni grčki poljoprivredni proizvodi?
Što je uvjetovalo razvoj turizma u Grčkoj?
Zašto je Malta tijekom povijesti bila na meti brojnih
osvajača?
Kako se na Malti rješava problem vodoopskrbe?
Koje su gospodarske djelatnosti razvijene na Malti?
Navedi osnovne razloge slabije gospodarske
razvijenosti Albanije.
Koja su osnovna demografska obilježja Albanije?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pročitaj s geografske karte imena otočnih skupina koje
pripadaju Grčkoj
Pokaži na geografskoj karti Korintski kanal i obrazloži
njegovu važnost.
Uz pomoć boje na općoj karti zaključi kakav reljef
prevladava u Grčkoj.
Analiziraj klimatski dijagram i navedi obilježja
sredozemne klime.
Obrazloži kako je prirodna osnova Grčke utjecala na
život ljudi i gospodarstvo u prošlosti i kakve
mogućnosti nudi danas.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Analiziraj statističke podatke i zaključuju kakva su
gospodarska obilježja Grčke, u usporedbi s Italijom i
Španjolskom.
Koriste li se u geografiji neke riječi iz grčkog jezika i
slova iz grčkog pisma?
208
Ishodi učenja
• prepoznati važnost racionalnog gospodarenja vodom,
posebice na otocima i prostorima krškog reljefa
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (primorska i
pomorska država,
natapanje, pomorska
orijentacija), pojave i
procese
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada, izrade praktičnih
radova
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Zašto je na Malti veliki problem opskrba vodom?
Kako se rješava taj problem?
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja
• zagonetkama najaviti upoznavanje
Grčke, Albanije i Malte: učenici imaju
30 sekundi za odgonetavanje svakog
pojma, zagonetke se mogu prezentirati
u powerpoint prezentaciji ili podijeliti
kao kartice učenicima; nakon isteka
zadanoga vremena učenici koji su
odgonetnuli pojam dižu ruke, time
učitelj utvrđuje uspješnost i dinamiku
zaključivanja; prijedlog: prozvati
nekoliko učenika koji nisu digli ruke
da objasne koje su pojmove upisali;
učenici koji su digli ruke po potrebi
korigiraju odgovore i nakon toga se
upisuje naslov na ploču
• metodom razgovora utvrditi razlike
geografskog smještaja i položaja
Grčke, Albanije i Malte
• analizom geografske karte upoznati
otočne skupine, važnost Korintskog
kanala i reljef Grčke;
• metodom razgovora ponoviti
obilježja sredozemne klime, utjecaj
klime na vegetaciju te reljefa i klime
na razmještaj stanovništva; zaključiti
da je nedostatak obradivog zemljišta
poticao emigraciju u prošlosti
• metodom razgovora ponoviti važnost
grčke civilizacije za europsku kulturu
• prezentirati statističke podatke o
gospodarstvu i utvrditi važnost
pojedinih sektora i djelatnosti u
gospodarskoj strukturi stanovništva i
strukturi dohotka; usporediti podatke s
Italijom i Španjolskom; zaključiti da
djelatnosti primarnog sektora
zapošljavaju znatan udio stanovništva,
a djelatnosti sekundarnog sektora
manji udio, što ukazuje na slabiji
razvoj industrije; uputiti učenike da u
tekstu udžbenika (U/122) pronađu
Opis aktivnosti učenika
• rješavaju zagonetke:
Imam ih oko 2000, na jednom sam
udomila kćer feničkog kralja. Zovu
me kolijevkom. Moje je ime
_____________ .
Na mojoj je zastavi križ, a jedan od
mojih službenih jezika ne razumije
nitko u Europi. Moje je ime
______________ .
Moji stanovnici imaju najniži životni
standard u Južnoj Europi, a prva sam
po abecedi među europskim
državama. Moje ime je
_________________ .
• pokazuju na zidnoj karti Europe
Grčku, Albaniju i Maltu
• opisuju razlike geografskog
smještaja i položaja Grčke, Albanije i
Malte
• čitaju geografsku kartu i navode
otočne skupine koje pripadaju
Grčkoj; pokazuju Korintski kanal i
obrazlažu njegovu važnost; čitaju
boje na općoj karti i zaključuju kakav
reljef prevladava u Grčkoj;
analiziraju klimatski dijagram i
navode obilježja sredozemne klime;
zaključuju kako je prirodna osnova
utjecala na život ljudi i gospodarstvo
u prošlosti i kakve mogućnosti nudi
danas
• ponavljaju doprinos grčke
civilizacije europskoj kulturi i
navode mogućnosti turističke
valorizacije kulturnih spomenika
• analiziraju statističke podatke i
zaključuju kakva su gospodarska
obilježja Grčke, u usporedbi s
Italijom i Španjolskom
209
 informacije o važnijim gospodarskim
djelatnostima

• metodom usmenog izlaganja • slušaju izlaganje učitelja, bilježe

objasniti gospodarski uspon Grčke plan školske ploče, pokazuju Atenu,
nakon ulaska u Europsku zajednicu, Pirej i Solun
današnju Europsku uniju; zadati
učenicima da pronađu i pokažu na
geografskoj karti vodeća gospodarska i
demografska središta Grčke

• zadati zadatak za metodu rada na • čitaju zadani tekst, izdvajaju

tekstu: Iz udžbenik, str. 122-123 posebnosti Malte, a zatim odgovaraju
izdvojite geografske posebnosti Malte; na pitanja
metodom razgovora provjeriti točnost
odgovora; pitanja za metodu
razgovora: Zašto je Malta imala burnu
prošlost? Kako je to utjecalo na
obilježja stanovništva? Potražite na
zidnoj karti tri veća (i nastanjena)
otoka. Zašto je veliki problem opskrba
vodom? Kako se rješava taj problem?
Koje djelatnosti imaju najveću važnost
u gospodarstvu?

• metodom demonstracije, razgovora i • analiziraju opću kartu i zaključuju

usmenog izlaganja objasniti
geografska obilježja Albanije;
analizom opće karte opisati reljefna
obilježja i izgled obale; usmenim
izlaganjem objasniti podrijetlo
Albanaca; prezentirati statističke
podatke o stanovništvu i zaključiti da
je Albanija gusto naseljena, da se po
prirodnom kretanju stanovništva
izdvaja među europskim državama, da
na demografska obilježja utječe i vjera
i da je zbog velikog udjela mladog
stanovništva i slabe gospodarske
razvijenosti još uvijek emigracijska
država; prezentirati statističke podatke
o gospodarstvu i usporediti ih s
ostalim državama Južne Europe;
zaključiti da je Albanija pripada
slabije razvijenim državama Europe,
da značajan udio stanovništva živi na
selu i od poljoprivrede; metodom
usmenog izlaganja objasniti razloge
gospodarske zaostalosti; pokazati na
geografskoj karti glavni grad i glavnu
luku
Završni • primjena naučenog • podijeliti učenike u pet skupina i
dio sata zadati zadatke (ponavljanje je moguće
organizirati i igrom uloga odnosno
tehnikom scenarija)
• usmjeravati skupine u izradi
prospekta (to nije poster koji mora
sadržavati veću količinu informacija;
ključno je da se skupina odluči za
da je Albanija planinska država, sa
slabo razvedenom obalom; slušaju
izlaganje učitelja; analiziraju
statističke podatke o demografskim
obilježjima i zaključuju kakva je
gustoća naseljenosti, kakvo je
prirodno kretanje stanovništva,
izdvajaju faktore koji utječu na
rodnost i uzrokuju emigraciju
stanovništva; analiziraju statističke
podatke o gospodarskim obilježjima i
uspoređuju ih s ostalim državama
Južne Europe; navode stupanj
razvijenosti gospodarstva, redoslijed
sektora u zaposlenosti i dohotku,
pokazuju Tiranu i Durrës na
geografskoj karti
• rad u skupinama: uz pomoć
interneta, slijepe karte, udžbenika,
fotografija i literature skupine
izrađuju pet turističkih prospekata, tri
za Grčku (kupališni turizam, vjerski i
lječilišni turizam, turizam gradova),
po jedan za Maltu i Albaniju

210
 jedan, specifični segment turističke
ponude i geografski ga argumentira)

• formativno vrednovati • vrednovati izrađene prospekte prema • predstavnici skupina prezentiraju

unaprijed dogovorenim i prospekte cijelom razredu, ostali
prezentiranim elementima i kriterijima članovi svake skupine prate
prezentaciju i vrednuju sadržaj
prospekta i način prezentiranja

Plan školske ploče

Grčka, Albanija, Malta
GRČKA
- poluotočna i otočna država, poveznica Jugoistočne Europe i Jugozapadne Azije
- Korintski kanal
- mlade planine (zapad), riječne doline, staro gorje (istok) → malo obradivog zemljišta
- sredozemna klima, makija
- grčka civilizacija → kolijevka europske kulture
- gospodarstvo: turizam, pomorstvo, brodogradnja, industrija, poljoprivreda
- gospodarska središta: Atena, Solun

MALTA
- otočna država u središtu Sredozemnog mora → prometna i vojna važnost → burna prošlost
- otoci Malta, Gozo i Comino
- sredozemna klima, krški reljef → nedostatak vode
- turizam, industrija
- Valletta

ALBANIJA
- planinska i primorska (ne i pomorska) država uz Jadransko more
- potomci Ilira
- umjereni prirodni prirast → mlado stanovništvo → emigracija
- najslabije razvijena država Južne Europe zbog stoljetne strane vlasti, prometne izolacije i političke
zatvorenosti
- poljoprivredna država
- u posljednjem desetljeću provodi političke i gospodarske promjene i razvija turizam
- gospodarska središta: Tirana, Durrës (Drač)

Nastavne metode: metoda razgovora, izlaganja, rada na tekstu, demonstracije, neizravna grafička, metoda
praktičnih radova.

Oblici rada: frontalni, skupni, samostalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, tematske karte,
slijepe karte, dijagrami, tablice sa statističkim podatcima, grafofolije, fotografije, internet.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,

211
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: Zainteresiranim učenicima zadati temu za samostalno istraživanje –

Olimpijske igre.

212
Nastavna cjelina: VI. DRŽAVE JUGOISTOČNE EUROPE
Nastavna tema: 17. Države Jugoistočne Europe
Nastavna jedinica: Crnomorske države
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: osmanlijska vlast u Jugoistočnoj Europi, svjetske krize i Prvi svjetski rat
• kemija: nafta
• vjeronauk: kršćani na drugi način (Pravoslavna crkva, grkokatolici)
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• pokazati na geografskoj karti i imenovati države
i glavne gradove Jugoistočne Europe
• izdvojiti na geografskoj karti crnomorske države
• opisati na geografskoj karti prometni položaj
crnomorskih država i pokazati najvažnije
prometne pravce
• obrazložiti etnički i vjerski mozaik naroda u
crnomorskim državama
• opisati prirodnogeografske osobitosti
crnomorskih država (delta Dunava)
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• prepoznati koji se brojčani odnosi vizualiziraju
kružnim dijagramima
• primijeniti pravila za izradu kružnih dijagrama ili
kombiniranih dijagrama
• razvijati koncept regionalno-geografske analize
prostora korištenjem programiranog materijala
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Objasni geografski položaj Rumunjske i Bugarske.
Zašto u Rumunjskoj i Bugarskoj žive brojne etničke
manjine?
Pokaži na geografskoj karti prirodne cjeline u
Rumunjskoj i Bugarskoj.
Usporedi mogućnosti razvoja primarnog sektora u
Rumunjskoj i Bugarskoj.
Opiši i usporedi obilježja primarnog i sekundarnog
sektora u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Usporedi razvoj prometa i turizma u Rumunjskoj i
Bugarskoj.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Na temelju podataka u statističkom prilogu izradi
dijagram odnosa površine i broja stanovnika država
Jugoistočne Europe.
Uz pomoć geografske karte odredite geografski
položaj Rumunjske i upišite na slijepu kartu države s
kojima graniči Rumunjska.
Na slijepoj karti ucrtaj pružanje Karpata, a ostale
prirodnogeografske regije označite slovima: T -
Transilvanija, P - Panonska nizina, V - Vlaška nizina,
MV - Moldavska visoravan, D - Dobrudža. Radom na
tekstu (udžbenik, str. 126-127) odgovori kakve su
mogućnosti za razvoj gospodarstva u pojedinim
prirodnim regijama.
Uz pomoć atlasa upiši na slijepu kartu imena većih i
važnijih rijeka u Rumunjskoj (Dunav, Siret, Prut, Olt,
Mureş). Radom na tekstu (udžbenik, str. 127) odgovori
kakva je gospodarska važnost rijeka u Rumunjskoj.
Potraži u atlasima veća gospodarska središta Bukurešt,
Iaşi, Cluj-Napoca, Temišvar, Constanţa. Upiši njihova
imena na slijepu kartu.
213
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• napredak u prijemu, preradi i primjeni verbalnih i Kakav je odnos površine i broja stanovnika među
brojčanih informacija državama Jugoistočne Europe?

SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA

Ishodi učenja
• primjena strategije kojom učenici poučavaju učenike
uz očekivani napredak u preuzimanju odgovornosti za
ostvarenje ciljeva, planiranju rada, realizaciji plana u
zadanom vremenu, propitivanju ostvarenosti ciljeva
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Samostalno, uz pomoć programiranog materijala
pripremite se za ulogu poučavatelja. Po završetku rada
partnera u paru poučavat ćete o geografskim
obilježjima države koju ste obradili

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • najaviti upoznavanje • metodom demonstracije i razgovora • analiziraju strukturni krug (U/11),
država u regiji objasniti osnovne obilježja država tematsku karu (U/125 i 162) i
Jugoistočna Europa i Jugoistočne Europe; prezentirati odgovaraju na pitanja
ponoviti predznanje dijagram udjela regija u površini i
učenika iz nastavne broju stanovnika Europe (udžbenik,
cjeline Opća obilježja str. 11), preglednu kartu regije
Europe (udžbenik, str. 125), tematsku kartu
paneuropskih prometnih koridora
(udžbenik, str. 162); pitanja za metodu
razgovora: Kakav je udio država
Jugoistočne Europe u površini i broju
stanovnika Europe? (regija najmanja
površinom, mali udio stanovništva -
manje ima samo Sjeverna Europa);
Koje države pripadaju toj regiji?
Pokažite ih na geografskoj karti.
Između kojih je regija položena
Jugoistočna Europa? Kako je to
utjecalo na prometni položaj?
Analizom karte paneuropskih
prometnih koridora objasnite koji
važni prometni pravci prolaze kroz
države Jugoistočne Europe. Pokažite
ih na zidnoj karti. Kroz koju državu ne
prolazi niti jedan važan prometni
pravac? Kako to objašnjavate? (utjecaj
reljefa i okruženja)

• poticanje znatiželje • zadati zadatak za izravnu grafičku • odabiru relevantnu vrstu dijagrama i
• najava cilja nastavnog metodu (po potrebi zadati vertikalno crtaju kombinirani dijagram;
sata mjerilo za visinu simbola ili stupca odgovaraju na pitanje
kojim će se prikazati udio u
stanovništvu): uz pomoć podataka u
tablici nacrtajte dijagram odnosa
površine i broja stanovnika država
Jugoistočne Europe i analizom
dijagrama odgovorite na pitanja:

214

Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (Crnomorske
države, etnički i vjerski
mozaik, nacionalna
manjina, sutjeska),
pojave i procese
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
planiranja vremena
rada, poučavanja
drugog učenika
Kakav je odnos površine i broja
stanovnika među državama u regiji? (u
tablici pripremiti relativne pokazatelje
jer cilj ovog metodičkog koraka nije
preračunavanje apsolutnih brojeva u
relativne već vizualizacija brojčanih
podataka radi ostvarenja načela
zornosti i razvijanja praktičnih
geografskih vještina) (najveća
površinom i brojem stanovnika je
Rumunjska, najmanja površinom
Kosovo, a brojem stanovnika Crna
Gora)
• metodom rada na tekstu (udžbenik, • čitaju tekst na 125 str. udžbenika,
str. 125) i metodom razgovora nabrajaju zajednička obilježja država
nabrojiti zajednička obilježja regije; Jugoistočne Europe
pitanja za metodu razgovora: Na
temelju kojih zajedničkih obilježja je
izdvojena ova regija? (slična
prirodnogeografska obilježja,
demografska obilježja, zajednička
povijest, suvremena politička
obilježja, stupanj gospodarske
razvijenosti; svaki iskaz potkrijepiti
primjerom, npr. mlade planine nastale
alpskim nabiranjem, prirodni pad,
osmanska osvajanja, proces
gospodarskih i demokratskih
promjena, niži stupanj gospodarske
razvijenosti u odnosu na dosada
upoznate države). Po kojim se
geografskim obilježjima i suvremenim
procesima razlikuju države
Jugoistočne Europe? (očekuje se da
učenici prepoznaju barem jednu
razliku, npr. članstvo Bugarske i
Rumunjske u Europskoj uniji ili
stvaranje država - pet država nastalo je
postupnim raspadom bivše SFRJ; na
temelju tog odgovora najaviti
upoznavanje Rumunjske i Bugarske)
• pročitati uvod u nastavnu jedinicu • slušaju tekst i ispisuju zajednička
(udžbenik, str. 126) i zapisati obilježja crnomorskih država
zajednička obilježja Rumunjske i
Bugarske
• metodom razgovora, demonstracije i • odgovaraju na pitanja, analiziraju
neizravnom grafičkom metodom dijagrame, tematske karte i statističke
objasniti demografska obilježja podatke, samostalno formuliraju
Rumunjske; pitanja za metodu zaključke, bilježe sažetak u bilježnice
razgovora: Kojoj jezičnoj skupini
pripadaju Rumunji? Prezentirati
dijagram etničkog sastava stanovništva
te tablicu s ostalim statističkim
pokazateljima; podatci za etnički
sastav stanovništva prema popisu
2002. godine: 89,5 % Rumunji; 6,6 %
Mađari; 2,5 % Romi; 0,3 % Nijemci;
0,3 % Ukrajinci; 0,2 % Rusi; 0,2 %
215
Turci; 0,4 % ostalih 18 etničkih
manjina (može se prezentirati i
tematska karta etničkog sastava
stanovništva s prostornim rasporedom
udjela manjina i većinskog naroda –
Prilog 1). Podatci za vjerski sastav
stanovništva prema popisu 2002.
godine: 86,8 % rumunjska pravoslavna
crkva; 4,7 % katolici; 4,7 %
protestanti; 0,9 % grčka pravoslavna
crkva; 3% ostali (ateisti, baptisti,
muslimani, židovi...). Na temelju
prezentiranih podataka odgovoriti:
Kakva je gustoća naseljenosti? Kakav
je etnički sastav stanovništva? Kakav
je vjerski sastav stanovništva? Kakve
su odrednice prirodnoga kretanja
stanovništva? Usporedite smrtnost
dojenčadi, očekivanu životnu dob,
stupanj urbanizacije i gospodarsku
strukturu stanovništva s ostalim
državama u regiji

• metodom razgovora, demonstracije i • odgovaraju na pitanja, analiziraju

neizravnom grafičkom metodom dijagrame, tematske karte i statističke
objasniti demografska obilježja podatke, uspoređuju demografska
Bugarske. Kojoj jezičnoj skupini obilježja Rumunjske i Bugarske,
pripadaju Bugari? Prezentirati samostalno formuliraju zaključke,
dijagram etničkog sastava stanovništva bilježe sažetak u bilježnice
te tablicu s ostalim statističkim
pokazateljima. Podatci za etnički
sastav stanovništva prema popisu
2011. godine: 85 % Bugari; 9 % Turci;
5 % Romi; 1 % ostale etničke manjine
(Rusi, Armenci, Vlasi, Grci). Podatci
za vjerski sastav stanovništva prema
popisu 2011. godine: 76 % bugarska
pravoslavna crkva; 10 % muslimani;
14 % ostali (katolici, protestanti,
židovi, ateisti). Na temelju
prezentiranih podataka odgovoriti:
Kakva je gustoća naseljenosti? Kakav
je etnički sastav stanovništva? Kakav
je vjerski sastav stanovništva? Kakve
su odrednice prirodnoga kretanja
stanovništva? Usporedite smrtnost
dojenčadi, očekivanu životnu dob,
stupanj urbanizacije i gospodarsku
strukturu stanovništva s ostalim
državama u regiji.

• zadati zadatke za samostalni rad • rad s programiranim materijalom,

(Prilog 2) i objasniti princip rada: 10 minuta
polovica razreda obrađuje Rumunjsku,
a polovica Bugarsku; po završetku
rada učenici poučavaju učenike radom
u parovima; parovi se formiraju
slučajnim izborom; na radnom listiću
su zadaci i slijepe karte za obje države;
ako se ova strategija (oblik rada)

216
 provodi prvi put, nužno je planirati
vrijeme (zadati vrijeme rada) i
pripremiti programirani materijal;
naprednija etapa rada podrazumijeva
da učenici u skupini samostalno
planiraju vrijeme rada, samostalno
prikupljaju materijale i kreiraju
poučavanje drugih (drugog) učenika;
strategiju kojom učenici poučavaju
učenike treba dugo vježbati i ne
odustati ako početni rezultati nisu
zadovoljavajući; uz strategije
nelingvističkih prikaza, bilježenja,
sažimanja te sličnosti i razlika, ovo je
najučinkovitiji oblik učenja i socijalna
kompetencija nužna za cijeli život
(preuzimanje odgovornosti, planiranje,
realizacija plana u zadanom vremenu,
propitivanje ostvarenosti ciljeva)

• po isteku zadanoga vremena • parovi međusobno razmjenjuju

formirati parove za razmjenu informacije (učenici poučavaju
informacija učenike, 5 minuta) i dopunjavaju
radni listić

• provjeriti rezultate samostalnog i • jedan par prezentira rezultate rada,

rada u parovima, zapisati na ploču ostali učenici (parovi) prate i
gospodarske mogućnosti prirodnih provjeravaju svoje bilješke
regija i rijeka; provjeriti primjenu
stečenih znanja na zidnoj karti
pokazivanjem prirodnih regija, rijeka i
gospodarska središta

• sintetizirati nastavne sadržaje o • odgovoriti na odabrana pitanja u

crnomorskim državama pitanjima 1.,
2., 5. i 6. iz udžbenika (str. 128)
Završni • formativno vrednovati • raspraviti s učenicima kako su se
dio sata osjećali u ulozi poučavatelja i
poučavanih, što žele unaprijediti u
• primjena naučenog idućoj etapi ovakvog rada, prepoznaju
li gdje će im u životu trebati takva
organizacija rada; završiti raspravu
sažetkom
udžbeniku (str. 128)
• učenici kojima učitelj daje riječ
obrazlažu svoje mišljenje, slušaju
ostale govornike, ne prekidaju ih,
razmišljaju o svojem mišljenju
(potvrđuju svoj stav ili ga promijene
nakon što su saslušali argumente
nekoliko sudionika u raspravi)

• zadati domaću zadaću: riješite • bilježe zadatak za domaću zadaću

zadatke u radnoj bilježnici na str. 66-
68 (ako su se tijekom sata učenici
koristili slijepom karte iz radne
bilježnice, zadati preostale zadatke za
domaću zadaću)

Plan školske ploče

Crnomorske države
- zajednička obilježja: izlaz na Crno more; dugotrajna osmanska vlast; česte promjene granica → etnički i
vjerski mozaik; utjecaj SSSR-a 1945. – 1991. → političke, gospodarske i društvene promjene → prijem u
NATO i Europsku uniju

217
RUMUNJSKA
- Rumunji = romanski narod + brojne etničke manjine
- jezični i vjerski mozaik, prirodni pad
- prirodne regije:
Karpati – šumarstvo, rudarstvo, HE, turizam
Transilvanija, Moldavska visoravan, Dobrudža – rudarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, voćarstvo
Vlaška nizina, Panonska nizina – poljoprivreda, industrija
- rijeke → promet, HE
- poljoprivredno-industrijska država; III. sektor – promet, turizam

BUGARSKA
- Bugari = južnoslavenski narod + brojne etničke manjine
- vjerski mozaik, prirodni pad
- prirodne regije:
Stara planina, Rodopi – šumarstvo, HE, turizam
Trakijska nizina, Dunavska ravnica, dolina Marice – žitarice, industrijsko bilje, povrće, vinova loza
- gospodarstvo – uvoz ruda i energenata, strana ulaganja; industrijsko-poljoprivredna država, velika važnost
turizma

Nastavne metode: metoda rada na tekstu, razgovora, usmenog izlaganja, neizravna grafička, metoda
demonstracije, rad s programiranim materijalom.

Oblici rada: samostalni, rad u parovima (učenici poučavaju učenike) i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe, slijepe karte
Rumunjske i Bugarske, tematske karte (pregledna karta država, paneuropski prometni koridori, gustoća
naseljenosti, korištenje zemljišta, prostorni raspored industrije), dijagrami (udio regija u površini i broju
stanovnika Europe, odnos površine i broja stanovnika u Jugoistočnoj Europi, gospodarska struktura
stanovništva i struktura dohotka), fotografije, tablica sa statističkim podatcima, radni listići.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Grgin, C. M., 2012: Povijest karaševskih Hrvata u rumunjskom Banatu (16.-18. stoljeće), FF press, Zagreb.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Popis priloga:
1. Etnički sastav stanovništva Rumunjske 2011. godine

218
• zadatci za Rumunjsku:
1. Uz pomoć geografske karte odredite geografski položaj Rumunjske i upišite na slijepu kartu države s
kojima graniči Rumunjska (mogu se koristiti karte u radnoj bilježnici, str. 66, ili isprintane i uvećane kao
radni listić koji nakon završetka rada učenici zalijepe u bilježnice).
2. Na slijepoj karti ucrtajte pružanje Karpata, a ostale prirodno-geografske regije označite slovima: T -
Transilvanija, P - Panonska nizina, V - Vlaška nizina, MV - Moldavska visoravan, D - Dobrudža. Radom na
tekstu (udžbenik, str. 126-127) odgovorite na pitanje: Kakve su mogućnosti za razvoj gospodarstva u
pojedinim prirodnim regijama?
3. Uz pomoć atlasa upišite na slijepu kartu imena većih i važnijih rijeka u Rumunjskoj (Dunav, Siret, Prut,
Olt, Mureş). Radom na tekstu (udžbenik, str. 127) odgovorite na pitanje: Kakva je gospodarska važnost
rijeka u Rumunjskoj?
4. Potražite u atlasima veća gospodarska središta: Bukurešt, Iaşi, Cluj-Napoca, Temišvar, Constanţa.
Upišite njihova imena na slijepu kartu.
5. Analizirajte dijagram gospodarske strukture stanovništva i strukture dohotka (U/126) i odgovorite na
pitanje: Kakva je uloga pojedinih sektora u zaposlenosti i dohotku? Radom na tekstu (udžbenik, str. 127)
odgovorite na pitanja: Koje djelatnosti tercijarnog sektora ostvaruju najveći dohodak? (ponovite važnost
dunavskoga plovnog puta; nabrojite faktore razvoja turizma)

• zadatci za Bugarsku:
1. Uz pomoć geografske karte odredite geografski položaj Bugarske i upišite na slijepu kartu države s kojima
graniči.
2. Na slijepoj karti ucrtajte pružanje Stare planine i Rodopa, a ostale prirodno-geografske regije označite
slovima: DR – Dunavska ravnica, DM – dolina Marice, TN - Trakijska nizina. Radom na tekstu (udžbenik,
str. 127) odgovorite na pitanje: Kakve su mogućnosti za razvoj gospodarstva u pojedinim prirodnim

219
regijama?
3. Uz pomoć atlasa upišite na slijepu kartu imena većih i važnijih rijeka u Bugarskoj (Dunav, Marica,
Struma). Radom na tekstu (udžbenik, str. 128) odgovorite na pitanje: Na čemu se temelji razvoj industrije i
proizvodnja energije u Bugarskoj?
4. Potražite u atlasima veća gospodarska središta: Sofija, Plovdiv, Varna, Burgas, Ruse. Upišite njihova
imena na slijepu kartu.
5. Analizirajte dijagram gospodarske strukture stanovništva i strukture dohotka (U/127) i odgovorite na
pitanje: Kakva je uloga pojedinih sektora u zaposlenosti i dohotku? Radom na tekstu (udžbenik, str. 128)
odgovorite na pitanje: Zašto Bugarska postaje važno turističko odredište?

Izborni sadržaji: zainteresiranim učenicima zadati teme za samostalni rad: Tragovi

Osmanskog carstva u arhitekturi, jeziku i mentalitetu; Delta Dunava; Turizam Bugarske;
Karaševski Hrvati

220
Nastavna cjelina: VI. DRŽAVE JUGOISTOČNE EUROPE
Nastavna tema: 17. Države Jugoistočne Europe
Nastavna jedinica: Ostale države Jugoistočne Europe
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: svjetske krize i Prvi svjetski rat
• vjeronauk: kršćani na drugi način
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• izdvojiti na geografskoj karti kontinentske države
• pokazati na geografskoj karti i imenovati države i
glavne gradove
• opisati na geografskoj karti prometni položaj i
pokazati najvažnije prometne pravce
• obrazložiti etnički i vjerski mozaik naroda
• opisati prirodno-geografske osobitosti (rijeka Una,
kanjon Tare, Ohridsko jezero...)
• komparativna analiza gospodarskog standarda
pripadajućih država
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• selektirati podatke u zadanom tekstu i u sažetom
obliku ih zapisati na kartice
• koristiti pouzdane izvore u prikupljanju podataka o
gospodarskim obilježjima
• na temelju samostalno prikupljenih podataka izraditi
strukturni krug ili strukturni stupac
• koristiti odgovarajuće kartografske znakove za
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Usporedi geografski položaj Bosne i Hercegovine i
Crne Gore.
Pokaži na geografskoj karti prirodno-geografske
cjeline u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori.
Kakve mogućnosti za razvoj pojedinih sektora
gospodarstva nudi prirodna osnova Bosne i
Hercegovine, a kakve prirodna osnova Crne Gore?
Objasni etnički i vjerski mozaik u ovim državama.
Zašto BiH i Crna Gora pripadaju slabije razvijenim
europskim državama?
Pokaži na geografskoj karti veće gradove i
gospodarska središta u Bosni i Hercegovini i u Crnoj
Gori.
Usporedi geografski položaj Srbije, Makedonije i
Kosova.
Pokaži na geografskoj karti prirodno-geografske
cjeline u Srbiji, Makedoniji i na Kosovu.
Usporedi mogućnosti za razvoj pojedinih sektora
gospodarstva u Srbiji, Makedoniji i Kosovu.
Objasni etnički i vjerski mozaik u ovim državama.
Zašto Makedonija, Srbija i Kosovo pripadaju slabije
razvijenim državama Europe?
Pokaži na geografskoj karti veće gradove i
gospodarska središta u Srbiji, Makedoniji i Kosovu.
Koje su reljefne razlike između istočne i zapadne
Makedonije?
U čemu je značenje doline Vardara?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na
sljedeća pitanja: Od kojih se jedinica sastoji Bosna i
Hercegovina prema Daytonskom sporazumu?
Nabrojite tri konstitutivna naroda u Bosni i
Hercegovini. Kojim jezicima govore spomenuti
narodi? Koje vjere su zastupljene u Bosni i
Hercegovini? Zašto je BiH etnički, jezično i vjerski
221
društveno-geografske sadržaje u izradi tematske karte
(postera)
• primijeniti pravila za analizu klimatskih dijagrama
• oblikovati sažetak za usmeno izlaganje
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• pravilno pisati geografska imena (odgovarajućom
bojom, poštujući jezična pravila i smjer pružanja na
geografskoj karti)
• usmeno prezentirati zadani sadržaj uz pomoć postera
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• razvijati organizacijske vještine (podjela rada,
objedinjavanje rada)
• razvijati vještinu preciznosti u praktičnim radovima
• odgovorno i savjesno obaviti preuzeti zadatak
• vrednovati načine čuvanja prirodne i kulturne baštine
te njihove valorizacije u turizmu i drugim
djelatnostima
Tijek nastavnog sata
složena država? Na kartice s imenima gradova
SARAJEVO, BANJA LUKA, ZENICA, TUZLA,
MOSTAR dopišite po jednu posebnost (iz teksta koji
vam je priložen u radnom materijalu). Nakon završetka
rada na poster (slijepu kartu) zalijepite kartice i
pridružite im fotografije.
Uz pomoć teksta u Vrijedno je znati (udžbenik, str.
132) ili interneta izradite karticu s prirodno-
geografskim osobitostima rijeke Une. Na slijepu kartu
ucrtajte kartografski znak za slapove i zalijepite
karticu.
Strukturnim krugom ili stupcima prikažite gospodarsku
strukturu stanovništva i strukturu dohotka za zadnju
dostupnu godinu. Podatke potražite na internetu (u
publikaciji World Bank Indicators). Na karticu upišite
odgovor na pitanje: Kakva je uloga sekundarnog
sektora u zaposlenosti i u dohotku?
Na kartice s prirodno-geografskim regijama ucrtajte
kartografski znak za gospodarske djelatnosti za koje
postoje uvjeti razvoja. Podebljajte državne granice
Bosne i Hercegovine. Upišite imena država s kojima
graniči. Crvenom bojom zaokružite izlaz BiH na
Jadransko more. Smeđom bojom ucrtajte na slijepu
kartu pružanje Sarajevsko-zeničke kotline.
Na klimatskim dijagramima Mostara, Sarajeva,
Bjelašnice odredite tip klime.
Pripremite izvješće vaše skupine tako da svaki član
usmeno izloži jedan ili dva zadatka.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Upišite na slijepu kartu ime zaljeva Boka kotorska.
Smeđom bojom ucrtajte na slijepu kartu pružanje
planina Korab i Šar planina i pravilno upišite
geografska imena.
Svaki član skupine neka izloži odgovore na jedan ili
dva zadatka, koristeći izrađeni poster.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pregledajte radni materijal, dogovorite podjelu rada i
način provjere prije prezentacije izvješća pred
razredom.
Zalijepite kartice na poster na odgovarajuća mjesta.
Pazite da poster bude pregledan.
Pripremite izvješće vaše skupine tako da svaki član
izloži jedan ili dva zadatka.
Navedite primjere zaštite prirodne i kulturne baštine te
njihove valorizacije u turizmu i drugim djelatnostima u
državama Jugoistočne Europe.
222
 Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • najava cilja nastavnog
sata i organizacija rada
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (kontinentske
države, etnički i vjerski
mozaik, državotvorni ili
konstitutivni narod,
etnička manjina,
sutjeska [klisura]),
pojave i procese,
algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• podijeliti učenike u pet skupina i • formiraju skupine, preuzimaju radni
skupinama zadatke. Svaka skupina materijal, planiraju vrijeme rada,
obrađuje jednu državu: Bosna i preuzimaju zaduženja/uloge unutar
Hercegovina, Crna Gora, Srbija, skupine
Makedonija, Kosovo.
Radni materijal
1. slijepa karta države veličine A3
(može se koristiti slijepom kartom iz
radne bilježnice sa str. 69 i 71,
isprintanom i uvećanom)
2. kartice s imenima
prirodnogeografskih regija, rijeka,
jezera, gradova
3. klimatski dijagrami (mogu se
isprintati s interneta ili se sat prije
mogu podijeliti tablice s podatcima za
izradu klimatskih dijagrama Mostara,
Bjelašnice, Beograda, Sarajeva,
Skopja, Prištine i Podgorice)
4. fotografije gradova i prirodno-
geografskih osobitosti država (ili
učenicima omogućiti služenje
internetom i ispis fotografija)
5. tablica sa statističkim podatcima o
stanovništvu i gospodarstvu za svaku
državu
6. odabrani tekstovi
• obilaziti i po potrebi usmjeravati rad • rade u skupinama (20 minuta),
skupina pojedinačno, svatko svoj zadatak,
međusobno provjeravaju točnost
odgovora, racionalno koriste
raspoloživo vrijeme za rad,
pripremaju usmenu prezentaciju

Završni • primjena naučenog • organizirati izvješća skupina;
dio sata podijeliti tablice za praćenje izvješća.
Postere izložiti u učionici i uz pomoć
njih i radne bilježnice sljedeći sat
ponoviti nastavne sadržaje o državama
Jugoistočne Europe. Moguće je i
fotografirati postere i učiniti ih
dostupnim putem intraneta
• svi članovi skupine prezentiraju
odgovore na zadatke o državu koju
su obradili
• izvješća ostalih skupina prate
ispunjavanjem radnog listića (tablice)

• formativno vrednovati • vrednovati rad skupina, postere koje • aktivno sudjeluju u

su izradili te kvalitetu prezentacije, samovrednovanju i vrednovanju rada
prema unaprijed definiranim
elementima i kriterijima

223
 • zadati domaću zadaću: Odgovorite • bilježe zadatak za domaću zadaću
na pitanje zašto su Bosna i
Hercegovina, Crna Gora, Srbija,
Makedonija i Kosovo slabije razvijene
države u Europi

Plan školske ploče

Posteri

Nastavne metode: metoda rada na tekstu, metoda rada s karticama, razgovora, usmenog izlaganja, izravna i
neizravna grafička, demonstracije, metode praktičnih i pisanih radova.

Oblici rada: skupni i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, kartice, slijepe karte, ljepilo, drvene bojice,
fotografije, klimatski dijagrami, kružni i dijagrami sa stupcima, tablice sa statističkim podatcima, računalo s
pristupom internetu.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Popis priloga:

Zadatci za skupine:
Skupina Bosna i Hercegovina
1. Podebljajte državne granice Bosne i Hercegovine. Upišite imena država s kojima graniči. Crvenom bojom
zaokružite izlaz BiH na Jadransko more.
2. Na kartice s prirodno-geografskim regijama ucrtajte kartografski znak za gospodarske djelatnosti za koje
postoje uvjeti razvoja. Kartice: PERIPANONSKA BOSNA, NISKA HERCEGOVINA, BOSANSKO-
HERCEGOVAČKI VISOKI KRŠ, SREDNJA BOSNA. Nakon završetka rada kartice zalijepite na poster
(slijepu kartu). Smeđom bojom ucrtajte na slijepu kartu pružanje Sarajevsko-zeničke kotline.
3. Na klimatskim dijagramima Mostara, Sarajeva, Bjelašnice odredite tip klime i zalijepite ih na slijepu kartu.
4. Pronađite u atlasima sljedeće rijeke: SAVA, UNA, NERETVA, BOSNA, VRBAS, DRINA. Kartice s
imenima rijeka zalijepite na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti. Crnom bojom ucrtajte važan prometni

224
koridor koji preko BiH povezuje Srednju i Južnu Europu.
5. Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na sljedeća pitanja: Od kojih se jedinica sastoji Bosna i
Hercegovina prema Daytonskom sporazumu? Nabrojite tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. (Po
potrebi učenicima objasniti pojam konstitutivnosti i posebnost državnog ustroja Bosne i Hercegovine). Kojim
jezicima govore spomenuti narodi? Koje su vjere zastupljene u Bosni i Hercegovini? Zašto je BiH etnički,
jezično i vjerski složena država? Zalijepite karticu na poster.
6. Strukturnim krugom ili stupcima prikažite gospodarsku strukturu stanovništva i strukturu dohotka za
zadnju dostupnu godinu. Podatke potražite na internetu (u publikaciji World Bank Indicators). Na karticu
upišite odgovor na pitanje: Kakva je uloga sekundarnog sektora u zaposlenosti i u dohotku?
7. Na kartice s imenima gradova SARAJEVO, BANJA LUKA, ZENICA, TUZLA, MOSTAR dopišite po
jednu posebnost (iz teksta koji vam je priložen u radnom materijalu). Nakon završetka rada na poster (slijepu
kartu) zalijepite kartice i pridružite im fotografije.
8. Uz pomoć teksta u Vrijedno je znati (udžbenik, str. 132) ili interneta izradite karticu s prirodno-
geografskim osobitostima rijeke Une. Na slijepu kartu ucrtajte kartografski znak za slapove i zalijepite
karticu.
9. Pripremite izvješće vaše skupine tako da svaki član izloži jedan ili dva zadatka.

Skupina Crna Gora

1. Podebljajte državne granice Crne Gore. Upišite imena država s kojima graniči. Izradite karticu s kratkim
opisom stjecanja nezavisnosti. Naslov kartice može biti MLADA EUROPSKA DRŽAVA.
2. Na kartice s prirodno-geografskim regijama ucrtajte kartografski znak za gospodarske djelatnosti za koje
postoje uvjeti razvoja. Kartice: PLANINSKI PROSTOR, PRIMORJE, SREDIŠNJE NIZINE. Upišite na
slijepu kartu ime zaljeva Boka kotorska. Nakon završetka rada kartice zalijepite na poster (slijepu kartu).
3. Na klimatskim dijagramima Podgorice, Budve i Durmitora odredite tip klime i zalijepite ih na slijepu
kartu.
4. Pronađite u atlasima imena TARA, ZETA, BOJANA, SKADARSKO JEZERO. Kartice s imenima rijeka i
jezera zalijepite na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti.
5. Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na sljedeća pitanja: Koji narodi i etničke manjine žive u
Crnoj Gori? Koje vjere su zastupljene u Crnoj Gori? Zalijepite karticu na poster.
6. Strukturnim krugom ili stupcima prikažite gospodarsku strukturu stanovništva i strukturu dohotka za
zadnju dostupnu godinu. Podatke potražite na internetu (u publikaciji World Bank Indicators). Na karticu
upišite odgovor na pitanje: Zašto tercijarni sektor ima veći udio u zaposlenosti nego u dohotku?
7. Na kartice s imenima gradova PODGORICA, NIKŠIĆ, CETINJE dopišite po jednu posebnost (iz teksta
koji vam je priložen u radnom materijalu). Nakon završetka rada na poster (slijepu kartu) zalijepite kartice i
pridružite im fotografije.
8. Uz pomoć teksta u Vrijedno je znati (udžbenik, str. 132) ili interneta izradite karticu s opisom prirodno-
geografskih osobitosti Durmitora. Zalijepite karticu na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti.

225
9. Pripremite izvješće vaše skupine tako da svaki član izloži jedan ili dva zadatka.

Skupina Makedonija
1. Podebljajte državne granice Makedonije. Upišite imena država s kojima graniči. Izradite karticu s
objašnjenjem pojmova CEFTA i Europska unija. Objašnjenje za CEFTA-u potražite u udžbeniku na str. 158.
2. Na kartice s prirodno-geografskim regijama ucrtajte kartografski znak za gospodarske djelatnosti za koje
postoje uvjeti razvoja. Kartice: ZAPADNA (dinarska) MAKEDONIJA, ISTOČNA (rodopska)
MAKEDONIJA, DOLINA VARDARA. Nakon završetka rada kartice zalijepite na poster (slijepu kartu).
Smeđom bojom ucrtajte na slijepu kartu pružanje planina Korab i Šar planina i pravilno upišite geografska
imena.
3. Na klimatskim dijagramima Skopja i Koraba odredite tip klime i zalijepite ih na slijepu kartu.
4. Pronađite u atlasima rijeku VARDAR, OHRIDSKO JEZERO, PRESPANSKO JEZERO, DOJRANSKO
JEZERO. Kartice s imenima rijeka i jezera zalijepite na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti. Crnom bojom
ucrtajte važan prometni koridor koji preko Makedonije povezuje Srednju Europu s Egejskim morem i
Jugozapadnom Azijom.
5. Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na sljedeća pitanja: Koji narodi i etničke manjine žive u
Makedoniji? Koji su službeni jezici u Makedoniji? Koje su vjere zastupljene u Makedoniji? Zalijepite karticu
na poster.
6. Strukturnim krugom ili stupcima prikažite gospodarsku strukturu stanovništva i strukturu dohotka za
zadnju dostupnu godinu. Podatke potražite na internetu (u publikaciji World Bank Indicators). Na karticu
upišite odgovor na pitanje: Zašto primarni sektor ima veći udio u zaposlenosti nego u dohotku?
7. Na kartice s imenima gradova SKOPJE, KUMANOVO, BITOLA, PRILEP dopišite po jednu posebnost (iz
teksta koji vam je priložen u radnom materijalu). Nakon završetka rada na poster (slijepu kartu) zalijepite
kartice i pridružite im fotografije.
8. Uz pomoć teksta u Vrijedno je znati (udžbenik, str. 132) ili interneta izradite karticu s prirodno-
geografskim osobitostima Ohridskog jezera. Zalijepite karticu na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti.
9. Pripremite izvješće vaše skupine tako da svaki član izloži jedan ili dva zadatka.

Skupina Kosovo
1. Podebljajte državne granice Kosova. Upišite imena država s kojima graniči. Izradite karticu s objašnjenjem
pojmova CEFTA. Objašnjenje za CEFTA-u potražite u udžbeniku na str. 158. Izradite karticu s kratkim
opisom stjecanja nezavisnosti. Naslov kartice može biti NAJMLAĐA EUROPSKA DRŽAVA.
2. Na kartice s prirodno-geografskim regijama ucrtajte kartografski znak za gospodarske djelatnosti za koje
postoje uvjeti razvoja. Kartice: METOHIJSKA ZAVALA, KOSOVSKA ZAVALA. Nakon završetka rada
kartice zalijepite na poster (slijepu kartu). Smeđom bojom ucrtajte na slijepu kartu pružanje planina: Šar
planina, Kopaonik, Prokletije i pravilno upišite geografska imena.
3. Na klimatskom dijagramu Prištine odredite tip klime i zalijepite ga na slijepu kartu.

226
4. Pronađite u atlasima rijeke BELI DRIM i SITNICA. Kartice s imenima rijeka zalijepite na odgovarajuće
mjesto na slijepoj karti.
5. Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na sljedeća pitanja: Koji narodi i etničke manjine žive na
Kosovu? Koji su službeni jezici na Kosovu? Koje su vjere zastupljene na Kosovu? Zalijepite karticu na
poster.
6. Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na sljedeća pitanja: Zašto je gospodarstvo slabo razvijeno?
Navedite temelje za razvoj prerađivačke industrije.
7. Na kartice s imenima gradova PRIŠTINA i PRIZREN dopišite po jednu posebnost (iz teksta koji vam je
priložen u radnom materijalu). Nakon završetka rada na poster (slijepu kartu) zalijepite kartice i pridružite im
fotografije.
8. Uz pomoć interneta izradite karticu s kulturno-povijesnim znamenitostima Kosova. Zalijepite karticu na
odgovarajuće mjesto na slijepoj karti.
9. Pripremite izvješće vaše skupine tako da svaki član izloži jedan ili dva zadatka.

Skupina Srbija
1. Podebljajte državne granice Srbije. Upišite imena država s kojima graniči.
2. Na kartice s prirodno-geografskim regijama ucrtajte kartografski znak za gospodarske djelatnosti za koje
postoje uvjeti razvoja. Kartice: BAČKA, BANAT, SRIJEM, PERIPANONSKI PROSTOR, PLANINSKI
PROSTOR. Nakon završetka rada kartice zalijepite na poster (slijepu kartu).
3. Na klimatskim dijagramima Beograda, Subotice i Niša odredite tip klime i zalijepite ih na slijepu kartu.
4. Pronađite u atlasima sljedeće rijeke: DUNAV, SAVA, TISA, DRINA, VELIKA MORAVA. Kartice s
imenima rijeka zalijepite na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti. Crnom bojom ucrtajte važne prometne
koridore koji preko Srbije povezuju Srednju Europu s Egejskim morem i Jugozapadnom Azijom. Ucrtajte
brod na Dunav i kartografskim znakom hidroelektranu Đerdap.
5. Pripremite karticu na koju ćete upisati odgovore na sljedeća pitanja: Koji narodi i etničke manjine žive u
Srbiji? Koje su vjere zastupljene u Srbiji? Zalijepite karticu na poster.
6. Strukturnim krugom ili stupcima prikažite gospodarsku strukturu stanovništva i strukturu dohotka za
zadnju dostupnu godinu. Podatke potražite na internetu (u publikaciji World Bank Indicators). Na karticu
upišite odgovor na pitanje: Kakva je uloga sekundarnog sektora u zaposlenosti i dohotku?
7. Na kartice s imenima gradova BEOGRAD, NOVI SAD, NIŠ, KRAGUJEVAC, SUBOTICA dopišite po
jednu posebnost (iz teksta koji vam je priložen u radnom materijalu). Nakon završetka rada na poster (slijepu
kartu) zalijepite kartice i pridružite im fotografije.
8. Uz pomoć teksta u udžbeniku, str. 136 (Vrijedno je znati) ili interneta izradite karticu s opisom jedne od
prirodno-geografskih osobitosti Srbije. Zalijepite karticu na odgovarajuće mjesto na slijepoj karti.
9. Pripremite izvješće vaše skupine tako da svaki član izloži jedan ili dva zadatka.

Radni listić: Ostale države Jugoistočne Europe

227
 Država /
Bosna i
geografska Crna Gora Makedonija Kosovo Srbija
Hercegovina
obilježja
Prirodno-
geografske
regije i
gospodarske
mogućnosti

Važnost rijeka
i jezera

Demografska
obilježja
(narod,
najbrojnija
etnička
manjina)
Gospodarska
obilježja
(najvažniji
sektor u gosp.
strukturi i
dohotku)

Gospodarska
središta

Prirodno-
geografska
osobitost
(kulturno-
povijesna
znamenitost)

228
Nastavna cjelina: VII. DRŽAVE ISTOČNE EUROPE
Nastavna tema: 18. Rusija
Nastavna jedinica: Geografski smještaj, geografski položaj i prirodno-geografska
obilježja Ruske Federacije
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: Rusko Carstvo; nastanak i raspad SSSR-a; nastanak ZND-a i Ruske Federacije
• biologija: tundra, tajga, travnjaci
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• izdvojiti Rusiju kao najveću državu svijeta
• obrazložiti na geografskoj karti položaj na dva
kontinenta
• izdvojiti posebnosti i probleme suvremenog razvoja
Rusije
• pokazati na geografskoj karti prirodno-geografske
cjeline i opisati njihove gospodarske mogućnosti
• opisati prirodno-geografske osobitosti (rijeka Volga,
Sibir, Bajkalsko jezero, Kamčatka)
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu
• pregledno voditi bilješke tijekom sata
• primijeniti pravila za interpretaciju opće karte,
tematskih karata i dijagrama
• integrirati znanja iz povijesti i geografije
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Kakvo je značenje regije Istočna Europa s obzirom na
površinu i broj stanovnika?
Po kojim je obilježjima Ruska Federacija vodeća
država svijeta?
Objasni na geografskoj karti smještaj i položaj Ruske
Federacije.
Pokaži na geografskoj karti prirodno-geografske
cjeline Ruske Federacije.
Objasni obilježja pojedinih prirodno-geografskih
cjelina.
Objasni međuovisnost klime, tla i biljnog pokrivača u
Ruskoj Federaciji.
Kojim sljevovima pripadaju rijeke Ruske Federacije?
Pokaži ih na geografskoj karti.
Objasni značenje rijeka i jezera u Ruskoj Federaciji.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Kakvo je značenje regije Istočna Europa s obzirom na
prometno povezivanje i suvremene političke odnose?
Pokaži na karti i imenuj države s kojima graniči Ruska
Federacija na kopnu. Kakvo je značenje regije Istočna
Europa s obzirom na površinu i broj stanovnika?
Izračunaj kroz koliko se vremenskih zona proteže
Ruska Federacija.
Uz pomoć tematske karte objasni prostorni raspored
vegetacije u Ruskoj Federaciji.
Kako je nastala današnja površinom najveća država
svijeta? Što ste iz povijesti naučili o stvaranju prve
ruske države? Potraži na geografskoj karti prva središta
ruske države, Kijev i Moskvu. Kako je Rusija
„zakoračila“ na Tihi ocean, Baltičko i Crno more?
Kada je nastao Savez Sovjetskih Socijalističkih
Republika? Zašto je u istočnom dijelu Europe proširen
komunizam nakon II. svjetskog rata? Kako je SSSR
ostvarivao gospodarski i politički utjecaj na države u
istočnom dijelu Europe? Što je bila „željezna zavjesa“?
229
 Kako je SSSR ostvarivao gospodarsku i političku
kontrolu u azijskom dijelu države? Zašto se raspao
SSSR? Koje su države nastale raspadom SSSR-a?

KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• sposobnost usmenog izražavanja znanja Pitanja za metodu razgovora.
• sposobnost slušanja

SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA

Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost za Pitanja za samostalni rad.
napredak u stjecanju znanja i razvoju geografskih
vještina

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • provjera predznanja • metodom razgovora i demonstracije • odgovaraju na pitanja, pokazuju
(Ruska platforma, najaviti upoznavanje država u regiji države na geografskoj karti,
Istočnoeuropska nizina, Istočna Europa i ponoviti predznanje analiziraju dijagram, pronalaze
Ural, Volga, Kaspijsko učenika iz nastavne cjeline Opća ključne informacije u tekstu,
jezero, sljevovi, stepska, obilježja Europe; pitanja za metodu analiziraju tematske karte i
sredozemna, umjereno razgovora: Koju europsku regiju još samostalno oblikuju zaključke
topla, snježno-šumska i moramo upoznati? Koje države
polarna klima, tundra, pripadaju toj regiji? Pokažite ih na
tajga) geografskoj karti. Kakvo je značenje
• poticanje znatiželje regije Istočna Europa s obzirom na
• najava cilja nastavnog površinu i broj stanovnika?
sata Odgovorite uz pomoć dijagrama u
udžbeniku, str. 11 (površinom najveća
regija, 51 posto površine Europe, na
toj površini živi samo 23 posto
stanovništva Europe). Na temelju
kojih zajedničkih obilježja je
izdvojena ova regija? (zajednička
povijest, slična prirodna osnova,
demografska obilježja, gospodarski
procesi, međusobne gospodarske veze)
po potrebi potpitanjima voditi učenike
kako bi izrekli što više zajedničkih
obilježja ili ih uputiti na tekst u
udžbeniku, str. 137). Kakvo je
značenje regije Istočna Europa s
obzirom na prometno povezivanje i
suvremene političke odnose? (preko
Ukrajine, Bjelorusije i Moldavije
ostvaruje se prometna povezanost
Ruske Federacije s ostalim regijama
Europe; prožimanje političkih i
gospodarskih utjecaja europskog
Istoka i Zapada). Analizirati tematsku
kartu paneuropskih prometnih

230
 koridora kroz Istočnu Europu
(udžbenik, str. 162).

• problemskim pitanjima najaviti • razmišljaju o postavljenim

upoznavanje prirodno-geografskih
obilježja najveće države svijeta i nove
svjetske sile: Kakvo je značenje Ruske
Federacije u opskrbi Europe
energentima? Koji su događaji u
Ukrajini obilježili odnose Istoka i
Zapada 2014. godine?
Glavni • naučiti temeljne • na zidnoj karti svijeta pokazati
dio sata pojmove (merzlota, prostor koji obuhvaća Ruska
lesostepa), geografski Federacija; zaključiti da je Ruska
smještaj, geografski Federacija površinom najveća država u
položaj i obilježja svijetu, država na dva kontinenta,
prirodno-geografskih država u kojoj postoje goleme razlike
regija Ruske Federacije između europskog i azijskog dijela
pitanjima i postavljaju hipoteze koje
će se provjeriti tijekom ovog i
sljedećeg nastavnoga sata obrade
novih nastavnih sadržaja
• pokazuju u atlasima i na zidnoj karti
granice Ruske Federacije i
samostalno oblikuju zaključke;
tijekom cijelog nastavnoga sata
bilježe plan školske ploče (po svojem
izboru dopunjuju informacije)

• razvijati vještine • metodom razgovora, demonstracije,

čitanja opće karte, neizravnom grafičkom i metodom rada • integriraju znanja iz povijesti s
teksta, tematskih karata, na tekstu (U/138) odgovoriti na geografskim spoznajama o Ruskoj
dijagrama, vještine pitanja: Kako je nastala tako velika Federaciji, po potrebi traže
usmenog izražavanja te država? Što ste iz povijesti naučili o informacije u tekstu udžbenika i
organiziranja stvaranju prve ruske države? Potražite odgovaraju na pitanja
informacija na geografskoj karti prva središta
ruske države: Kijev i Moskvu. Kako je
Rusija „zakoračila“ na Tihi ocean,
Baltičko i Crno more? Kada je nastao
Savez Sovjetskih Socijalističkih
Republika? Zašto je u istočnom dijelu
Europe proširen komunizam nakon II.
svjetskog rata? Kako je SSSR
ostvarivao gospodarski i politički
utjecaj na države u istočnom dijelu
Europe? Što je bila „željezna
zavjesa“? Kako je SSSR ostvarivao
gospodarsku i političku kontrolu u
azijskom dijelu države? Zašto se
raspao SSSR? Koje su države nastale
raspadom SSSR-a?
Tijek ovog didaktičko-metodičkog
koraka može biti ovakav: postaviti
pitanje Što ste iz povijesti naučili o
stvaranju prve ruske države?; odgovor
potražiti radom na tekstu (prvi
odlomak teksta u udžbeniku, str. 138).
Pokažite na zidnoj karti i u atlasima
Kijev i Moskvu; Kako je Rusija
„zakoračila“ na Tihi ocean, Baltičko i
Crno more? Analizirajte tematske
karte na preklopnim koricama u
udžbeniku; tako pitanjima postupno
voditi učenike u analizi teksta; važno
je postići integraciju znanja iz
povijesti, bez navođenja povijesnih
ličnosti i datuma; izdvojiti samo dvije
ključne godine – godinu stvaranja i
godinu raspada SSSR-a

231
• analizom zidne karte i karte u
atlasima utvrditi geografski smještaj i • čitaju sadržaj opće karte vođeni
geografski položaj Ruske Federacije: pitanjima učitelja, slušaju izlaganje
Pročitajte smještaj krajnjih točaka u učitelja
geografskoj mreži. Izračunajte kroz
koliko se vremenskih zona proteže
Ruska Federacija (stanovništvo na
istoku države ustaje, a na zapadu ide
spavati). Pročitajte na geografskoj
karti imena država s kojima Ruska
Federacija graniči na kopnu i imena
mora na koja ima izlaz. Što
zaključujete? (zaključiti da se proteže
od Baltika, Crnog mora i Kavkaza do
Tihog oceana i da je euroazijska
država). Usmenim izlaganjem
objasniti da Ruskoj Federaciji pripada
i eksklava Kalinjingradska oblast
(uputiti učenike da za domaću zadaću
pročitaju 2. točku u Vrijedno je znati u
udžbeniku na str. 142).

• analizom tematske karte u

udžbeniku, str. 139, izdvojiti • pokazuju na zidnoj karti i u atlasima
prirodnogeografske regije Ruske prirodno-geografske regije Ruske
Federacije; budući da učenici imaju Federacije, čitaju tekst u udžbeniku i
predznanje o Istočnoeuropskoj nizini, prate pročitano analizom opće karte u
Uralu i Kavkazu (iz Općih obilježja atlasima, analiziraju tematsku kartu,
Europe), metodom razgovora ponoviti odgovaraju na pitanja
predznanje i po potrebi ga nadopuniti
radom na tekstu (udžbenik, str. 139-
140); pitanja za metodu razgovora:
Kada i kako je oblikovana
Istočnoeuropska nizina? Potražite na
geografskoj karti najveće rijeke koje
teku Istočnoeuropskom nizinom.
Kakva je gospodarska važnost ove
regije? Metodom usmenog izlaganja
objasniti pojam „plodni trokut“,
analizirati tematsku kartu u udžbeniku
(str. 139) i pokazati „plodni trokut“ na
zidnoj karti. Kada je izdignuto gorje
Ural? Kakva je gospodarska važnost
gorja nastalih u paleozoiku? Kojim
prirodnim bogatstvima raspolaže Ural?
Radom na tekstu (U/140-141),
metodom razgovora i demonstracije
objasniti obilježja i gospodarske
mogućnosti Zapadnosibirske nizine,
Srednjosibirskog visočja i
istočnosibirskih planina; pitanja za
metodu razgovora: Koja prirodna
bogatstva ima Zapadnosibirska nizina?
Zašto je iskorištavanje otežano? Koje
rijeke omeđuju Srednjosibirsko
visočje? Koja prirodna bogatstva ima
ova regija? Zašto je vrlo rijetko
naseljena? Koja prirodna bogatstva
imaju Kavkaz i istočnosibirske
planine? Pročitajte na kartama u

232
atlasima imena istočnosibirskih
planina. Nakon analize svih prirodno-
geografskih regija, što zaključujete o
prirodnim bogatstvima Ruske
Federacije? (raznovrsnost, goleme
mogućnosti gospodarskog razvoja;
SSSR je bio druga gospodarska sila
svijeta 1970-ih, danas ponovo jača
gospodarska uloga Ruske Federacije
u svjetskom gospodarstvu); Zašto
Ruska Federacija nije u skupini
visokorazvijenih država iako raspolaže
golemim potencijalima za gospodarski
razvoj? (na temelju ovog odgovora
najaviti sljedeću nastavnu jedinicu u
kojoj će učenici upoznati demografska
i gospodarska obilježja i probleme
Ruske Federacije).

• metodom razgovora, usmenog

izlaganja, demonstracije i neizravnom
grafičkom metodom objasniti • odgovaraju na pitanja, analiziraju
klimatska i vegetacijska obilježja klimatske dijagrame, analiziraju
Ruske Federacije; pitanja za metodu tematsku kartu
razgovora: Koji su klimatski faktori
utjecali na klimu u Ruskoj Federaciji?
(ukazati na važnost geografskog
smještaja, posebice pružanje sjeverne
polarnice i golema prostranstva,
važnost pružanja i nadmorske visine
reljefa - otvorenost zračnim
strujanjima sa Sjevernog ledenog
mora/Arktičkog oceana, zatvorenost za
zračna strujanja s Tihog oceana te na
važnost odnosa kopna i mora u
zagrijavanju i hlađenju). Analizom
tematske karte u udžbeniku (str. 140)
utvrditi prostorni raspored vegetacije u
Ruskoj Federaciji i povezati to s
tipovima klime (budući da su učenici u
6. razredu učili klimu i vegetaciju
Azije, a u prvoj cjelini 7. razreda
klimu i vegetaciju Europe, moguće je
primijeniti deduktivni način stjecanja
znanja).

• metodom demonstracije, neizravnom

grafičkom metodom, metodom
razgovora i usmenog izlaganja • čitaju zadani sadržaj na općoj karti
objasniti obilježja i važnost voda na u atlasima, odgovaraju na pitanja
kopnu u Ruskoj Federaciji; pitanja za
metodu razgovora: Kakva je riječna
mreža u Ruskoj Federaciji? Kako se
može gospodarski iskoristiti brojne i
duge rijeke? Zašto je ograničena
plovidba na sibirskim rijekama? Kojim
sljevovima pripadaju rijeke Ruske
Federacije? Pokažite na karti rijeke
Volgu, Don, Ob s pritokom Irtiš,
Jenisej, Lenu, Amur. Potražite na

233
 geografskoj karti najveća jezera.
Kakvog su postanka Ladoga i Onega,
a kakvog Bajkalsko jezero? Kakva je
gospodarska važnost tih jezera?
Potražite na geografskoj karti umjetna
jezera. Zašto su izgrađena? Pročitati 5.
točku Vrijedno je znati (udžbenik, str.
142) o volškom plovnom putu.
Završni • primjena naučenog • usvojene nastavne sadržaje provjeriti • odgovaraju na pitanja u udžbeniku
dio sata pitanjima u udžbeniku, str. 142 (str. 142)
• zadati zadatak za domaću zadaću:
Riješite zadatke u radnoj bilježnici na
str. 73-75

Plan školske ploče

Geografski smještaj, geografski položaj i prirodno-geografska obilježja Ruske Federacije

- razvoj: Kijevska Rusija → Moskovska kneževina → Rusko Carstvo → širenje na istok i zapad osvajanjem
→ 1922. SSSR → nakon 1945. politički i gospodarski utjecaj u istočnom dijelu Europe → 1991. raspad
SSSR-a na 15 država

Ruska Federacija
- površinom najveća država u svijetu
- geografski položaj: euroazijska država, graniči na kopnu s 14 država
- geografski smještaj: između Baltičkog i Crnog mora, Sjevernog ledenog mora i Tihog oceana
- eksklava Kalinjingradska oblast

- prirodno-geografske regije
Istočnoeuropska nizina – poljoprivreda („plodni trokut“), šume, promet
Ural – željezna ruda, obojeni metali → industrija
Zapadnosibirska nizina – nafta i plin na sjeveru; plodni trokut na jugu; Kuznjecki rudarsko-industrijski
bazen na jugoistoku
Srednjosibirsko visočje – zlato, dijamanti, ugljen, željezna ruda, šume
Kavkaz i istočnosibirske planine – šume, rude; pol hladnoće

- klimatsko-vegetacijski pojasi (od sjevera prema jugu):

klima tundre – tundra, merzlota
vlažna snježno-šumska klima – tajge, miješane šume, listopadne šume, lesostepe
stepska klima – travne stepe

- rijeke: Volga, Don, Ob, Jenisej, Lena, Amur

- jezera: Ladoga, Onega (ledenjačka), Bajkalsko (tektonsko) + umjetna jezera
= prometno povezivanje (volški plovni put), vodoopskrba, hidroenergija, ribarstvo

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovora, rada na tekstu, demonstracije i neizravna grafička
metoda.

Oblici rada: frontalni i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, tematske karte (pregledna karta Istočne Europe,

234
prometni položaj Istočne Europe, širenje ruskog kolonijalnog carstva u Europi i u Aziji, prirodno-geografske
regije, „plodni trokut“, prostorni raspored vegetacije), fotografije, školski atlas, zidna karta svijeta, Europe i
Ruske Federacije.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Mikhail S. Blinnikov, 2011: A Geography of Russia and its Neighbors, The
Guilford press, New York.
Kort, M. G., 2004: Russia, 2004. Infobase Publishing.
Trenin, D., 2002: The End of Eurasia: Russia on the Border Between Geopolitics and Globalization,
Carnegie Endowment for International Peace.
Berglöf, E., Kunov, A., Shvets, J. i Yudaeva, K., 2003: The New Political Economy of Russia.
Cambridge: The MIT Press.
Calvoccoressi, P., 2003: Svjetska politika nakon 1945., Nakladni zavod Globus, Zagreb.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji
Kavkaz je planinski masiv između Crnog mora i Kaspijskog jezera, dužine oko 1200 km.
Proteže se kroz Gruziju, Armeniju, Azerbajdžan i jugozapadni dio Ruske Federacije. Doline
rijeka Rioni i Kura dijele masiv na sjeverni i južni dio, odnosno na Veliki i Mali Kavkaz.
Najviši vrh planine, Elbrus (5642 m), nalazi se na Velikom Kavkazu. Ako se za dogovorenu
granicu Europe i Azije uzme greben Velikog Kavkaza, Elbrus je najviši vrh Europe. Kavkaz
je nastao alpskom orogenezom. Pretežno je građen od mezozojskih sedimentnih stijena,
granita i kristalinskih stijena. Na topljivim karbonatnim stijenama razvijen je krški, a na
najvišim dijelovima ledenjački reljef. Najveći ledenjaci su Dykhsu, Bezingi, Karaugom,
Lekzyr i Tsanner, dužine do 13 km. Zbog pokreta litosfernih ploča česti su potresi. Kavkaz je
važno turističko područje s razvijenim zimskim turizmom. Turiste privlače i mnogi mineralni
i termalni izvori. Prirodna bogatstva planine su šume, ležišta ugljena, bakra, olova, mangana,
prirodnog plina i nafte te rijeke pogodne za hidroenergetsko iskorištavanje. Od rijeka koje
izviru na Kavkazu slijevu Kaspijskog jezera pripadaju Kura, Sulak, Terek i Kuma, slijevu
Crnog mora Rioni i Inguri koje utječu u Crno more te Kuban koja utječe u Azovsko more. Na
Kavkazu se nalaze brojna jezera od kojih je najveće jezero Sevan. Planina je poznata po
bogatoj flori i fauni, s brojnim endemima. Od godine 1999. zapadni dio Kavkaza je na
popisu UNESCO-ove svjetske prirodne baštine.

235
Kavkaz je pravi mozaik naroda i jezika. Mnoge genetske veze među jezicima i porodicama
još se istražuju. Prije se rabio termin kavkaski jezici za pretpostavljenu jezičnu porodicu u
kojoj bi bile abhaskoadigejska, nahskodagestanska i kartveska jezična skupina. Suvremena
istraživanja dokazuju da jezične skupine abhaskoadigejska i nahskodagestanska pripadaju
sjevernokavkaskoj jezičnoj porodici. S abhaskoadigejskim jezicima (prema sadašnjim
znanstvenim spoznajama) srodan je hatski, a s nahskodagestanskim jezicima srodni su
huritski i urartski. U novije vrijeme pretpostavlja se sinokavkaska ili denekavkaska
natporodica u kojoj bi bili jezici sjevernokavkaski, sinotibetski, jenisejski i nadene, a prema
nekima i baskijski, burušaski i sumerski.

Moskva – luka na pet mora (vidjeti 5. točku Vrijedno je znati u udžbeniku, str. 142 i tekst na
DVD-u uz interaktivnu kartu)

Volga je najduža rijeka u Europi (3690 km). Izvire na Valdajskoj uzvisini, a u Kaspijsko
jezero utječe deltastim ušćem. Površina delte je oko 13 000 km 2. Uz najduži tok i najveću
deltu ima i najveće porječje. Važni pritoci su Unža, Vetluga, Kama, Oka, Sura i Svijaga.
Najviši vodostaj ima u proljeće. Na rijeci je sagrađen niz velikih hidroelektrana s
akumulacijskim jezerima: Rybinsko, Kujbyševsko, Volgogradsko. Volga je plovna od Rževa
do ušća i najvažniji je unutarnji plovni put u Ruskoj Federaciji. Nizvodno se prevozi drvo, a
uzvodno nafta. Velike luke na Volgi su Astrahan, Volgograd, Saratov, Samara, Kazan, Nižnij
Novgorod, Rybinsk, Tver. Važnost volškog plovnog puta povećavaju kanalske veze s Bijelim,
Baltičkim, Azovskim i Crnim morem. Volgo-baltički plovni put čini sustav plovnih kanala
dug oko 1100 km koji Volgu spaja s Baltičkim morem. Preko Baltičko-bjelomorskog kanala
povezan je s Bijelim morem. Volgo-donski kanal je plovni kanal s branama i akumulacijskim
jezerima, dužine 101 km koji spaja Volgu s Cimljanskim jezerom na Donu i preko Dona s
Azovskim i Crnim morem.

Sibir je dio sjeverne Azije između Urala i Tihog oceana. Površina mu je oko 10 000 000 km 2
(kao Europa do Urala), što čini gotovo četvrtinu azijskog kopna. Na toj golemoj površini živi
oko 30 milijuna stanovnika. Pripada Ruskoj Federaciji, osim manjeg dijela na jugozapadu koji
pripada Kazahstanu. Na zapadu se nalazi Zapadnosibirska nizina, srednji dio čini
Srednjosibirsko visočje, a na istoku su Istočnosibirske planine. Od sjevera prema jugu nižu se
klimatsko-vegetacijski pojasi: klima tundre i vegetacija tundra, vlažna i suha snježno-šumska
klima i vegetacija tajge, miješane šume, listopadne šume i lesostepe (šumostepa). Na

236
jugozapadu prevladava stepska klima s travnim stepama koje su pretvorene u obradive
površine. Najnaseljenija su stepska područja. Sibir naseljavaju Rusi, Neneci, Burjati, Jakuti,
Čukči i drugi sibirski narodi. Ima velika rudna bogatstva (ugljen, nafta, zemni plin, dijamanti,
željezna ruda i ostali metali). Na sibirskim rijekama izgrađeni su veliki hidroenergetski
sustavi kao osnovica za razvoj rudarstva i industrije. Vodeni tokovi važni su plovni putovi u
ljetnoj polovici godine. Kroz južni Sibir izgrađena je Transsibirska željeznica. Povijesni
razvoj Sibira obilježila su strana osvajanja. Prvi osvajači bili su Huni u 2. stoljeću koji su
pokorili sajansko-altajska plemena. U 6. stoljeću nastao je Turkijski Kaganat, a u 13. stoljeću
država Mongola. U 15. stoljeću sibirski je kan priznao vlast Rusije. Ruski prodor u Sibir
počeo je pohodom kozačkog atamana Jermaka 1581. godine, koji su osobito potpomagali
ruski trgovci Stroganovi. Sredinom 17. stoljeća ruska vlast sezala je do Amura i Ohotskoga
mora, a u drugoj polovici 19. stoljeća do Sjevernoga ledenog mora i Tihoga oceana. Tada su u
sastav Ruskoga Carstva uključena i neka područja koja su danas predmet spora između Kine i
Ruske Federacije.

Bajkalsko jezero je jezero u udubljenju tektonskoga postanka. Nalazi se južno od

Srednjosibirskog visočja, u Burjatskoj Republici i Irkutskoj oblasti. Najdublje je jezero u
svijetu (1620 m) i površinom najveće slatkovodno jezero Euroazije (31 500 km 2). Sadrži oko
jedne petine slatke vode na Zemlji (23 000 km 3). Jezero je kriptodepresija jer mu je površina
na 454 m nadmorske visine. Ima vrlo razvedenu obalu dužine 2100 km. U jezeru se nalazi 27
otoka od kojih je najveći Ol'hon. Prima 336 većih i manjih pritoka, među kojima su najvažniji
Selenga, Turka i Barguzin. Jezero odvodnjava rijeka Angara, pritok Jeniseja. Od siječnja do
svibnja jezero je zaleđeno. Ljetne temperature na pučini su od 9 °C do 13 °C, a uz obalu do 20
°C. Jezero snažno utječe na klimu okolnog prostora jer ublažava zimske hladnoće. U jezeru i
oko njega živi oko 600 biljnih i više od 1200 životinjskih vrsta. U jezeru živi jedina vrsta
slatkovodnog tuljana u svijetu. Brojne vrste su endemične, a neke potječu iz tercijara. Jezero
je važno ribolovno područje, turističko odredište i spremnik pitke vode. Na južnoj obali
smještena je industrija celuloze i papira. Zbog znatna onečišćenja jezera od 1970-ih provode
se posebne mjere zaštite. Naselja na obali povezana su brodskim vezama, a na južnoj obali i
željeznicom.

Kamčatka je poluotok na sjeveroistoku Azije koji u cijelosti pripada Ruskoj Federaciji.

Površine je 370 000 km2, dug 1207 km, širine 130 do 480 km. Leži sjeverno od Kurilskog
otočja, između Ohotskoga mora i Beringova prolaza. Poluotokom se pružaju dva planinska

237
lanca, Srednji i Istočni, s brojnim (oko 120) vulkanskim vrhovima, od kojih su 22 aktivna. Za
vulkansku aktivnost vezani su gejziri i mnogi termalni izvori. Ima dobro razvijenu riječnu
mrežu i brojna jezera. Istočna obala je strma, sa širokim zaljevima. U jedan od njih ulijeva se i
najduža rijeka Kamčatka (758 km). Zbog utjecaja sibirskih vjetrova i hladne Oja Shio morske
struje zime su vrlo hladne i snježne, a ljeta vlažna i hladna. Vulkansko područje Kamčatke,
uključujući i najviši vrh i aktivni vulkan Ključevskaja Sopka (4750 m), od 1996. godine dio je
UNESCO-ove svjetske baštine. Turiste privlači i prirodni rezervat Kronotski s brojnim
gejzirima. Gospodarski potencijali prostora su bogata ležišta nafte, zlata, bakra, ugljena. Od
gospodarskih djelatnosti razvijeno je ribarstvo, drvna industrija, brodogradnja, lov na krznaše
i uzgoj sobova. Na krajnjem jugu uzgajaju se poljoprivredne kulture (povrće, krumpir,
žitarice, raž i zob). Najveći grad i luka je Petropavlovsk-Kamčatskij koji leži na jugoistočnoj
obali. Na Kamčatki se nalazi jedina ruska geotermalna elektrana. Poluotok je otkrio ruski
istraživač Vladimir Atlasov 1697. godine.
Na poluotoku, uz doseljene Ruse, živi oko 2500 starosjedioca Kamčadala. Kamčadali su
etnički i lingvistički srodni starosibirskim skupinama na obalama Ohotskoga mora (Korjaci,
Čuvanci, Iteljmenci). Zbog rusifikacije nisu sačuvali identitet. Žive od lova i ribolova.

238
Nastavna cjelina: VII. DRŽAVE ISTOČNE EUROPE
Nastavna tema: 18. Rusija
Nastavna jedinica: Stanovništvo i gospodarstvo Ruske Federacije
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• tehnička kultura: hidroelektrane, termoelektrane, nuklearne elektrane; izgradnja željeznica
• vjeronauk: kršćanske crkve, islam, židovstvo
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• izdvojiti posebnosti i probleme suvremenog razvoja
Rusije
• pokazati na geografskoj karti i imenovati najvažnije
gradove te izdvojiti njihove osobitosti
• objasniti probleme suvremenog razvoja Ruske
Federacije i njezinu ulogu u G8
• objasniti etnički i jezični mozaik u Ruskoj Federaciji
i nacionalno buđenje neruskih naroda i njihovu težnju
za samostalnošću
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• unaprijediti analizu tematskih karata, dijagrama i
opće karte
• razvijati strategije učenja kombinacijom pisanih,
grafičkih i usmenih informacija
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• napredak u prijemu, preradi i primjeni verbalnih i
brojčanih informacija
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• navodi različite identitete koji postoje u Ruskoj
Federaciji prema nacionalnoj, religijskoj i jezičnoj
pripadnosti
• objašnjava značenje kulturnog identiteta
• prepoznati mjere za demografski opstanak
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Objasni uzroke neravnomjerne naseljenosti Ruske
Federacije.
Koji se problemi javljaju zbog etničke složenosti
Ruske Federacije, posebice europskog dijela?
Pokaži na geografskoj karti najveće gradove i
gospodarska središta.
Pokaži na geografskoj karti rudarsko-industrijske
regije.
Kako je azijski dio prometno povezan s europskim
dijelom Ruske Federacije i ostalim državama u svijetu?
Objasni svjetsko značenje Ruske Federacije.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Objasnite prostorni raspored gospodarskih potencijala
u Ruskoj Federaciji.
Kakav je udio većinskog naroda i etničkih manjina u
Ruskoj Federaciji?
Koje informacije moramo analizirati kako bismo
objasnili demografski i gospodarski razvoj neke
države?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Koji problemi obilježavaju demografski razvoj Ruske
Federacije?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pitanja u metodi razgovora i zadaci za samostalni u
primjeni metode rada na tekstu, analizi grafičkih
priloga te analizi tablica.
Kako se trebamo odnositi prema drugima koji su druge
rase, vjeroispovijesti, narodnosti ili jezika?
239
stanovništva neke države
• pridržavanje dogovora i pravila u samostalnom radu
Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja;
indoeuropski jezici,
uralo-altajski jezici,
slavenski jezici, gustoća
naseljenosti, prirodno
kretanje stanovništva,
migracije stanovništva,
prirodne regije Ruske
Federacije (gospodarske
mogućnosti)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (Sjeverni
morski put,
Transsibirska
željeznica), pojave i
procese, algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Kojim mjerama države s prirodnim padom
stanovništva mogu taj pad ublažiti ili zaustaviti?
Tijek nastavnog sata
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• metodom razgovora ponoviti • odgovaraju na pitanja
predznanje učenika; pitanja za metodu
razgovora: Kojim jezičnim skupinama
pripada stanovništvo Ruske
Federacije? Zašto je Istočnoeuropska
nizina najnaseljenija prirodna regija?
Kakvo je prirodno kretanje
stanovništva u svim državama Istočne
Europe?
• pročitati tekst iz uvoda u nastavnu • slušaju tekst, komentiraju aktualne
jedinicu (udžbenik, str. 143). Prema odnose Ruske Federacije i svjetske
načelu aktualizacije, ažurirati podatke zajednice
za broj stanovnika i status Ruske
Federacije u G8 i odnosima s EU i
SAD-om
• analizirati tematsku kartu gustoće • analiziraju tematsku kartu i
naseljenosti (udžbenik, str. 144); zaključuju zašto je sjeverni dio
metodom razgovora utvrditi uzroke europske Rusije i Sibir vrlo rijetko
neravnomjerne naseljenosti (klima naseljen
tundre i vlažna i suha snježno-šumska
klima, velika prostranstva, utjecaj
industrijalizacije i urbanizacije)
• analizirati dijagram etničkog sastava • analiziraju dijagram i komentiraju
stanovništva (udžbenik, str. 143) i udio većinskog naroda i etničkih
utvrditi etnički i jezični mozaik; manjina; komentiraju podatke u
analizom podataka iz tablice utvrditi tablici, čitaju tekst u udžbeniku i
vjerski sastav stanovništva (podatci za navode uzroke i posljedice etničkog,
tablicu za 2010. godinu: 70 % jezičnog i vjerskog mozaika u Ruskoj
pravoslavci; 14 % muslimani; 1,4 % Federaciji te probleme demografskog
protestanti; 0,6 % katolici; 0,5 % razvoja
židovi; 15 % ostale vjere i ateisti).
Radom na tekstu (udžbenik, str. 143) i
metodom razgovora objasniti uzroke i
posljedice etničkog, jezičnog i
vjerskog mozaika u Ruskoj Federaciji
(uzroci: ruska osvajanja na istoku i
zapadu, uglavnom prisilno
doseljavanje Rusa u osvojena
područja; posljedice: kasno
nacionalno buđenje neruskih naroda,
etničke napetosti od kojih mnoge
prerastaju u ratne sukobe) te probleme
demografskog razvoja: Koji problemi
obilježavaju demografski razvoj Ruske
Federacije? (prirodni pad, smanjenje
broja stanovnika, neravnomjerni
razmještaj, etnički sukobi)
• metodom razgovora i analizom • analiziraju statističke podatke u
240
tablice na kraju udžbenika utvrditi
stupanj urbanizacije i usporediti ga s
ostalim državama Istočne Europe,
odnosno s ostalim europskim
regijama; zadati učenicima da uz
pomoć legende karte izdvoje i imenuju
na geografskoj karti milijunske
gradove
prilogu na kraju udžbenika i
kompariraju stupanj urbanizacije s
ostalim državama Istočne Europe,
odnosno s ostalim europskim
regijama; čitaju opću kartu u atlasu,
imenuju milijunske gradove i
pokazuju ih na zidnoj karti

• prezentirati dijagram gospodarske • analiziraju dijagrame, odgovaraju

strukture stanovništva i strukture na pitanje, slušaju izlaganje,
dohotka (udžbenik, str. 144) i tražiti od analiziraju tematske karte,
učenika da zaključe zašto sekundarni samostalno donose zaključke
sektor ima dvostruko veći udio u
nacionalnom dohotku od udjela u
zaposlenosti; metodom usmenog
izlaganja dopuniti obrazloženje takvog
stanja i gospodarske probleme Ruske
Federacije (preveliki oslonac na
industriju nakon II. svjetskog rata,
struktura industrije, državno
vlasništvo, spora privatizacija nakon
raspada SSSR-a, gubitak
tradicionalnih tržišta, spori prodor na
europsko tržište; posljedica:
zaostajanje u gospodarskom razvoju
za državama Zapadne, Sjeverne,
Srednje i Južne Europe do početka
ovoga stoljeća; danas nagli
gospodarski uzlet, ali se to sporo
odražava na rast životnoga
standarda); metodom razgovora
ponoviti gospodarske potencijale
prirodnih regija: Kojim prirodnim
bogatstvima raspolaže europski, a
kojim azijski dio Ruske Federacije?
Zašto su gospodarske mogućnosti
azijskog dijela države slabije
iskorištene? (klima, udaljenosti);
analizom tematske karte (udžbenik,
str. 144) objasniti prostorni raspored
naftnih i plinskih polja te industrijskih
regija (udžbenik, str. 145). Što
zaključujete o prostornom razmještaju
gospodarskih potencijala u Ruskoj
Federaciji? Kakve su posljedice
naglašene koncentracije gospodarskih
potencijala u europskom dijelu
države? Pokažite na geografskoj karti
vodeća gospodarska središta u
europskom i azijskom dijelu države.

• metodom razgovora i usmenog • odgovaraju na pitanja, pokazuju

izlaganja objasniti važnost riječko- važnije unutarnje plovne putove u
jezersko-kanalskog, željezničkog i Ruskoj Federaciji, trasu
zračnog prometa te Sjevernog Transsibirske željeznice
morskog puta; pitanja za metodu
razgovora: Zašto je promet najvažnija
tercijarna djelatnost u Ruskoj
Federaciji? Koje su grane prometa

241
 razvijene? Pokažite na geografskoj
karti važnije unutarnje plovne putove.
Pokažite na geografskoj karti trasu
Transsibirske željeznice. Pročitati prvu
točku u rubrici Vrijedno je znati i
zadnji pojam u pojmovniku (udžbenik,
str. 146).

• metodom usmenog izlaganja • slušaju izlaganje učitelja

objasniti svjetsko značenje Ruske
Federacije. Ukazati da Ruska
Federacija kao stalna članica Vijeća
sigurnosti UN-a bitno utječe na
političke odnose u svijetu, članica je G
8 (aktualizirati informacije nakon
privremene suspenzije članstva 2014.
godine zbog događaja u Ukrajini) i
ponovo velika vojna sila.
Završni • primjena naučenog • provjeriti usvojenost nastavnih • odgovaraju na odabrana pitanja u
dio sata sadržaja rješavanjem 2., 4. i 6. zadatka radnoj bilježnici
u radnoj bilježnici, str. 76; ostale
zadatke zadati za domaću zadaću

Plan školske ploče

Stanovništvo i gospodarstvo Ruske Federacije
stanovništvo
- oko 141 milijun stanovnika
- smanjenje broja stanovnika zbog prirodnoga pada i iseljavanja
- najgušće naseljeni dijelovi: područja oko Moskve i Sankt Peterburga, industrijska područja uz Volgu i Don
te pojas uz Transsibirsku željeznicu i Amur
- etnički i jezični mozaik: Rusi + indoeuropski narodi + uralo-altajski narodi
- vjerski mozaik: pravoslavci, muslimani, katolici, židovi, budisti, protestanti
- posljedice etničkog, jezičnog i vjerskog mozaika → nacionalno buđenje neruskih naroda, etnički sukobi
gospodarstvo
- golema prirodna bogatstva: izvori energije, rude, šume, voda, plodno tlo → razvoj sekundarnog i primarnog
sektora → gospodarski uspon posljednjih godina
- veće značenje europskog dijela države: Moskva, Sankt Peterburg, Nižnij Novgorod, Samara, Kazan
- gospodarska središta na Uralu: Jekaterinburg, Čeljabinsk
- gospodarska središta u Sibiru: Novosibirsk, Krasnojarsk, Vladivostok
- tercijarne djelatnosti: promet → Transsibirska željeznica, Sjeverni morski put
- svjetsko značenje: politička, gospodarska (energetska) i vojna sila

Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, razgovora, rada na tekstu, demonstracije i neizravna grafička
metoda.

Oblici rada: frontalni i samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, tematske karte (gustoća naseljenosti, naftna i
plinska polja, industrijske regije), dijagrami (etnički sastav, gospodarska struktura stanovništva i udio sektora
u dohotku), fotografije, školski atlas, zidna karta svijeta, Europe i Ruske Federacije.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

242
Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Mikhail S. Blinnikov, 2011: A Geography of Russia and its Neighbors, The
Guilford press, New York.
Kort, M. G., 2004: Russia, 2004. Infobase Publishing.
Trenin, D., 2002: The End of Eurasia: Russia on the Border Between Geopolitics and Globalization,
Carnegie Endowment for International Peace.
Berglöf, E., Kunov, A., Shvets, J. i Yudaeva, K., 2003: The New Political Economy of Russia.
Cambridge: The MIT Press.
Calvoccoressi, P., 2003: Svjetska politika nakon 1945., Nakladni zavod Globus, Zagreb.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji

STARE KULTURE
Sibirski Burjati

Kulturna, jezična i religijska struktura Sibira vrlo je zamršena. Na tom golemom

prostoru azijskog dijela Ruske Federacije površine oko 12,7 mil. km2, naime, naseljeno je više
od 30 naroda i etničkih manjina. Većinsko stanovništvo su doseljeni Rusi i Ukrajinci, a
oduvijek tu žive stara sibirska tursko-mongolska plemena, npr. Samojedi, Tunguzi, Jakuti,
Ostjaki, Burjati, Čukči. Većina nabrojenih plemena ima samo nekoliko tisuća pripadnika.
Mnogi su upravo zbog malobrojnosti i izoliranosti očuvali stari način života. Još uvijek većina
nomada živi od lova, ribolova i uzgoja sobova. Narodi u južnom Sibiru oko Bajkalskog jezera
živjeli su od poljodjelstva i ribarstva.

243
 Sibirski narodi međusobno se razlikuju i po jezičnoj pripadnosti. Dijele se u više
skupina, najbrojnija su turska i mongolska plemena, a brojna su i tungusko-mandžurska,
ugrofinska, samojedska i paleoazijatska.

Brojni narodi razlikuju se također po vjeri. Vjera prvih sibirskih naroda oslanja se na
šamane. Od godine 1499., kada su Rusi vodili prvi oružani pohod u Sibir, širenjem trgovine
pokušali su proširiti i pravoslavlje. Nisu imali osobite rezultate.

Uspješniji su bili budisti. U 18. stoljeću iz susjedne Mongolije u južni Sibir dolazili su
mongolski menihi i u kratkom vremenu postigli prelazak Burjata (naseljenih oko Bajkalskog
jezera) na tibetanski oblik budizma (lamaizam). Do tada su Burjati bili animisti. Oko pola
milijuna Burjata danas živi u Mongoliji, a više od 350 000 na prostoru Sibira. U samostalnu
etničku zajednicu oblikovali su se u 17. i 18. stoljeću, kada je nastala granica između Rusije i
carstva kineske dinastije Qing. Broj svećenika i samostana naglo je povećan u 19. stoljeću.

Samostani su bili središta kulturnog života jer su rabili svoj jezik u pisanim djelima,
kao i mongolsko pismo. Zato su nakon revolucije 1917. godine Burjati imali najviše
obrazovanog (pismenog) stanovništva.

U okolici mjesta Ulan Ude, koje je središte Burjatije, ima više budističkih samostana.
Većina sakralnih objekata je nakon 1917. godine uništena, dio je iznova izgrađen. Utjecaj
budizma najbolje je vidljiv u kulturnoj samobitnosti Burjata.

244
Nastavna cjelina: VII. DRŽAVE ISTOČNE EUROPE
Nastavna tema: 19. Ostale države Istočne Europe
Nastavna jedinica: Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• kemija: nafta, ugljen, minerali
• tehnička kultura i fizika: nuklearne elektrane (Černobil)
• informatika: izrada tablica, rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• imenovati i pokazati na geografskoj karti države i
najveće gradove
• nabrojiti mogućnosti prometnog povezivanja Istočne
Europe s ostalim dijelovima kontinenta i Azije
• usporediti stupanj gospodarskog razvoja Istočne
Europe s ostalim dijelovima kontinenta
• opisati zakonom zaštićene prirodne posebnosti i
ekološke probleme (Bjelovješka šuma, Černobil)
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu, voditi bilješke tijekom sata,
uočavati uzročno-posljedične veze i odnose i
argumentirano ih izreći
• analizirati opću kartu, tematsku kartu, dijagrame,
statističke podatke i fotografije
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost pisanog izražavanja
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli
• sposobnost slušanja i uvažavanja mišljenja drugih
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pokaži na geografskoj karti ostale države Istočne
Europe i gospodarska središta Ukrajine, Bjelorusije i
Moldavije.
Zašto je Ukrajina bila najbogatija država Sovjetskog
Saveza?
Objasni strukturu gospodarstva Ukrajine.
Kakve mogućnosti za razvoj gospodarstva nudi
prirodna osnova Bjelorusije i Moldavije?
Usporedi demografska obilježja Ukrajine, Bjelorusije i
Moldavije. Zašto u svakoj državi žive Rusi kao etnička
manjina?
S kojim se gospodarskim problemima susreću
Ukrajina, Bjelorusija i Moldavija? Zašto su pristupile
ZND-u?
Opiši zakonom zaštićene prirodne posebnosti u ostalim
državama Istočne Europe. S kojim se ekološkim
problemima susreću države Istočne Europe.
Kakvi su danas politički i gospodarski odnosi Ruske
Federacije i Ukrajine?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pročitaj tekst o zadanoj državi, analiziraj priložene
dijagrame, tematsku kartu, kartu u atlasu, statističke
podatke i fotografije i pripremi odgovore na pitanja.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Obraditi zadanu državu i pripremiti odgovore na
pitanja. Prezentirati odgovore na pitanja prema
dogovorenim pravilima.
245
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• uspješna suradnja i učinkovit rad u skupinama
• pridržavanje dogovora i pravila tijekom rada skupine
i odgovaranja na pitanja
• prepoznati važnost dijaloga u rješavanju spornih
pitanja među državama i narodima
• navesti moguća rješenja za rješavanje pitanje ruske
manjine u državama Istočne Europe
• primijeniti samoanalizu i vrednovanje rada skupina
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Podijelite uloge u skupini i pripremite odgovore na
pitanja. Na pitanja predstavnici skupina odgovaraju
pridržavajući se dogovorenih pravila.
Kako je riješeno pitanje aneksije Krima 2014. godine?
Koja su rješenja učinkovita u rješavanju spornih
pitanja među državama i narodima?
Koliko ste doprinijeli izvršavanju zadataka vaše
skupine? Koje su skupine (skupina) pripremila sve
točne odgovore i u potpunosti poštivale pravila?

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • najava cilja nastavnog
sata
• poticanje znatiželje
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (rudna
bogatstva,
poljoprivreda), pojave i
procese (geografska
obilježja, procesi
gospodarske tranzicije)
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Završni • primjena naučenog
dio sata
• formativno vrednovati
Opis aktivnosti učitelja
• podijeliti učenike u skupine i
skupinama zadatke; po dvije skupine
rade isti zadatak; objasniti ciljeve
nastavnog sata i motivirati učenike za
rad
• moderira rad skupina
• objašnjava pravila izlaganja odnosno
odgovaranja na pitanja
Opis aktivnosti učenika
• formiraju skupine, preuzimaju
zadatke, organiziraju vrijeme i
podjelu rada
• rade u skupinama; voditelj skupine
u dogovoru s članovima dijeli
zadatke: Radom na tekstu iz
udžbenika, analizom tematskih
karata, dijagrama i pripremljenih
tablica (podatci o broju stanovnika,
gustoći naseljenosti, etničkom
sastavu i prirodnom kretanju
stanovništva) po dvije skupine
obrađuju jednu od ostalih
istočnoeuropskih država. Nakon
završetka rada skupine pripremaju
odgovore na pitanja.
• predstavnici „konkurentskih
skupina“ naizmjenično odgovaraju na
pitanja i ispisuju plan ploče –
zajedničko izvješće skupina; najprije
se odgovara na prvo pitanje svih
skupina; pitanje vezano za zajednička
obilježja postavlja nastavnik, a
skupine se za odgovor prijavljuju po
sustavu „najbržeg prsta“; nakon
ispunjavanja prvog retka zajedničkog
izvješća prelazi se na 2. pitanje za
svaku skupinu, 2. pitanje za
zajednička obilježja i tako redom do
8. pitanja.

• bilježiti bodove za točne odgovore u • sudjeluju u vrednovanju rada

tablici na ploči, pridodati bodove za skupina i pojedinaca unutar skupina
vrednovanje rad skupina po unaprijed

246
 dogovorenim (i već primijenjenim)
elementima i kriterijima

• zadati domaću zadaću: Riješite • bilježe zadatak za domaću zadaću

zadatke u radnoj bilježnici na str. 77-
78

Prijedlog zajedničkog izvješća/plana školske ploče: Ostale države Istočne Europe

Obilježje / Zajednička
Ukrajina Bjelorusija Moldavija
država obilježja
nastale raspadom
Neovisnost 1991. 1991. 1991. SSSR-a;
ZND
površinom između Ruske
Geografska kontinentska kontinentska
najveća država Federacije i
posebnost država država
Europe Europske unije
Moldavci
Ukrajinci Bjelorusi - prirodni pad
- najgušće
Demografska - etnički i vjerski - etnički i vjerski - Rusi - etnička
naseljena
obilježja mozaik mozaik manjina →
- etnički
etničke napetosti
mozaik
razvijen; skromne
Dnjeparska mogućnosti; važan udio u
temelj
I. sektor nizina - dio Pripjatske zaposlenosti i
gospodarstva
„plodnog močvare; dohotku
trokuta“ Bjelovješka šuma
razvijena
sporo
energetika,
veliko značenje i prestrukturiranje,
II. sektor rudarstvo i slabo razvijen
problemi orijentacija na
industrija;
ZND
Donjecki bazen
Mala važnost u
III. sektor
gospodarstvu
Kijev Minsk Chişinǎu
Gospodarska Harkiv Homel (Kišinjev)
i demografska Dnipropetrovsk Mahiljov Tiraspol
središta Odesa Vicebsk Bǎlţi
Donjeck Hrodna
zastarjela slabo razvijena
uvoz sirovina i
Problemi industrija, ovisnost o I. gospodarstva →
energenata,
gospodarstva ekološki sektoru nizak standard
ekološki problemi
problemi stanovništva

247
Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, rada na tekstu, praktičnih radova, pisanih radova,
neizravna grafička metoda.

Oblici rada: skupni, samostalni, frontalni.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, radna bilježnica, školski atlas, zidna karta Europe i svijeta,
fotografije, dijagrami (gospodarska struktura stanovništva i struktura dohotka), tematske karte (politička
karta, rudarsko-industrijska, karta gustoće naseljenosti, paneuropskih prometnih koridora), tablica sa
statističkim podatcima.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
Livi Bacci, M., 2000: The Population of Europe, Blackwell, Oxford.
Rebernik, D., 2009: Osnove fizične geografije Europe, Filozofska fakulteta, Ljubljana.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Popis priloga:

Prijedlog pitanja za rad u skupinama:

Skupina Ukrajina
1. Kada je postala samostalna država?
2. Usporedite površinu Ukrajine s ostalim europskim državama.
3. Nabrojite demografska obilježja Ukrajine.
4. Kakve su mogućnosti za razvoj primarnog sektora?
5. Kakve su mogućnosti za razvoj sekundarnog sektora?
6. Koje su djelatnosti tercijarnog sektora razvijene?
7. Imenujte i pokažite na geografskoj karti vodeća demografska i gospodarska središta.
8. Zašto Ukrajina pripada slabije razvijenim državama Europe?

Skupina Bjelorusija
1. Kada je postala samostalna država?
2. Opišite geografski položaj Bjelorusije.
3. Nabrojite demografska obilježja Bjelorusije.
4. Kakve su mogućnosti za razvoj primarnog sektora? Što je Bjelovješka šuma? Gdje se nalaze Pripjatske
močvare?
5. Kakve su mogućnosti za razvoj sekundarnog sektora?
6. Koje su djelatnosti tercijarnog sektora razvijene?
7. Imenujte i pokažite na geografskoj karti vodeća demografska i gospodarska središta.
8. Zašto Bjelorusija pripada slabije razvijenim državama Europe?

Skupina Moldavija
1. Kada je postala samostalna država?

248
2. Opišite geografski položaj Moldavije.
3. Nabrojite demografska obilježja Moldavije.
4. Kakve su mogućnosti za razvoj primarnog sektora?
5. Kakve su mogućnosti za razvoj sekundarnog sektora?
6. Koje su djelatnosti tercijarnog sektora razvijene?
7. Imenujte i pokažite na geografskoj karti vodeća demografska i gospodarska središta.
8. Zašto Moldavija pripada slabije razvijenim državama Europe?

Prijedlog pitanja za stupac „zajednička obilježja“:

1. Što je zajedničko svim državama u odnosu na stjecanje neovisnosti?
2. Opišite geografski položaj triju istočnoeuropskih država.
3. Po čemu se Moldavci razlikuju od ostalih stanovnika Istočne Europe? Što je zajedničko svim državama
Istočne Europe u etničkom sastavu? Kakve su posljedice složenoga etničkog sastava stanovništva?
4. Kako biste ocijenili značenje I. sektora u zaposlenosti i dohotku istočnoeuropskih država?
5. Kako napreduju procesi modernizacije sekundarnog sektora u državama Istočne Europe?
6. Kakva je uloga tercijarnog sektora u gospodarstvu istočnoeuropskih država?
7. Pokažite na geografskoj karti demografska i gospodarska središta istočnoeuropskih država.
8. Navedite za svaku državu osnovni problem gospodarskog razvoja. Kakve su posljedice tih problema?

Izborni sadržaji: Černobil – nuklearna katastrofa; Bjelovješka šuma

- pročitati 4. i 5. točku Vrijedno je znati u udžbeniku, str. 189 i uputiti učenike da prošire
znanje o ovim sadržajima služeći se internetom.

249
Nastavna cjelina: VIII. SUVREMENA EUROPA
Nastavna tema: 20. Ujedinjavanje Europe
Nastavna jedinica: Europska unija
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• glazbena kultura: himna Europske unije (9. simfonija L. van Beethovena)
• povijest: stanje i odnosi u svijetu od II. svjetskog rata do danas
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• obrazložiti razloge, važnost i oblike udruživanja u
Europi
• opisati proces stvaranja i proširivanja EU-a
• nabrojiti glavna tijela i ustanove EU-a
• analizirati gospodarsku snagu i ulogu EU-a u Europi
i svijetu
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• primijeniti statističke i grafičke metode u učenju
nastavnih sadržaja
• integrirati informacije iz tekstova, tematskih karata,
dijagrama, fotografija, skica
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli
• sposobnost slušanja
• sposobnost argumentiranja stavova u raspravi i
procjene vlastitih stavova
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• objasniti na osobnom primjeru što znači biti
građaninom Europe
• objasniti svojim riječima značenje prava na
sudjelovanje, prava na razvoj naših potencijala, prava
na sigurnost i dobar život, prava na zaštitu
• opisuje način na koji funkcionira EU; navodi ovlasti
Vijeća ministara, Europskog parlamenta, Europskog
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Što je Europska unija?
Pokaži i imenuj na geografskoj karti države koje su
primljene u članstvo današnje EU u pojedinim etapama
širenja.
Koje je ciljeve postavila Europska zajednica za ugljen i
čelik, a koje Europska ekonomska zajednica?
U čemu je značenje ugovora u Maastrichtu?
Koje članice EU upotrebljavaju euro?
Objasni značenje EU u Europi i svijetu.
Koje institucije upravljaju Europskom unijom?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Izračunajte udio EU-a u površini, stanovništvu i
dohotku Europe unutar političke granice.
Ostali zadatci za samostalni rad.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pitanja za metodu razgovora.
Navedite i obrazložite prednosti i nedostatke članstva u
Europskoj uniji.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Kako iskoristiti članstvo Hrvatske u EU za osobni
razvoj i napredak?
Objasni svojim riječima značenje prava na
sudjelovanje, prava na razvoj naših potencijala, prava
na sigurnost i dobar život, prava na zaštitu.
Kako funkcionira EU? Kako građani Europe sudjeluju
u upravljanju Unijom?
250
vijeća i Europske komisije
• opisuje prava i obveze koje za hrvatske institucije i
građane proizlaze iz članstva u Europskoj uniji
• opisuje kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je
njihova ulogu u Europskom parlamentu
• izračunati odnos eura i kune
Koja su prava i obveze RH kao članice EU-a?
Kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova
ulogu u Europskom parlamentu?
Koliko iznosi vaš tjedni džeparac u kunama, a koliko u
eurima? Preračunajte osobni dohodak roditelja iz kuna
u eure.

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • najaviti novu nastavnu • pročitati uvod iz udžbenika (str. 152) • prate tekst kojeg čita učitelj,
cjelinu Suvremena i provjeriti razumijevanje pročitanog; odgovaraju na pitanja
Europe pitanja za metodu razgovora. Koji su
• poticanje znatiželje ciljevi europskog integriranja? Koji
• najava cilja nastavnog oblici udruživanja država postoje u
sata Europi?
• prezentirati brojčane podatke i zadati • izračunavaju prostornu,
učenicima da izračunaju udio 28 demografsku i gospodarsku veličinu
članica EU-a u površini, broju EU-a unutar političkih granica
stanovnika i nacionalnom dohotku Europe (74 % površine, 85 %
Europe unutar političkih granica; u stanovništva, 92 % BND-a)
tekstu udžbenika komparirani su
podatci s Europom unutar dogovorenih
granica; uzmemo li u obzir činjenicu
da Ruska Federacija konkurira
europskim državama posebice u
gospodarskom i političkom segmentu,
opravdano je odgovoriti na pitanje
kakva je uloga EU-a na „ostatku“
kontinenta (površina i broj stanovnika
poznati su iz cjeline opća obilježja
Europe, BND 44 države Europe 2012.
godine je 18 685 milijardi američkih
dolara; površina 28 članica EU-a je
4380279 km2; broj stanovnika 2014.
507 milijuna; BND 2012. 17 125
milijardi USD)

• na temelju dominantne važnosti • slušaju izlaganje učitelja, navode

Europske unije najaviti upoznavanje teme o kojima bi željeli saznati više o
povijesti tog udruženja, njegovog EU
širenja i tijela i ustanova koje
upravljaju Europskom unijom;
problemskim pitanjima najaviti cilj
sata: Što je Europska unija? Kako je
nastala? Zašto je nastala? Kako
funkcionira? Tko upravlja Europskom
unijom? Postoje li razlike među
članicama EU-a? Zašto europske
države u gospodarskoj tranziciji teže
prema članstvu u Europskoj uniji?

251
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (ujedinjavanje
Europe, Europska unija,
Vijeće Europe, Europski
parlament, Europska
komisija, euro), pojave i
procese, algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
• metodom usmenog izlaganja • bilježe objašnjenje pojma EU
objasniti pojam Europska unija (s
posebnim naglaskom na objašnjenje
pojma unija, za razliku od pojmova
savez, zajednica, udruženje,
sporazum…)
• reproducirati audiozapis (Oda • slušaju himnu i analiziraju zastavu
radosti) i objasniti učenicima himnu i Vijeća Europe /EU
zastavu Vijeća Europe – simbole koje
je preuzela Europska unija
• izravnom grafičkom metodom (na • na crti vremena ili u tablici bilježe
crti vremena ili u tablici), metodom ključne etape u procesu europskog
izlaganja i razgovora objasniti početak integriranja
europskog integriranja u drugoj
polovici 20. stoljeća: osnivanje
Beneluxa (carinskog saveza Belgije,
Nizozemske i Luksemburga) – početak
integriranja; osnivanje Europske
zajednice za ugljen i čelik –
zajedničko tržište za tešku industriju,
slobodno kretanje radne snage,
kapitala i usluga

• analizom karte (tematska karta u • analiziraju tematsku kartu,

udžbeniku, str. 153) utvrditi članice samostalno izdvajaju etape u širenju
Europske zajednice za ugljen i čelik; današnje EU, obrazlažu kakve
radom na tekstu (udžbenik, str. 153) promjene nastaju u integraciji nakon
upoznati ciljeve i rezultate osnivanja svake etape (npr. promjena jezičnog
Europske zajednice za ugljen i čelik – sastava stanovništva integracije,
poticaj za produbljivanje integracije; razlike u razvijenosti, politička
izravnom grafičkom metodom (na crti neutralnost i sl.), dopunjavaju
vremena ili u tablici), metodom informacije radom na tekstu
izlaganja i razgovora objasniti
produbljivanje integracije, stvaranje
Europske ekonomske zajednice i
Europske zajednice za atomsku
energiju; radom na tekstu (udžbenik,
str. 153) upoznati ciljeve i rezultate
osnivanja EEZ-a i EURATOM-a;
analizom karte (tematska karta u
udžbeniku, str. 153) voditi učenike
kroz upoznavanje širenja tadašnje
Europske zajednice, poslije Europske
unije 1973., 1981., 1986., 1995.,
2004., 2007. i 2013. godine

• metodom usmenog izlaganja • slušaju izlaganje, bilježe ključne

objasniti sadržaj ugovora u informacije u bilježnice
Maastrichtu i put prema potpunoj
integraciji

• izravnom grafičkom metodom • crtaju odnos institucija koje

demonstrirati strukturu institucija koje
upravljaju Europskom unijom; zadati
zadatak učenicima: Riješite 5. zadatak
u radnoj bilježnici (str. 79); analizom
karte (udžbenik, str. 152) i fotografija
predstaviti sjedišta Vijeća Europske
upravljaju Europskom unijom,
dodaju broj članova pojedinih
institucija, prepoznaju mjesto
Hrvatske u upravljanju Unijom,
analiziraju tematsku kartu i
fotografije

252
 unije, Europske komisije, Europskog
parlamenta i Europskog suda pravde

• izravnom grafičkom metodom • crtaju strukturni krug ili strukturni

(strukturni dijagram – kružni ili stupac
stupčasti) prikazati značenje EU-a u
Europi i svijetu (na temelju podataka
koje su izračunali učenici i novih
podataka o odnosima trijade u svijetu)

• pročitati tekstove u Vrijedno je znati • čitaju i komentiraju tekstove u

(udžbenik, str. 156) i utvrditi koje
informacije još žele saznati učenici;
uputiti ih na relevantne izvore
Završni • primjena naučenog • usvojene sadržaje provjeriti
dio sata pitanjima u udžbeniku, str. 156
• formativno vrednovati
rubrici Vrijedno je znati; nakon prve
točke analiziraju tematske karte na
preklopnim koricama (Eurozona i
Šengenska zona)
• usmeno odgovaraju na pitanja u
udžbeniku (str. 156) prema
redoslijedu kojega odredi učitelj

• organizirati kratku raspravu na temu • rasprava: Prednosti i nedostatci

Prednosti i nedostatci članstva u članstva u Europskoj uniji
Europskoj uniji (kao uvod u raspravu
na satu ponavljanja); za početak učitelj
prezentira podatke (to mogu biti
podatci o promjeni udjela na tržištu,
zaposlenosti, stopama kretanja BND-a
za odabrane godine ili podatci npr.
Zaklade Bertelsmann)
• zadati domaću zadaću: Riješiti ostale • bilježe zadatak za domaću zadaću
zadatke u radnoj bilježnici, str. 79-80

Plan školske ploče

Europska unija
- zajednički naziv za Europsku zajednicu za ugljen i čelik, Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku
zajednicu za atomsku energiju
- povijesni razvoj integracije:
1947. Benelux
1951. Europska zajednica za ugljen i čelik (6 članica)
1957. Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju
1967. Europska zajednica (EZUČ+EEZ+EURATOM)
1973. prvi krug širenja → 9 članica
1981. drugi krug širenja → 10 članica
1986. treći krug širenja → 12 članica
1990. ujedinjenjem Njemačke pridružena je i bivša Istočna Njemačka
1992. stvaranje Europske unije
1995. četvrti krug širenja → 15 članica
2002. uveden euro
2004. peti krug širenja → 25 članica
2007. peti krug širenja (nastavak) → 27 članica
2013. peti krug širenja (nastavak) → 28 članica

- upravljanje Europskom unijom:

253
Europsko vijeće
Vijeće Europske unije – Bruxelles
Europska komisija – Bruxelles
Europski parlament – Strasbourg
Europski sud pravde – Luxembourg
- značenje EU-a u svijetu: vodeća integracija u proizvodnji i uslugama
- značenje u Europi (bez eur. Rusije): 74 % površine, 85 % stanovništva, 92 % dohotka

Nastavne metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja, rada na tekstu, demonstracije, izravna i neizravna
grafička metoda, istraživanje.

Oblici rada: frontalni, samostalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: karta Europske unije, školski atlas, udžbenik, zidna karta Europe, radna
bilježnica, dijagrami, audiozapis, fotografije, tematske karte, računalo, internet.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Stiglitz J. E., 2004: Globalizacija i dvojbe koje izaziva. Algoritam. Zagreb.
Hurd, I., 2010: International organizations: Politcs, Law, Practice, Cambridge University Press.
Armstrong, D., 2004: International organizations in world politics, Palgrave McMillan.
Archer, C., 2001: International organizations, Routledge.
Hrvatska i Europska unija - Prednosti i izazovi članstva (ur. Tišma, S., Samardžija, V., Jurlin, K.), IMO,
Zagreb, 2012.
Territorial development, cohesion and spatial planning: knowledge and policy development in an enlarged
EU (Eds. Adams, N.,, Cotella, G., Nunes, R.). Abingdon: Routledge, 2011.
WASSENBERG Birte, BECK Joachim (dir.). Living and researching cross-border cooperation / Volume 3,
The European dimension. Stuttgart: Steiner, 2011.
EU Regional Policy, Andrew Evans. Richmond: Richmond Law and Tax Ltd, 2005.
Cohesion policy and European Integration – Building multi level Governance, EU Regional Policy. By
Andrew Evans.
Puljiz, J., 2011: Analiza regionalnih kapaciteta za korištenje EU fondova na županijskoj razini, IMO, Zagreb.
Zakonski, podzakonski akti i strategije Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=8
Zakonski, podzakonski akti, strategije i programi Europske unije
http://ec.europa.eu/regional_policy/what/future/proposals_2014_2020_en.cfm
http://www.interact-eu.net/
Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
EUROSTAT
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: samostalna obrada teme „Dan Europe – 9. svibnja“ ili „Bruxelles – glavni
grad EU-a“ služenjem internetom (internetske stranice Europske unije te Ministarstva
vanjskih i europskih poslova).

254
Izborni sadržaji: Stupnjevi gospodarskog udruživanja

Razlikujemo gospodarske i političke oblike udruživanja te različite stupnjeve

gospodarskog udruživanja. Najniži stupanj gospodarskog udruživanja je zona slobodne
trgovine koja se ostvaruje snižavanjem carina do njihova potpunog ukidanja za proizvode za
koje se zemlje potpisnice dogovore. Viši stupanj gospodarskog integriranja je carinski savez
u kojem slobodno cirkuliraju industrijski i poljoprivredni proizvodi. Zemlje potpisnice
provode zajedničku politiku prema trećim zemljama. Zajedničko tržište je stupanj
integriranja u kojem uz industrijsku robu i poljoprivredne proizvode slobodno cirkuliraju
kapital i radna snaga. Članice takve integracije vode zajedničku politiku u odabranim
područjima (npr. zajednička socijalna, agrarna, prometna politika, potpora manje razvijenim
područjima itd.). Međuetapa između zajedničkog tržišta i gospodarske unije je gospodarski
savez. Članice gospodarskog saveza zajednički nastupaju na mnogim područjima
gospodarstva, uspostavljaju zajednički (savjetodavni) parlament, a nazire se političko i
monetarno udruživanje. Najviši stupanj gospodarskog udruživanja je gospodarska unija u
kojoj zajednička tijela upravljaju gospodarstvom i socijalnim zakonodavstvom. Potpuno se
ukidaju granice, uvodi zajednički novac, središnja banka, zajednička obrana i politika prema
trećim zemljama.

255
Nastavna cjelina: VIII. SUVREMENA EUROPA
Nastavna tema: 21. Hrvatska u Europi
Nastavna jedinica: Hrvatska i procesi ujedinjavanja Europe
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: stanje i odnosi u svijetu od II. svjetskog rata do danas
• informatika: rad na računalu i služenje internetom
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• obrazložiti geografski smještaj i položaj Republike
Hrvatske u Europi
• imenovati regionalne integracije i svjetske
organizacije čiji je punopravni član Hrvatska
• opisati proces proširivanja EU-a i mjesto RH u
europskim integracijama
• nabrojiti primjere suradnje Republike Hrvatske s EU-
om i drugim gospodarskim zajednicama
• imenovati na slijepoj karti europske države članice
EU-a i NATO-a
• prepoznati i pokazati na političkoj karti države
članice Vijeća Europe
• pronaći na internetu podatke o veleposlanstvima i
konzularnim predstavništvima u našoj državi
• analizirati tematske karte europskih integracija i
svjetskih organizacija
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi bilješke
tijekom sata
• samostalno analizirati tematske karte
• samostalno izraditi kružni dijagram
• primijeniti statističke i grafičke metode u učenju
nastavnih sadržaja
• integrirati informacije iz tekstova, tematskih karata,
dijagrama, fotografija, skica
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost usmenog i pismenog izražavanja znanja i
vještina
• sposobnost slušanja
• sposobnost argumentiranja stavova u raspravi i
procjene vlastitih stavova
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Što je potaknulo političko i gospodarsko udruživanje
europskih država?
Koji oblici udruživanja postoje u Europi?
Nabroji gospodarske i političko-vojne integracije u
Europi.
Zašto su osnovane EFTA, OECD, CEFTA?
Kakva je uloga NATO-a, Vijeća Europe i Partnerstva
za mir?
Pokaži na geografskoj karti članice gospodarskih i
političkih integracija.
Objasni položaj Hrvatske u procesima ujedinjavanja
Europe.
Koja veleposlanstva i konzularna predstavništva
djeluju u Hrvatskoj?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Što je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj? U
čemu je važnost te integracije? Analizirajte tematsku
kartu (udžbenik, str. 157) i navedite neke članice
OECD-a.
Izračunajte udio EFTA-e u površini, stanovništvu i
dohotku Europe unutar političke granice.
Ostali zadatci za samostalni rad.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pitanja za metodu razgovora.
Navedite i obrazložite prednosti i nedostatke članstva
Hrvatske u Europskoj uniji.
256
SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA
Ishodi učenja Zadatci kojima ću provjeriti ishode
• objasniti na osobnom primjeru što znači biti Koje informacije o europskim integracijama i
građaninom Europe svjetskim organizacijama je važno pratiti?
• objasniti svojim riječima značenje prava na Kako ostvaruješ pravo na sudjelovanje, pravo na
sudjelovanje, prava na razvoj naših potencijala, prava razvoj svojih potencijala, pravo na sigurnost i dobar
na sigurnost i dobar život, prava na zaštitu život, pravo na zaštitu?
• opisuje način na koji država postaje članicom Što za Hrvatsku i njene građane znači članstvo u
regionalne integracije ili svjetske organizacije različitim europskim integracijama i svjetskim
• opisuje prava i obveze koje za hrvatske institucije i organizacijama?
građane proizlaze iz članstva u Europskoj uniji Kakve su promjene nastale u Hrvatskoj nakon ulaska u
• opisuje kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je članstvo EU-a?
njihova ulogu u Europskom parlamentu Kakve su promjene u Europskom parlamentu ostvarili
• poticati interes za istraživanje tema o utjecaju hrvatski zastupnici?
regionalnih integracija na suradnju među državama,
cirkulaciju ljudi, robe, kapitala, školovanje mladih
• razvijati svijest o važnosti članstva Hrvatske u
regionalnim integracijama
• poticati interes za bolje upoznavanje vrijednosti koje
promiče Europska unija, ali i za izazove s kojima se
susreće (zajednički novac, zajednička vanjska politika,
nezaposlenost, migracije, borba protiv korupcije i
međunarodnog terorizma…)

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape
sata
Uvod • provjera predznanja
(međunarodne
organizacije,
gospodarstvo, države
Europe)
• poticanje znatiželje
• najava cilja nastavnog
sata
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (europske
integracije), pojave i
procese, algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
• pročitati tekst u udžbeniku iz uvoda u • prate tekst u udžbeniku, odgovaraju
nastavnu jedinicu na pitanja, analiziraju karikaturu
• provjeriti koliko učenici prate (može se primijeniti tehnika dijaloga:
informacije iz medija o odnosima što biste rekli likovima na
Hrvatske, europskih i svjetskih karikaturi?)
integracija; pitanje za metodu
razgovora: Nabrojite primjere članstva
Republike Hrvatske u europskim ili
svjetskim integracijama.
• prezentirati aktualnu karikaturu i
poticati znatiželju za upoznavanje
Hrvatske u europskim integracijama i
svjetskim organizacijama
• metodom usmenog izlaganja, • slušaju izlaganje, bilježe ključne
demonstracije i neizravnom grafičkom informacije
metodom upoznati učenike s ostalim
gospodarskim i političkim
organizacijama u Europi kako bi stekli
uvid u procese integriranja te mjesto i
ulogu RH u tim procesima.
• nakon čitanja teksta navode ciljeve
• metodom rada na tekstu (udžbenik, EFTA-e i njezine članice; crtaju
str. 157) upoznati ciljeve osnivanja kružni dijagram i samostalno
Europskog udruženja za slobodnu zaključuju kakva je uloga EFTA-e u
trgovinu (EFTA); analizom tematske Europi, slušaju izlaganje, bilježe
karte (udžbenik, str. 157) izdvojiti ključne informacije
članice; na temelju podataka o BND-u
i stanovništvu u statističkom prilogu
izraditi kružni dijagram i utvrditi
gospodarsko i demografsko značenje

257
EFTA-e u Europi; naglasiti da članice
EFTA-e zajedno s članicama Europske
unije čine europski gospodarski
prostor (trguju pod istim uvjetima,
primjenjuju Schengenski sporazum);
analizirati na preklopnim koricama
udžbenika tematsku kartu
Schengenske zone; aktualizirati stanje
u odnosima Europske unije i Švicarske
nakon referenduma 2014. godine

• zadati zadatak za samostalni rad: • čitaju tekst, odgovaraju na pitanja

Pročitajte prvi odlomak teksta u
udžbeniku, str. 158 i odgovoriti na
pitanja: Što je Organizacija za
ekonomsku suradnju i razvoj? U čemu
je važnost te integracije? Analizirajte
kartu (udžbenik, str. 157) i navedite
neke članice OECD-a (primijeniti
načelo aktualizacije; u vrijeme izrade
udžbenika u članstvu je bilo 10
izvaneuropskih i 24 europske države)

• metodom razgovora i usmenog • prate izlaganje, pronalaze države na

izlaganja objasniti potpisivanje karti u atlasu i zaključuju koje države
Ugovora o srednjoeuropskoj zoni danas pripadaju CEFTA-i i zašto je ta
slobodne trgovine. Jeste li čuli za integracija važna za Hrvatsku
integraciju CEFTA? To je integracija
nastala 1993. godine između
Mađarske, Poljske i tadašnje
Čehoslovačke radi približavanja
Europskoj uniji i unapređenja
međusobne trgovine. U to vrijeme
imala je ulogu ulaznice za članstvo u
Europskoj uniji. Do petog kruga
širenja Europske unije u članstvo su
primljene Slovenija, Hrvatska,
Bugarska i Rumunjska. Ulaskom u EU
iz članstva su 2004. godine istupile
Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i
Slovenija, a 2007. godine Bugarska i
Rumunjska. U međuvremenu,
početkom 2006. godine u članstvo je
primljena Makedonija. Na inicijativu
Hrvatske, krajem 2006. godine,
CEFTA je proširena na Albaniju,
Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru,
Srbiju, Kosovo i Moldaviju. Ulaskom
u EU, 1. 7. 2013. godine Hrvatska je
istupila iz CEFTA-e. Pokazati na
tematskoj i na političkoj karti sadašnje
članice CEFTA-e, prezentirati tablicu
ili dijagram sa strukturom vanjske
trgovine i tražiti od učenika za
zaključe u čemu je važnost te
integracije za Hrvatsku.

• zadati zadatak za rad na tekstu u • čitaju zadani tekst, odgovaraju na

udžbeniku (str. 158): Pročitajte zadani pitanja i prepoznaju važnost Vijeća
tekst, upoznajte osnivanje, ulogu i Europe

258
 članstvo Vijeća Europe i odgovorite na
pitanja: Zašto je osnovano Vijeće
Europe? Gdje mu je sjedište? Koji su
ciljevi ove integracije? Koje uvjete
mora zadovoljiti država da bi postala
članicom Vijeća Europe? Pročitati
tekst u prvoj točki Vrijedno je znati
(udžbenik, str. 160) i upoznati članice
Vijeća Europe

• metodom razgovora, usmenog • čitaju zadani tekst, pismeno

izlaganja i radom na tekstu (udžbenik, odgovaraju na pitanja
str. 159-160) upoznati
Sjevernoatlantski vojni savez. Pitanja
prezentirati na slajdu, učenici čitaju
tekst i pišu odgovore u bilježnice: Što
je NATO? Kada je osnovan? Gdje mu
je sjedište? Koji su ciljevi ove
integracije? Zašto je osnovano
Partnerstvo za mir? Analizom karte u
udžbeniku, str. 159, nabrojiti europske
članice NATO-a i Partnerstva za mir.
Kakva je uloga Hrvatske u NATO-u?
(primijeniti načelo aktualizacije:
istražiti jednu od misija NATO-a u
kojoj sudjeluju vojnici iz RH);
provjeriti točnost odgovora

• izravnom grafičkom metodom na crti • ispunjavaju tablicu ili izrađuju crtu

vremena ili u tablici prikazati put vremena; radom na tekstu upoznaju
Hrvatske u europskim integracijskim mogućnosti koje državi-članici nudi
procesima (nije cilj pisanja tih godina članstvo u EU
da ih učenici pamte, već da shvate
kako je dugi put prošla Hrvatska od
proglašenja neovisnosti do
punopravnog članstva u vodećim
europskim integracijama i svjetskim
organizacijama). Radom na tekstu
(udžbenik, str. 160) upoznati pozitivne
rezultate članstva u Europskoj uniji

• usmenim izlaganjem objasniti • slušaju izlaganje i prema svojem

učenicima ulogu Hrvatske kao interesu postavljaju pitanja
nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-
a (tijekom 2008. i 2009. godine) i
predsjedateljice Protuterorističkog
odbora.
Završni • primjena naučenog • mogućnost primjene naučenoga • odgovaraju na pitanja u udžbeniku
dio sata provjeriti pitanjima u udžbeniku, str.
160

• zadati domaću zadaću: Riješite • bilježe zadatak za zadaću

zadatke u radnoj bilježnici na str. 81-
82

Plan školske ploče

Hrvatska i procesi ujedinjavanja Europe

259
Ostale gospodarske i vojno-političke integracije u Europi
EFTA - 1960., Geneva
- države koje nisu u EU (Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn)
OECD - 1961., Pariz
- 24 europske i 10 izvaneuropskih država
- usmjerava razvoj i suradnju u svijetu
CEFTA – Hrvatska (do 2013.), Makedonija, Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Moldavija, Srbija
- međusobna trgovina, približavanje europskim integracijama
Vijeće Europe - sprečavanje sukoba u Europi
- promicanje ljudskih prava, demokracije, kulture
- 42 europske i pet izvaneuropskih država
NATO - 1949., Bruxelles
- vojno-politički savez SAD-a, Kanade, Turske i 25 europskih država
- sigurnost, rješavanje sporova, trajni mir
- Hrvatska član od 2009.
- kandidati: Makedonija, BiH, Crna Gora, Cipar, Ukrajina, Gruzija
- Partnerstvo za mir: ostale europske države osim Kosova

Hrvatska: 28. članica Europske unije

• članica OUN-a, Vijeća Europe, Europske unije, NATO-a i Srednjoeuropske inicijative
Put do članstva u EU
• 1996. članstvo u Vijeću Europe, 2001. potpisan SSP, 2002. potpisan Privremeni sporazum s EU,
• 2003. predali zahtjev za članstvo, 2004. dobili pozitivno mišljenje Europske komisije i status kandidata,
2005. otvoreni pregovori o članstvu u EU
• 2011. završeni pregovori i potpisan pristupni ugovor
• 2012. Ugovor o pristupanju RH u EU prihvaćen na referendumu u Hrvatskoj i od strane 27 članica EU-a
• 1. srpnja 2013. Hrvatska postala 28. članica EU-a

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, usmenog izlaganja, izravna i neizravna grafička metoda,
metoda demonstracije.

Oblici rada: samostalni i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, zidna karta Europe, politička karta Europe, karta
Europske unije, tematske karte (gospodarske integracije u Europi, vojno-političke integracije u Europi),
računalo, internet, fotografije.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Stiglitz J. E., 2004: Globalizacija i dvojbe koje izaziva. Algoritam. Zagreb.
Hurd, I., 2010: International organizations: Politcs, Law, Practice, Cambridge University Press.
Armstrong, D., 2004: International organizations in world politics, Palgrave McMillan.
Archer, C., 2001: International organizations, Routledge.
Hrvatska i Europska unija - Prednosti i izazovi članstva (ur. Tišma, S., Samardžija, V., Jurlin, K.), IMO,
Zagreb, 2012.
Territorial development, cohesion and spatial planning: knowledgeand policy development in an enlarged EU
(Eds. Adams, N.,, Cotella, G., Nunes, R.). Abingdon: Routledge, 2011.
WASSENBERG Birte, BECK Joachim (dir.). Living and researching cross-border cooperation / Volume 3,
The European dimension. Stuttgart: Steiner, 2011.
EU Regional Policy, Andrew Evans. Richmond: Richmond Law and Tax Ltd, 2005.
Cohesion policy and European Integration – Building multi level Governance, EU Regional Policy. By

260
Andrew Evans.
Puljiz, J., 2011: Analiza regionalnih kapaciteta za korištenje EU fondova na županijskoj razini, IMO, Zagreb.
Zakonski, podzakonski akti i strategije Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=8
Zakonski, podzakonski akti, strategije i programi Europske unije
http://ec.europa.eu/regional_policy/what/future/proposals_2014_2020_en.cfm
http://www.interact-eu.net/
Klemenčić, M. (ur.), 1997: Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.
Natek, K. i Natek, M., 2003: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.
de Blij, H. J., Muller, P. O., Nijman, 2011: Geography - Realms, Regions and Concepts, John Wiley&Sons,
15th Edition.
Ostergren, R. C., Rice, J. G., 2004: The Europeans: A Geography of People,
Culture, and Environment (Texts in Regional Geography); The Guilford Press, New
York.
Lichtenberger, E., 2005: Europa: Geographie, Geschichte, Wirtschaft, Politik, Primus Verlag, Darmstadt.
EUROSTAT
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

261
Nastavna cjelina: VIII. SUVREMENA EUROPA
Nastavna tema: 22. Prometni sustav i prometno povezivanje Europe
Nastavna jedinica: Prometni sustav i prometno-geografsko povezivanje Europe
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• tehnička kultura: razvoj prometnih sredstava, otkriće parnog stroja, dizelskog i benzinskog
motora, gradnja željeznica, autocesta i kanalskih sustava, cjevovodni promet,
telekomunikacijski promet, tehnička dostignuća 20. stoljeća
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• definirati pojam prometa
• opisati etape u razvoju prometa
• razlikovati oblike prometa i izdvojiti prednosti i
nedostatke pojedinog oblika
• opisati na prometnoj karti važnost prometnog
povezivanja i njegove veze s gospodarskim razvojem
• obrazložiti razvoj glavnih vrsta prometa i glavna
obilježja prometnog sustava Europe
• obrazložiti važnost i na geografskoj karti pokazati
paneuropske prometne koridore
• prepoznati oznaku europskih autocesta
• nabrojiti primjere globalizacije u prometu
• služiti se internetom u traženju prometnih
informacija
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• izdvojiti bitno u tekstu, voditi bilješke tijekom sata,
koristiti grafički organizirati (kronološke sheme) za
organizaciju informacija
• analizirati tematske karte, opću kartu
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Objasni pojam promet.
Koji su čimbenici utjecali na razvoj prometa?
Objasni utjecaj pojedinih čimbenika na svaki oblik
prometa.
Koje grane gospodarstva ovise o razvijenosti prometa?
Izdvoji etape u razvoju cestovnog, željezničkog i
pomorskog prometa.
Usporedi prednosti pojedinih grana kopnenog i
vodenog prometa.
Zašto je zračni promet najskuplji oblik prometa?
Kada su se razvili cjevovodni i telekomunikacijski
promet? U čemu je njihovo značenje?
Pokaži na geografskoj karti države s najrazvijenijim
cestovnim prometom, najveće pomorske i zračne
luke i glavne unutarnje plovne putove.
Što su paneuropski prometni koridori. Uz pomoć
tematske karte objasni njihovo pružanje.
Uz oznake na slijepoj karti za veće pomorske i zračne
luke ucrtaj odgovarajući kartografski znak i upiši ime
luke.
Pronađi podatke o stupnju automobilizacije u
članicama EU-a na stranicama EUROSTAT-a.
Pronađi podatke o prometu zračnih i morskih luka u
Europi.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pitanja za rad na tekstu i analize tematskih karata.
Uz pomoć tematske karte objasni pružanje
paneuropskih prometnih koridora.
Etape u razvoju prometa u Europi grafički prikažite.
Uz pomoć atlasa i tematske karte u udžbeniku u
parovima opišite geografsko putovanje od Krete do
Kinnaroddena. Pritom navedite vrste prometnica i
prometnih sredstava te gradove i luke na svojem
putovanju.
262
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost pisanog, usmenog i grafičkog izražavanja
• sposobnost slušanja i uvažavanja stavova drugih
• sposobnost argumentiranja stavova o prednostima i
nedostacima prometa, prometnim problemima i
organizaciji prometa u zavičaju
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Što je promet, a što prometni sustav? Nabrojite oblike
prometa koji su razvijeni u Europi. Koji su čimbenici
utjecali na razvoj prometa? U čemu je važnost
prometa? Navedite etape u razvoju prometa u Europi.
Navedene etape grafički prikažite.
Koje prometne probleme prepoznajete u vašem
zavičaju? Da ste vi ministar prometa, što biste
promijenili?

SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA

Ishodi učenja
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema
sebi i drugima u skupini
• prepoznati društvene probleme i mjere za moguća
rješenja (na primjeru prometne povezanosti zavičaja,
marginaliziranosti, dostupnosti, stanja okoliša, utjecaja
prometa na razvoj zavičaja, mogućnosti pristupa
srednjim školama)
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Formirajte skupine, preuzmite zadatke, podijelite uloge
u skupini (pojedinačne zadatke za svakog člana
skupine), planirajte vrijeme rada i u 15 minuta
pripremite prezentaciju / poster za zadanu vrstu
prometa. Posebnu pozornost posvetite prednostima i
nedostatcima obrađene vrste prometa. Koje prometne
probleme prepoznajete u vašem zavičaju? Da ste vi
ministar prometa, što biste promijenili?

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • provjera predznanja; • zadati zadatak za samostalni rad: Uz • čitaju tekst i odgovaraju na pitanja
kopneni (cestovni, pomoć teksta u uvodu (udžbenik,
željeznički), vodeni str161) odgovorite na pitanja: Što je
(riječni, pomorski), promet, a što prometni sustav?
zračni promet Nabrojite oblike prometa koji su
• poticanje znatiželje razvijeni u Europi. Koji su čimbenici
• najava cilja nastavnog utjecali na razvoj prometa? U čemu je
sata važnost prometa? Navedite etape u
razvoju prometa u Europi.

• izravnom grafičkom metodom na crti • izrađuju po modelu na planu

vremena ili u tablici prikazati etape u školske ploče grafički organizator
razvoju prometa: a) do 19. stoljeća – kronološke sheme (sheme epizoda)
kolne ceste, riječna i jedrenjačka
plovidba; plovila se pokreću snagom
vjetra ili ljudskih ruku; uzvodno na
rijekama brodove vuku konji ili ljudi;
b) 19. stoljeće – razdoblje željeznice i
parobroda; primjena parnog stroja i
ugljena; c) 20. stoljeće – razdoblje
automobilskog, zračnog,
telekomunikacijskog i cjevovodnog
prometa; primjena motora s
unutarnjim izgaranjem, nafte,
automobilskih guma, optičkih kabela,
cjevovoda; promet je sve brži, sve
većeg kapaciteta i sve jeftiniji

263
Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (razvoj
prometa, oblici prometa,
prometno povezivanje,
prometni sustav,
prometni koridori
(paneuropski),
kontejnerski promet,
cjevovodni promet,
telekomunikacije),
pojave i procese,
algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
Završni • primjena naučenog
dio sata
• zadati zadatak za samostalni rad: Uz • u parovima analiziraju opću i
pomoć atlasa i tematske karte u tematsku kartu i integriraju spoznaje
udžbeniku u parovima opišite s tematske i opće karte
geografsko putovanje od Krete do
Kinnaroddena. Pritom navedite vrste
prometnica i prometnih sredstava te
gradove i luke na svojem putovanju.
• odabrati parove koji čitaju odgovore; • odabrani parovi čitaju svoje
po potrebi korigirati rezultate rada „putovanje“
• podijeliti učenike u šest skupina i • formiraju skupine, preuzimaju
skupinama zadatke; skupine obrađuju zadatke, dijele uloge (pojedinačne
po jednu vrstu prometa: cestovni, zadatke za svakog člana skupine),
željeznički, zračni, pomorski, riječno- planiraju vrijeme i pripremaju
jezersko-kanalski, cjevovodni i prezentaciju / poster
telekomunikacijski; u radu se služe
materijalom donesenim od kuće ili
prikupljenim putem interneta; skupine
izrađuju powerpoint prezentacije (ili
postere); u prezentaciji se rukovode
tablicom iz radne bilježnice (str. 83)
• objasniti pravila za usmenu • skupine prezentiraju rezultate rada
prezentaciju obilježja obrađene vrste (ppt ili posteri)
prometa

• nakon izlaganja prve skupine • slušaju izlaganja ostalih skupina,

frontalnim radom analizirati tematsku bilježe informacije, analiziraju
kartu paneuropskih prometnih tematsku kartu i samostalno oblikuju
koridora (udžbenik, str. 162) i položaj zaključke
Hrvatske u europskoj prometnoj mreži

• formativno vrednovati
• vrednovati rad skupina, uratke • samokritički vrednuju svoj rad u
skupina i usmenu prezentaciju prema skupini i kvalitetu uratka i usmene
unaprijed dogovorenim (i više puta prezentacije svoje skupine
tijekom nastavne godine
primijenjenim) elementima i
kriterijima
• bilježe zadatak za domaću zadaću
• zadati domaću zadaću: Riješite
zadatke u radnoj bilježnici na str. 84-
84

• preporučiti ponavljanje i utvrđivanje

nastavnih sadržaja prema zadatcima u
zbirci zadataka

Plan školske ploče

Prometni sustav i prometno-geografsko povezivanje Europe
Etape u razvoju prometa:
a) do 19. stoljeća - kolne ceste, riječna i jedrenjačka plovidba
- plovila se pokreću snagom vjetra ili ljudskih ruku
b) 19. stoljeće - razdoblje željeznice i parobroda
- primjena parnog stroja i ugljena
c) 20. stoljeće - razdoblje automobilskog, zračnog, telekomunikacijskog i cjevovodnog prometa
- primjena motora s unutarnjim izgaranjem, nafte, automobilskih guma, optičkih kabela,

264
cjevovoda
= promet je sve brži, sve većeg kapaciteta i sve jeftiniji
- paneuropski prometni koridori

Vrste prometa prema prijevoznom sredstvu i geografskoj sredini:

cestovni: automobilski, autobusni i kamionski
+ veza „od vrata do vrata“
- onečišćenje, prometne gužve, promet u mirovanju
• razvijenost: stupanj automobilizacije, gustoća cestovne mreže
željeznički: gradski, međugradski i multimodalni promet
+ kapacitet, cijena prijevoza, manje onečišćenje
- cijena gradnje željezničke pruge i kompozicije
zračni: prijevoz putnika na udaljenosti >700 km
+ brzina
- buka, udaljenost luka od središta grada, putne formalnosti
pomorski: robni i putnički
+ kapacitet, cijena
- onečišćenje
• razvijenost: količina prekrcanog tereta, tonaža trgovačke flote
riječno-jezersko-kanalski: + cijena
- ovisnost o prirodnim uvjetima, brzina
cjevovodni: prijenos nafte, plina, vode, pare, mlijeka
telekomunikacijski: prijenos informacija

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, usmenog izlaganja, demonstracije, praktičnih radova,
pisanih radova, neizravna grafička metoda, teorija igre.

Oblici rada: samostalni, rad u parovima i skupni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, školski atlas, radna bilježnica, zidna karta Europe, tematske karte
(gustoća cestovne mreže Europe, paneuropski koridori, unutarnji plovni putovi u Europi), autokarte,
fotografije (prometna sredstva), tablice (vodeće svjetske zračne i pomorske luke).

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Jakovčić, M., 2014: prezentacije za nastavu iz Prometne geografije (internetske stranice Geografskog
odsjeka) i skripta iz Prometne geografije
Black, W. R., 2003: Transportation: a geographical analysis, The Guilford Press, New York.
Zelenika, R., 2001: Prometni sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menadžment,
Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka.
Rodrigue, J-P., Comtois, C., Slack, B., 2007: The geography of transport systems, Routledge, New York.
Knowles, R., Shaw, J., Dochetry, I., 2008: Transport Geographies, Mobilities, Flows and Spaces, Blackwell
Publishing, Malden -Oxford – Carlton.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.

Izborni sadržaji: Prema interesu učenici se dobrovoljno prijavljuju za samostalnu obradu

jedne od tema: Hrvatska u europskim prometnim tokovima

265
(http://www.fpz.hr/zsfpz/rektor.htm), Cestovna mreža Europe, Najveće europske i svjetske
zračne i pomorske luke (www.geohive ili drugi pouzdani izvori).

266
Nastavna cjelina: VIII. SUVREMENA EUROPA
Nastavna tema: 23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe
Nastavna jedinica: Nesklad u regionalnom razvoju Europe
Tip sata: obrada novih nastavnih sadržaja
Primjeri suodnosa s drugim predmetima:
• povijest: razvoj industrijskoga grada
GEOGRAFSKA ZNANJA I VJEŠTINE
Ishodi učenja
• obrazložiti pojam razvijenosti i usporediti osnovne
pokazatelje stupnja gospodarske razvijenosti po BDP-u
i životnom standardu
• obrazložiti pojam gospodarske jezgre i periferije
Europe
• odrediti mjesto razvijenosti Republike Hrvatske
prema ostalim državama
• izdvojiti uzroke nejednake razvijenosti pojedinih
dijelova Europe
• obrazložiti uzročno-posljedične veze urbanizacije i
drugih procesa (deagrarizacije, industrijalizacije,
razvoja prometa, migracija...)
• nabrojiti uzroke, obilježja i opisati posljedice
litoralizacije
METODIČKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• primijeniti vještinu dubinske obrade teksta
primjenom INSERT metode
• analizirati tematskih karata
KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Ishodi učenja
• sposobnost usmenog izražavanja znanja i misli
• sposobnost slušanja i uvažavanja stavova drugih
• sposobnost argumentiranja
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Koji čimbenici utječu na razvoj gospodarstva?
Objasni razvoj zapadnog dijela Europe u posljednje
dvije stotine godina.
Zašto je istok Europe počeo gospodarski zaostajati
za zapadom?
Koji se pokazatelji rabe za mjerenje razvijenosti
pojedinih država?
Pokaži na geografskoj karti države koje imaju
najviši nacionalni dohodak po stanovniku i države
koje imaju najniži dohodak po stanovniku.
Objasni pojmove gospodarska jezgra i periferija.
Što je urbanizacija, a što litoralizacija?
Zašto se javljaju procesi litoralizacije? Kakve
promjene donose u prostornom razvoju Europe?
Kakve se promjene u razvoju gradova javljaju pod
utjecajem industrije?
Uz pomoć geografske karte objasni razlike u
stupnju urbanizacije pojedinih dijelova Europe.
Pokaži na geografskoj karti globalne gradove u Europi.
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Pročitajte pažljivo tekst pod naslovom Uzroci
nejednake razvijenosti. Označite pojedine rečenice
dogovorenim znakovima (uz svaku rečenicu u kojoj su
poznate informacije stavite kvačicu, uz nove
informacije uskličnik, a uz informacije/pojmove koje
treba objasniti stavite upitnik).
Pokaži na geografskoj karti i imenuj najveće europske
aglomeracije? Kroz koje se države proteže plava, kroz
koje zlatna, a kroz koje žuta banana Europe?
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Može li se smanjiti razlika u životnom standardu
stanovnika između država s visokim dohotkom i
država sa srednjim nižim dohotkom? Imaju li svi
stanovnici u državama s visokim dohotkom visok
životni standard? Kako smanjiti socijalne razlike u
267
 društvu?

SOCIJALNA (I GRAĐANSKA) KOMPETENCIJA

Ishodi učenja
• pridržavanje dogovora i pravila, odgovornost prema
sebi i drugima
• primijeniti pravila sudjelovanja u raspravi
Zadatci kojima ću provjeriti ishode
Može li se smanjiti razlika u životnom standardu
stanovnika između država s visokim dohotkom i
država sa srednjim nižim dohotkom? Imaju li svi
stanovnici u državama s visokim dohotkom visok
životni standard? Kako smanjiti socijalne razlike u
društvu?

Tijek nastavnog sata

Etape Ciljevi etape Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika
sata
Uvod • provjera predznanja: • zadati zadatak za rad na tekstu: • čitaju tekst i navode pokazatelje
BDP, urbanizacija, Pročitajte uvod u nastavnu jedinicu u nejednakoga gospodarskog i
litoralizacija, udžbeniku, str. 166 i izdvojite regionalnog razvoja Europe
industrijalizacija, pokazatelje nejednakoga gospodarskog
životni standard, i regionalnog razvoja Europe
tercijarizacija društva
• poticanje znatiželje • olujom ideja učenici navode • navode pojmove koji ukazuju na
• najava cilja nastavnog pokazatelje životnog standarda, razlike u životnom standardu
sata odgovarajući na pitanje: Po čemu se
razlikuje kvaliteta života ljudi u
Europi?

• metodom razgovora ponoviti • odgovaraju na pitanja, analiziraju

predznanje: Što nam pokazuje BND, tematsku kartu i samostalno
što BDP, a što nacionalni dohodak po formuliraju zaključke
stanovniku? Zašto se podatci o
dohotku po stanovniku iskazuju
preračunati na kupovnu moć
stanovništva? Koje države u Europi
imaju najveći dohodak po stanovniku
(odgovorite uz pomoć tematske karte
na 47 str. udžbenika)? Osim po
dohotku, po čemu se još te države
izdvajaju u Europi? Kakva se
industrija razvija u tim državama? U
kojim naseljima živi većina
stanovnika? Objasnite povezanost
industrijalizacije, urbanizacije i
litoralizacije? Koje države u Europi
imaju najmanji dohodak po stanovniku
(odgovorite uz pomoć tematske karte
na 47 str. udžbenika)? Po kojim
pokazateljima te države zaostaju za
gospodarskom jezgrom Europe?

• raspravom uz pitanja koja slijede • uključuju se u raspravu prema

najaviti nastavnu jedinicu i motivirati pravilima za vođenje rasprave
učenike za stjecanje novih spoznaja:
Može li se smanjiti razlika u životnom
standardu stanovnika između država s
visokim dohotkom i država sa

268

Glavni • naučiti temeljne
dio sata pojmove (životni
standard, »jezgra« i
»periferija«,
urbanizacija, globalni
gradovi, polarizacija),
pojave i procese,
algoritme…
• razvijati vještine
čitanja teksta i grafičkih
prikaza, usmenog i
pisanog izražavanja,
organiziranja,
dogovaranja,
pridržavanja pravila
rada
srednjim nižim dohotkom? Imaju li svi
stanovnici u državama s visokim
dohotkom visok životni standard?
Kako smanjiti socijalne razlike u
društvu?
• vrednovati odgovore koji ukazuju na
integraciju nastavnih sadržaja iz
cjeline Opća obilježja Europe i teme
Nesklad u regionalnom razvoju
Europe
• metodom usmenog izlaganja • slušaju objašnjenje pojma i po
objasniti pojam gospodarske potrebi bilježe informacije
polarizacije
• objasniti pravila INSERT metode (uz • primjenjuju INSERT metodu na
svaku rečenicu u kojoj su poznate zadani tekst i upoznaju uzroke
informacije staviti kvačicu, uz nove nejednake razvijenosti pojedinih
informacije uskličnik, a uz država Europe; informacije
informacije/pojmove koje ne razumiju organiziraju u shemu (način
i treba ih objasniti, učenici stavljaju bilježenja: neformalni nacrt)
upitnik) i zadati zadatak: Pročitajte
pažljivo tekst pod naslovom Uzroci
nejednake razvijenosti. Označite
pojedine rečenice dogovorenim
znakovima. Očekuje se da svi učenici
tekst označe kvačicama. Ako postoje i
druge oznake, raspraviti te informacije
i po potrebi objasniti pojmove /
dijelove rečenica koji nisu bili
razumljivi (objašnjavaju učenici). Ako
ste dobro razumjeli tekst, primijenite
ga u shemi u radnoj bilježnici na str.
85 u 1. zadatku. Provjeriti upisani
tekst.
• primijeniti INSERT metodu i na • primjenjuju INSERT metodu na
poglavlje Brži gospodarski razvoj na zadani tekst i upoznaju tijek
zapadu Europe (udžbenik, str. 166- polariziranog razvoja u Europi u
167); pitati učenike (dogovorenim posljednja dva stoljeća; dubinski
redoslijedom) koje su rečenice označili obrađuju tekst do razine vrednovanja
kvačicom i što su iz njih saznali informacija; odgovaraju na pitanja
(potvrdili svoje znanje); pitati učenike
koje su nove informacije stekli; po
potrebi objasniti usmenim izlaganjem
učenika ili učitelja nepoznate pojmove
ili dijelove rečenica; zadati
(prezentirati na slajdu) pitanja za
provjeru dubinske obrade teksta: Kada
počinje brži gospodarski razvoj država
Zapadne Europe? Zašto? Opišite kako
se pojavom industrije produbljuju
razlike između europskog zapada i
istoka te regionalne razlike unutar
pojedinih država. Usporedite razvoj
starih i novih industrijskih regija.
Kako su promjene u sekundarnom
sektoru utjecale na primarni i tercijarni
sektor gospodarstva? Nabrojite
obilježja industrije nakon treće
269
 industrijske revolucije. Kakva je uloga
multinacionalnih kompanija i
integracija u polariziranom razvoju
Europe? Riješite 2. zadatak u radnoj
bilježnici na str. 85

• metodom usmenog izlaganja i • slušaju izlaganje, analiziraju

razgovora objasniti pojmove tematske karte i dijagram, pokazuju
„gospodarska jezgra“ i „gospodarska na zidnoj karti Europe države jezgre i
periferija“ Europe; uputiti učenike na periferije, države s najvišim i
analizu tematske karte Plava, zlatna i najnižim stupnjem urbanizacije,
žuta banana na preklopnim koricama vodeće europske aglomeracije,
udžbenika i tematskih karata na 167 rješavaju zadatak u radnoj bilježnici
str. udžbenika te dijagrama na 168;
pokazati na karti države koje pripadaju
jezgri i države koje pripadaju
periferiji; primijeniti stečeno znanje
rješavanjem 3. zadatka u radnoj
bilježnici na str. 86

• metodom usmenog izlaganja • slušaju izlaganje učitelja, navode

objasniti pojam globalni gradovi; kriterije za izdvajanje globalnih
zadati zadatak: Radom na tekstu gradova, ucrtavaju u radne bilježnice
(U/169) potražite odgovor na pitanja: lokacije globalnih gradova i navode
Prema kojim se kriterijima izdvajaju primjer funkcija
globalni gradovi? U čemu se očituje
važnost globalnih gradova?
prezentirati neke od kriterija koji se
koriste za izdvajanje globalnih
gradova; zadati zadatak: Prema tekstu
udžbenika, pronađite u atlasu globalne
gradove Europe i ucrtajte ih kružićima
na slijepu kartu u radnoj bilježnici (str.
86). Za svaki grad navedite obilježje
po kojemu ima status globalnog grada.
Završni • primjena naučenog • provjeriti primjenu naučenih • odgovaraju na pitanja u udžbeniku
dio sata nastavnih sadržaja pitanjima u (str. 169)
udžbeniku, str. 169

• formativno vrednovati • vrednovati samostalni rad učenika,

sudjelovanje u raspravi, primjenu
INSERT metode (i druge vještine po
vašem izboru)

• zadati zadatak za domaću zadaću: • bilježe zadatak za domaću zadaću

Riješiti ostale zadatke u radnoj
bilježnici na str. 86

Plan školske ploče

Nesklad u regionalnom razvoju Europe
gospodarska polarizacija Europe: životni standard, stupanj razvijenosti gospodarstva
uzroci nejednake razvijenosti: prirodni i društveni

gospodarska jezgra – Zapadna, Sjeverna, dio Srednje i Južne Europe (plava, zlatna i žuta banana)
- brži razvoj nakon geografskih otkrića i 1. industrijske revolucije
- stare i nove industrijske regije

270
- modernizacija primarnog i ekspanzija tercijarnog sektora
- nositelj poslijeindustrijskog doba (čista industrija), MNK i integracija
= visoki dohodak po stanovniku, visoki životni standard, >70% zaposlenih u III. sektoru, visoki stupanj
urbanizacije, litoralizacija, globalni gradovi

gospodarska periferija – zaostajanje u razvijenosti i standardu

- niži stupanj urbanizacije
- veća važnost I. i II. sektora

globalni gradovi
- utjecaj na kontinentalnoj i svjetskoj razini: broj sjedišta multinacionalnih kompanija, banaka, međunarodnih
organizacija i regionalnih integracija, instituta, sveučilišta, važnost ostalih uslužnih i proizvodnih djelatnosti,
prometna dostupnost, broj stanovnika

Nastavne metode: metoda razgovora, rada na tekstu, INSERT metoda, usmenog izlaganja, neizravna
grafička, oluja ideja.

Oblici rada: samostalni i frontalni rad.

Nastavna sredstva i pomagala: zidna karta Europe, politička karta Europe, udžbenik, školski atlas, radna
bilježnica, statistički prilozi, dijagrami (broj internetskih priključaka na 1000 stanovnika, broj automobila na
1000 stanovnika, razvoj najvećih europskih gradova), tematske karte (nacionalni dohodak po stanovniku,
veličina gradova, stupanj urbanizacije, plava, zlatna i žuta banana Europe), fotografije.

Popis literature i izvora za učitelja/nastavnika

Aoyama, Y. i dr., 2011: Key concepts in Economic Geography, Sage Publications, Los Angeles.
Coe, N. M. i dr., 2007: Economic geography, contemporary introduction, Blackwell, Malden.
Hudson, R., 2005: Economic geographies, Sage publications, London.
Krugnman, P. R., Obstfeld, M., 2009: Međunarodna ekonomija. Teorija i ekonomska politika, Mate, Zagreb.
Der Fischer Weltalmanach 2014
Publikacije World Bank (npr. World Bank Indicators) i specijaliziranih organizacija UN-a.
EUROSTAT

271
 VII. LITERATURA I IZVORI ZNANJA ZA UČITELJE
(uz navedenu u svakoj nastavnoj jedinici)

Adams, S., Ganeri, A., Kay, A. i drugi, 1998: Geografija svijeta, Znanje d.d., Zagreb.

Antić, S., 2000: Rječnik suvremenog obrazovanja, HPKZ, Zagreb.

Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1997.

Bateman, G., Egan, V., 1999: Atlas svijeta, Extrade d.o.o., Rijeka.

Bežen, A., 2008: Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta, Profil, Zagreb.

Brazda, M., 1985: Terenski rad i ekskurzije u nastavi geografije, priručnik za nastavnike,
Školska knjiga, Zagreb.

Brazda, M., 1983: Metode rada s audiovizualnim sredstvima u nastavi zemljopisa, priručnik
za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb.

Cohen, L., Manion, L., Morrison, K., 2007: Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap,
Jastrebarsko.

Curić B., Curić, Z., 1999: Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb.

Curić, Z. , 2000: Suvremeni koncept školske geografije, Zbornik radova 2. hrvatskog

geografskog kongresa, Hrvatsko geografsko društvo, 53-60, Zagreb.

Curić, Z., Vuk, R., Jakovčić, M., 2007: Kurikulumi geografije za obvezno obrazovanje u 11
europskih država – komparativna analiza, Metodika 8 (15), 444-466.

Curić, Z., Vuk, R., 2013: Metodika geografije u sustavu odgoja i obrazovanja, Metodike u
suvremenom odgojno-obrazovnom sustavu (ur. Milanović, D., Bežen, A., Domović, V.),
Akademija odgojno-obrazovnih znanosti, Zagreb, 165-196.

Curić, Z., Vuk, R., Milić, V., 2007: Ljudski potencijali u nastavi geografije u osnovnim i
srednjim školama Republike Hrvatske, u: Četvrti hrvatski geografski kongres: Geografsko
vrednovanje prostornih resursa: zbornik radova (ur. Bajs, Lj. i drugi), Poreč, 10-13. listopada
2007., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 107-127.

Curić, Z., Vuk, R., 2005: Udžbenici zemljopisa u osnovnoj školi, u: Treći hrvatski geografski
kongres: zbornik radova (ur. Toskić, A.), Zadar, 24-27. rujna 2003., Hrvatsko geografsko
društvo, Zagreb, 118-132.

Cvitanovnić, A., 2002: Geografski rječnik, Hrvatsko geografsko društvo Zadar, Filozofski
fakultet, Matica hrvatska, Zadiz d.o.o., Zadar.

272
Čalić, E., 2000: Europa gledana s Balkana: kritika koncepcije globalističkog revizionizma,
C.A.S.H., Pula.

Debeljak, A., 2005: Europa - san o jedinstvu, stvarnost podjela, Tvrđa 1-2.

Dryden, G., Vos, J., 2001: Revolucija u učenju, Educa, Zagreb.

Durand, J.-B., 2004: Europa malim koracima, Školska knjiga, Zagreb.

Europa 2020 - scenarij promišljanja budućnosti EU i Jugoistočne Europe (ur. Anđelko

Milardović), Centar za politološka istraživanja, Zagreb, 2003.

Europa od A do Ž - priručnik za europske integracije (ur. Werner Weidenfeld, Wolfgang

Wessels), Zaklada Konrad-Adenauer-Stiftung, Zagreb, 2005.

Europa od A do Ž (ur. Werner Weidenfeld, Wolfgang Wessels), Zaklada Konrad Adenauer u

suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, Zagreb, 2005.

Europa u Hrvatskoj - vodič kroz europske integracije na Internetu (ur. Marija Pejčinović
Burić), Ministarstvo za europske integracije, Zagreb, 2002.

Europljani: kultura i identitet (uredili Aake Daun i Soeren Jansson), Naklada Jesenski i Turk,
Zagreb, 2004.

Fernandez-Armesto, F., 1997: Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb.

Filipčić, A., 1996: Klimatologija u nastavi geografije, Hrvatski zemljopis, Zagreb.

Foley, M., 2011: Doba apsurdnosti – zašto nam moderan život ne dopušta da budemo sretni,
Naklada Ljevak, Zagreb.

Fontaine, P., 2004: Europa u 12 lekcija, Ured za službene publikacije Europskih zajednica,
Luxembourg.

Friganović, M., 1978: Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb.

Glavač, V., 2001: Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.

Glasser, W., 1994: Kvalitetna škola, Educa, Zagreb.

Green, B., 1996: Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola, Alinea, Zagreb.

Grgin, T., 2001: Školsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap, Jastrebarsko.

Herak, M., 1990: Geologija, Školska knjiga, Zagreb.

Howe, M. J. A., 2002: Psihologija učenja, Slap, Jastrebarsko.

273
Jensen, E., 2003: Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje,
Educa, Zagreb.

Kurikulum – teorije, metodologija, sadržaj, struktura, ur. Previšić, Školska knjiga, 2007.

Kyriacou, C., 1997: Nastavna umijeća, Educa, Zagreb.

Le Rider, J., 1998: Mitteleuropa, Barbat, Zagreb.

Ludwig, K., 2001: Leksikon etničkih manjina u Europi, Pan liber, Osijek-Zagreb-Split.

Marzano, R., Pickering, D., Pollock, J. E., 2006: Nastavne strategije, kako primijeniti devet
najuspješnijih nastavnih strategija, EDUCA, Zagreb.

Matas, M., 1996: Metodika nastave geografije, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb.

Matas, M., 2001: Geografski pristup okolišu, Visoka učiteljska škola, Petrinja.

Mattes, W., 2007: Nastavne metode, Naklada Ljevak, Zagreb.

Mattes, W., 2007: Rutinski planirati – učinkovito poučavati, Naklada Ljevak, Zagreb.

Matijević, M., 2004: Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb.

Mendras, H., 2004: Europa i Europljani - sociologija Zapadne Europe, Masmedia, Zagreb.

Mijatović, A., 1999: Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.

Nash, P., 1998: Primjena metode rada s karticama u nastavi geografije, Geografski horizont,
br. 2, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb.

Natek, K., Natek, M., 2000: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb.

Nejašmić, I., 1999: Osnove opće geografije, Educa, Zagreb.

Nejašmić, I., 2005: Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb.

Pastuović, N., 1999: Edukologija, Znamen, Zagreb.

Riđanović, J., 2002: Geografija mora, Hrvatski zemljopis, Zagreb.

Riđanović, J., 1989: Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb.

Spevec, D., Vuk, R., 2012: Demografski resursi i potencijali te organizacija primarnog
obrazovanja u Krapinsko-zagorskoj županiji, Hrvatski geografski glasnik 74 (1), 187-212.

Sternberg, R. J., 2005: Kognitivna psihologija, Slap, Jastrebarsko.

Šegota, T., 1998: Južna Europa, Školska knjiga, Zagreb.

274
Šegota, T., 1976: Klimatologija za geografe, Školska knjiga, Zagreb.

Šegota, T., Filipčić, A., 1996: Klimatologija za geografe. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.
Školska knjiga, Zagreb.

Školski atlas, Znanje d.d., Zagreb, 2006.

Švob-Đokić, N., 2000: Tranzicija i nove europske države, Barbat, Zagreb.

Terhart, E., 2001: Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb.

Vranković, B., Vuk, R., Šiljković, Ž., 2011: Vanjsko vrednovanje postignuća učenika osmih
razreda iz domene opća geografija, Hrvatski geografski glasnik 73 (1), 271-289.

Vranković, B., Vuk, R., Šiljković, Ž., 2011: Kvalitativna analiza ispita vanjskoga
vrjednovanja obrazovnih postignuća učenika osmih razreda provedenih 2008. godine:
geografija i integracija nastavnih sadržaja geografije i povijesti, Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja, Zagreb.

Vresk, M., 1990: Grad u regionalnom i urbanom planiranju, Školska knjiga, Zagreb.

Vuk, R., 2009: Strategije učenja i poučavanja, Geografski horizont 55/1, 51-58.

Vuk, R., Vranković, B. (u tisku): Geografske visokoškolske institucije, profesionalni razvoj

učitelja geografije i učenička postignuća – studija slučaja: Splitsko-dalmatinska županija, Put
prema kvalitetnoj školi, 9. dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije.

Vuk, R., Curić, Z. (u tisku): Metodološka pitanja u istraživanjima nastavničkih kompetencija,

u: 3. kongres geografa Bosne i Hercegovine, zbornik radova (ur. Drešković, N., Mirić, R.,
Musa, S.), Tuzla 8.-10. listopada 2012., Geografsko društvo u Federaciji Bosne i
Hercegovine.

Vuk, R., Vranković, B., Žitnik, Z. (u tisku): Odnosi uspjeha i strukture pristupnika državne
mature iz geografije 2010. godine i upisanih studenata 2010. godine na studijske programe na
Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, u: 3. kongres geografa Bosne i
Hercegovine, zbornik radova (ur. Drešković, N., Mirić, R., Musa, S.), Tuzla 8.-10. listopada
2012., Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Vuk, R., Vranković, B., Orešić, D. (u tisku): Postignuća iz geografije na državnoj maturi
2010. – 2012. godine, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Vuk, R., Vranković, B., Šiljković, Ž., 2012: Postignuća učenika iz geografije Hrvatske na
ispitima vanjskoga vrednovanja i percepcije učenika o geografiji kao nastavnom predmetu u
osnovnoj školi, Hrvatski geografski glasnik 74 (1), 213-229.

275
Vuk, R., Vranković, B., 2009: Obrazovna postignuća učenika osmih razreda iz geografije u
šk. god. 2007./2008. i stavovi profesora geografije o poučavanju geografskih vještina,
Metodika 10 (19), 354-370.

Vuk, R., Jakovčić, M. i Curić, Z., 2011: The role of the Croatian Geographical Society in the
training and professional development of teachers of geography, In Curriculum making in
geography: Edited conference proceedings of the International Geography Union Congress
on Geography Education British Sub-committee 2011 Symposium, held at Institute of
Education, London, April 18-20 2011, C. P. Whewell, C. Brooks, G. Butt&A. Thurston (Eds),
Institute of Education, University of London and International Geographical Union
Commission on Geographical Education, London, 231-238.

Vuk, R., Curić, Z., Jakovčić, M., 2009: Komparativna analiza programskih dokumenata
Republike Slovenije, Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine na primjeru
analize pristupa u regionalnoj geografiji Europe, u: Drugi kongres geografa Bosne i
Hercegovine: zbornik radova (ur. Spahić, M.), Neum, 8.-11. listopada 2008., Geografsko
društvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 190-212.

Vuk, R., Curić, Z., 2011: Geografska imena u nastavi geografije u osnovnim i srednjim
školama, u: Geografska imena: zbornik radova s Prvoga nacionalnog znanstvenog
savjetovanja o geografskim imenima (ur. Skračić, V., Faričić, J.), Zadar, 23.-24.10.2009.,
Sveučilište u Zadru i Hrvatsko geografsko društvo, 93-103.

Vuk, R., Vranković, B., 2013: Kartografija u obrazovanju - postignuća učenika na ispitima
vanjskog vrednovanja iz domene kartografska pismenost: 9. Savjetovanje Kartografija i
geoinformacije (ur. Lapaine,M.), Zadar, 20.-22.11.2013., 46-47.

Wertheimer-Baletić, A., 2000: Stanovništvo i razvoj, MATE, Biblioteka gospodarska misao,

Zagreb.

Zarevski, P., 2002: Psihologija pamćenja i učenja, Slap, Jastrebarsko.

Radi aktualizacije nastavnih sadržaja i ažuriranja statističkih pokazatelja sugeriramo praćenje

sljedeće periodike i statističkih publikacija:

 Geografski horizont, Hrvatsko geografsko društvo

 Hrvatski geografski glasnik, Hrvatsko geografsko društvo
 Acta Geographica Croatica, Geografski odsjek PMF-a
 Geoadria, Sveučilište u Zadru, Hrvatsko geografsko društvo Zadar
 Meridijani, Meridijani
 Priroda, Hrvatsko prirodoslovno društvo

276
 National geographic
 Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Učiteljski fakultet, Zagreb
 World Bank Atlas, World Bank
 Der Fischer Weltalmanach
 Publikacije Državnoga zavoda za statistiku (www.dzs.hr)

277
VIII. RJEŠENJA ZADATAKA U RADNOJ BILJEŽNICI

278