08 ER Stanisa Prelec Jakovljevic Konacna Verzija LEK SR PDF

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 12

Eng. Rev.

30-1 (2010) 85-96 85


____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

UDK 620.97:621.311.22

ANALIZA UČINKOVITOSTI KOGENERACIJSKOGA


PARNO-TURBINSKOG POSTROJENJA SNAGE 5,7 MWel
EFFICIENCY ANALYSIS OF A STEAM TURBINE COGENERATION
PLANT WITH CAPACITY 5,7 MWel
Branko STANIŠA – Zmagoslav PRELEC – Ivan JAKOVLJEVIĆ

Sažetak: U industriji, gdje se istovremeno u proizvodnom procesu koristi toplinska i električna energija, jedan od
najučinkovitijih načina snabdijevanja energijom je zajednička proizvodnja toplinske i električne energije u
kogeneracijskom parno-turbinskom postrojenju. Uz obnovljive izvore energije, kogeneracijska postrojenja su danas
veoma poticani energetski sustavi. U INI-Maziva Rijeka ugrađeno je kogeneracijsko parno-turbinsko postrojenje snage
5,7 MWel. Za zajedničku proizvodnju toplinske i električne energije, ovo kogeneracijsko postrojenje ima ugrađenu
kondenzacijsku turbinu s reguliranim oduzimanjem pare. U ovom su radu dani glavni tehnički podaci i analiza
učinkovitosti toga kogeneracijskog parno-turbinskoga postrojenja.

Ključne riječi: – kogeneracija


– parno-turbinsko postrojenje
– učinkovitost

Summary: In industry, where heat and electric energy is to be used simultaneously, the most efficient way for energy
supply is the combined production of heat and power in a cogeneration steam turbine plant. In addition to renewable
energy, cogeneration plants are today very productive energy systems. In the INA-Maziva Rijeka refinery, a CHP plant
has been built with a capacity of 5,7 MWel. For combined heat and power production, these cogeneration plants are
equipped with a steam condensing turbine with one controlled and one non-controlled extraction. This paper presents
the main technical characteristics and gives an efficiency analysis of this cogeneration steam turbine plant.

Key words: – cogeneration


– steam turbine plant
– efficiency

1. UVOD 1. INTRODUCTION

U industriji i naseljenim mjestima, gdje istovremeno In the industry and in cities, where heat and electric
postoji potreba za toplinskom i električnom energijom, energy is needed at the same time, the simplest and the
najjednostavniji je i najčešći način snabdijevanja ovim most common method of energy supply is by separately
oblicima energije da se toplinska energija proizvodi u producing heat in steam boilers, while electric energy is
kotlovnicama, a električna energija preuzima iz javne purchased from the outside power grid. However, a more
mreže. Međutim, znatno učinkovitija je zajednička efficient mode is the combined production of heat and
proizvodnja toplinske i električne energije u power in cogeneration steam turbine plants. The separate
kogeneracijskim parno-turbinskim postrojenjima. production of heat and power is also unfavorable for the
Odvojena proizvodnja toplinske energije je nepovoljna i s environment, because the burning of fuel pollutes the
ekološkog stajališta jer se spaljuje gorivo i zagađuje environment in this case without any production of
okolina, a da se pri tome ne koristi mogućnost worthy electric energy.
proizvodnje vrijedne električne energije. Back-pressure and condensing steam turbines with
Za kogeneracijska parno-turbinska postrojenja mogu se controlled extraction can be used for cogeneration steam
primjenjivati protutlačne parne turbine ili kondenzacijske turbine plants, [1-6].
turbine s reguliranim oduzimanjem pare [1-6]. The plants with back-pressure steam turbines are the
86 B. Staniša, Z. Prelec, I. Jakovljević: Analiza učinkovitosti kogeneracijskoga…
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Postrojenja s protutlačnim parnim turbinama su simplest and the most efficient steam turbine plants. But,
najjednostavnija i najučinkovitija parno-turbinska their production of electric energy depends on the use of
postojenja. Međutim, kod njih proizvodnja električne heat energy. When heat is not needed to for consumption,
energije ovisi o potrebi toplinske energije. Kad nema electric energy cannot be produced.
potrošnje toplinske energije ne može se proizvoditi With back-pressure steam turbine plants, the consumption
električna energija. S protutlačnim turbinama zadovoljava of heat energy has to be covered, while electric energy
se potreba za toplinskom energijom, a u slučaju manjka, can be delivered to or purchased from the outside power
električna se energija preuzima iz vanjske grid.
elektroenergetske mreže, dok se u slučaju viška Plants with condensing steam turbines that have
isporučuje u elektroenergetsku mrežu. Postrojenja s controlled extractions are more complex and less efficient
kondenzacijskim turbinama uz regulirana oduzimanja compared to systems with back-pressure steam turbines.
pare su složenija i manje učinkovita u odnosu na But in these plants, electrical energy is dependent upon
postrojenja s protutlačnim turbinama. Međutim, u njima heat consumption. Such plants are usually installed in
se može proizvoditi toplinska i električna energija i u cases where heat and power have to be produced from the
slučajevima kada nema potrebe za toplinskom energijom. source plant and without dependence on a public power
Ovakva se postrojenja obično ugrađuju kada se želi iz grid.
vlastita izvora snabdijevati s potrebnom toplinskom i In refinery plants of INA-Maziva Rijeka, a cogeneration
električnom energijom, bez ovisnosti od javne steam turbine plant was constructed during the year 2006,
elektroenergetske mreže. with the aim of producing heat and power for refinery
U rafinerijskim postrojenjima INA-Maziva Rijeka needs. This cogeneration plant has a condensing steam
ugrađeno je 2006. godine kogeneracijsko parno-turbinsko turbine with one controlled extraction, so it can produce
postrojenje za proizvodnju toplinske i električne energije. power also in cases when heating energy is not needed.
Kogeneracijsko postrojenje ima ugrađenu kondenzacijsku Heating energy is used for refinery processes, while
turbinu s jednim reguliranim oduzimanjem pare, tako da electric is used for the motor operation and for lighting.
može proizvoditi električnu energiju i kada nema potrebe A description of this cogeneration steam turbine plant for
za toplinskom energijom. Toplinska se energija koristi za the combined production of heat and power is given in
tehnološke procese, a električna za pogon elektromotora i this article. A basic design is presented for the
rasvjetu. condensing steam turbine with one controlled and one
U ovom članku dan je prikaz toga kogeneracijskog parno- non-controlled steam extraction. Working regimes and
turbinskoga postrojenja namijenjenoga za zajedničku plant efficiency are analyzed with the presentation of
proizvodnju toplinske i električne energije. Prikazana je results and relevant comments.
koncepcija kondezacijske turbine s jednim reguliranim i
jednim ne-reguliranim oduzimanjem pare. Analizirani su
režimi rada i učinkovitost takvoga postrojenja uz prikaz i
komentar rezultata.

2. OPIS KOGENERACIJSKOGA PARNO - 2. DESCRIPTION OF COGENERATION


TURBINSKOG POSTROJENJA STEAM TURBINE PLANT

Kogeneracijsko parno-turbinsko postrojenje sastoji se od The cogeneration steam turbine plant consists of one
kondenzacijske turbine s jednim nereguliranim i jednim condensing turbine with one non-controlled extraction,
reguliranim oduzimanjem pare i generatora električne one controlled extraction, and one electric generator.
energije. Oduzimanja pare iz turbine koriste se za Steam extracted from the turbine is used for process
tehnološke potrebe u proizvodnim postrojenjima. needs in refinery plants.

Osnovni tehnički podaci parno-turbinskoga agregata za Basic technical data of the steam turbine for combined
zajedničku proizvodnju toplinske i električne energije heat and power production are as follows [7]:
jesu [7]:

Turbina Turbine
- računska snaga.....................................5,7 MW - nominal power..........................5,7 MW
- maksimalna snaga................................6,0 MW - maximum power.......................6,0 MW
- brzina vrtnje.........................................9500 min-1 - speed of rotation........................9500 min-1
- tlak pare na ulazu u turbinu.................4,0 MPa - inlet steam pressure...................4,0 MPa
- temperatura pare na ulazu u turbinu..430 ºC - inlet steam temperature............430 ºC
Eng. Rev. 30-1 (2010) 85-96 87
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

- količina pare na ulazu u turbinu..........61 t/h - inlet steam quantity...................61 t/h


- tlak nereguliranog oduzimanja pare..1,78 MPa - no-controlled extr. pressure.......1,78 MPa
- količina nereguliranoga oduzimanja..19 t/h - no-controlled extr. quantity......19 t/h
- tlak reguliranoga oduzimanja..............0,73 MPa - controlled extr. pressure.............0,73 MPa
- količina reguliranoga oduzimanja......29 t/h - controlled extr. quantity............29 t/h
- tlak u kondenzatoru pri temperaturi - condenser pressure for cooling
rashladne vode 27 ºC...........................22,5 kPa water temperature 27 ºC..........22,5 kPa

Reduktor brzine vrtnje Gearbox


- brzina vrtnje..............................9500/1500 min-1 - speed of rotation........................9500/1500 min-1

Generator Electric generator


- brzina vrtnje..............................1500 min-1 - speed of rotation......................1500 min-1
- faktor snage...............................0,8 - capacity factor..........................0,8
- maksimalna snaga.....................7500 kVA - maximum power......................7500 kVA
- napon ........................................6,3 kV. - voltage.....................................6,3 kV.

Na slici 1. dan je prikaz osnovne toplinske sheme parno- Figure 1 presents the basic scheme of a cogeneration
turbinskoga postrojenja za zajedničku proizvodnju steam turbine plant for combined production of heat and
toplinske i električne energije. Svježa para iz generatora power. The steam from the boiler enters into the turbine
pare dovodi se u turbinu i ekspandira do nereguliranoga where it expands to the non-controlled extraction where a
oduzimanja gdje se oduzima dio pare za toplinske part of steam is extracted for high-pressure heat
potrošače višeg tlaka. Preostali dio pare ekspandira do consumers. The rest of the steam expands to the
reguliranoga oduzimanja gdje se oduzima dio pare za controlled extraction where the second part of the steam
toplinske potrošače nižeg tlaka. Ostatak pare ekspandira is extracted for low-pressure heat consumers. The
do tlaka u kondenzatoru gdje se kondenzira. Iz remaining steam expands to the pressure in the condenser
kondenzatora se kondenzat, pomoću kondenzatne pumpe, where it turns to liquid. From the condenser, the
odvodi u otplinjač i dalje pomoću napojne pumpe u condensate is transported by pumps to the deareator and
regenerativni zagrijač te u generator pare. U otplinjaču se after that by feed pumps, through a regenerative feed
izdvaja kisik iz napojne vode da se spriječi odnosno heater, to the steam boiler. In the deareator, free oxygen
smanji korozija u generatoru pare. has to be removed to prevent, i.e. to decrease, corrosion
Parno-turbinsko postrojenje ima redukcijsku stanicu za in the boiler.
redukciju tlaka svježe pare na tlak nereguliranoga The steam turbine plant is equipped with a station for
oduzimanja te redukcijsku stanicu za redukciju tlaka do pressure reduction to the pressure of non-controlled
tlaka reguliranoga oduzimanja. Pomoću redukcijskih extraction, and also with another station for pressure
stanica omogućen je rad toplinskih potrošača pri ispadu reduction to the pressure of the controlled extraction.
turbine iz pogona ili tijekom njena remonta. These reduction stations enable the operation of heat
Uzdužni presjek kondenzacijske turbine s oduzimanjima consumers in cases when the steam turbine is not in the
pare prikazan je na slici 2. Turbina ima pet akcijskih operation due to maintenance or other reasons.
stupnjeva koji se sastoje od statorskih i rotorskih lopatica. The longitudinal section through the condensing steam
Statorske lopatice su ugrađene u razdjelne stijene. turbine with the extractions is presented in Figure 2. The
Rotorske lopatice su ugrađene u rotorska kola. Iza prvoga steam turbine has five action stages consisting of stator
stupnja turbine izvedeno je neregulirano oduzimanje pare. and rotor blades. Stator blades are incorporated into
distributing partitions. Rotor blades are incorporated into
rotor wheels.
88 B. Staniša, Z. Prelec, I. Jakovljević: Analiza učinkovitosti kogeneracijskoga…
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

4MPa, 430 0C

1,78 MPa 5,7 MW

0,73 MPa

22,5 MPa

Slika 1. Osnovna toplinska shema kogeneracijskoga parno-turbinskog postrojenja


Figure 1. Basic scheme of cogeneration steam turbine plant

Slika 2. Uzdužni presjek kondenzacijske turbine s dva oduzimanja pare, snage 5,7 MWel
Figure 2. Section through the condensing steam turbine with two extractions, capacity of 5,7MWel
Eng. Rev. 30-1 (2010) 85-96 89
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Regulirano oduzimanje pare izvedeno je iza drugoga The non-controlled steam extraction is made after the
stupnja turbine. Primjenom zakretne dijafragme skraćuje first turbine stage. The controlled steam extraction is
se turbina u odnosu na izvedbu s regulacijskim ventilima made after the second turbine stage. With the use of a
[8]. Neregulirano oduzimanje je jednostavnije u odnosu rotating diaphragm, the length of the turbine is decreased
na regulirano oduzimanje. Međutim, kod njega se tlak compared to the turbine with common regulating valves
pare mijenja s opterećenjem turbine, dok tlak pare [8]. The non-controlled extraction is simpler, but in this
reguliranoga oduzimanja ostaje konstantan. Neregulirano case, the steam pressure changes with the varying of
oduzimanje pare obično se primjenjuje kada je količina turbine load, while in controlled extraction the constant
oduzimane pare manja od 30 % protočne količine. steam pressure is maintained. The non-controlled
Rotor turbine je oslonjen na dva radijalna klizna ležaja. extraction is commonly used when the steam quantity of
Prednji ležaj je kombinirani radijalno-aksijalni za extracted steam is less than 30 % of the total steam flow.
sprječavanje pomaka rotora u aksijalnom smjeru. Parna The rotor of the turbine is supported by two radial slide
turbina, preko reduktora brzine vrtnje, pogoni električni bearings. The front bearing is a combined axial-radial
generator koji je spojen s krutom spojkom. Za design to prevent any motion of the rotor in the axial
podmazivanje ležajeva turbine, reduktora i generatora, direction. The steam turbine drives the electric generator
kao i za potrebe regulacije, ugrađen je zasebni uljni through a gearbox connected with the rigid coupling. For
sustav. the lubrication of the bearings, the gearbox and for the
Svježa para se dovodi u turbinu kroz ventil svježe pare i turbine control system, a separate oil system is included.
regulacijske ventile. Para u turbini ekspandira u prvom Fresh steam enters into the turbine through the main close
stupnju gdje se dio pare neregulirano oduzima za valve and through control valves. Steam expands through
tehnološke potrebe. Preostala para ekspandira u drugom the turbine first stage, where part of it is non-controllably
stupnju iz kojega se dio pare regulirano oduzima, također extracted for consumers in the technological process. The
za tehnološke potrebe, a preostali dio pare ekspandira u rest of the steam expands through the turbine second
ostalim stupnjevima do tlaka u kondenzatoru. stage, after which a part of it is controllably extracted for
Na slici 3. dan je prikaz projektne krivulje ekspanzije process users, as well. The remaining steam expands
pare u turbini za računski režim rada u Mollier-ovom h-s through other turbine stages to the condenser pressure.
dijagramu za vodenu paru. Iz dijagrama je vidljivo da se Figure 3 shows the design expansion line of steam
neregulirano oduzimanje pare iz turbine izvodi kod tlaka through the turbine in the Mollier's h-s diagram. It can be
17,8 bar i regulirano oduzimanje kod tlaka 7,3 bar. Tlak seen from the diagram that the non-controlled extraction
pare na izlazu iz turbine i u kondenzatoru je 0,225 bar. is at the pressure of 17,8 bars, while the controlled
Rashladna voda za kondenzator dobavlja se iz rashladnih extraction is performed at a pressure of 7,3 bars. The
tornjeva. Parni kondenzator je površinski izmjenjivač pressure in the turbine outlet and in the condenser is
topline koji je projektiran tako da se jedna njegova 0,225 bars. The cooling water for the condenser comes
polovica može čistiti dok druga normalno radi. from the cooling towers. The steam condenser is made as
Projektni dijagram režima rada turbine za količinu a surface heat exchanger, designed to enable cleaning of
regulirana oduzimanja pare 24 t/h do 36 t/h, pri one half, while the second half remains in normal
zatvorenome nereguliranom oduzimanju pare, prikazan operation.
je na slici 4. The design diagram of turbine operating conditions is
Iz dijagrama se može odrediti snagu turbine za određenu presented in Figure 4 for cases of controlled extractions
količinu ulazne i oduzimane pare. between 24 t/h and 36 t/h and for zero flow through the
non-controlled extraction.
The load of the turbine can be defined from the diagram
on the basis of inlet and extracted steam quantity.
90 B. Staniša, Z. Prelec, I. Jakovljević: Analiza učinkovitosti kogeneracijskoga…
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Slika 3. Mollier-ov h-s dijagram za proces pare u turbini 5,7 MWel


Figure 3. Mollier's h-s diagram of the process in the turbine capacity of 5,7 MWel

Na primjer, za količinu svježe pare na ulazu u turbinu 55 For example, in the case of an input steam quantity of 55
t/h i količinu reguliranog oduzimanja pare 36 t/h, t/h and for the quantity of controlled extraction 36 t/h, the
električna snaga iznosi 5 MW. Maksimalna snaga turbo- generated power in the turbine is 5 MW.
agregata je 6 MW, maksimalna količina pare na ulazu u The maximum power of the turbo-generator is 6 MW, the
kondenzator iznosi 15,5 t/h, a minimalni protok pare u maximum steam flow into the condenser is 15,5 t/h,
kondenzator je 2,5 t/h. while the minimum steam flow through the condenser is
2,5 t/h.

3. ANALIZA UČINKOVITOSTI 3. EFFICIENCY ANALYSIS OF THE


KOGENERACIJSKOGA PARNO- COGENERATION STEAM TURBINE
TURBINSKOG POSTROJENJA PLANT

Analizirani su osnovni pokazatelji učinkovitosti parno- The main efficiency indicators are analyzed for the
turbinskoga postrojenja u projektnome (računskome) described cogeneration steam turbine plant for the case of
režimu rada sa snagom na generatoru Pel = 5700 kW. the design (calculating) operating regime with an output
Projektni režim rada je osnovni režim na temelju kojega power of 5700 kWel. The design regime is the basic
je proračunana i konstruirana parna turbina. operating regime for which the steam turbine is
calculated and designed.
Eng. Rev. 30-1 (2010) 85-96 91
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Slika 4. Dijagram rada turbine, snage 5,7 MWel,, pri zatvorenome ne-reguliranom oduzimanju pare
Figure 4. The operation diagram of the turbine, capacity of 5,7 MWel,, with closed non-controlled
extraction

Jedan od osnovnih pokazatelja učinkovitosti rada parne One of the major efficiency indicators of the steam
turbine je njen unutarnji stupanj iskoristivosti ηi. On turbine is its internal efficiency, ηi. It includes all internal
uzima u obzir sve gubitke strujanja pare u turbini, a flow losses through the turbine and is presented as the
jednak je omjeru stvarnoga (politropskoga) Hi i ratio between the polytrophic (Hi) and isentropic (H0)
teoretskoga (izentropskoga) toplinskog pada u turbini: heat drop through the turbine:

H h hk 3285 2521
ηi = i = 0 = = 0,758 , (1)
H0 h 0 h kt 3285 2278

gdje je ho, hkt, hk - entalpija pare na ulazu u turbinu, where h0, hkt, and hk are the enthalpy of input steam,
entalpija na izlazu iz turbine kod teoretskoga i entalpija enthalpy of output steam at the theoretical level and at the
na izlazu iz turbine kod stvarnoga toplinskog pada. real heat drop. This calculated internal efficiency is
Proračunan unutarnji stupanj iskoristivosti turbine relatively low. For small condensing steam turbines with
relativno je nizak. extractions, this internal efficiency is usually between 0,7
U kondenzacijsko-oduzimnim parnim turbinama manjih and 0,83, depending mainly on the design of turbine flow
snaga obično iznosi 0,7 do 0,83, što ovisi najviše o parts.
konstrukciji protočnoga dijela turbine. The basic indicator of the entire heat efficiency of the
Osnovni pokazatelj učinkovitosti toplinskoga procesa cogeneration steam turbine plant is the total efficiency ηtot
kogeneracijskoga parno-turbinskog postrojenja je ukupni which is the ratio between the sum of the output electric
energetski stupanj iskoristivosti procesa ηtot koji je jednak power Pel and heat Qp, and of heat power Q1 given to
omjeru zbroja dobivene elektične Pel i toplinske snage Qp fresh steam.
te dovedene toplinske snage Q1 koja se predaje ulaznoj It should be mentioned that the input power brought with
92 B. Staniša, Z. Prelec, I. Jakovljević: Analiza učinkovitosti kogeneracijskoga…
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

pari. the fuel is greater than Q1 due to losses in the steam


Potrebno je napomenuti da je toplinska snaga dovedena s boiler.
gorivom veća od toplinske snage Q1 za veličinu gubitaka
u generatoru pare.
Pel + Q p Pel + Q p1 + Q p2
ηtot = = . (2)
Q1 Q1k + Q1p1 + Q1p2

Toplinska snaga, predana toplinskim potrošačima prvoga The heat power delivered to heat consumers through first
(ne-reguliranoga) oduzimanja pare Qp1, može se odrediti (non-controlled) extraction Qp1 can be calculated by the
pomoću izraza (3): equation (3):

(
Q p1 = D1 h p1 )
h p1' ηp = 19(3146 881)0,9/3,6 = 10759 kW, (3)

gdje je D1 - količina pare prvoga oduzimanja; hp1 - where D1 is steam quantity at first extraction; hp1 is the
entalpija pare prvoga oduzimanja; hp1' - entalpija pare enthalpy of first extracted steam; hp1' is the enthalpy of
kondenzata na izlazu iz toplinskoga potrošača; ηp - condensate at the heat consumers outlet; and ηp is the
stupanj iskoristivosti potrošača topline. Analogno se efficiency of heat consumers. The heating power
može odrediti toplinska snaga predana potrošačima delivered to heat consumers through second (controlled)
drugoga (reguliranoga) oduzimanja pare prema izrazu (4). extraction can be calculated by equation (4):

 
Q p2  D 2 h p2  h p2' ηp  292970  7050,9/3,6  16421 kW, (4)

gdje je D2 - količina pare drugoga oduzimanja; hp2 - where D2 is steam quantity at second extraction; hp2 is the
entalpija pare drugoga oduzimanja; hp2' - entalpija pare enthalpy of steam at second extraction; and hp2' is the
kondenzata na izlazu iz toplinskoga potrošača. enthalpy of steam at the outlet of heat consumers.
Dovedene toplinske snage kondenzacijskoga protoka pare The inlet heating powers of steam to be condensed Q1k, of
Q1k, protoka pare prvoga (ne-reguliranoga) oduzimanja steam to be extracted at first (non-controlled) extraction
Q1p1 i protoka pare drugoga (reguliranoga) oduzimanja Q1p1 and of steam to be extracted at second (controlled)
Q1p2 mogu se odrediti pomoću izraza (5), (6) i (7): extraction Q1p2 can be defined by the equations (5), (6)
and (7):

Q1k = D k (h 0 h k' ) = 13(3285 263)/3,6 = 10913 kW, (5)


 
Q1p1  D1 h 0  h p1'  193285  881/3,6  12688 kW, (6)
Q1p2  D 2 h 0  h p2'   293285  705/3,6  20783 kW, (7)

gdje je Dk - količina pare na ulazu u kondenzator; hk' – where Dk is steam quantity at the condenser inlet, and hk'
entalpija kondenzata na izlazu iz kondenzatora. in the enthalpy of condensate at the condenser outlet.
Uvrštavanjem dobivenih veličina određuje se ukupni By introducing defined values, the total energy efficiency
energetski stupanj iskoristivosti kogeneracijskoga parno- of the cogeneration steam turbine plant can be calculated
turbinskog postrojenja: by the following:

5700  10759  16421


ηtot   0,741 . (8)
10913  12688  20783

Ukupni energetski stupanj iskoristivosti visoko The total energy efficiency of highly efficient
učinkovitih kogeneracijskih parno-turbinskih postrojenja cogeneration steam turbine plants can reach 0,85 and
može iznositi do 0,85 i više. even more.
Jedan od pokazatelja učinkovitosti kogeneracijskih parno- One of indicators for the efficiency of cogeneration steam
turbinskih postrojenja je specifična potrošnja pare po turbine plants is the specific steam consumption for
jedinici proizvedene električne energije, a koja u produced electric energy, and for the considered case it
projektnome režimu rada, za razmatrani slučaj, iznosi: is:
Eng. Rev. 30-1 (2010) 85-96 93
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

D 61000
de = = = 10,7 kg/kWh. (9)
Pel 5700

Jedan od osnovnih pokazatelja učinkovitosti rada One of the main efficiency indicators for cogeneration
kogeneracijskoga parno-turbinskog postrojenja je i steam turbine plants is the specific heat consumption.
specifična potrošnja topline. To je ustvari recipročna Basically, it is the reciprocal value of total energy
vrijednost ukupnoga energetskog stupnja korisnosti, efficiency, i.e.:
odnosno:

1 3600
qe    4858 kJ/kWh. (10)
ηtot 0,741

Specifična potrošnja topline kogeneracijskoga procesa The specific heat consumption of a cogeneration plant
pokazuje koliko topline treba dovesti u proces po jedinici presents the inlet heat quantity consumed in the process
proizvedene električne i toplinske energije. per unit of produced energy (electric and heat).
Definicija ukupnoga energetskog stupnja iskoristivosti This definition of the total energy efficiency has a
ima manjkavost obzirom na drugi zakon termodinamike deficiency in consideration to the second law of
jer su s njime električna energija i toplina jednako thermodynamics, because electrical and heat energy are
vrijednovane, iako su one različite po kvaliteti i here equally valuated, although these two types of energy
vrijednosti. Ova se manjkavost umanjuje uzimanjem u have different values and qualities. This defectiveness
obzir utjecaj cijene električne i toplinske energije [9]. can be compensated by taking into account prices of
Umjesto ukupnoga energetskog stupnja iskoristivosti, u electric energy and heat [9].
nekim se slučajevima koristi ekvivalentni toplinski Instead of the total energy efficiency, the equivalent heat
stupanj iskoristivosti koji je definiran kao odnos efficiency is considered in some cases, which is defined
proizvedene električne energije i razlike topline dovedene as the ratio between produced electric energy and the
gorivom i topline predane toplinskim potrošačima, prema difference between the used fuel energy and heat
izrazu (11): delivered to heat consumers, according to the equation
(11):

Pel Pel 5700


ηekv     0,331 . (11)
Q1  Q p Q1  Q p1  Q p2 44384  10759  16421

Ustvari, u ovome se izrazu uzima u obzir ekvivalentno Basically, the equivalent decreasing of consumed fuel is
smanjenje potrošnje goriva, koje se postiže u usporedbi sa taken in the consideration by this expression in
sustavom gdje se zasebno proizvodi električna i toplinska comparison to the system where power and heat is
energija. produced separately.
Specifična potrošnja topline, na temelju ekvivalentnoga The specific heat consumption, based on the equivalent
toplinskog stupnja iskoristivosti, iznosi: heat efficiency, is as defined by the expression (12):

1 3600
q ekv    10876 kJ/kWh. (12)
ηekv 0,331

Ova specifična toplina pokazuje koliko treba dovesti Therefore, the defined specific consumption of heat
topline u kogeneracijskome procesu za jedinicu presents the quantity of heat to be consumed in the
proizvedene električne energije. cogeneration system per unit of produced electric energy.
Analizirajući izračunate pokazatelje učinkovitosti By analysis of obtained efficiency indicators for the
kogeneracijskoga parno-turbinskog postrojenja proizlazi considered cogeneration steam turbine plant, it can be
da je učinkovitost ovog postrojenja relativno niska. To se concluded that its efficiency is relatively low compared to
može objasniti s relativno visokim tlakom prvoga (1,78 similar plants. This fact can be explained with relatively
MPa) i drugoga (0,73 MPa) oduzimanja pare, kao i high pressures of first (1,78 MPa) and of second (0,73
visokim tlakom u kondenzatoru (22,5 kPa). Kod ovakvih MPa) extractions and also with a relatively high
postrojenja, učinkovitost je to veća što su tlakovi condensation pressure (22,5 kPa). Such plants have better
oduzimane pare iz turbine i kondenzacije niži, te što efficiencies when pressures of the extractions and of the
manje pare odlazi u kondenzator na ukapljivanje. S nižim condensation are as low as possible and also when the
tlakom oduzimanja pare dobije se veći rad u turbini na quantity of condensed steam is as low as possible. The
94 B. Staniša, Z. Prelec, I. Jakovljević: Analiza učinkovitosti kogeneracijskoga…
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

račun oduzimane pare. Međutim, na tlakove oduzimane lower extraction pressure enables higher conversion of
pare se u radu turbine ne može utjecati jer su oni, u heat to work in the turbine. But in this case, the pressure
ovome slučaju, ovisni o potrebama potrošača topline, of extractions during turbine operation is defined by
odnosno tehnološkoga procesa u rafinerijskome sustavu requirements and characteristics of heat consumers, i.e. of
proizvodnje [10]. Tlak kondenzacije pare u kondenzatoru consumers in the refinery process [10]. The pressure in
ovisi uglavnom o temperaturi rashladne vode, količini the condenser depends mainly on the temperature and
rashladne vode i o veličini rashladne površine quantity of cooling water and also on the size of the
kondenzatora. Na temperaturu rashladne vode za condenser cooling surface. The temperature of cooling
kondenzaciju pare ne može se utjecati jer ona water is dependent on the ambient temperature, i.e. on the
prvenstveno ovisi o stanju okoline, odnosno o podneblju i climate and season. In the considered case, the circulating
godišnjem dobu. Kod ovoga postrojenja se za hlađenje cooling water system with the open cooling tower is
kondenzatora koristi kružni rashladni sustav pomoću provided to cool the steam condenser.
otvorenih rashladnih tornjeva. The quantity of cooling water and the size of the
Na količinu rashladne vode i veličinu rashladne površine condenser cooling surface can be changed during the
kondenzatora može se utjecati tijekom projektiranja i design and equipment selection. The greater the cooling
odabira opreme. Što je veća količina rashladne vode i water quantity and the condenser cooling surface, the
veća rashladna površina kondenzatora, niži će biti tlak lower the condensation pressure that can be achieved and
kondenzacije i postići će se veći rad u turbini iz pare koja the greater the work that can be obtained in the turbine
ekspandira do tlaka u kondenzatoru. Međutim, u tome from the steam expanding to the condenser pressure.
slučaju raste i cijena postrojenja, odnosno trošak Meanwhile, the investment cost is higher in this case.
investicije. Iz toga razloga, odabir tih parametara kod Due to this reason, the selection of these parameters for
pojedinih slučajeva parno-turbinskih postrojenja treba biti particular steam turbine plants has to be based on the
temeljen na postupku optimizacije s kojim se treba uzeti u optimization procedure which has to take into the
obzir izvedba hladnog kraja turbine, veličina consideration the design of low-temperature turbine parts,
kondenzatora, kapacitet rashladnoga sustava, odnosno s the condenser size, and the capacity of the water cooling
time u vezi učinkovitost i sveukupni troškovi rada system, as well as the efficiency and total costs of the
postrojenja. plant operation.

4. ZAKLJUČAK 4. CONCLUSION

U INA - Maziva Rijeka ugrađeno je novo kogeneracijsko A new cogeneration steam turbine plant for the combined
parno-turbinsko postrojenje za zajedničku proizvodnju production of power and heat has been constructed at the
toplinske i električne energije. U računskom režimu rada INA – Maziva Rijeka refinery plant. In the case of design
parno-turbinsko postrojenje daje toplinsku snagu 27,18 regime, the steam turbine plant gives a heat power of 27,1
MW i električnu 5,7 MW. Kogeneracijsko parno- MW and an electric power of 5,7 MW. The plant is
turbinsko postrojenje ima ugrađenu kondenzacijsku parnu equipped with a condensing steam turbine with one
turbinu s jednim reguliranim i jednim ne-regulranim controlled and one non-controlled steam extraction. Such
oduzimanjem pare. Takva parno-turbinska postrojenja za steam turbine plants for combined production of power
zajedničku proizvodnju toplinske i električne energije and heat have a lower total energy efficiency in
imaju nižu ukupnu energetsku učinkovitost u odnosu na comparison with plants with back-pressure turbines.
postrojenja s protutlačnim turbinama. Međutim, parno- Meanwhile, steam turbine plants with condensing-
turbinska postrojenja s kondenzacijskim turbinama uz extracting turbines are very elastic during operation,
regulirana oduzimanja pare su veoma elastična u pogonu because they can produce required power and heat
jer mogu proizvoditi potrebnu toplinsku energiju i željenu independent of the required heat energy.
količinu električne energije neovisno o potrebi za The augmentation of efficiency of cogeneration steam
toplinskom energijom. Povećanje učinkovitosti turbine plants can be achieved by their maximum use for
industrijskih kogeneracijskih parno-turbinskih postrojenja steam production to cover requirements in various
može se postići njihovim maksimalnim korištenjem za industrial processes.
proizvodnju pare za razne potrebe u tehnološkim The use of cogeneration plants increases efficiency in
procesima proizvodnje. S primjenom kogeneracijskih comparison with the separate production of power and
postrojenja povećava se učinkovitost u odnosu na heat, and by this effect the simultaneous reduction of
odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije, a s environment pollution is also very significant.
time u vezi postiže se i proporcionalno smanjenje
onečišćenja okoliša.
Eng. Rev. 30-1 (2010) 85-96 95
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

LISTA SIMBOLA LIST OF SIMBOLS

- unutarnji stupanj korisnosti ηi - internal efficiency


- teoretski toplinski pad H0 kJ/kg - theoretical heat drop
- stvarni toplinski pad Hi kJ/kg - real heat drop
- entalpija ulazne pare h0 kJ/kg - enthalpy of input steam
- entalpija izlazne pare kod teoretskog - enthalpy of output steam for theoretical heat drop
toplinskog pada hkt kJ/kg
- stvarna entalpija izlazne pare hk kJ/kg - real enthalpy of output steam
- ukupna energetska iskoristivost ηtot - total energy efficiency
- električna snaga Pel kW - electric power
- dobivena toplinska snaga Qp kW - output heat power
- toplinska snaga predana - heat power given to fresh steam
ulaznoj pari Q1 kW
- dovedena toplinska snaga potrošačima prvoga - heat power for heat consumers of first
ne-reguliranog oduzimanja Qp1 kW non-regulated extraction
- količina pare prvoga - quantity of first extraction
oduzimanja D1 kg/s
- entalpija pare prvoga - enthalpy of steam at first non-controlled
oduzimanja hp1 kJ/kg extraction
- entalpija kondenzata prvoga - enthalpy of condensate after first non-controlled
oduzimanja hp1' kJ/kg extraction
- korisnost toplinskih potrošača ηp - efficiency of heat consumers
- dovedena toplinska snaga potrošačima - input heat power for consumers of second controlled
drugoga reguliranog oduz. Qp2 kW extraction
- količina pare drugog oduzim. D2 kg/s - quantity of second extraction
- entalpija pare drugog oduzim. hp2 kJ/kg - enthalpy of steam at second controlled extraction
- entalpija kondenzata drugog - enthalpy of condensate after second controlled
oduzimanja hp2' kJ/kg extraction
- dovedena toplinska snaga - input heat power of steam to be condensed
kondenzacijskog protoka Q1k kW
- količina pare u kondezaciji Dk kg/s - quantity of condensed steam
- entalpija kondenzata na izlazu - enthalpy of condensate after condenser
iz kondenzatora hk' kJ/kg
- dovedena toplinska snaga - input heat power of first non-controlled
prvoga oduzimanja Q1p1 kW extraction
- dovedena toplinska snaga - input heat power of second controlled extraction
drugoga oduzimanja Q1p2 kW
- specifični utrošak pare de kg/kWh - specific steam consumption
- ulazna količina pare D kg/s - input steam quantity
- specifični utrošak topline qekv kJ/kWh - specific heat consumption
- ekvivalentni toplinski stupanj - equivalent efficiency
korisnosti ηekv
- ekvivalentni specifični - specific equivalent heat consumption
utrošak topline qenv kJ/kWh
96 B. Staniša, Z. Prelec, I. Jakovljević: Analiza učinkovitosti kogeneracijskoga…
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________

LITERATURA
REFERENCES

[1] Staniša, B.: Dosadašnji razvoj i daljnje mogućnosti [6] Staniša, B., Risović, S., Rede, V.: Uporaba šumske
proizvodnje parnih turbina za potrebe industrijskih biomase i drvnog ostatka u drvnoj industriji za
energana i javnih toplana, Jugoslavensko zajedničku proizvodnju toplinske i električne
savetovanje, Izvori energije i tehničko tehnološki energije, 6. međunarodna naučna konferencija o
razvoj opreme za energetiku, knjiga 3, 238-255, proizvodnom inženjerstvu, RIM 2007, Plitvička
Beograd, 12.- 14.01.1983. jezera, 24.-26.10.2007.
[2] Staniša, B.: Trideset pet godina proizvodnje i razvoja [7] Tehnička dokumentacija parne turbine 5,7 MW, INA
parnih turbina u Jugoturbini, Tehničke informacije Maziva Rijeka.
19(1985)1, 57-67. [8] Staniša, B.: Ispitivanje modela rešetke zakretne
[3] Staniša, B.: Mogućnost proizvodnje parnih turbina u dijafragme 35 MW parne turbine Zenica, Strojarstvo
našoj zemlji, Elektroprivreda 40(1987)5/6, 215- 17(1975)6, 297-303.
225. [9] Prelec, B.: Energetika u procesnoj industriji, Školska
[4] Staniša, B.: Proizvodnja parnih turbina u knjiga, Zagreb, 1994.
Jugoturbini, Strojarstvo 30(1988)3/4, 177-190. [10] Prelec, Z., Milošević, Š., Gruden, M.: Optimization
[5] Staniša, B.: Mala kogeneracijska postrojenja, Radovi of Cogeneration Plant Managment in Proces
Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagreb, Industry, Proceedings of Sixth International
20(1996) 95-105. Conference "Power Engineering", Maribor
(Slovenia), 1997., Vol. B., p. 147-157.

Primljeno / Received: 15.02.2010. Prihvaćeno / Accepted: 25.03.2010

Pregledni članak Subject review

Adresa autora / Author's address

Red. prof. dr. sc. Branko Staniša, mag. ing. mech.


Red. prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, mag. ing. mech.
Tehnički fakultet, Sveučilište u Rijeci
Vukovarska 58
51000 Rijeka
HRVATSKA
branko.stanisa@riteh.hr
zprelec@riteh.hr

Ivan Jakovljević, mag. ing. mech.


INA Maziva Rijeka
Milutina Barača 26
51000 Rijeka
Hrvatska
ivan.jakovljevic@ina.hr

You might also like