VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU

ODJEL MENADŽMENTA

TOMISLAV TENŠEK I ZVONIMIR ŽIVKOVIĆ

« NESAVRŠENA KONKURENCIJA – PRIMJERI »
SEMINARSKI RAD

ŠIBENIK, 2014.
 VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU
ODJEL MENADŽMENTA

« NESAVRŠENA KONKURENCIJA - PRIMJERI »

SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Osnove ekonomije

MENTOR: Jasmina Sladoljev, univ.spec.oec.
STUDENTI: Tomislav Tenšek, Zvonimir Živković
MATIČNI BROJ: 1219049556, 1219049171

ŠIBENIK, 2014.
SADRŽAJ:

1. UVOD 1
1.1 Tržište 2
1.1. Tipovi tržišne strukture 2
1.2. Definicija nesavršene konkurecije 3
2. RAZNOLIKOST NESAVRŠENIH KONKURENATA 5
2.1. Monopol 5
2.2. Monopolistička konkurencija 6
2.3. Duopol 7
2.4. Oligopol 8
3. IZVORI NESAVRŠENOSTI TRŽIŠTA 8
4. PRIMJERI NESAVRŠENE KONKURENCIJE 10
5. ZAKLJUČNO O NESAVRŠENOJ KONKURENCIJI 12
6. LITERATURA 13
1. Uvod

U ovom pristupnom radu cilj nam je obraditi područje nesavršene konkurencije. Pokušati
objasniti koje su to vrste konkurencije i koje su njene temeljne značajke, te ih pobliže
prikazati na pojedinim primjerima sa stvarnog tržišta.
Tržište se uobičajno definira kao mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja robe i usluga,
ono je i mehanizam gdje se regulacijom odnosa kupaca i prodavača odreduju cijene
pojedinačnih ili skupine proizvoda. Konkurenciju na tržištu dijelimo na savršenu (potpunu) i
nesavršenu konkurenciju.
Kad bi tržište imalo savršenu konkurenciju to bi bila najveća moguća konkurencija, tj. nijedno
poduzeće ne bi imalo moć da utjece na tržišnu cijenu i općenito uvjete na tržištu. Sva
poduzeća bi prodavala po jednoj tržišnoj cijeni i nitko ne bi imao razloga smanjiti ili podići
svoje cijene. No to je u stvarnosti naravno gotovo nemoguće, to je tek idealno stanje kojem
ekonomije teže. Stvarno stanje u kojem se svjetske ekonomije nalaze je stanje nesavršene
konkurencije. Dok u savršenoj konkurenciji poduzeće ne može utjecati na cijenu, u
nesavršenoj konkurenciji pak može, znaći posjeduje barem minimalnu moć kontrole cijene na
tržištu. Znaći stvarno stanje tržišta nije ni savršena konkurencija ni potpuni monopol (1
poduzeće), nego je negdje izmedu ta dva pojma.
Strukture nesavršene konkurencije je uobićajeno dijeliti na tri vrste: monopol, oligopol i
monopolističku konkurenciju. A kako su istinski monopoli danas također rijetki mi ćemo se u
svom radu uglavnom bazirati na oligopol i monopolisticku konkurenciju.

1
 1.1. Tržište

Tržište prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja.
Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazočnosti robe (na burzama i drugim tržištima), pa
čak i bez izravnog kontakta kupaca i prodavača, kao pri kupnji prema katalogu, putem
telefona, faksa, interneta i slično. Zbog toga se tržište definira kao stalan i organiziran oblik
dovođenja u kontakt ponude s potražnjom roba i usluga. Tržište je istodobno i mehanizam
kojim se reguliraju odnosi prodavača i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razmjene ili
kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u međusobne odnose.1

1.2. Tipovi tržišne strukture

Strukturu tržišta možemo podijeliti na savršenu (potpunu) i ograničenu (nepotpunu)

konkurenciju.
Savršena konkurencija je tržišno stanje u kojemu postoji veliki broj prodavaca i kupaca na
tržištu homogenog proizvoda. To je svijet gde je jedno poduzeće toliko malo u odnosu na
svoje tržište da ne može utjecati na cijenu već prihvaća zadanu cijenu. To je konkurencija u
kojoj ne postoje troškovi tržišnih transakcija. Pretpostavke savršene konkurencije su:
preuzimanje cijena (na tržištu se natječe puno poduzeća i ukoliko se uzme u obzir da prodaja
svakog pojedinačnog poduzeća čini samo mali postotak tržišta može se zaključiti da njegove
odluke nemaju utjecaja na cijenu), homogenost proizvoda (do preuzimanja cijena dolazi kada
se na tržištu prodaju isti ili skoro isti proizvodi, odnosno kada su svi proizvodi na tržištu jedni
drugima supstituti i nemoguće je da jedno poduzeće poveća cijenu, a da se to negativno ne
odrazi na njegovu prodaju) i slobodan ulaz i izlaz sa tržišta (što znači da ne postoje
ograničenja u vidu posebnih troškova koji bi otežali ulaz-izlaz). Primjer za proizvode na
ovom tržištu su pšenica, kukuruz, brašno, šećer… Ovo je najrjeđi tip tržišne strukture.
Potpuna i efektivna konkurencija je vrlo rijetka situacija u ekonomiji i na realnim tržištima
puno se češće susrećemo sa različitim oblicima monopolističkih struktura.2
Nepotpunu konkurenciju čine monopoli, monopolistička konkurencija i oligopoli.

1
http://hr.wikipedia.org/wiki/Tr%C5%BEi%C5%A1te
2
http://web.efzg.hr/dok/ETE/lskuflic//osnove/P%2005%202010-2011%20(A).pdf

2
Monopol je tržišno stanje u kojemu se na strani ponude nalazi samo jedan prodavač a na
strani tražnje puno kupaca. Ovo je najprofitabilniji tip tržišne strukture. Zahvaljujući
nepostojanju tržišne konkurencije monopol diktira cijenu i stvara veliki profit. Oni mogu na
kraći rok izbjeći konkurenciju, ali ne i na dugi (osim ako država ne ograniči ulazak drugih
preduzeća tako što samo jednom da ekskluzivno pravo na prodaju nekog pojedinačnog dobra
kao što je npr. struja, gorivo..). Veliki nedostatak monopola je što su cijene visoke, a količina
opada što vodi ka nižem životnom standardu i nižem postotku zaposlenosti.
Monopolistička konkurencija je tip tržišta sa kojim se najčešće susrećemo, to je tržište na
kojemu veliki broj poduzeća međusobno natječe proizvodeći neidentične ali slične proizvode.
Karakteristike ovog tržišnog oblika su što se nude proizvodi koji su međusobno zamjenjivi,
ali nisu savršeni supstituti i što je ulaz-izlaz sa tržišta slobodan. Na ovom tržištu se
prodaju hrana, odjeća, sapuni, šamponi itd. Ukoliko bi neko poduzeće smanjilo cijenu svog
proizvoda automatski bi povećalo prodaju, pa konkurenti uglavnom prate ovu strategiju. Zbog
ovakvih situacija uvijek postoji pritisak na proizvođače da uvode inovacije kako bi opstali na
tržištu.
Oligopol je oblik nesavršene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeća sudjeluje u cjelokupnoj
ponudi, oni su najrasprostranjeniji. Za razliku od monopola oligopolisti se obaziru na cijene
koje postoje na tržištu. Proizvodi oligopolista su homogeni (tada je riječ o čistom oligopolu)
ili diferencirani ( to je već diferencirani oligopol). Ova vrsta tržišne strukture ima veliki
utjecaj na tržištu. Javljaju se u teškoj industirji, proizvodnji čelika i aluminijuma,
automobilskoj industriji odnosno tamo gdje su potrebna velika ulaganja. Donošenje odluka
oligopolista je puno složeniji proces nego kod ostalih tipova tržišne strukture, jer oni moraju
uzimati u obzir odluke svojih rivala. Na ovom tržištu je identitet ekonomskih subjekata od
velikog značaja.

1.3. Definicija nesavršene konkurecije

U praksi suvremene ekonomije savršena je konkurencija rijedak slučaj (npr. proizvodnja

pšenice), dok većina ostalih ostalih industrija ima obilježje nesavršene konkurencije.
Većina današnjih industrija spada negdje u spektar između nesavršene konkurencije i čistog
monopola.

3
Ako poduzeće može osjetno utjecati na tržišnu cijenu svoje proizvodnje, tada se poduzeće
klasificira kao “nesavršeni konkurent”. Nesavršena konkurencija prevladava u industriji kad
god pojedinačni prodavatelji imaju određeni nadzor nad cijenom svog proizvoda. Sudionici
savršene konkurencije takozvani price-takeri3. Sudionici nesavršene konkurencije takozvani
price-makeri4.

RAZLIKE IZMEĐU SUDIONIKA SAVRŠENE I NESAVRŠENE KONKURENCIJE

(a) Potražnja za proizvodom poduzeća u savršenoj konkurenciji.
(b) Potražnja za proizvodom poduzeća u nesavršenoj konkurenciji.

Slika 15
(a) Savršeno konkurentno poduzeće može prodavati koliko god želi uzduž njegove
vodoravne krivulje „dd“ bez snižavanja tržišne cijene.
(b) Međutim, nesavršeni će konkurent ustanoviti da krivulja potražnje za njegovim
proizvodima opada dok viša cijena snizuje prodaje. I dok god on nije zaštićeni monopolist,
sniženje će cijena njegovih suparnika osjetno pomaknuti njegovu vlastitu krivulju potražnje
ulijevo do d´d´.

3
Price-Takeri: donose odluke samo o veličini proizvodnje.
4
Price-Makeri: donose odluke o veličini proizvodnje i o visini cijena.
Izvor: http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/9.%20NESAVR%C5%A0ENA%20KONKURENCIJA%20I
%20PROBLEM%20MONOPOLA.pdf
5
Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus, „Ekonomija, petneaseto izdanje“ Str. 150, Slika 9-1.

4
Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje horizontalna, krivulja
potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba.
Nesavršena konkurencija ne podrazumijeva da poduzeće ima apsolutni nadzor nad cijenom
svojeg proizvoda, već ono može odrediti cijenu svojem proizvodu samo u razumnom okviru.
Većina slobode odluke nad cijenom razlikovat će se od industrije do industrije, pa tako
osciliraju i postotne promjene u potražnji za tim proizvodima (primjer: maloprodaja
kompjutera).

2. RAZNOLIKOST NESAVRŠENIH KONKURENATA

2.1 Monopol

Koliko može biti nesavršenih konkurencija? Najekstremniji je slučaj monopol: samo jedan
prodavatelj s potpunim nadzorom nad nekom industrijom.6
Monopol u ekonomiji se definira kao trajna tržišna situacija gdje postoji samo jedan davatelj
određene vrste proizvoda ili usluga. Osobina monopola je nedostatak
privredne konkurencije za robu ili uslugu koja se nudi i nedostatak prihvatljive zamjenske
robe.
Istinski su monopoli danas rijetki. Oni stvarno obično postoje uz određeni oblik državne
zaštite. Na primjer, farmaceutsko poduzeće koje otkrije čudesan lijek bit će zaštićeno
patentom, koji ga čini jedinim prodavateljem tog lijeka za određeni broj godina.
Monopol se može definirati temeljem dva osnovna kriterija:
Temeljem broja ponuđača i temeljem savezništva poduzeća. U teoriji razlikujemo:
potpuni i čisti (prirodni).
Prirodni monopol
Prirodni monopol je takav oblik tržišne imperfekcije kod kojeg jedan proizvođač može
opsluživati cijeli sektor na tržištu (ponuđači komunalnih usluga poput distributera električne
energije, plina, vode) s većom efikasnošču nego li veći broj konkurentnih proizvođača. Javlja
se kad tehnologija proizvodnje uzrokuje visoke fiksne troškove (FC), dok se dugoročni
ukupni prosječni trošak (LRATC) smanjuje paralelno s povećanjem obujma proizvodnje, pa
tada, takav sektor ima stalno rastuće prinose na opseg. Kako raste proizvodnja poduzeće može
6
On se zove >>monopolist<<, zbog grčkih riječi mono za >>jedan<< i polist za >>prodavatelj<<. On je jedini koji
proizvodi u svojoj industriji i ne postoji industrija koja proizvodi bliski supstitut.

5
naplaćivati sve niže cijene i pritom nastaviti ostvarivati prihod (veći prosječnog, nultog
profita). Iz tih je razloga koegzistencija više poduzeća nemoguća. Tehnološki napredak može
ukloniti postojanje prirodnog monopola (npr. mobitel u telekomunikacijskoj industriji).
Uvjeti za postojanje potpunog monopola su sljedeći:7
 Kad na tržištu određenih dobara postoji samo jedan prodavač ili jedan kupac
(monopson), ili jedan prodavač i jedan kupac.
 Kad postoji neelastična potražnja za određenim dobrom
 Kad je selidba kapitala i ulazak novih u industriju teško izvediv.
 Kad monopolist u cijelosti kontrolira i količine i cijene.
 Kad se roba prodaje i kupuje po monopolističkoj cijeni.
 Kad nema dobrih supstituta za dotično dobro na tržištu.

2.2 Monopolistička konkurencija

Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzeća
različite veličine. Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom
poduzeću daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno
lagan jer nema značajnijih prepreka. Obzirom na navedena obilježja monopolistička
konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji.
Maloprodajno tržište benzina klasični je slučaj monopolističke konkurencije. Možete otići na
mjesnu crpku INA, premda zaračunava nešto više, jer je na vašem putu na posao. No, ako se
cijena kod INE poveća više od nekoliko lipa iznad konkurencije vi ćete prijeći na Tiffon
cprku koja nije daleko.
Uistinu, taj primjer ilustrira da jedan važan izvor diferencijacije proizvoda izvire iz položaja.
Ljudi žele skratiti vrijeme koje se troši na putovanje u banku, veletržnicu ili brijaču i stoga
više vole položaje u blizini. Zbog toga većina malih maloprodajnih poduzeća djeluje na
tržištima monopolističke konkurencije.

8
Obilježja monopolističke konkurencije su:

7
Izvor: http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/9.%20NESAVR%C5%A0ENA%20KONKURENCIJA%20I
%20PROBLEM%20MONOPOLA.pdf
8
Izvor: http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/10.OLIGOPOL%20I%20MONOPOLISTI%C4%8CKA
%20KONKURENCIJA.pdf

6
  puno prodavatelja: postoji puno poduzeća koji međusobno konkuriraju za istu skupinu
potrošača.
 diferencija proizvoda: svako poduzeće proizvodi proizvod koji je barem malo drugčiji
od proizvoda ostalih poduzeća
 slobodan ulazak: poduzeća mogu ući (izaći) na (s) tržišta bez ograničenja. Prema
tome, broj poduzeća na tržištu prilagođava se sve dok se ekonomska dobit ne izjednači
s nulom.
Monopolistička konkurencija je tržišna struktura koja se nalazi između ekstremnih slučajeva
savršene konkurencije i monopola. Na tržištu postoji mnogo prodavatelja, od kojih je svaki
malen u usporedbi s tržištem. Tržište monopolističke konkurencije odstupa od ideala savršene
konkurencije zato što svaki prodavatelj nudi barem malo drugačiji proizvod.
NESAVRŠENA KONKURENCIJA NA STRANI POTRAŽNJE
Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo.
Monopson: takvo tržišno stanje gdje je samo jedan kupac na strani potražnje
Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na strani potražnje sudjeluju samo dva kupca
Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje sudjeluje više kupaca.
Razlika između monopola ponude i potražnje je u tom što monopoli ponude žele nametnuti
cijenu višu od ravnotežne dok monopoli potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežne

2.3 Duopol

Duopol je tržišna situacija u kojoj djeluju samo dva ponuđača (prodavača) određenog dobra ili
usluge, dok je broj kupaca velik. Karakteristika je ovog slučaja da svaka aktivnost jednog
ponuđača utječe na poziciju onog drugog, i traži od njega protumjeru. To dovodi do sličnog ili
istovjetnog ponašanja obaju ponuđača. Zato se duopol još naziva djelomični ili parcijalni
monopol.

2.4 Oligopol

7
Oligopol9 je tržište sa svega nekoliko prodavatelja, od kojih svaki nudi proizvod sličan ili
identičan proizvodima ostalih prodavatelja. Jedan primjer je tržište teniskih loptica, a drugi
svjetsko tržište sirove nafte jer nekoliko zemalja na Bliskom Istoku kontrolira veći dio
svjetskih rezervi nafte. Oligopolisti maksimiziraju ukupnu dobit formiranjem kartela i
ponašanjem poput monopolista. Međutim, kada oligopolisti samostalno donose odluke o
razinama proizvodnje, rezultat je veća količina i niža cijena nego kod monopolskog ishoda.
Što je veći broj poduzeća u oligopolu, bliže će količina i cijena biti razinama koje bi
prevladavale u savršenoj konkurenciji. Nositelji ekonomske politike koriste zakone o zaštiti
tržišnog natjecanja kako bi spriječili oligopoliste da svojim ponašanjem smanjuju
konkurenciju. Primjena tih zakona može biti kontrovezna jer neki oblici ponašanja, za koje se
čini da smanjuju konkurenciju, mogu zapravo imati legitimne poslovne svrhe.
Ono što je važno shvatiti jeste da djelovanje pojedinačnih poduzeća mogu utjecati na tržišnu
cijenu. Kod poduzeća za zračni promet, odluka samo jednog poduzeća da snizi vozarine može
dovesti do rata cijena koji će uzrokovati da svi konkurenti snize vozarine.
Oligopolističke industrije prilično su uobičajne u ekonomiji Sjedinjenih Država, osobito u
sektorima prerađivačke industrije, prijevoza i komunikacije.
Na primjer, ima samo nekoliko proizvođača automobila, premda automobilska industrija
prodaje mnogo različitih modela. Isto vrijedi za tržište strojeva za kučanstvo: prodavaonice su
pune različitih modela hladnjaka i perilica, koje je sve proizvela šačica poduzeća. Možete se
iznenaditi kada saznate da je industrija žitnih pahuljica za doručak oligopol koji nadzire
nekoliko poduzeća premda se čini da je raznolikost žitnih pahuljica beskonačna.

3. IZVORI NESAVRŠENOSTI TRŽIŠTA

Zašto neke industrije očituju skoro savršenu konkurenciju dok drugima vlada šačica
poduzeća? Većina slučajeva nesavršene konkurencije može se svesti na dva glavna uzroka.
Prvi, industrije imaju manje prodavatelja kad postoje značajne ekonomije proizvodnje velikih
razmijera i opadajućih troškova. U tim uvjetima, velika poduzeća mogu jednostavno
proizvoditi jeftinije i potom u bescjenje prodati mala poduzeća koja ne mogu preživjeti.

9
Oligopol – znači >>malo prodavatelja<<. Malo u ovom kontekstu može biti broj tako malen kao što je 2 ili
tako velik kao što su 10 ili 15.

8
Drugi, tržišta teže nesavršenoj konkurenciji kad je novim konkurentima teško ući u neku
industriju. Takozvane >>zapreke ulaska10<< mogu proizlaziti iz zakona države ili propisa koji
ograničavaju broj konkurenata. U drugim slučajevima, mogu postojati razlozi zašto je
jednostavnije za novog konkurenta preskupo prodrijeti na tržište.
Izvore nesavršene konkurencije trebamo tražiti u11:
1. Troškovnim uvjetima - suvremena proizvodnja u velikim razmjerima omogućuje značajne
uštede.
2. Postojanju zapreka slobodnom ulasku u granu - Nastupaju uslijed pravnih ograničenja što
ih nameće država te drugih otežavajućih faktora
Zapreke ulasku u industriju
Iako su razlike između troškova najvažniji faktor iza tržišnih struktura, zapreke ulaska mogu
također povećati konkurenciju. Zapreke ulaska su faktori koji novim produzećima otežavaju
da uđu u neku industriju. Kad su zapreke visoke, industrija može imati mali broj poduzeća i
ograničeni pritisak da se konkurira.
Zapreke ulasku su faktori koji novim poduzećima otežavaju da uđu u neku industriju.
Zapreke uključuju:12
A) Zakonska ograničenja.
B) Oglašavanje i diferencijaciju proizvoda.
C) Visoki troškovi ulaska.

A) Zakonska ograničenja uključuju patente, ulazna ograničenja te uvozna ograničenja. Patenti

su pravne zaštite izumitelja koje mu dopuštaju privremeno isključivo korištenje (ili monopol)
proizvoda ili procesa koji se patentira. Ulazna ograničenja su koncesije koje se odobravaju
za opskrbu nekog područja (komunalne usluge, telefon, plin i sl.) Uvozna ograničenja su
vanjskotrgovinske tarife i kvote koje imaju za zadatak očuvanje od inozemnih konkurenata.
B) Oglašavanje i diferencijacija proizvoda - Oglašavanje - oglašavanjem se može izgraditi
svijest o proizvodu i lojalnosti dobro poznatim metodama (primjer Pepsi i Coca Cola)
Diferencijacija proizvoda – diferencijacija proizvodnje tj. proizvodnja širokog portfelja
proizvoda za široki raspon potrošača također će predstavljati veliku zapreku ulasku
konkurenata (Arial detergenti za različite vrste rublja, higijenski ulošci..)
C) Troškovi kao izvor nesavršenosti tržiša.

10
Zapreke ulaska – su faktori koji novim poduzećima otežavaju da uđu u neku industriju.
11
Izvor: Samuelson, P.A., Nordhaus, w. D., Ekonomija, Mate, Zagreb, 2000. Strana: 152.
12
Izvor: Samuelson, P.A., Nordhaus, w. D., Ekonomija, Mate, Zagreb, 2000. Strana: 154.

9
Posjedovanjem suvremene tehnologije, te proizvodnjom velike količine proizvoda (ekonomija
opsega i obujma) poduzeća mogu smanjiti svoje prosječne troškove. Zbog toga veća poduzeća
imaju troškovnu prednost nad manjim konkurentima. U praksi to znači da će jedno ili
nekoliko poduzeća povećavat svoju proizvodnju do točke u kojoj će proizvoditi značajan dio
ukupne industrijske proizvodnje. Ulazak u takvu industriju prate ekstremno visoki troškovi
ulaska; visoki troškovi ulaganja u kreiranje ili imitiranje, provjeru novih proizvoda, troškovi
prenavike potrošača.

4. PRIMJERI NESAVRŠENE KONKURENCIJE

U razvijenim gospodarstvima, zapreke ulaska dovele su do pojave oligopola u puno sektora,

uz neviđenu razinu natjecanja potaknuto povećanjem globalizacije. Tržišni udjeli u oligopolu
obično se određuje razvojem proizvoda i oglašavanjem. Na primjer, postoji samo mali broj
proizvođača putničkih zrakoplova, iako puno malih kompanija su pokušale sudjelovati u tome
tržišnom sektoru. Oligopoli su se također pojavili u jako uređenim tržištima, kao što su
bežične komunikacije: u nekim područjima samo dva ili tri provideri su licencirana za rad.
Jedan od najboljih primjera duopola su Boeing i Airbus koji imaju duopol nad zrakoplovnome
tržištu. Oni su najveći proizvođaći velikih komercionalnih putničkih zrakoplova, te
kontroliraju gotovo cijelo tržište. Pojava novih kompanije je gotovo nemoguća, zato što je
potreban jako veliki kapital, što je u današnje vrijeme gotovo nemoguće.
Drugi primjer duopola su Visa i Mastercard koje se smatra najvećim proizvođaćima
električnih kartica na svijetu, budući da su njihovi konkurenti tako mali u usporedbi sa njima,
Visa i Mastercard može se smatrati duopolom.
Primjeri oligopola mogu se naći u automobilskoj industriji, naftnoj industriji, informatičkoj
industriji te u industriji koja proizvodi bezalkoholna pića.
Cola-Cola i Pepsi su dvije glavne firme koje kontroliraju tržište bezalkoholnih pića, oni
kontroliraju 73% tržišta, te troše milijarde dolara godišnje na oglašavanje, te tako uništavaju
konkurenciju.

10
 Slika 2. Tržišni udio za bezalkoholna pića tržište
Izvor: http://nyl-microeconomics.blogspot.com/2013/06/individual-assignment.html

Primjeri nesavršene konkurencije na Hrvatskom tržištu je puno, najviše u sektoru gdje država
ima pravo zakonom ograničiti pojavu konkurencije. Donedavni primjer monopola u Hrvatskoj
je bio HEP, koji je imao udjel u čak 98% tržišta električne energije. Može li se smisliti bilo
koji supstitut električnoj energiji? Ako se koristi sušilo za kosu, televizor, električna rasvjeta
ili bilo koja druga električna naprava-ne postoji supatitut. Ako se misli na kuhanje i grijanje,
tada plin i ugljen mogu biti supstituti. Ipak kako su kućanstva već investirala u različite
električne naprave, kao što je centralno grijanje, električna kuhala i peći, tosteri i glačala,
supstituti poput plina i ugljena neće biti od većeg značaja za potrošače. Električna energija
ima malo supstituta, što daje veliku moć dobavljačima električne energije,stoga dolazimo do
zaključka da je HEP je monopolista na tržištu RH, nema konkurencije, nitko nema izbora –
mora koristiti ono što oni naplaćuju. U tom smislu monopolist je tvorac cijene. U zadnjih par
godina  i sami smo svjedoci konstantnog porasta cijene struje u RH. Ali ulaskom Hrvatske u
Europsku Uniju pojednostavile su se procedure za rad tvrtke iz zemalja EU, te omogućile
pojavu konkurencije na tržištu.
„Hibridni duopol“
Osim klasičnih duopola postoji i model hibridnih duopola u kojima jedna korporacija drži
monopol na jednom području,a druga se nadograđuje na taj monopol. Takav hibridni duopol
je dugoročno nestabilan.

11
Wintel13 je neslužbeno ime dano hibridnom duopolu Intela i Microsofta to jest njegovog
operativnog sistema Windows 14pošto oni zajedno kontroliraju minimalno 80 % tržišta kućnih
kompjutera.

5. ZAKLJUČNO O NESAVRŠENOJ KONKURENCIJI

U ovom radu smo prikazali područje nesavršene konkurencije te možemo zaključiti da je

svijet u kojem živimo zaista svijet nesavršene konkurencije. Savršena konkurencija i monopol
su tek ideali i rijetki su u stvarnosti. Nesavršenu konkurenciju smo obradili pod područjem
oligopola i monopolističke konkurencije. Oligopol je najčešća tržišna struktura u
prerađivačkoj industriji. U većini privrednih grana na tržištu raznih zemalja dominira
oligopol.  Monopolistička konkurencija predstavlja efektivnu konkurenciju i predstavlja borbu
između konkurenata na tržištu.                                                         
Pozitivnu stranu nesavršene konkurencije vidimo kroz to jer primjena monopolske moći
dovodi do ekonomske neefikasnosti kad cijena naraste iznad graničnog troška, a može se
pojaviti i pogoršanje kvalitete. Empirijske studije, pokazuju da su gubitci probitka ili
efikasnosti zbog nesavršene konkurencije mali u odnosu na društveni proizvod.
Da bi se spriječile zloupotrebe nesavršene konkurencije, države su u ranijim razdobljima
koristile opoprezivanje, kontrole cijena i nacionalizaciju. Te se mjere danas malo koriste u
većini tržišnih ekonomija. U američkoj industrijskoj politici danas su tri glavna oruđa
regulacija, antitrusovski zakoni i poticanje konkurencije. Između njih je najvažnije osigurati
oštro suparništvo snižavanjem zapreka konkurenciji kad god je to moguće.

13
Wintel - je neslužbeno ime dano hibridnom duopolu Intela i Microsofta
14
Microsoft Windows je zajednički naziv nekoliko porodica vlasničkog operacijskog sustava tvrtke Microsoft.

12
6. LITERATURA

Knjige:
1. Samuelson, P.A., Nordhaus, w. D., Ekonomija, Mate, Zagreb, 2000.
2. Polovina, S., Medić, Đ.Š., Osnove ekonomije, Medinek, Zagreb, 2002.

Internet stranice:
1. http://nyl-microeconomics.blogspot.com/2013/06/individual-assignment.html
2. http://monopolskiutjecaji.blogspot.com/
3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Tr%C5%BEi%C5%A1te
4. http://www.investopedia.com/terms/i/imperfect_competition.asp
5. http://strasilo.wordpress.com/2012/09/23/regulirana-konkurencija-i-neregulirana-
regulativa/
6. http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/10.OLIGOPOL%20I%20MONOPOLISTI
%C4%8CKA%20KONKURENCIJA.pdf
7. http://web.efzg.hr/dok/ETE/lskuflic//osnove/P%2005%202010-2011%20(A).pdf

13