19.3.2020.

Uvod u ekonomiju

Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić

Kab. 201.
Konzultacije:
utorak 15-17 sati

Sadržaj
1. Uvod, informacije o kolegiju, predmet, metode, kratki pregled povijesti ekonomske misli
2. Temelji ponude i potražnje, elastičnost.
3. Potražnja i ponašanje potrošača.
4. Proizvodnja i organizacija poslovanja, analiza troškova
5. Tržišne strukture: potpuna konkurencija i monopolistička konkurencija
6. Tržišne strukture: oligopol i monopol. Teorija igara
7. Tržište faktora proizvodnje. Tržište i ekonomska efikasnost. Nedostaci tržišta. Uloga države
8. KOLOKVIJ
9. Pregled makroekonomije, BDP. Dodana vrijednost. Raspoloživi dohodak.
10. Potrošnja, investicije, poslovne fluktuacije.
11. Teorija agregatne potražnje. Model multiplikatora.
12. Novac i financijska tržišta. Monetarna politika i centralno bankarstvo.
13. Agregatna ponuda, nezaposlenost i stabilnost cijena. Ekonomski rast i razvoj.
14. Međunarodna ekonomija. Trgovina i sustavi deviznih tečajeva.
15. KOLOKVIJ

1
 19.3.2020.

LITERATURA
OBVEZNA:
1. Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2011.) EKONOMIJA, 19. izdanje, Mate, Zagreb.

2. Yohe, G.W., (1992.), Ekonomija – vodič pri učenju prema udžbeniku

Samuelson-Nordhaus, Ekonomija (14.izdanje), Mate, Zagreb.

DOPUNSKA:
3. Benić, Đ., (2011), UVOD U EKONOMIJU, Školska knjiga, Zagreb.

OSNOVE EKONOMIJE

• Predavanja: obvezna

• Provjera prisustvovanja nastavi: popis i testovi

• Ispit : pismeni i usmeni

• Kolokviji: dva

2
 19.3.2020.

EKONOMIJA ?
• Ekonomija je izučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi
proizvela vrijedna dobra i raspodijelila ih različitim ljudima.
• Ekonomisti proučavaju:
- Kako ljudi donose odluke ?
- Koliko rade?
- Što kupuju?
- Koliko štede?
- Kako investiraju svoju štednju?
- Kako kupci i prodavatelji određuju cijenu i količinu?
- Koje sile utječu na ekonomiju kao cjelinu?
- Koji su izvori rasta dohotka?
- Koji su uzroci nezaposlenosti, inflacije?
- Zašto zemlje trguju?

EKONOMIJA – PROBLEM OSKUDNOSTI

Ekonomija je društvena znanost.
.
 Ekonomija istražuje problem s kojim je društvo suočeno: ljudi žele trošiti
više roba i usluga nego im je dostupno, ili više nego što si mogu priuštiti.

 Ekonomija istražuje problem relativne oskudnosti. Ljudske potrebe i želje

su općenito neograničene, a mogućnosti za njihovo zadovoljenje su
ograničene.

 Ljudske potrebe i želje su općenito neograničene za dobrima (robama i

uslugama), a ograničeni su resursi, (zemlja, rad, kapital i poduzetništvo) za
njihovu proizvodnju.

 Za smanjenje problema oskudnosti, društvo treba izgraditi mehanizam koji

će alocirati ograničene resurse između neograničenog broja alternativa.

 Neke od mogućnosti su ograničavanje ljudskih želja i povećanje voljnosti

ljudi za ponudom resursa.

3
 19.3.2020.

EKONOMIJA
• Razlozi postojanja
– neograničenost ljudskih potreba i želja

– Ograničenost (oskudnost) sredstava za zadovoljenje

ljudskih potreba i želja
- ekonomska dobra
- slobodna dobra

– izbor najveće zadovoljstvo (blagostanje)

– smanjenje ograničenosti … poduzetništvo, proizvodnja

– efikasnost …. upravljanje

LJUDSKE POTREBE
• Ljudske potrebe, koje su preduvjet
gospodarenja, su različite:
- fiziološke: hrana, odjeća, obuća, stanom, ..
- kulturne: čitanje, kazalište, koncerti, izložbe
..
- religiozne: molitva, crkva, svetkovine, …
- društvene: prijateljevanje, društveni status,…
- ….
Potrebe kvalificiraju stvari kao korisne, kao
dobra, ne same po sebi, nego zbog koristi koje
daju: korisne usluge stvari

4
 19.3.2020.

POČETCI EKONOMSKE AKTIVNOSTI

• S oskudnošću počinju ekonomske aktivnosti čovjeka.

• U Raju nema oskudnosti pa ni ekonomske aktivnosti čovjeka.

• Kad ljudske potrebe i želje postaju veće od raspoloživih sredstava za

njihovo zadovoljenje, čovjek počinje poduzimati ekonomske aktivnosti
(ekonomizirati).

• Ekonomske aktivnosti čovjeka nastaju stotinama tisuća godina prije

nego što je čovjek počeo zapisivati neka ekonomske aktivnosti.

• Pismo je nastalo zbog zapisa ekonomskih aktivnosti (transakcija)

• Ekonomska znanost nastaje nekoliko tisuća godina nakon prvih zapisa o

ekonomskoj aktivnosti.

OGRANIČENOST
• U apsolutnom smislu sva su dobra količinski ograničena.

• Relativna ograničenost, tj. ograničenost dobara u odnosu s

ljudskim potrebama je bitna za ekonomiju

• Slobodna dobra su sredstva koja priroda nudi besplatno i u

odnosu na ljudske potrebe su neograničena.

• Ekonomska dobra, koja su u odnosu na naše potrebe

ograničena.

• Predmet gospodarenja ( proizvodnje) su ekonomska dobra

5
 19.3.2020.

ALOKACIJSKI MEHANIZMI
• Primarna funkcija ekonomskog procesa je optimalna
alokacija ograničenih resursa između mnoštva alternativa.

• Efikasan alokacijski mehanizam je bitan jer su proizvodni

resursi ograničeni.

• Ekonomske sustave razlikujemo prema mehanizmima koje

društva odaberu za alociranje resursa.

• Opća podjela alokativnih mehanizama je:

- tradicionalni,
- naredbodavni – komandni – planski
- tržišni.

ALOKACIJSKI MEHANIZMI
• Alokacijski mehanizmi nisu ekskluzivni niti su ih društva razvijala
linearno.
• U suvremenim društvima koristi se i brutalnu sila, tradicija,
vlast i tržište.
• Suvremena društva nastoje zamijeniti silu, tradiciju i vlast
tržištem kao dominantnim mehanizmom u alokaciji resursa.
• Neka društva su skočila iz pred-tržišnih, feudalnih, u komandni
mehanizam (Rusija, Kina)
• Padom socijalizma, bivše socijalističke zemlje provode tranziciju
iz komandnog, naredbodavnog u tržišni mehanizam.
• Tržište, iako primarni, ne može se reći da je i danas jedini
mehanizam alokacije resursa
• Razvoju tržišta, danas najveće poticaje daju društvene i
političke snage Sjeverne Amerike i Europe.
• Suvremena ekonomska teorija (misao), istražuje povezanost i
međuzavisnost između ekonomskih, društvenih i političkih snaga.

6
 19.3.2020.

TEMELJNA PITANJA EKONOMIJE

– ŠTO ? Koje robe i usluge treba proizvoditi.

– KOLIKO? Količina svake robe i usluge koje treba proizvoditi.

– KAKO? Kojom tehnologijom će se robe proizvoditi?

– KADA? Vrijeme kada treba obaviti proizvodnju.

– ZA KOGA? Tko su potrošači proizvedenih dobara?

– TKO? Kome pripada korist od potrošenih roba i usluga

PRIRODA – EKONOMIJA- ČOVJEK

Preteče suvremene ekonomske teorije:
• Istraživala su filozofska i etička pitanja vezana uz posljedice
ekonomskog djelovanja
• Ekonomska znanost se bavi:
- odnosom čovjeka i prirode i
- odnosom čovjeka i čovjeka
• Odnos čovjeka i prirode jest proces rada koji je tehnološki određen,
tj. iznalaženje načina (proizvodnje) kako neupotrebljive proizvodne
resurse pretvoriti na optimalan i održiv način u upotrebljive proizvode
za zadovoljenje ljudskih potreba i želja.

• Efikasnost proizvodnje ovisi o prirodnim i tehnološkim zakonitostima,

zbog čega je ekonomski problem prije svega tehnološki problem, tj.
problem primjene prirodnih znanosti.

• Stoga se ekonomska znanost, za razliku od drugih društvenih znanosti,

mogla u puno većoj mjeri služiti metodama što su ih razvile prirodne
znanosti.

7
 19.3.2020.

EKONOMIJA i TEHNOLOŠKI PROCES

PROIZVODI
RESURSI PROIZVODI
. I USLUGE
INPUTI I USLUGE

T
P E T P
R H R O
N
I Ž T
O
R
R L I
G O
O I Š Š
D J T Č
A A E I

CIJENE TROŠAK CIJENE TRANSAKCIJ CIJENA ZA

RENTA TEHNOLO SKI POTROŠAČE
GIJE TROŠAK

TEHNOLOGIJA - EKONOMIJA
• Kad se svim elementima tehnologije proizvodnog
procesa:
- od prirode i resursa,
- preko tehnologije proizvodnje,
- gotovih proizvoda, distribucije i tržišta
- do potrošača
Pridodaju cijene i dohoci , počinje ekonomija …

• Ekonomija se temelji na:

- Tehnologiji proizvodnog procesa, i
- Odnosima među ljudima u proizvodnji i društvu

TEHNOLOGIJA EKONOMIJA SOCIOLOGIJA

8
 19.3.2020.

EKONOMSKA ZNANOST
• Ograničenja ekonomske djelatnosti ne dolazi samo od prirodnih
faktora nego i od zajedničkog života ljudi u društvu, odnosno,
određen je odnosom između čovjeka i čovjeka, tj. društvenom
strukturom.

• Podjela rada je podjednako društveni i tehnološki fenomen:

- društveni, jer predstavlja odnos između čovjeka i čovjeka, i
- tehnološki jer predstavlja, prije svega, prostorno i vremensko
cijepanje procesa pretvaranja prirodnih i ljudskih resursa u
proizvode u niz odvojenih, ali povezanih faza, čiji je redoslijed
striktno određen tehnološkim zakonima.

• Značajna prednost ekonomske znanosti pred drugim društvenim

znanostima je mjerljivost ekonomskih fenomena.

• Ekstenzivna primjena matematike u ekonomskim istraživanjima nije

slučajna sklonost ekonomista, već nešto što proizlazi iz same biti
ekonomije.

MIKROEKONOMIJA
Moderna ekonomska misao, izučavanja problema relativne oskudnosti,
podijelila je na: mikro i makro ekonomiju.
• Mikroekonomija se bavi
- alokacijom, što proizvoditi i kako proizvoditi? i
- distribucijom, kao se raspodjeljuje realni dohodak među društvenim
grupama?

Mikroekonomija analizira, ponašanje potrošača (pojedinca, kućanstva),

proizvođača (poduzeća), tržište strukture, pojedine djelatnosti i odnose
među njima.

Analitički alati mikroanalize su potražnja i ponuda koje se primjenjuju na

nivou kućanstva, poduzeća i industrije.

Glavni cilj mikroekonomske teorije je objasniti sile koje određuju relativne

cijene, za koje ekonomisti vjeruju da su najznačajnija sila koja utječe na
alociranje resursa i distribuciju dohotka
•

9
 19.3.2020.

MAKROEKONOMIJA
• Makroekonomija se bavi stabilnošću i rastom nacionalnog gospodarstva

• Analitički alati makroekonomije su agregatne varijable (vrijednosti na

nivou države, cijelog gospodarstva): bruto domaći proizvod, ukupna
investicije, zaposlenost, izvoz, uvoz, opći nivo cijena, stopa gospodarskog
rasta.

• Ekonomska politika koristi rezultate makroekonomskih istraživanja

(makroekonomsku teoriju) kako ostvarila makroekonomske ciljeve:
- stopu gospodarskog rasta
- punu zaposlenost
- unutarnju ravnotežu
- vanjsku ravnotežu

Ortodoksna ekonomska teorija sastoji se od mikro i makro ekonomije.

MIKRO & MAKROEKONOMIJA

10
 19.3.2020.

Ekonomska aktivnost – ekonomska znanost

• Čovjek je od samih svojih početaka ekonomsko biće.

• Čovjek je kroz tisuće godina najviše svog vremena trošio na

ekonomsku aktivnost

• Ipak ekonomska znanost je novijeg datuma ( ne seže dalje od 17

stoljeća)
- znanost o politici i pravna znanost spadaju među najstarije znanosti

• Politička ekonomija kao zasebna znanost, u punom smislu je proizvod

razvoja kapitalizma

• Glavni pojmovi političke ekonomije: kapital, rad, vrijednost, profit,

najamnina, renta, poduzeće, i sl. su ujedno i operativni pojmovi
kapitalističkog sustava proizvodnje

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb,

EKONOMSKA ZNANOST

• Napredak ekonomske misli bio je takav da je već sredinom 18. stoljeća

politička ekonomija postala visoko razvijena zasebna društvena znanost.

• Kroz nepuno stoljeće ekonomska znanost se oslobodila filozofskih,

političkih, etičkih i socioloških aspekata i postala ekstremni primjer
specijalizirane društvene znanosti.

• Ekonomska znanost je po konzistentnosti svojih teorijskih osnova i

razrađenosti istraživačkih metoda bliže egzaktnim prirodnim znanostima
nego ostalim društvenim znanostima

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb,

11
 19.3.2020.

EKONOMSKA ZNANOST
• Znanost ne izmišlja predmet kojim se bavi, on je njoj zadat

• Činjenice o materijalnim uvjetima života su osnova za formuliranje bilo kakvih

teorija koje pretendiraju na znanstveni status. (nužni uvjet)

• Svaki ekonomski fenomen ne mora biti predmet znanstvenog mišljenja.

• Odnosi i pojave koje su „običnom razumu” dovoljno jasni, ( odnos roba i

robovlasnika, odnos kmeta i feudalca, odnosi između članova seljačke obitelji,..)
nisu predmet (ekonomske) znanosti (teorije).

• Tehnološke inovacije, robna proizvodnja, razvoj tržišta novčano gospodarstvo,

kamate, tečaj i sl.., ekonomski život čini složenijim i na „prvi pogled”
nerazumljivim, što stvara uvjet za znanstveni pristup.

• Složenost sustava i složenost međuzavisnosti pojedinih dijelova sustava su

predmet znanstvenog izučavanja. (dovoljni uvjet)

• Znanost proučava samo one fenomene koji su masovni i koji se ponavljaju, tj.
ono što je opće i zajedničko.

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb,

EKONOMSKA I DRUGE ZNANOSTI ..

• Prirodne znanosti mogu pretpostaviti da je struktura atoma ista danas kao i u doba
Aristotela, i sl.

• Ekonomisti ne mogu poći od iste ili slične pretpostavke o strukturi gospodarstva.

• Struktura gospodarstva (ekonomija) nisu iste danas i u antičkoj Grčkoj.

• Svijet kojim se bave ekonomisti se radikalno mijenja kroz vrijeme.

• Politička i ekonomska povijest su snažno povezane, i imaju međusobno jak utjecaj

jedna na drugu.

• Način razmišljanja ekonomiste se formira pod utjecajem kulture u kojoj živi.

• Povijest ekonomske misli je također pod utjecajem (povijesti) religije, teologije,

filozofije, matematike i drugih znanosti, kao i poslovanja i politike u razdoblju na
koje se odnosi.

• Ekonomske ideje su sastavni dio kulture.

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb,

12
 19.3.2020.

EKONOMSKA TEORIJA
Suvremena ekonomska teorija:
• Istražuje kako tržište funkcionira i kako alocira oskudne resurse.
• Istražuje snage koje određuju stope ekonomskog rasta.
• Ekonomska otkrića, za razliku od otkrića u prirodnim znanostima, su u
opasnosti da budu zaboravljena i kumulativni rast ekonomskog znanja je
teško održiv.
• Otkrića u prirodnim znanostima, ne ugrađuju se samo u buduće teorije
nego u tehnologije od kojih ljudi imaju, na prvi pogled efekte (najčešće
pozitivne)
• Korisnici ekonomske znanosti su najčešće političari i od strane političara
ovlašteni ljudi s različitim interesima.
• Ekonomija treba „specijaliste” koji će imati pregled i znanje o prethodnim
ekonomskim dostignućima kao i promašajima (fallacies), kad na površinu
izbije neka nova ideja (koja je možda već u prošlosti viđena).
• Specijalisti (znanstvenici) ekonomske misli mogu doprinijeti kumulativnom
karakteru ekonomske znanosti.
© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb,

Ekonomska teorija - Ekonomski pojmovi

• Ekonomska znanost ima svoje pojmove, jasno definirane elemente
ekonomskog procesa, tj. ekonomske varijable:
- privatno vlasništvo, društveno vlasništvo, državno vlasništvo ,..
- novac, cijene, kamata, novčana masa, renta, …
- ponuda, potražnja, proizvodnja, potrošnja, …
- dohodak, raspodjela, životni standard,
- investicije, profit, dividenda, ….
- kućanstvo, poduzeće, država, banke, ….
- porezi, proračun, javna potrošnja, proračunski deficit, javni dug, …
- izvoz, uvoz, vanjska trgovina, vanjski dug, tečaj, bilanca plaćanja….
- stopa gospodarskog rasta, stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti, ..
- proizvodni resursi, proizvodni faktori, rad, kapital, poduzetništvo, …
- održi rast, održivi razvoj, ….
- proizvodni faktori, proizvodi, granice proizvodnih mogućnosti,
oportunitetni troškovi, proizvodna učinkovitost (efikasnost), tržište, javna
dobra, …
© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb,

13
 19.3.2020.

STRUKTURA EKONOMSKE ZNANOSTI

GLOBALNA EKONOMIJA
MEĐUNARODNA EKONOMIJA
P T P

INDUS. ORGANIZACIJA

INOZEMSTVOM
JAVNE FINANCIJE
O O

EKONOMSKI
R

ODNOSI S
T

MONETARNE
D

FINANCIJE
R Ž
O I U
Š Š Z
A T E
Č Ć
I E
E

MIKRO MAKRO

EKONOMIJA (OSNOVE)

POVIJEST EKONOMSKE MISLI

14
 19.3.2020.

HAMMURABIJEV ZAKONIK 1750 BC

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb,

HAMMURABIJEV ZAKONIK 1750 BC

1. Ur-Nammuov Zakonik. Tvorac Ur-Nammu, osnivač treće dinastije grada-države
od 2111-2003. uspostavivši stare granice Akadskog kraljevstva, ovaj se vladar
posvetio obnovi zemlje, graditeljstvu i učvršćenju državne, posebno sudske vlasti, što
je rezultiralo donošenjem zakonika.

2. Bilalamov Zakonik miroljubivog vladara Ešnune, grada države, u području rijeke

Dijale, koja je cvjetala između 2000-1760. napisan je akadskim jezikom.

3. Hamurabijev Zakonik, nastao oko 1750. prije nove ere na temelju prethnodnih
zakonika
4. Petoknjižje – prvih pet knjiga Starog zavjeta naziva Torah (Zakon) nastala 539 –
334 BC
5. Zakonik dvanaest ploča – prva i najvažnija kodifikacija rimskog građanskog prva
(450 BC)
6. Corpus Iuris Civilis – zbir građanskih prava, sastavljen po naredbi bizantskog
cara Justijana I između 528 i 534. godine
7. Kanonsko pravo
8. Suvremeno Europsko pravo

15
 19.3.2020.

HAMURABIJEV ZAKONIK
Ekonomske transakcije
120. Ako čovjek ostavi žito na čuvanje u kuću (drugog) čovjeka, i u žitnici dođe do štete,
ili vlasnik kuće otvori žitnicu i uzme žito, ili u potpunosti poriče da je žito bilo smješteno u
njegovoj kući , vlasnik žita će pred Bogom iznijeti pojedinosti u vezi sa svojim žitom i
vlasnik kuće vratit će vlasniku žita dvostruko više no što je uzeo.

122. Ako čovjek želi (drugom) čovjeku dati na pohranu srebro, zlato, ili nešto drugo,
svjedocima će pokazati sve što želi dati, sačiniti ugovor i potom predati na pohranu.

123. Ako da na pohranu (srebro, zlato, ili nešto drugo) bez svjedoka i ugovora, pa mu se
(primitak) poriče tamo gdje je pohranio, slučaj podliježe pravnom potraživanju.

124. Ako čovjek (drugom) čovjeku pred svjedocima da na čuvanje srebro, zlato ili nešto
drugo, pa mu ovaj (to) poriče, sud treba da dokaže i on će sve što je porekao platiti u
dvostrukom iznosu

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb,

HAMURABIJEV ZAKONIK

37. Ako čovjek kupi polje, voćnjak ili kuću vojnika, lakog oružanika, ili danku
podložnog vojnog činovnika, njegova tablica o ugovoru da se razbije, gubi svoj
novac, a polje, voćnjak ili kuću vraća se vlasniku.

44. Ako čovjek zakupi neobrađeno polje (uz obvezu) da ga za tri godine pripremi
za sjetvu, ali bude toliko lijen da polje ne pripremi, četvrte godine mora ga
prekopati motikom, pobranati i vratiti vlasniku, i odmjeriti mu deset kura za
osamnaest iku.

112. Ako se čovjek nalazi na putu, pa je drugom čovjeku dao srebro, zlato, drago
kamenje, ili (druga) dobra i preda mu za prijevoz, ako čovjek ne preda sve što se
moralo prevesti gdje se moralo prevesti, već ga prisvoji, vlasnik dobara koja je
trebalo prevesti treba da dokaže krivicu čovjeka koji je trebao prevesti što je
trebao predati, pa će taj čovjek vlasniku dobara koja je trebao prevesti
petostruko dati sve što mu je povjereno.

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb,

16
 19.3.2020.

HESIOD (750 – 650 BC)

• Hesiod je ime prvog grčkog, a time i prvog europskog pjesnika za koga su
sačuvani pouzdani biografski podaci i književna djela.

• Pripada grčkom svijetu zapadnog maloazijskog kopna.

• Živio u znamenitom gradu Kimi , (gdje je živio i Homer ?)

• Njegov otac bavio se neuspješno pomorskom trgovinom, zbog čega se preselio

u maticu grčku u selo Askru podno planine Helikon, u pokrajini Beotiji
(središnja Grčka), gdje je kupio manje imanje i bavio se poljoprivredom.

• Nakon očeve smrti, Hesiod se posvadio s bratom Persom oko nasljedstva, i

stvar predali sudu.

• Hesiod je lošije prošao na sudu , jer je po njegovim riječima, brat podmitio suce

• Zahvaljući svađi s bratom, nastala su njegova znamenita dijela Poslovi i dani i

Postanak bogova.

POJAM EKONOMIJE ? – KSENOFONT

• Postoji opća suglasnost da se pojam ekonomija prvi put pojavio u
Ksenofontovu djelu Oikonomikos (O gospodarstvu).

• Wicksteed, P., piše da se za ekonomiju „može uzeti da uključuje proučavanje

općih načela upravljanja resursima, bilo pojedinca, kućanstva, poduzeća ili
države, te ispitivanje načina na koji dolazi do rasipanja pri svakom takvom
upravljanju”.

• Prema ovoj definiciji Ksenofont (427.-355. p. Kr.) se mora smatrati jednim

od najstariji ekonomista.

• U tom svom ponajboljem djelu Ksenofont, kroz usta svog učitelja Sokrata
raspravlja o kućanstvu i o dužnostima gospodara kućanstva s Kristobulom,
sinom Sokratova prijatelja, i s “lijepim i dobrim” gospodarom Ishomahom.

• Što je gospodarstvo (oikonomia) značilo za Grke može nam reći i Sokrat:

“Dakle”, reče Sokrat, “nama se ono činilo, da je ekonomija ime nekom
znanju; to se činilo znanje, kojim ljudi mogu kuće unapređivati; kuća nam se
činila to što svekolika imovina; za imovinu rekosmo da je to, što je svakome
korisno za život; za korisno se našlo da je to sve čime bi se tko znao služiti”.

17
 19.3.2020.

POJAM EKONOMIJE ? – ARISTOTEL

Platonov učenik Aristotel (384.- 322. p. Kr.) o gospodarstvu govori u prvoj knjizi
“Politike”. Tamo on veli: “Budući da je pak jasno od kojih je dijelova grad nastao,
mora se prvo govoriti o gospodarstvu. Jer se svaki grad sastoji od domaćinstava.

Dijelovi gospodarstva su oni opet od kojih je sastavljeno domaćinstvo. A savršeno

se domaćinstvo sastoji od robova i od slobodnjaka. Budući da svaku pojedinost
treba prvo istražiti u najmanjim sastojcima - a prvi su i najmanji sastojci
domaćinstva gospodar i rob, te suprug i supruga, pa otac i djeca - o tome trojem
moralo bi se razvidjeti što je svakom pojedino i kakvo treba biti.

Posrijedi su, dakle, znanost o odnosu gospodara i roba, o bračnom odnošaju (jer
inače je bezimeno spajanje žene i muža) i o trećem, o rađanju djece (jer se ni to ne
naziva vlastitim imenom). Neka su to ta tri odnosa kako rekosmo. Postoji još i dio
koji se jednima čini da je gospodarstvo, a jednima pak kao najveći njegov dio. Kako
pak s time stoji, valja razmotriti. Govorimo naime o takozvanom umijeću zavadbe”

Aristotelu je bjelodano da “umijeće gospodarstva više nastoji oko ljudi nego oko
pribave neživih stvari, i više se brine o njihovoj kreposti nego li o vrsnoći imovine,
koju nazivamo bogatstvom, te više o kreposti slobodnjaka nego li robova”

INDIJA – KAUTILA: Arthashastra

• Kautilya je veliki indijski filozof i državnik, suvremenik od Aristotela.
• Kautilya’s Arthasastra, napisana oko 321 BCE, je najstariji i najopširniji indijski tekst o
vođenju države, diplomaciji, ratovanju, miru, špijunaži, politici i ekonomiji.
• Arthashastra se prevodi kao „znanost o bogatstvu“, tj. „znanost blagostanja“. Jednako
kao što se Adam Smith bavio problemom bogatstva naroda, a ne pojedinca kao takvog, i
Kautilya je shvaćao da bogatstvo naroda ne ovisi isključivo o ekonomskim čimbenicima,
već o širokom spektru faktora. Njegova teza, dakle, uzima u obzir ekonomske, političke,
diplomatske, društvene, vojne i druge aspekte koji mogu utjecati na bogatstvo naroda.
• Djelo sastoji od 150 poglavlja podijeljenih u 15 knjiga, a može se razgraničiti na tri
glavna dijela:
1. Pitanja nacionalne sigurnosti uključujući i vanjsku politiku,
2. Provođenje pravde, uključujući koncept zločina i kazne; i
3. Politike koje se odnose na gospodarski razvoj, oporezivanje, upravljanje radom i
financijsko upravljanje

• Na engleski jezik je prevedena 1915. Johann Jakob Meyer, the German Indologist i
prevoditelj, preveo je Arthasastra sa Sanskrit na njemčki jezik 1927.
• Vishnugupta Chanakya Kautilya u indijskoj je, ali i svjetskoj kulturi poznat kao Acharya ili
guru (profesor ili nastavnik) i državnik.

18
 19.3.2020.

KINA
• Kineska ekonomska misao nije imala utjecaj izvan Kine.
• Stvorile su se tri glavne škole mišljenja:
- Legalisti
- Taoisti, i
- Konfučijanci.
• Legalisti su vjerovali u najveću moć države u povećanju bogatstva i
efikasnom funkcioniranju države.
• Taoisti su prvi svjetski liberetijanci, koji su bili mišljenja da se država uopće
ne smije miješati u poslove ljudi.
• Konfučije je bio na sredini između ovih dvaju škola.
• Konfučiji, pravim imenom, Ch’iu Chung-ni (551-479BC) je najveća osoba u
kineskoj povijesti.
• Konfučijeva miso se malo razlikuje od Legalista, budući da se on zalaže za
obrazovanu administraciju

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb,

EKONOMIJA U BIBLIJI
Biblija nam ukazuje na neke od ekonomskih postulata. Josipa, sina Jakova kojeg
Bog prozva Izrael, braća su u zemlji kanaanskoj prodala Jišmaelcima a oni ga
prodali u Egipat. Tu je Josip protumačio faraonov san i pretkazao sedam rodnih i
sedam gladnih godina. Faraon ga je postavio za upravitelja dvora, odnosno
namjesnika u zemlji. Za sedam rodnih godina prikupio je mnogo žita. U gladnim
godinama u zamjenu za žito Josip „pobra sav novac koji se nalazio u zemlji
egipatskoj i kanaanskoj“, zatim stoku u zamjenu za žito i na kraju posjede – oranice
koje su postale faraonovo vlasništvo. Onda Josip reče svijetu. „Budući da sam
danas za faraona prekupio i vas i vašu zemlju evo vam sjeme pa zasijte zemlju. A
kad bude pobiranje ljetine, faraonu ćete davati jednu petinu, dok će četiri petine
pripadati vama ... Tako Josip napravi za Egipat zemljišni zakon koji i danas vrijedi:
petina pripada faraonu; jedino svećenička imanja nisu prešla faraonu“

19
 19.3.2020.

KRŠĆANSTVO- SV. AUGUSTINE (354-430)

• Aurelius Augustinus, rođen je u Numidii u Africi, obrazovan u Kartagi
i postao profesor retorike u Milanu.
• Kršten u 32. godini, kasnije postao biskup u Hippou u Sjevernoj Africi,
gdje i rođen.
• Živio za vrijeme pustošenja Rima i propadanja Rimskog carstva.
• Imao je pogled na vrijeme koje slijedi, tj. vrijeme poslije Rimskog
carstva.
• Njegov rad, a osobito njegovo veličanstveno djelo The City of God,
imala je velik utjecaj na misao u narednim stoljećima.
• Njegov stav je da je prihvaćanje i razvoj kršćanstva uzrok pada
Rimskog carstva.
• Njegovi ekonomski pogledi su razbacani kroz knjigu The City of God i
kroz druge njegove radove.
• Neovisno o Aristotelu, tvrdi da ljudi plaćaju cijenu za neku robu
ovisno o njihovim osobnim potrebama , a ne prema nekom
objektivnom kriteriju, ili prema nekom prirodnom poretku. (Temelj
Austrijske teorije subjektivne vrijednosti)
• Naglašava da je prirodna želja svakog čovjeka da kupi jeftino i proda
skupo.

MERKANTILIZAM (1500- 1800.)

• IZVOZ > UVOZ ZLATO ( BOGATSTVO, MOĆ)

• Cilj (ekonomske) politike :

SUFICIT U VANSKOTRGOVINSKOJ BILANCI

Mjere ekonomske politike:

• poticaji za izvoz
• prepreke za uvoz

20
 19.3.2020.

Richard Cantillon (1680-1734)

• Mnogi ga smatraju utemeljiteljem suvremene ekonomije (umjesto Smitha)
• U „Essai sur la nature du commerce en general” (oko 1730.), prvi je u povijesti
prikazao funkcioniranje ekonomskog sustava.
• Djelo ima i znanstvene odlike jer se bavi općim i opisuje međuzavisnosti koje se
ne vide na prvi pogled.

• Bogatstvo su: hrana, korisne stvari i ugodnosti života, a ne plemeniti metali.

• Prednost zlata i srebra su u njihovoj likvidnosti.
• Zemlja je izvor ili materija iz koje se izvlači bogatstvo, rad čovjeka je oblik koji
ga proizvodi

• Dolazi do pojma poduzetnika koji u njegovoj ekonomiji ima središnju ulogu

• Razlikuje tri društvene klase: zemljovlasnike, poduzetnike i ljude s plaćom.

Fiziokrati (1756 – 1778)

• Poljoprivreda je jedino produktivno zanimanje
• Industrija i trgovina su sterilno zanimanje
• Jedino se u poljoprivredi stvara „net product”,
• Postoji prirodni poredak koji čini život sretnijim i svrsishodnijim
• Postoji harmonija među društvenim klasama
• Pojedinci moraju imati maksimum slobode
• Državni utjecaj mora biti sveden na minimum
• Trgovina je nužno zlo , i mora biti slobodna
• Vrijednost ovisi o korisnosti. Bogatstvo je vrijednost.
• Vrijednost i cijena su isto
Fiziokrati su nastali kao reakcija na Merkantilizam u Francuskoj, prije
svega kao reakcija na poteze Jean Baptiste Colberta (1619 – 1683)

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb

21
 19.3.2020.

Francois Quesnay (1694 – 1774)

• Utemeljitelj i vođa fiziokrata
• Služio kao liječnik kod kralja Luja XV (Madame Pompadour)u Versaju
• Quesnay je sustav političke ekonomije opisao u Tableau economique (1759?)
• Dvije su njegove temeljne postavke:
1. teza o prirodnom i pozitivnom gospodarskom poretku, i
2. teza primatu poljoprivredne proizvodnje.
• Prirodni je poredak izraz Božje volje, zbog čega je vječan i nepromjenjiv.
• Logična posljedica prirodnog poretka je pravo vlasništva.
• Iz prava vlasništva proizlazi sloboda stjecanja gospodarskih dobara za svakog
građanina
• „Svaki radi za bližnjega, dok misli da radi za sebe”
• Pozitivni poredak (Order positif), tj zakonodavstvo, je savršenije čim više
usvaja i oživotvoruje prirodni poredak (ordre naturarel)

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb

KLASIČNA POLITIČKA EKONOMIJA

• Adam Smith (1723-1790),
- Teorija moralnih osjećaja (1759.) (The Theory of Moral Sentiments)
- Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda (1776)
( An inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations)
• Thomas Malthus (1766 – 1834)
- Istraživanje o načelima populacije (1798), An Essay on the Principe of
Population
• Jean-Baptiste Say (1767-1832)
- Traité d’économie politique (1804), Course d’économie politique (1828)
• David Ricardo (1772 – 1823)
- Načela političke ekonomije (1817), On the Principles of politicl Economy
and Taxation
• John Stuart Mill (1806 – 1873)
- Principles of political Economy, with some of their Aplications to Social
Philosophy (1848)

22
 19.3.2020.

Thomas Malthus (1766 – 1834)

• U raspravi Istraživanje o naravi i porastu rente (1815), obrazložio je
Malthus svoju teoriju zemljišne rente, koju je preuzeo Ricardo
priznavajući Malthusovo autorstvo.
• Zemljišna renta je diferencijalna: njezina visina varira prema
intenzitetu obrade, prema položaju zemljišta u odnosu na tržište i
prema kvaliteti zemljišta.
• Povećanje intenziteta obrade veoma je ograničena, a povećanje
obrađenih zemljišta ograničeno je s jedne strane brojem potrošača,
a s druge strane visino proizvodnih troškova.
• Nitko neće obrađivati zemlju ako postignute cijene ne pokrivaju
trud i troškove.
• Analiza rente i kretanja broja stanovnika, dovela je Malthusa da
postavi tezu da se stanovništvo brže uvećava (geometrijskom
progresijom) nego poljoprivredna proizvodnja (artimetričkom
progresijom), što će neminovno u budućnosti dovesti do gladi i svih
posljedica koje prati glad.
• Srećom, zahvaljujući tehnološkom napretku, Malthusova
predviđanja se nisu ostvarila. Za sada.
© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb

David Ricardo (1772 – 1823)

• Ricardo nastavlja rad na temeljima Smithova sustava (kao i Malthus)
• Analizirao je cjelokupnu dinamiku gospodarskih zbivanja kao takvih,
više-manje apstrahirajući kulturno-političke ili socijalno- političke
utjecaje. (Ricardovo načelo izolacije).
• Glavna djela su:
1. The Hight Price of Bullion a Proof of Depreciation of Bank Notes (1810)
2. Essay on the Influence of a Low Price of Corn on the Profits of Stock
(1815)
3. Proposals for an Economical and Secure Currency (1816)
Ricardovo glavno i životno djelo je:
On the Principles of Political Economy and Taxation (1817)
( O načelima političke ekonomije i oporezivanja)
• U Načelima se Ricardo pokazuje u svoj svojoj veličini, kao neobično
orginalan mislilac, neumoljiv logički analitičar, kome je interes znanosti
na prvom mjestu

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb

23
 19.3.2020.

KARL MARX
Karl Marx (1818-1883.) –
• Ostavio najdublji i najtrajniji odjek od svih pobornika socijalističke misli
• Njegova teorija je evolucionistička
• Marxovo shvaćanje je temeljeno na Hegelovu dijalektičkom načelu: teza-
antiteza-sinteza, koja određuje razvoj ljudske povijesti
• Cijeli povijesni razvoj uvjetovan je gospodarskim razlozima i odnosima
• Prvotni oblik društvenog života i čovječanstva bio je kolektivizam, poslije
toga je kao antiteza je došlo razdoblje individualizma, a budući će
socijalistički poredak opet biti kolektivistički, ali će kao sinteza sadržavati u
sebi sve pozitivne odlike individualizma
• Kapitalistički poredak po Marxovoj teoriji neminovno je osuđen na propast!
• Kapital je sredstvo za stjecanje viška vrijednosti te se time razlikuje od
zemljišne i rudničke rente, koje se stječu s monopolskog značaja zemljišta i
rudnog blaga
• Rad je jedini tvorac vrijednosti – svaka roba je vrijedna onolika-koliko je u
njoj sadržano rada

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb

ALFRED MARSHALL
(1842.-1924.)
• Marshall svoj put prema ekonomiji opisuje: „od metafizike sam pošao etici i zaključio
sam da opravdanje postojećeg društva nije lako. Prijatelj, koji je čitao mnogo, od
onog što se sada zove moralnim znanostima, stalno mi je govorio: „Ah! Ne bi tako
rekao kad bi tako vladao političkom ekonomijom”. Stoga sam pročitao Millovu
Političku ekonomiju i bio prilično uzbuđen zbog nje. Nejasna mi je bila ispravnost
nejednakih prilika, a ne toliko nejednakost materijalne udobnosti. Zatim sam u
vrijeme odmora posjetio najsiromašnije četvrti nekoliko gradova i obilazio ulicu za
ulicom, promatrajući lica najsiromašnijih ljudi. Nakon toga sam odlučio proučiti
temeljitije političku ekonomiju.”
• Oženio se 1877. bivšom studenticom – prešli su u Bristol, gdje su predavali političku
ekonomiju
• Ekonomiku industrije objavili su zajedno 1879. g.
• Na Cambridge su se vratili 1884. g., gdje su proveli ostatak svojih godina
• Pedeset godina pisanja donijeli su osamdeset i dvije publikacije: knjige, članke,
predavanja, priopćenja na skupovima i svjedočenja pred 3 kraljevske komisije
• Najutjecajnija knjiga Načela ekonomike (1890.) do danas doživjela su mnoga izdanja

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb

24
 19.3.2020.

JOHN MAYNARD KEYNES

(1883. – 1946.)

• Postao predavač ekonomije 1908. g. u Cambridge-u – kad je objavio rad „A

Treatise on Probbability” postaje urednikom (zajedno s Edgeworthom)
Economic Journala 1911., a tajnik Royal Economic Society 1913.g.
• Počeo raditi u Ministarstvu financija početkom I svjetskog rata na
ekonomskim odnosima sa saveznicima i na očuvanju Britanskih deviznih
rezervi
• Bio je član Engleske delegacije na mirovnoj konferenciji u Versaillesu
• Zbog neslaganja s nepravednostima tog mira, rekavši da će prouzročiti novi
rat dao je ostavku na članstvo
• Svoje neslaganje s uvjetima Versajskog mira, objavio je u radu „Economic
Consequences of The Peace” (Ekonomske posljedice mira), 1919.g. – koja je
prevedena na mnoge jezike i donijela mu prvu svjetsku slavu
• Godine 1923. objavio je prvi rad čuvene trilogije o monetarnoj politici: „The
Tract on Monetary Reform”
• Bio je ogorčeni protivnik povratka Velike Britanije na zlatni standard – to je
izrazio u radu: „The Economic Consequences of Mr. Churcill”
© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb

JOHN MAYNARD KEYNES

(1883. – 1946.)

• Oženio se ruskom balerinom 1925.g. i nisu imali djece

• Imenovan članom povjerenstva za financije i industriju 1930. g.
• Objavio knjigu u 2 sveska: „A Treatise on Money”
• Najvažnije djelo „The General Theory of Employment, Interest and Money”
objavio je 1936. g. – tim djelom revolucionirao je ekonomsku znanost
• Dugo godina bio je članom „Economic Advisory Councile” britanske vlade
• Doživio teški srčani infarkt 1937. godine
• Za vrijeme drugog svjetskog rata ponovo je radio u Ministarstvu financija i
bio zadužen za pregovore o „zajmu i najmu” s predstavnicima SAD-a
• U travnju 1943. g. u ime britanske vlade izradio je nacrt međunarodnog
upravljanja novcem
• Imao je vodeću ulogu u pregovorima o oblikovanju poslijeratnog svjetskog
poretka na konferenciji u Bretton-Woodsu 1944. godine
• Na temelju njegova i Whiteova nacrta (SAD) izrađen je zajednički nacrt koji je
prihvaćen na međunarodnoj konferenciji u Bretton-Woodsu

© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb

25
 19.3.2020.

Milton Friedman
(1912 – 2006)
• Najznačajniji kritičar keynisijanske ekonomske politike među
američkim ekonomistima.
• Lider monetarističke „Čikaške škole”
• Dobitnik je Nobelove nagrade 1976.
• Rođen u Njujorku. Roditelji bili siromašni. Nikad nisu imali
dovoljno novca.
• Profesori na studiju bili su mu Kuznec i Stigler, kasnije dobitnici
Nobelove nagrade.
• Završio studij u vrijeme velike ekonomske krize.
• U vrijeme rata radio u raznim Vladinim službama.
• Za razliku od drugih, koji su u to vrijeme prihvaćali
kejnisijanizam, kod njega se izgradio suprotan stav prema
ekonomskoj politici
© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb

Milton Friedman
(1912 – 2006)
• Glavni pobornik kvantitativne teorije novca
• Dao je novi iskaz kvantitativne teorije novca u djelu „Studies in
the Quantity Theory of Money” (1956).
• Potražnja za novcem je funkcija: permanentnog dohotka,
proporcija bogatstva u samom čovjeku prema onom izvan
čovjeka, nominalne kamatne stope, očekivanih promjena stopa
kojom se mijenja razina cijena, stvarne razine cijena i funkcije
preferiranja novca nasuprot drugim dobrima.
• Jedinstvenost Friedmanove kvantitativne teorije je što ona
počinje temeljnom premisom iz teorije kapitala: da je dohodak
prinos na kapital.
• Friedman tvrdi da je inflacija uvijek i svugdje monetarni
fenomen.
• Tu je tvrdnju uvjerljivo demonstrirao, glede Sjedinjenih država u
„A Monetary History of the United States, 1867-1960).
© (2016)Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb

26
 19.3.2020.

EKONOMSKI SUSTAVI
• Kineski - Konfucije – Tao- tradicija -
porodica
• Indijski – Induizam – tradicija – kaste
• Kršćanski – Biblija – kršćanstvo – prosvjetiteljstvo-
liberalizam
- katolički
- protestantski
- ortodoksni
• Islamski - Kur’an – sunnet- Šerijat
• Japanski – Budizam
• Južnoamerički – Biblija – katoličanstvo

Pozitivno/normativno
• Općenito iznimno je važno u ekonomskoj znanosti (a i
generalno u životu) znati razlikovati dva osnovna tipa
izjava: pozitivne i normativne

• Pozitivne izjave su objektivne, bave se činjeničnim

stanjem, i podložne su korekciji ovisno o raspoloživim
dokazima/podacima (bave se time kakve stvari jesu)

• Normativne izjave s druge strane su subjektivne, u sebi

sadrži vrijednosne sudove, dokazi/podaci imaju
sekundarnu ulogu (eksplicitno ili implicitno govore o
tome kakve bi stvari trebale biti)

27
 19.3.2020.

Pozitivna i normativna ekonomija

• Pozitivna ekonomija je vrsta analize koja generira objektivne
izjave/opise/predikcije o svijetu koji nas okružuje, koji onda mogu
biti empirijski testirani (empirijski analiza – analiza koja za potvrdu
zahtijeva usporedbu sa stvarnim podacima) te tako potvrđeni ili
opovrgnuti

• Normativna ekonomija je vrsta analize koja ima za cilj „propisati”

ekonomskom agentu što bi trebao napraviti u određenoj situaciji

• Primjer: savjet oko optimalne razine štednje tokom života za

mirovinu i sl.

• Napomena: kod normativne analize ekonomisti ne sude o

preferencijama pojedinca, već ih uzimaju kao zadane, te onda
savjetuju što bi pojedinac ili društvo trebali učiniti da maksimiziraju
zadovoljstvo uz dane preferencije

Tri osnovna principa ekonomije

• Po čemu se ekonomija razlikuje od ostalih društvenih
znanosti koje također proučavaju ljudsko ponašanje?
Ekonomski pristup naglašava tri osnovna principa:

1. Optimizacija
2. Ravnoteža (ekvilibrij)
3. Empirizam

• Ova osnovna tri principa će se provlačiti kroz sve

daljnje gradivo u različitim oblicima, te reprezentiraju
zajednički nazivnik svih tema u ekonomiji

28
 19.3.2020.

KRUŽNI TOK GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

.

novčani dohoci
izdaci
PROIZVODNJA POTROŠNJA za
uvoz
izdaci za potrošnju C

FINANCIJSKE
I S
INSTITUCIJE

DRŽAVA T
G

E INOZEMSTVO
POTROŠNJA

Kružni tok tržišnog gospodarstva

29
 19.3.2020.

Granica proizvodnih mogućnosti

• Granica proizvodnih mogućnosti (GPM) pokazuje maksimalne
količine proizvodnje koje neko gospodarstvo može dosegnuti.
Uz postojeći tehnološki nivo i raspoloživu količinu proizvodnih
faktora (inputa), GPM pokazuje popis, ili kombinaciju, roba i
usluga koje se mogu proizvesti u gospodarstvu.

• U svijetu oskudnosti odabirući nešto znači odreći se nečeg

drugog. Oportunitetni trošak odluke jest vrijednost robe ili
usluge koje smo se odrekli.
Različiti nazivi za Granicu proizvodnih mogućnosti (ovisi u kojem
dijelu ekonomske znanosti se koristi) :
• Granica proizvodnih mogućnosti.
• Granica maksimalne proizvodnje.
• Krivulja proizvodnih mogućnosti.
• Krivulja oportunitetnog troška.
• Krivulja transformacije

Granica (krivulja) proizvodnih mogućnosti

• Granica proizvodnih mogućnosti prikazuje točke proizvodnje u kojima je

nemoguće povećati proizvodnju jednog dobra bez da se smanji
proizvodnja drugog.

• Vrlo sličan pojam Pareto efikasnosti – kojeg ćete susretati tokom čitavog
studiranja (pogotovo na mikroekonomiji)

• Pareto efikasnost označava točke raspodjele dobara u kojima je nemoguće

povećati zadovoljstvo jednom potrošaču, bez da se smanji zadovoljstvo
drugom

• Oba koncepta u biti označavaju točke maksimalne učinkovitosti (bilo u

proizvodnji ili raspodjeli/potrošnji)

30
 19.3.2020.

GPM – grafička reprezentacija oskudnosti

GPM predstavlja granicu naših
proizvodnih kapaciteta uz danu
tehnologiju i resurse

Točke B(5,11) i D(10,5) se nalaze

na GPM, te predstavljaju različite
kombinacije H i O proizvoda pri
čijoj proizvodnji koristimo sve
raspoložive resurse

Shodno tome točka C(9,9)

predstavlja nedostižnu razinu
proizvodnje

Proizvodnja u točki A znači da ne

koristimo sve raspoložive resurse i
proizvodnja je ispod potencijalno
(maksimalno) moguće.

GPM – grafička reprezentacija učinkovitosti

Prvi korak bilo kakve optimizacije je

pitanje da li se učinkovito troše
resursi?

Točke na GPM predstavljaju učinkovitu

uporabu resursa (točke B(5,11) i
D(10,5) – nemoguće je povećati
proizvodnju H bez da se žrtvuje
proizvodnja O i obrnuto)

Točke unutar GPM predstavljaju

neučinkovitu uporabu resursa (točka
A(5,5) – moguće je proizvesti više H
bez da se žrtvuje proizvodnja O i
obrnuto)

31
 19.3.2020.

Proizvodna učinkovitost
• Proizvodna učinkovitost se javlja kada
gospodarstvo ne može proizvesti više jednog
dobra bez da proizvodi manje nekog drugog
dobra. To znači da je gospodarstvo na granici
proizvodnih mogućnosti.

32