26.3.2020.

Međunarodna trgovina

Udžbenik 339-364

Uvod
• Zašto međunarodna trgovina?
• Trgovina potiče specijalizaciju, specijalizacija povećava produktivnost

• Razlika u odnosu na domaću trgovinu:

1. Proširenje trgovinskih mogućnosti

2. „Problem” suverenih nacija

3. Međunarodne financije

1
 26.3.2020.

Izvori Međunarodna trgovine

Zašto narodi smatraju da je isplativo trgovati?

1. Raznolikost prirodnih resursa

2. Razlike u ukusima

3. Razlike u troškovima proizvodnje

Apsolutna i komparativna prednost

• Apsolutna prednost: zemlja A je učinkovitija od zemlje B u proizvodnji
nekog dobra (troškovi su joj manji)

• Komparativna prednost: zemlja A je relativno učinkovitija od zemlje B

u proizvodnji nekog dobra
• Svjetska trgovina je organizirana prema načelu komparativne
prednosti, ne apsolutne!
• Načelo komparativne prednosti: svaka zemlja ima koristi od
specijalizacije u proizvodnji i izvozu dobara koje proizvodi uz relativno
niže troškove (obrnuto vrijedi za uvoz)

2
 26.3.2020.

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

• Temelji se na radnoj teoriji vrijednosti:

- rad je jedini proizvodni faktor
- rad je homogen (ne postoji više vrsta rada)
- cijenu neke robe određuje količina rada utrošena u proizvodnji te robe

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

• Proizvodnja po satu: Q/L

A B UKUPNO
X 10 2 12
Y 2 5 7

• Proizvodnja po satu poslije specijalizacije:

A B UKUPNO
X 20 0 20
Y 0 10 10

3
 26.3.2020.

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

David Ricardo (1772 – 1823)

Proizvodnja po satu Q/L

A B UKUPNO
X 10 2 12
Y 5 4 9
Primjer razmjene: A razmjenjuje 10X za 10Y od B

A treba za proizvodnju 10 X jedan sat... za 10X dobiva 10 Y od zemlje B

Da bi zemlja A proizvela 10Y (koji dobiva od zemlje B) trebala bi utrošiti 2 sata.

 Zemlja A uštedila je jedan sat što njezina korist (ili probitak) od razmjene, ili mjereno u proizvodima jednako 5 Y

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

A B UKUPNO

X 10 2 12
Y 5 4 9

B je za 10 Y dobila 10 X od zemlje A

Za proizvodnju 10 Y zemlja B je utrošila 2,5 sata.

Da je zemlja B utrošila 2,5 sata u proizvodnju X proizvela bi 5 X .... dok je kroz razmjenu s zemljom A dobila 10 X

 Probitak ili korist za zemlju B je 5X ili 2,5 sata rada

4
 26.3.2020.

PROBITAK OD TRGOVINE

A B

10X 10 Y

1sat 2,5 sata

5Y 5Y 5X 5X
probitak za zemlju A probitak za zemlju B

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

- Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji i X i Y u odnosu na zemlju B.

- Prednost zemlje A u proizvodnji X je pet (5) puta, dok je prednost u proizvodnji Y samo jedna petina (1/5).
- Dakle, uspoređujući (komparirajući) prednost u proizvodnji X i Y zemlja A ima veću, tj. komparativnu
prednost u proizvodnji X!
----------------------------------------------------------------------------------------------------
- Zemlja B nema apsolutnu prednost niti u proizvodnji X niti u proizvodnji Y, tj ima apsolutnu manjkavost u
proizvodnji obaju proizvoda ili manju efikasnost u proizvodnji i X i Y.
- Manjkavost u proizvodnji X je pet puta veća u usporedbi s zemljom A, dok je u proizvodnji Y samo za jednu
petinu manje efikasna.
- Budući da je neefikasnost u proizvodnji Y manja nego u proizvodnji dobra X, zemlja B ima komparativnu
prednost (manju neefikasnost) u proizvodnji Y

5
 26.3.2020.

PROIZVODNOST I PROIZVODNE MOGUĆNOSTI

KONSTANTNI PRINOSI

Proizvodnost rada u zemlji A i B Y Krivulje proizvodnih

mogućnosti
Q/L A B A
X 10 2 50
Y 5 4

LA = 10 ukupan broj radnika u zemlji A

LB = 20 ukupan broj radnika u zemlji B 100 X
Y
80
Proizvodne mogućnosti zemlje A i B B

Q A B
X 100 40
Y 50 80
40 X

UTJECAJ MEĐUNARODNE RAZMJENE

NA PROIZVODNJU I POTROŠNJU

Y Zemlja A Y Zemlja B
Proizvodnja
100 Proizvodnja i potrošnja prije 100 nakon razmjene
razmjene
FB
80 80 Potrošnja
nakon razmjene
I2

60 60
CA (50,50)
I1

40 40
EA (40,30) CB (50,30)

EB (30,20) I2
20 20

FA I1

0 20 40 60 80 100 X 0 20 40 60 80 100
X
Nakon trgovine proizvodnja iz točke E ide u točku F a potrošnja u C

6
 26.3.2020.

Načelo komparativne prednosti

• Načelo komparativne prednosti kaže da će svaka zemlja imati koristi
ako se specijalizira u proizvodnji i izvozu onih dobara koje može
proizvoditi uz relativno niže troškove.
• Suprotno tome, svaka će država imati koristi od uvoza onih dobara
koje proizvodi uz relativno više troškove.
• Kad se države specijaliziraju u proizvodnji onih dobra u čijoj
proizvodnji imaju komparativnu prednost, svakoj državi je bolje.
• U usporedbi sa situacijom bez međunarodne trgovine, radnici mogu
priskrbiti veću količinu potrošačkih dobara za istu količinu rada, kada
se specijaliziraju u području komparativne prednosti i trguju vlastitim
proizvodima za dobra u kojima imaju relativni nedostatak (relativno
manju produktivnost).

TEORIJA VANJSKE TRGOVINE

Zaključak:
Međunarodna ekonomske razmjena rezultira:
- Specijalizacijom u proizvodnji u skladu s komparativnim prednostima
- Povećanjem ukupne svjetske proizvodnje
- Povećanjem probitka, odnosno, korisnošću za njene sudionike.
- Raspodjela probitka ovisi o uvjetima razmjene

7
 26.3.2020.

Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora

(Heckscher-Ohlin-Samuelson: HOS- teorem)

Međunarodna razmjena će dovesti do izjednačavanja relativnih i

apsolutnih cijena homogenih proizvodnih faktora u zemljama
sudionicima međunarodne razmjene

Heckscher-Ohlin-Samuelson teorem HOS- teorem

Px/py
B
PB
PAB A, B

A
PA

w/r w/r w/r w/r

8
 26.3.2020.

Izjednačavanje relativnih cijena proizvoda i

cijena proizvodnih faktora

PX/PY

(PX/PY)B
(PX/PY)int

(PX/PY)A

(w/r)A (w/r)int (w/r)B w/r

Načelo komparativnih prednosti

• Načelo komparativnih prednosti kaže da će svaka zemlja imati koristi ako
se specijalizira u proizvodnji i izvozu onih dobara koje može proizvesti uz
relativno niže troškove.
• Suprotno tome, svaka zemlja će imati koristi od uvoza onih dobara koje
proizvodi uz relativno više troškove.

9
 26.3.2020.

Komparativna prednost (I)

SAD ima apsolutnu prednost u

proizvodnji odjeće i hrane (manje
radnih sati treba da proizvede oboje)
Međutim načelo komparativne
prednosti kaže da SAD svejedno može
imati koristi od trgovine sa Europom
Amerikanac za jednu jedinicu odjeće
mora žrtvovati dvije jedinice hrane, dok
Europljanin mora za jednu jedinicu
odjeće žrtvovati 4/3 jedinice hrane
S druge strane, za jednu jedinicu hrane
Amerikanac mora žrtvovati ½ odjeće,
dok Europljanin ¾
Rezultat: SAD se specijalizira u
proizvodnji hrane, a Europa u
proizvodnji odjeće (u onome za što
imaju manje relativne troškove)

Komparativna prednost (II)

Nakon nekog vremena cijene odjeće i hrane se u obje
države moraju izjednačiti (ako je tržište potpuno
slobodno)
Konačni omjer cijena će na kraju biti nešto između
postojećeg u SAD-u (1 odjeća za dvije hrane) i u Europi
(3 odjeće za 4 hrane). Recimo da je 2/3 konačni omjer u
ravnoteži (2 odjeće za 3 hrane)
Pretpostavimo da svaki Amerikanac i Europljanin
kupuju 1 jedinicu hrane i 1 jedinicu odjeće
Prije trgovine Amerikanca njegova željena potrošnja
košta 3 sata rada, Europljanina 7
Nakon početka trgovine, hrana košta 2$, hrana 3$.
Amerikanac sada još uvijek kupuje hranu za 1 sat
rada(jer je proizvedena u SAD-u), međutim potrebno
mu je samo dodatnih sat i pol rada da može kupiti
jedinicu Europske odjeće, pa ga željena potrošnja sada
košta 2 i pol sata rada umjesto 3

10
 26.3.2020.

Komparativna prednost (III)

Isto tako Europljanina će jedinica
odjeće još uvijek koštati 4 jedinice rada
(jer je proizvedena domaće), međutim
po novim uvjetima trgovine s SAD-om,
jedinica hrane ga košta samo 2/3
odjeće, što od njega zahtijeva 4*2/3=2 i
2/3.
Dakle jedinica odjeće i hrane sada
Europljanina koštaju 4+2 i 2/3=6 i 2/3
radnih sati, umjesto početnih 7.

Trgovina se isplati oboje, i oboje

profitiraju od načela komparativne
prednosti!

Analiza trgovinskih barijera (I)

Slučaj standardne slobodne trgovine

Domaće tržište bi proizvod prodavalo po

cijeni od 8$, dok je svjetska cijena 4$. Manjak
proizvoda će se uvoziti

11
 26.3.2020.

Analiza trgovinskih barijera (II)

Uvođenje carine svjetska

cijena se „umjetno” podiže na
6, pa se uvoz smanjuje te više
domaćih proizvođača može
proizvoditi (domaći proizvedu
sada 150 proizvoda umjesto
100)

Dakle krajnji efekt je da se

cijena proizvoda povećava,
smanjuje se potrošena i
uvezena količina, te se
povećava domaća proizvodnja
zaštićenog proizvoda

Ekonomske posljedice carina

Nakon uvođenja carine, pravokutnik B

predstavlja prihod od carine od 200$
(količina oporezovanog proizvoda (100)
* carina koja iznosi 2$)
Trokut A predstavlja gubitak blagostanja
potrošača zbog povećanja neučinkovite
domaće proizvodnje

Trokut C predstavlja gubitak blagostanja

potrošača zbog povećanja cijene
proizvoda

Neto efekt je da je gubitak potrošačevog

blagostanja veći od povećanja prihoda
države i povećavanja prihoda zaštićenih
proizvođača.

12
 26.3.2020.

DEVIZNO TRŽIŠTE I
DEVIZNI TEČAJ

25

DEVIZNO TRŽIŠTE
• U međunarodnoj razmjeni transakcije se obračunavaju i plaćaju u
različitim valutama

• Svako potraživanje u stranoj valuti naziva se devizama

• Trgovanje stranim valutama – devizama, obavlja se na deviznom tržištu

• Devizno tržište je jedinstveno, globalno i traje 24 sata

• Najveće devizne transakcije obavljaju se u velikim financijskim

središtima: New York, London, Frankfurt, Tokio, Zurich, itd…
26

13
 26.3.2020.

DEVIZNO TRŽIŠTE

GRUPIRANJE TRANSAKCIJA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU:

-Transakcije između komercijalnih banaka i njihovih komitenata

-Transakcije među komercijalnim bankama u zemlji : međubankarsko devizno
tržište …..
Banka – broker – banka : “tržište na veliko” …
Banka – komitent : “tržište na malo”…
-Transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu
-Transakcije među centralnim bankama

27

DEVIZNO TRŽIŠTE

FUNKCIJE DEVIZNOG TRŽIŠTA:

- Razmjena, trgovina devizama

- Transfer kupovne moći, financijskih sredstava iz jedne zemlje u drugu

- Kreditna funkcija

28

14
 26.3.2020.

DEVIZNI TEČAJ

Devizni tečaj je cijena jedne valute izražena u drugoj.

Devizni tečaj jeste cijena JEDINICE strane valute izražena brojem

jedinica domaće valute: DIREKTNO NOTIRANJE

29

DEVIZNI TEČAJ

Devizni tečaj jeste cijena jedinice domaće valute izražena brojem

jedinica strane valute : INDIREKTNO NOTIRANJE

30

15
 26.3.2020.

DEVIZNI TEČAJ

• PROMPTNI TEČAJ: jeste tečaj u transakciji koja se izvršava odmah,

odnosno u roku od dva radna dana od zaključenja ugovora – SPOT posao,
odnosno tečaj

• TERMINSKI TEČAJ: jeste onaj koji se ugovara sada za isporuku deviza u

određenom danu u budućnosti

31

DEVIZNI TEČAJ

• TERMINSKA PREMIJA nastaje ako je terminski tečaj neke devize veći

od promptnog

• TERMINSKI DISKONT nastaje ako je terminski tečaj neke devize manji

od njenog promptnog tečaja

32

16
 26.3.2020.

HEDGING

Pokrivanje tečajnog rizika kod terminskih poslova naziva se HEDGING

33

DEVIZNE ŠPEKULACIJE

Devizna špekulacija je namjerno nepokrivanje deviznog rizika s nadom

da će se zaraditi na promjeni deviznih tečajeva

34

17
 26.3.2020.

DEVIZNI TEČAJ

R=Kn/€
S€

R€

D€

0 Q€

35

DEVIZNI TEČAJ

R=Kn/€ S€

R1

R0

D€

D€

0 Q€

36

18
 26.3.2020.

DEVIZNO TRŽIŠTE
• Ograničenje izvoza = Q
S
Kn/€

R1

R0

D1
R2
D

D2
0 Q €
37

DEVIZNO TRŽIŠTE
• Potražnja za uvozom je potpuno neelastična

D S1
Kn/€ S

S2
R1

R0

R2

0 € 38

19
 26.3.2020.

ADMINISTRATIVNO ODREĐIVANJE TEČAJA

R
S
T1

R0

T2

Q1 Q Q2 €
39

SUSTAVI DEVIZNIH TEČAJA

• FIKSNI (vezani) za:

• Zlato
• Pojedinu valutu (€, £, ¥)
• Skup valuta (SDR)
• FLUKTUIRAJUĆI
• Samostalno
• Grupno (EMS)
• Puzajuće prema indikatorima

40

20
 26.3.2020.

FIKSNI TEČAJ

• Zlatni standard (1870. do 1. sv. rata)

• 1 unca zlata u US = 35 $
• 1 unca zlata u Švicarskoj = 70 Sfr

1 unca = 1 unca
35$ = 70 Sfr
1$ = 2 Sfr → zlatni paritet

41

ZLATNO-DEVIZNI STANDARD

• Dogovor o rezervnoj svjetskoj valuti

• Određivanje fiksne cijene zlata u rezervnoj valuti

• Određivanje tečaja domaće valute prema rezervnoj svjetskoj valuti s

dozvoljenim odstupanjem +/- x%

42

21
 26.3.2020.

ZLATNI DEVIZNI STANDARD

• Genova 1922
• Bretton-Wood -> 15.VIII 1971.

To + x % +2%
To
To - x % -2%

t
43

PRILAGODLJIVO VEZIVANJE

T=kn/$
T1 + X %
T1
T1 – X %

T0 + X %
T0
T0 - X %

0 t1 vrijeme

44

22
 26.3.2020.

PUZAJUĆE PRILAGOĐAVANJE

(Crawling peg)

• su češće manje devalvacije kojima se relativno češće prilagođuje tečaj

domaće valute

45

FLUKTUIRAJUĆI TEČAJEVI

• Tečaj pojedine valute određuje se djelovanjem isključivo tržišnih

snaga ponude i potražnje

• “Fleksibilni devizni tečajevi su bitni za očuvanje nacionalne

autonomije i nezavisnosti konzistentne s učinkovitom organizacijom i
razvojem svjetske privrede” (H.G.Johnson)

46

23
 26.3.2020.

TEORIJE ODREĐIVANJA DEVIZNOG TEČAJA

1. Teorija pariteta kupovne moći

- apsolutna
- relativna
2. Teorija kamatnog pariteta
3. Teorija efikasnog deviznog tržišta
4. Teorija tržišta vrijednosnih papira
5. Teorija dugoročne neravnoteže u bilanci plaćanja

47

TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI

• Objašnjava kretanje tečajeva dviju valuta kao odnos kupovne moći tih
dviju valuta, tj. kao funkciju promjene odnosa unutarnjih i vanjskih cijena

• Odnos kupovnih moći definiran je odnosom cijena

Tßt = pAt/pBt

48

24
 26.3.2020.

APSOLUTNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI

• Tečaj se dviju valuta zemalja A i B izračunava kao odnos razine cijena u

tim zemljama
Tßt = PAt/PBt

Tßt = tečaj ili cijena valute zemlje B u vremenu t

PAt = razina cijene zemlje A u vremenu t
PBt= razina cijene zemlje A u vremenu t

49

RELATIVNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI

• Tečaj u tekućem razdoblju objašnjava kao tečaj iz temeljnog razdoblja

korigiran odnosom domaćih i vanjskih cijena kojima je temelj isto
razdoblje

TBt = TB0* PAt/PBt

50

25
 26.3.2020.

TEORIJA KAMATNOG PARITETA

• Kretanje kratkoročnog kapitala uvjetovano je razlikama u odgovarajućim

domaćim i vanjskim kamatnim stopama (J.M.Keynes)

51

MONETARNA TEORIJA

• polazi od teorije pariteta kupovne moći prema kojoj promjena

deviznog tečaja slijedi promjene u stupnju inflacije u zemlji i u
inozemstvu
• razlika u promjeni novčane mase u zemlji i inozemstvu utječe na
promjenu deviznog tečaja
∆R/R =∆Md/Md - ∆Mf/Mf

52

26
 26.3.2020.

BILANCA PLAĆANJA

26. ožujka 2020. 53

Bilanca plaćanja

sumarni (agregirani) popis svih (međunarodnih) transakcija jedne zemlje s

rezidentima svih ostalih zemalja
(s inozemstvom) u nekom vremenskom razdoblju, najčešće u jednoj
kalendarskoj godini

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 54

27
 26.3.2020.

Bilanca plaćanja

1. CILJ
• Informacije Vladi o ekonomskom položaju zemlje u međunarodnim
odnosima kao pomoć u formuliranju:
• monetarne
• fiskalne i
• trgovinske politike

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 55

Bilanca plaćanja

1.1. Nužna statističko dokumentacijska oznaka za ekonomsku analizu

učinaka međunarodne ekonomske razmjene neke zemlje na sve njezine
makroekonomske agregate: BDP, I, C, G…

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 56

28
 26.3.2020.

Bilanca plaćanja

2. CILJ
• Podaci iz Bilance plaćanja su neophodni:
• bankama
• poduzećima i
• građanima
koji su direktno ili indirektno uključeni u međunarodnu trgovinu ili financije

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 57

Bilanca plaćanja

• Sumarni (agregatni) popis…

…znači da milijuni transakcija koje rezidenti jedne zemlje obavljaju s
rezidentima svih ostalih zemalja se
• sumiraju odnosno agregiraju u nekoliko osnovnih kategorija:
• Trgovina robama
• Trgovina uslugama
• Kretanje dohotka
• Kretanje transfera
• Kretanje kapitala

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 58

29
 26.3.2020.

Bilanca plaćanja

Međunarodne transakcije su:

• razmjena roba, usluga i imovine (za koje se obično traži plaćanje) između
rezidenata različitih država
Rezidenti:
Diplomati, turisti, radnici na privremenom radu su rezidenti zemlje gdje
imaju stalno boravište
Korporacije su rezidenti zemlje gdje su registrirane dok njeni ogranci i
podružnice to nisu
(MMF, WTO nisu rezidenti zemalja gdje su locirani)

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 59

Bilanca plaćanja

Vremensko razdoblje
Bilanca plaćanja ima vremensku dimenziju: tokovi rada, usluga, poklona i
imovine između rezidenata različitih zemalja mjere se i knjiže za određeno
vremensko razdoblje, obično jedne godine, ali sve češće i za kraća
razdoblja: polugodišnje, kvartalno, mjesečno…

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 60

30
 26.3.2020.

Bilanca plaćanja

• Spada u grupu računa tijeka za razliku od nekih računa koji se

grupiraju u račune stanja

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 61

Bilanca plaćanja

• Knjiženje:
Međunarodne transakcije se klasificiraju kao:
KREDIT (POTRAŽUJE) ili
DEBIT (DUGUJE)

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 62

31
 26.3.2020.

Bilanca plaćanja

• KREDITNE TRANSAKCIJE: sve one koje dovode do priljeva (naplate) iz

inozemstva (od inozemnih rezidenata)

• DEBITNE TRANSAKCIJE: sve one koje dovode do odljeva novčanih

sredstava (plaćanja) inozemstvu

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 63

Bilanca plaćanja

• KREDIT (POTRAŽUJE) +
• izvoz roba i usluga
• uniltilateralni transferi (pokloni) primljeni iz inozemstva
• priljev kapitala iz inozemstva

 DEBIT (DUGUJE) –
 uvoz roba i usluga
 uniltilateralni transferi (pokloni) inozemstvu

 odljev kapitala u inozemstvo

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 64

32
 26.3.2020.

Bilanca plaćanja - Struktura

• TEKUĆE TRANSAKCIJE

• KAPITALNE TRANSAKCIJE

• NETO GREŠKE I PROPUSTI

Tekuće transakcije
1. Robe
1.1. Prihodi
1.2. Rashodi
2. Usluge
2.1. Prihodi
2.2. Rashodi
3. Dohodak
3.1. Prihodi
3.2. Rashodi
4. Tekući transferi
4.1. Prihodi
4.2. Rashodi

33
 26.3.2020.

Kapitalne i financijske transakcije

B 1. Kapitalne transakcije
B 2. Financijske transakcije, bez deviznih pričuva
1. Izravna ulaganja
1.1. U inozemstvo
1.2. U Hrvatsku
2. Portfolio ulaganja
2.1. Sredstva
2.2. Obveze
3. Ostala ulaganja
3.1. Sredstva
3.2. Obveze
B 3. Devizne pričuve

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 68

34
 26.3.2020.

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 69

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 70

35
 26.3.2020.

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 71

26. ožujka 2020. Međunarodna ekonomija 72

36
 26.3.2020.

Struktura tekućeg i kapitalnog računa platne

bilance
15

10

5
mlrd. EUR

-5

-10

-15
2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.
Robe Usluge Primarni dohodak

Sekundarni dohodak Kapitalne transakcije Tekući i kapitalni račun

Izvor: HNB

Bruto inozemni dug RH

prema sektoru dužnika
50

45

40

35

30
mlrd. EUR

25

20

15

10

0
1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

Opća država Središnja banka Druge monetarne financijske institucije Ostali domaći sektori Izravna ulaganja

Napomena: Prema BPM6 i metodologiji ESA 2010. U cijeloj seriji podataka HBOR je reklasificiran iz ostalih sektora u sektor opća država.
Izvor: HNB

37
 26.3.2020.

Projekcija otplate glavnica i kamata

prema sektoru dužnika
18

16

14

12
mlrd. EUR

10

0
2019.*

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

Ostalo
Opća država Središnja banka
Druge monetarne financijske institucije Ostali domaći sektori
Izravna ulaganja

* Podatak za 2019. odnosi se na razdoblje od početka srpnja do kraja prosinca.

Napomene: Prema stanju bruto duga na kraju lipnja 2019. Kašnjenja nisu uključena.
Izvor: HNB

Međunarodne pričuve HNB-a i novčana masa

22

20

18

16

14
mlrd. EUR

12

10

0
7/00.

7/01.

7/02.

7/03.

7/04.

7/05.
1/06.

1/07.

1/08.

1/09.

1/10.

1/11.

1/12.
7/12.

7/13.

7/14.

7/15.

7/16.

7/17.

7/18.

7/19.
1/00.

1/01.

1/02.

1/03.

1/04.

1/05.

7/06.

7/07.

7/08.

7/09.

7/10.

7/11.

1/13.

1/14.

1/15.

1/16.

1/17.

1/18.

1/19.

Međunarodne pričuve Novčana masa

Izvor: HNB

38
 26.3.2020.

Međunarodne pričuve
u EUR i u mjesecima uvoza robe i usluga
10,0 20
17,4
9,0 18
15,7
8,0 16
13,7 13,5
7,0 12,9 12,7 14
mjeseci uvoza

11,2 11,2

mlrd. EUR
6,0 12
10,4 10,7
5,0 8,7 9,3 9,1 10
7,4
4,0 6,6 8
6,4
5,3 5,7
3,0 6
3,8
2,0 4

1,0 2

0,0 0
2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.
Međunarodne pričuve (u mjesecima uvoza) Međunarodne pričuve (u mlrd. EUR)

Izvor: HNB

MEĐUNARODNE EKONOMSKE ORGANIZACIJE

Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić

Ekonomski fakultet Zagreb

39
 26.3.2020.

SADRŽAJ

1. Uvod
2. Brettonwoodske organizacije
2.1. Svjetska banka
2.2. Međunarodni monetarni fond
2.3. Svjetska trgovinska organizacija
3. BIC i Azijska razvojna banka
4. UN
5. OECD

BRETTON WOODS SUSTAV

Osnivanje: srpanj 1944. Bretton Woods

Osnivači : 44 zemlje (730 delegata)
Ciljevi:
- Potiče međunarodnu financijsku suradnju
- Nadzire globalnu financijsku stabilnost
- Potiče gospodarski rast
- Potiče međunarodnu trgovinu
- Pomoć nerazvijenim u dizanju standarda
- Tehnička pomoć

40
 26.3.2020.

BETTON WOODS

The Mount Washington Hotel, White Mts., N.H. (Photo: Library

of Congress, Prints & Photographs Division, Detroit Publishing
Company Collection

41
 26.3.2020.

Roosevelt and Churchill during their secret in Newfoundland

meeting of 9–12 August 1941 resulted in the Atlantic Charter

BRETTON WOODS SUSTAV

• Uspostavio pravila za međunarodne financijske (i trgovačke )
odnose između glavnih industrijskih zemalja
• Zlatno devizni standard

• Slobodna trgovina

• Fiksni tečaj vezan za US$

• Dolar vezan uz zlato .. $35 za uncu

• Pomoć MMF za platno bilančne probleme

42
 26.3.2020.

Brettonwoodske organizacije

• World Bank
Svjetska banka
• International Monetary Fund
Međunarodni monetarni fond
• International Trade Organisation
Međunarodna trgovinska organizacija

World Bank
Svjetska banka

189 zemalja članica

Hrvatska članica od 1993.
MISIJA:
- Eliminirati ekstremno siromaštvo: kroz smanjenje udjela globalne populacije koja živi
u uvjetima ekstremnog siromaštva na 3% do 2030
- Promovirati zajedničko blagostanje: kroz povećanje dohotka 40% najsiromašnijeg
stanovništva u svakoj zemlji

43
 26.3.2020.

International Bank for

Reconstrucion and Development (IBRD)

• Smanjivanje siromaštva i održivi rast u najsiromašnijim zemljama, posebno

u Africi
• Posebna pomoć zemljama nakon sukoba

• Razvojna rješenja i financiranje za zemlje sa srednjim dohotkom

• Klimatske promjene, zarazne bolesti i trgovina

• Podupiranje najboljeg globalnog znanja za globalni razvoj

International Finance Corparation (IFC)

• Promicanje otvorenog i konkurentnog tržišta u zemljama u razvoju

• Potpore privatnim kompanijama

• Pomaganje u stvaranju radnih mjesta

• Pomoć u razvijanju izvora za financiranje privatnog sektora

44
 26.3.2020.

Multilateral Investment
Garantee Agency (MIGA)

• Poticanje direktnih stranih investicija (FDI)

• Smanjivanje siromaštva

• Unapređenje uvjeta življenja

• Garancije za politički rizik za FDI

International Centre for the Settlement of Investment

Disputes (ICSID)

• Autonomna međunarodna institucija koja arbitrira u međunarodnim

sporovima koji nastaju u okviru međunarodnih investicija

• Osnovana od strane Svjetske banke 18. 03. 1965. a počela djelovati

14.10.1966.

• Ima preko 150 zemalja članica

45
 26.3.2020.

Aktivnosti svjetske banke

Međunarodni monetarni fond

• Poticanje međunarodne monetarne suradnje

• Očuvanje međunarodne financijske stabilnosti

• Poticanje tečajne stabilnosti

• Poticati rast i visok stupanj zaposlenosti

• Financijska pomoć zemljama s platno-bilančnim problemima

46
 26.3.2020.

Neki detalji o MMF

Publikacije MMF
.

47
 26.3.2020.

International Monetary Fund

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND

Promovira međunarodnu financijsku stabilnost i monetarnu suradnju

Olakšava međunarodnu trgovinu i promovira zaposlenost i održivi ekonomski rast
te pomaže smanjenju globalnog siromaštva

189 zemalja članica

Primarni ciljevi:
• promoviranje međunarodne monetarne suradnje;
• poticanje ekspanzije ravnotežnog rasta međunarodne trgovine;
• promoviranje stabilnosti deviznog tečaja;
• pomoć u uspostavljanju multilateralnog sustava plaćanja;
• davanje zajmova (uvjetovanih) zemljama članicama s problemima u bilanci
plaćanja.

United Nations Conference on Trade and Development (UNCTAD)

• Osnovan (23. ožujak – 16. lipanj. Ženeva) 1964.

• Promiče: međunarodnu trgovinu, investicije i razvojne projekte

• Cilj: “ maksimiziranje trgovine, investicija i razvojnih mogućnosti zemalja u

razvoju i pomoć njihovu integriranju u svjetsku ekonomiju na ravnopravnoj
osnovi

• World Investment Report

48
 26.3.2020.

World Trade Organisation

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA
ITO – International Trade Organization
• Havana 1948. godine
• Amerika nije ratificirala Sporazum o osnivanju ITO (vrijeme hladnog rata)
- zbog nedovoljne zaštite američkih investicija
- zbog neodgovarajućeg utjecaja u ITO
GATT -General Agreement on Tariffs and Trade (Opći sporazum o
carinama i trgovini)
• Potpisan Ženeva 30. listopada 1947. , stupio na snagu 01.01.1948.
• Potpisnice 23 zemlje

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA

WTO počeo djelovati 1.1.1995.

• Danas 164 članice WTO-a
• 98 % svjetske trgovine

• Hrvatska - od 1.11.2000.
• Kina - od 11.12.2001.

49
 26.3.2020.

World Trade Organization

 Nasljednica GATT-a

Osnovana u okviru
Urugvajske runde pregovora

Počela s radom: 1. siječnja 1995

 Ima 164 članice

 Odluke donosi konsensusom

Zaposlenika: 625

 Sjedište u Geneva
Location: Geneva, Switzerland Established: 1 January 1995 Created by: Uruguay Round negotiations (1986-94)
Membership: 164 members representing 98 per cent of world trade Budget: 197 million Swiss francs for 2018
Secretariat staff: 625 Head: Roberto Azevêdo (Director-General) 99

Functions:
Administering WTO trade agreements
Forum for trade negotiations
Handling trade disputes
Monitoring national trade policies
Technical assistance and training for developing countries
Cooperation with other international organizations

50
 26.3.2020.

WTO

WTO

101

WTO
MINISTARSKE KONFERENCIJE
• Astana, Kazakhstan, 8-11 June 2020
• Buenos Aires, 10-13 December 2017
• Nairobi, 15-19 December 2015
• Bali, 3-6 December 2013
• Geneva, 15-17 December 2011
• Geneva, 30 November - 2 December 2009
• Hong Kong, 13-18 December 2005
• Cancún, 10-14 September 2003
• Doha, 9-13 November 2001
• Seattle, November 30 – December 3, 1999
• Geneva, 18-20 May 1998
• Singapore, 9-13 December 1996 102

51
 26.3.2020.

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA

DJELOKRUG RADA:
• Trgovinski pregovori u cilju smanjenja carina i ostalih barijera trgovini

• Primjena i monitoring provođenja WTO-ovih sporazuma

• Rješavanje međunarodnih trgovinskih sporova

• Izgradnja trgovinskih kapaciteta zemalja u razvoju

• Ostvarivanje dijaloga sa ostalim organizacijama, medijima i općom
javnosti stvarajući svijest o trenutnim aktivnostima WTO-a

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA

WTO SE ZALAŽE ZA:

Nediskriminaciju u trgovini
Smanjenje trgovinskih barijera
Predvidljivu i transparentnu trgovinsku politiku
Smanjenje nepoštenih praksi natjecanja kroz izvozne subvencije i
dumping
Omogućavanje veće fleksibilnosti (tranzicijskih perioda) u poštivanju
odredbi WTO-a za zemlje članice u razvoju
Zaštitu okoliša

52
 26.3.2020.

WTO
Publikacije

105

Međunarodna trgovina i BDP

106

53
 26.3.2020.

World Trade Organisation

• GATT – General Agreement on Tariffs and Trade

• GATS- General Agreement on Trade in Services

• TRIPS – Agreement on Trade-related Intellectual Property Rights

107

ORGANISATION FOR ECONOMIC

CO-OPERATION AND DEVELOPMENT
Osnovana 1960 od strane 18 europskih zemalja te SAD-a i Kanade
(rekonstitucijom OEEC koja je provodila administraciju pomoći zemljama u
okviru Marshallovog plana za obnovu Europe nakon Drugog svjetskog rata)
Organizacija je osnovana u cilju „jačanja tradicije kooperacije i njene primjene u
novim poslovima i širim ciljevima.”

Danas broji 37 zemalja članica:

Kao zajednički cilj ističu izgradnju
„jačeg, čišćeg i pravednijeg svijeta”
• Since 2010, six new countries have joined the OECD.
• Colombia is set to become the OECD’s 37th member country.
• OECD countries and key partners represent about 80% of world trade and
investment.

54
 26.3.2020.

ORGANISATION FOR ECONOMIC

CO-OPERATION AND DEVELOPMENT

Glavni ciljevi OECD-a su promocija politika koje za cilj imaju:

a. Postizanje najvišeg mogućeg održivog ekonomskog rasta i
zaposlenosti te podizanje životnog standarda u zemljama članicama,
pri tom održavajući financijsku stabilnost i doprinoseći razvoju
svjetske ekonomije
b. Doprinošenje zdravoj ekonomskoj ekspanziji u zemljama članicama
ali i ostalim zemljama u procesu ekonomskog razvoja, te
c. Doprinošenje ekspanziji svjetske trgovine na multilateralnoj,
nediskriminirajućoj osnovi u skladu sa međunarodnim pravilima

55
 26.3.2020.

ORGANISATION FOR ECONOMIC

CO-OPERATION AND DEVELOPMENT
Kako bi postigle prethodno navedene ciljeve zemlje članice se obvezuju
da će pojedinačno i zajednički:
a. Promovirati efikasno korištenje svojih ekonomskih resursa
b. U znanstvenom i tehnološkom području promovirati razvoj svojih resursa i
ohrabrivati istraživanje i promovirati strukovno obrazovanje
c. Slijediti politike koje su dizajnirane za ostvarivanje ekonomskog rasta te
interne i eksterne financijske stabilnosti i izbjegavanje razvoja koji mi mogao
ugroziti njihova gospodarstva te gospodarstva drugih zemalja
d. Nastaviti napore ka smanjenju ili ukidanju prepreka razmjeni dobara i usluga
te tekućih plaćanja te održati i proširiti liberalizaciju kretanja kapitala
e. Doprinositi ekonomskom razvoju zemalja članica i ne-članica koje se nalaze u
procesu ekonomskog razvoja kroz prikladna sredstva i posebice kroz kretanje
kapitala u te zemlje, imajući u vidu važnost primanja tehničke pomoći i
osiguravanja ekspanzije izvoznih tržišta za te zemlje.

56
 26.3.2020.

OECD – publikacije

57
 26.3.2020.

Bank for International Settlements (BIS)

Banka za međunarodna poravnanja

• Osnovana 1930.

• Potiče međunarodnu financijsku suradnju

• Služi kao banka za nacionalne centralne banke

• Forum za analize i izmjene iskustava CB

• Centar za ekonomska i financijska istraživanja

Bank for International Settlements (BIS)

Banka za međunarodna poravnanja

• Osnovana 1930.
• Misija: „služiti središnjim bankama u njihovoj potrazi za monetarnom i
financijskoj stabilnosti, poticati međunarodnu suradnju na tim područjima
te djelovati kao banka za središnje banke”

• U vlasništvu je 60 centralnih banaka gospodarstava koja predstavljaju

zemlje iz cijelog svijeta koje čine oko 95% svjetskog BDP-a
• klijenti su središnje banke i međunarodne organizacije

58
 26.3.2020.

Bank for International Settlements (BIS)

Banka za međunarodna poravnanja
• Our mission is to serve central banks in their pursuit of monetary and financial stability, to foster
international cooperation in those areas and to act as a bank for central banks.
• Established in 1930, the BIS is owned by 60 central banks, representing countries from around the
world that together account for about 95% of world GDP. Its head office is in Basel, Switzerland and it
has two representative offices: in Hong Kong SAR and in Mexico City.
• We pursue our mission by:
• fostering discussion and facilitating collaboration among central banks
• supporting dialogue with other authorities that are responsible for promoting financial stability
• carrying out research and policy analysis on issues of relevance for monetary and financial stability
• acting as a prime counterparty for central banks in their financial transactions
• serving as an agent or trustee in connection with international financial operations
• As part of our work in the area of monetary and financial stability, we regularly publish
related analyses and international banking and financial statistics that underpin policymaking,
academic research and public debate.
• With regard to our banking activities, our customers are central banks and international organisations.
We do not accept deposits from, or provide financial services to, private individuals or corporate
entities.

Članice BISa
Bank of Algeria Central Bank of Argentina, Reserve Bank of Australia, Central Bank of the Republic of Austria,

National Bank of Belgium, Central Bank of Bosnia and Herzegovina, Central Bank of Brazil, Bulgarian National Bank Bank of
Canada, Central Bank of Chile, People’s Bank of China, Central Bank of Colombia, Croatian National Bank, Czech
National Bank, Danmarks Nationalbank, Bank of Estonia, European Central Bank, Bank of Finland,

Bank of France, Deutsche Bundesbank, Bank of Greece, Hong Kong Monetary Authority, Magyar Nemzeti Bank Central
Bank of Iceland, Reserve Bank of India, Bank Indonesia, Central Bank of Ireland, Bank of Israel, Bank of Italy Bank of
Japan, Bank of Korea, Bank of Latvia, Bank of Lithuania, Central Bank of Luxembourg, National Bank of the Republic of
North Macedonia, Central Bank of Malaysia, Bank of Mexico, Netherlands Bank, Reserve Bank of New Zealand, Central
Bank of Norway, Central Reserve Bank of Peru, Bangko Sentralng Pilipinas, Narodowy Bank Polski Bank of Portugal
National Bank of Romania Central Bank of the Russian Federation Saudi Arabian Monetary Authority, National Bank of
Serbia, Monetary Authority of Singapore, National Bank of Slovakia, Bank of Slovenia, South African Reserve Bank, Bank
of Spain, Sveriges Riksbank, Swiss National Bank, Bank of Thailand Central Bank of the Republic of Turkey, Central Bank of
the United Arab Emirates, Bank of England, Board of Governors of the Federal Reserve System

59
 26.3.2020.

Bank for International Settlements (BIS)

Banka za međunarodna poravnanja

Misiju ispunjava kroz:

Poticanje rasprava i omogućavanje suradnje između centralnih
banaka
Podržavanje dijaloga sa ostalim tijelima koja su odgovorna za
promicanje financijske stabilnosti
Provođenje istraživanja i analiza politika o pitanjima od značaja za
monetarnu i financijsku stabilnost
Djelujući kao glavna ugovorna stranka središnjih banaka u njihovim
financijskim transakcijama
Služeći kao zastupnik ili stečajni upravitelj u vezi s međunarodnim
financijskim poslovima.

BIS – Institut za financijsku stabilnost

• The Financial Stability Institute (FSI) was jointly created in 1998 by the Bank for International
Settlements and the Basel Committee on Banking Supervision.
• Its mandate is to assist supervisors around the world in improving and strengthening their
financial systems.
• Objectives
• Promote sound supervisory standards and practices globally and support full implementation of
these standards in all countries
• Keep supervisors updated with the latest information on market products, practices and
techniques
• Provide a venue for policy discussion and sharing of supervisory practices and experiences
• Promote cross-sectoral and cross-border supervisory contacts and cooperation
• Key activities
• The FSI delivers on its mandate by supporting the implementation of global regulatory
standards and sound supervisory practices by central banks and financial sector regulatory and
supervisory authorities worldwide.
• This work is mainly conducted through:FSI Insights paper series and its fellowship programme

60
 26.3.2020.

UN – UNITED NATIONS
• FAO – Food and Agriculture Organisation
• ILO – International Labour Organisation
• UNIDO – UN Industrial Development Organisation
• UNEP – UN Environment Program
• UNWTO (World Tourism Organisation)
• WIPO – World Intellectual Property Organisation
• WHO – World Health Organisation

• UNCTAD – UN Conference on Trade and Development

United Nations Conference on Trade and

Development (UNCTAD)

• Osnovan 1964. od strane Opće skupštine UN-a

• Promiče: međunarodnu trgovinu, investicije i razvojne projekte
• Cilj: „maksimiziranje trgovine, investicija i razvojnih mogućnosti
zemalja u razvoju i pomoć njihovu integriranju u svjetsku ekonomiju
na ravnopravnoj osnovi”

• World Investment Report

61
 26.3.2020.

ASIAN DEVELOPMENT BANK

• Nastala početkom 1960-ih kao financijska institucija koja će biti azijska i poticati
ekonomski rast i suradnju u jednoj od najsiromašnijih regija u svijetu

• Pomaže svojim članicama i partnerima kroz: kredite, tehničku pomoć, jamstva i

kapitalne investicije kako bi promovirala socijalni i ekonomski razvoj

• Trenutno ima 67 zemalja članica (od kojih je 48 zemalja iz područja Azije i Pacifika)

• Klijenti i su vlade zemalja članica (koje su ujedno i njeni dioničari)

• Omogućava direktnu pomoć privatnim poduzećima zemalja članica u razvoju kroz

kapitalne investicije i kredite

ASIAN DEVELOPMENT BANK

Kako bi maksimizirao utjecaj svoje pomoći ADB:
- Olakšava dijaloge o ekonomskim politikama
- Omogućava savjetovanje na području politika
- mobilizira financijske resurse kroz sufinanciranje operacija koje se tiču
službenih, komercijalnih i izvoznih kreditnih izvora

62
 26.3.2020.

ASIAN DEVELOPMENT BANK

Operativni prioritetni ciljevi koji se nastoje ostvariti kroz aktivnosti u
javnom i privatnom sektoru, savjetovanje i dijeljenje znanja:
 rješavanje preostalog siromaštva i smanjenje nejednakosti
 ubrzavanje napretka u ravnopravnosti spolova
 rješavanje klimatskih promjena, izgradnju otpornosti na klimatske i
druge prirodne katastrofe te povećanje održivosti okoliša
 čineći gradove podnošljivijima za život
 promicanje ruralnog razvoja i sigurnosti hrane
 jačanje upravljanja i institucionalne sposobnosti
 poticanje regionalne suradnje i integracije

G20
Grupa G20 je vodeći forum koji okuplja najveća svjetska gospodarstva koja
žele razviti globalne politike koje će moći odgovoriti na najvažnije izazove
današnjice
G20 čini 19 zemalja i EU

85% globalnog outputa;

66% svjetske populacije
75% međunarodne trgovine
80% globalnih investicija

63
 26.3.2020.

G20
Nastanak G20:
1999. godine na sastanku ministara financija i guvernera centralnih
banaka tadašnje skupine G7 – potreba za inkluzivnim tijelom sa širim
brojem sudionika kako bi se postigao snažniji efekt odgovora na
svjetske financijske izazove- poziv novim tržištima za osnivanje G20

Od 2008. godine sumiti okupljaju premijere ili predsjednike zemalja i

G20 predstavlja važnu ulogu u stabilizaciji svjetske ekonomije. Od tada
njegova agenda je proširena na dodatna pitanja: utjecaj na financijska
tržišta, trgovinu i razvoj.

G20
RAD G 20 se može podijeliti u 2 područja:
Financijsko područje – obuhvaća sve sastanke ministara financija i guvernera
centralnih banaka: fokusiran na financijska i ekonomska pitanja kao što su
monetarna fiskalna i tečajna politika, infrastrukturne investicije, financijska
regulacija, financijska inkluzija i međunarodno oporezivanje
Sherpa -Izaslaničko područje?? koje se fokusira na širi set problema kao što su:
politička angažiranost, anti- korupcijska pitanja, razvoj, trgovina, energetika i
klimatske promjene, jednakost spolova i ostala pitanja. U navedenim svaku
zemlju predstavlja nadležni ministar ili izaslanik. Svaki izaslanik je uključen u
planiranje, pregovaranje i izvršavanje zadataka te obavještava ministra i
premijera ili predsjednika zemlje o napretku G20 u pojedinim radnim
skupinama
Trenutne skupine prema aktivnostima: Poslovanje(B20), Civilna (C20), Radna
(L20), Znanstvena (S20), Think (T20), Žene (W20) i Mladi (Y20).

64
 26.3.2020.

NEW DEVELOPMENT BANK

• BRICS
• Osnovana 2015.

NEW DEVELOPMENT BANK

• Osnovana u cilju podrške infrastrukturnom i održivom razvoju u BRICS

zemljama i ostalim tržištima u nastajanju kako bi se postigao brži
razvoj kroz inovacije i najsuvremenije tehnologije.

• U razdoblju od 2016 do 2017. godine odobrila je financijsku pomoć

od preko 3,4 milijarde $ za projekte u području zelenih i obnovljivih
izvora, transporta, sanitarnih voda, navodnjavanja i ostalih područja

65