HIPOTALAMUS

Hipotalamus (S28) čini 1% volumena mozga, a nadzire velik broj vitalnih funkcija. Najvažniji je centar
za kontrolu i integraciju pojedinih autonomnih funkcija. Istraživanja su pokazala da se svaka
vegetativna funkcija može izazvati podraživanjem određenih hipotalamičkih jezgara. Glavne funkcije
hipotalamusa su kardiovaskularna regulacija, regulacija tjelesne temperature, regulacija količine
vode u organizmu, kontrola endokrinog sustava, utjecaj na emocionalno ponašanje, utjecaj na
budnost i spavanje, regulacija probavnog sustava, sustava za izlučivanje i uzimanja hrane.

2. 1. OSNOVNA FUNKCIJA HIPOTALAMUSA

Osnovna funkcija hipotalamusa jest da integrira različite vegetativne funkcije u cjelinu i time
omogući održavanje homeostaze. Pojedine funkcije na koje utječe hipotalamus regulirane su i od
strane nižih centara smještenih u moždanom deblu i kralježničkoj moždini, no, da bi se održala
homeostaza potrebno je da se rad tih automatizama uskladi, tj. da se integriraju i prilagode
promjenljivim potrebama organizma.
Ukratko, mogli bi reći da je hipotalamus područje koje integrira različite osjetne, motoričke i
autonomne reakcije u cjelovite oblike ponašanja.

2. 2. VEZE HIPOTALAMUSA
Integrativna funkcija hipotalamusa rezultat je mnogostrukih veza koje ostvaruje s drugim
strukturama živčanog sustava.
a. hipotalamus - niži centri u moždanom deblu i kralježničkoj moždini: ova je veza bitna za
regulaciju disanja i rada srca.
b. hipotalamus - talamus: talamus dio senzornih informacija koje prikuplja prosljeđuje
hipotalamusu.
c. hipotalamus - kora velikog mozga: kora velikog mozga centar je za obradu informacija iz
vanjskog svijeta, a hipotalamus za obradu informacija o promjenama unutar organizma.
Ovom se vezom oni usklađuju i time se autonomne funkcije prilagođavaju somatskim
funkcijama.
d. hipotalamus - hipofiza: ovom se vezom ostvaruje regulacija rada endokrinog sustava.
e. hipotalamus - limbički sustav: budući da je limbički sustav dobro povezan s korteksom,
hipotalamus i njegovim posredstvom dobiva informacije iz kore velikog mozga. Osim toga,
ovom vezom vegetativni sustav djeluje na regulaciju čuvstvenog doživljavanja.

2. 3. HIPOTALAMIČKE JEZGRE
Hipotalamus je uz talamus dio međumozga (diencephalona) koji se sastoji od niza jezgara (S29)
smještenih na bazi mozga, na dnu i sa strane 3. mozgovne komore (S30).
Hipotalamičke jezgre mogu se sistematizirati u 4 skupine, od kojih dvije skupine čine simpatičke
jezgre (jezgre stražnjeg dijela), a dvije čine parasimpatičke jezgre (jezgre prednjeg dijela).
One sudjeluju u različitim funkcijama:
a. termoregulacija: u njoj sudjeluju jezgre koje su pozicionirane i dorsalno i ventralno. One koje
se nalaze sa stražnje, dorsalne strane reguliraju zagrijavanje, a one s prednje, ventralne
strane reguliraju hlađenje. Mogli bi reći da one sinergično rade kako bi održale tjelesnu
temperaturu.
b. glad i sitost: u regulaciji gladi važne su jezgre koje su smještene lateralno (S31 - LHA), a u
regulaciji sitosti one koje su smještene ventromedijalno (S31 - VMN). Ova područja ne
možemo zvati centrima jer su glad i sitost vrlo kompleksne senzacije u čijem nastajanju
sudjeluju brojne strukture.
c. žeđ: u regulaciji žeđi sudjeluju supraoptička jezgra (S31 - SON) i lamina terminalis (S32). Vrlo
važni u regulaciji žeđi su i osmoreceptori, specijalne stanice hipotalamusa, koje reagiraju na
promjene koncentracije ekstracelularne tekućine.
d. budnost i spavanje: u regulaciji izmjene ciklusa budnosti i spavanja i u određivanju
cirkadijurnog ritma važna je suprahijazmatska jezgra (S31 - SCN).
e. spolne razlike: postoje dijelovi hipotalamusa u kojima se očituje razlika između muškaraca i
žena. Jezgra u medijalnom preoptičkom području (S33) je spolno dimorfna. Kod muškaraca
je to područje veće nego kod žena.
f. seksualno ponašanje: preoptička i ventromedijalna jezgra započinju seksualno ponašanje
kod muškaraca i žena.
g. endokrini sustav: za njegovu su regulaciju bitne paraventrikularne jezgre (S31 - PVN)
h. emocije: kada ne bi imali koru velikog mozga, ne bi se mogli inhibirati, jer bi našim
ponašanjem dominirao hipotalamus koji je zadužen za izražavanje emocije. Kora je uvijek da
koja modulira doživljavanje i izražavanje emocija, bilo da ih inhibira, bilo da ih dodatno
pojačava.