Odjel za kemiju

Preddiplomski studij kemije

Darija Gal

Prvi zakon termodinamike

Mentorica: d -

Osijek, 2017.
1.zakon termodinamike -

koncepta
fo U), toplina (Q) i rad (W). I
dU Q W W je bilo koji
e energije).
makroskopska svojstva i zakon su posljedica gibanja
. 1.zakon termodinamike neposredna posljedica zakona
1. zakona termodinamike za kem

-ova slobodna

primjera.

: i sustav,
 ABSTRACT

The first law of thermodynamics is one of the key concepts in fundamental physical science.
Thermodynamics is the branch of physics that deals with macroscopic properties of
thermodynamic systems. Three concepts are important for formulation of the first law:
internal energy (U), heat (Q) and system work (W). When expressed in infinitesimmal
quantities the first law of thermodynimcs states: dU Q W W is any work that causes
change of internal energy). According to kinetic theory and statistical physics, macroscopic
properties and rules of thermodynamic systems are consequence of motion and interaction of
individual particles. The first law of thermodynamics is immediate consequence of the law of
conservation of energy. The first law, along with other laws of thermodynamics, is of great
significance in chemistry, since it has key role in analysis of chemical processes and reactions
using concepts such as thermodynamic potentials (e.g. enthalpy and Gibbs free energy).
Finally, the importance of the first law in analysing and determining various properties of
thermodynamic systems, such as conditions of thermodynamic equilibrium, heat and
spontaneity of a chemical reaction and change in internal energy of a system, was illustrated
with several examples.

KEY WORDS: thermodynamic system, internal energy, heat, work, kinetic theory, chemical
reaction, thermodynamic potencial, conditions of thermodynamic equilibrium
1.TEMELJNE FIZIKALNE TEORIJE ................................................................................................... 1
2.TERMODINAMIKA (TD) .................................................................................................................. 2
.................................................................................................. 2
2.2 Zakoni termodinamike .................................................................................................................. 5
................................................................................................ 7
........................................................................................ 9
....................................................................... 10
............................................................................................. 10
3. PRVI ZAKON TERMODINAMIKE ................................................................................................ 12
3.1 Koncept energije.......................................................................................................................... 12
3.2 Toplina ........................................................................................................................................ 13
3.3 Prvi zakon termodinamike ........................................................................................................... 13
................................................................................... 15
4. KEMIJA ............................................................................................................................................ 18
4.1 Kemija ......................................................................................................................................... 18
4.2 Fizikalna kemija .......................................................................................................................... 18
4.3 Kemijska termodinamika ............................................................................................................ 19

1. ZAKONA TERMODINAMIKE ................................................................................................... 20

............................................................................................................................ 20
5.2 Tlak u ............................................................................................................... 21
5.3 Standardna molarna reakcijska entalpija ..................................................................................... 22
5.4 Gibbs-ova slobodna energija ....................................................................................................... 24
5.5 Adijabatska ekspanzija fluida ...................................................................................................... 27
.................................................................................................... 30
................................................................................................................................... 32
7. LITERATURA .................................................................................................................................. 33
1.TEMELJNE FIZIKALNE TEORIJE

Matematika i fizika se bave najosnovnijim i najelementarnijim svojstvima i zakonitostima

razmatraju svoje koncepte i zakonitosti. Matematika se koristi u gotovo svim ljudskim

djelatnostima.

Tamo negdje od vremena Galilea pa d

(od Galilea do 1900. god.) i razdoblje moderne fizike (od 1900. god.
na dalje). namika i
ka. Manje-
Galileovom teorijom o odnosu referentnih sustava (koja implicira da je brzina svjetlosti
b s tri Newtonova aksioma i Newtonovim izrazom za gravitacijsku silu. Sva
elektrodinamike Maxwellove e i
Lorentzovim izrazom za utjecaj sile na naboj .

gija, toplina, rad, temperatura, tlak, volumen, entropija itd.

.(1) Temeljne teorije moderne fizike su specijalna
teorija relativnosti (STR) i kvantna mehanika.(2) STR je Einsteinova teorija o odnosu
inercijalnih referentnih sustava i ona se temelji na dva postulata. 1.postulat: svi inercijalni
sustavi su ravnopravni; 2. postulat: brzina svjetlosti je
6
iznosi c = m/s, a jednaka je u svim sustavima i u svim smjerovima.(3) Kvantna
icu da materija ima valno- nu prirodu. Posljedica
valno- prirode materije proces u kojem bi energija
kontinuirano prelazila s jednog sustava na drugi. Dva sustava mogu izm
energije-kvant energije (od tuda i naziv kvantna mehanika) mulacija
entne
Schroedingerovu

Posljedica valno-
koji se zove Heis

1
 (4)
Sve ostale teorije i grane fizike, uz neke svoje s osti,
temelje se na navedenim temeljnim teorijama.

2.TERMODINAMIKA (TD)

2.1

zakonitosti TD sustava, TD stanja i masa (m),

energija (E (U), toplina (Q), rad (W), temperatura (T), tlak (p), volumen
(V), entropija (S) (n) i mnoge druge. Termodinamika

svojstvima i zakonitostima. TD sustav je svaki prirodni sustav (fizikalni,

itd.) koji se sastoji od ) to je

sustavu ve ono e nalazi izvan sustava naziva se okolina. S obzirom na odnos

prema okolini TD sustavi se dijele na: otvorene sustave - izmjenjuju i rad
okolinom; zatvorene sustave-izmjenjuju rad i toplinu s okolinom ali ne izolirane
sustave - kada ne izmjenjuju niti toplinu niti r
energija stalna ( ).(5) Osim prema odnosu s okolinom, TD sustavi se razlikuju prema
kemijskom sastavu (npr. element, ili smjesa-spoj), agregatnom stanju (
) te prema strukturi (homogeni ili heterogeni).
sustavi se razlikuju i prema svojstvima (izotropni i anizotropni) te prema modelu razmatranja
sustava (realni i idealni) zove se stanje
sus
sustava se kojima se
opisuju stanja sustava zovu se varijable stanja. Te varijable ovise samo o stanju sustava a ne i
o o u to stanje. Promjena varijable
zimalna promjena veli diferencijal i

(1)

2
i obrnuto. Neke varijable
termo H, F, G). Postoji vi
stanje
nezavisne. Postoji najmanji broj nezavisnih varijabli stava.
Izbor nezavisnih varijabli kada se
za opis stanja sustava onda su
od

(2)

(3)

Na primjer, za opis stanja plina koriste se tri p, V i T, ko

nezavisne. Za stanja plina vrijedi zakonit d bom stanja
. za idealni plin glasi:

(4)

(5)

Varijable stanja kojima se opisuje sustav zovu se i termodinami ki parametri/koordinate.

interpretirati kao definicija plohe u trodimenzionalnom

nu vrijednost. Takve se linije zovu izohipse plohe f, odnosno fazni

dijagram
ine

vrijednosti uz fiksne vrijednosti druge dvije , onda funkcija f nije je

ajati jako dugo, puno

dulje od g vremena stava.(6) Sustav je

3
 vrijednosti parametara koji opisuju stanje ne mijenjaju s vremenom. Neki
je stalna u cijelom sustavu),
(tlak je konstantan u svakoj , ali ne mora bit jednak u
cijelom sustavu), u sustavu se ne mijenja) te kemijska
e stanja postoje i za
sustave koji su fluidi ali i za ,
e promjena
stanja, odnosno prelazak iz jednog stanja u neko drugo stanje. Jedna
stanja i procesa je ta da se stanje odnosi na vremenski trenutak a proces na vremenski interval.
ble procesa. Vrijednost
varijable
prelazi iz jednog u drugo stanje. Rad, W, toplina, Q
odvija proces i ne mogu se izra
vrijednosti. Ne postoji nikakav diferencijal pa ni potpuni diferencijal rada ni topline.
Infinite W Q.
ag
(6)

i (6)

(7)

e Iz bilo

energije). Reverzibilan (povratan) proces je onaj kada sustav prelazi iz neko

putanji.(6)

inf re

pr stanje. Da bi se proces mogao razmatrati uz

4
navedenu pretpostavku on mora biti dovoljno spor tako da u svakom trenutku ima vremena

a) Adijabatski - proces u kojem nema izmjene topline s okolinom,

b) Izobarni - proces koji se odvija uz konstantan tlak,

c) Izotermni - proces koji se odvija pri konstantnoj temperaturi,

d) Izohorni - proces koji se odvija pri konstantnom volumenu,

e) Izoentropijski odvijaju se pri konstantnoj entropiji,

f) Izoentalpijski - tijekom navedenog procesa se ne mijenja entalpija,

itd.(3)

s masom i

volumen(v), koncentracija(c) itd. E (razmjerne)

va tvari u sustavu E),
(U), masa (m n), volumen (V), entropija (S), entalpija(H),
slobodna Gibbsova energija (G), toplinski kapacitet (C) itd.(3)

2.2 Zakoni termodinamike

Nulti zakon termodinamike glasi: Ako su dva sustava u

( i ) . Nulti zakon termodinamike je posljednji formuliran, ali po

termometara i mjerenja temperature.

5
1. zakon termodinamike za zatvoreni sustav, kada postoji rad samo zbog ekspanzije sustava
glasi:

(8)

ili u diferencijalnom obliku

(9)

Diferencijalni oblik 1. enitijem obliku kada se u sustavu

:

(10)

gdje su -te komponente ili faze. Prvi zakon TD ima

centralno mjesto u termodinamici i nje

ati
lacija 2.zakona TD glasi: toplina nikada n
s hladnijeg sustava (mjesta) na topliji sustav (mjesto) bez ulaganja rada. Perpetuum mobile

temperatura.
Druga formulacija 2.zakona TD glasi: perpetuum mo
eni lacija 2.zakona TD koristi koncept entropije. Entropija
(S) sa
definiran

(10)

zakona TD . po
koncepta entropije glasi:

(11)

gdje

6
 temperaturi apsolutne
nule
ovog zakona glasi:

(12)

(13)

(14)

vrijednosti entropije.(3)

2.3 Temeljna

Kombinacijom prvog zakona termodinamike i drugog zakona termodinamike formuliranog

(15)

gdje je

(16)

U interpretaciju jer se ne
mora u

7
gdje su generalizirane sile koje odgovaraju vanjskim parametrima (radi se o raznim
oblicima rada, W).(5)

8
2.4 Definicija t ih potencijala

U znanosti o elektri ncept, tj. na, .

sile ( o )
. Odnosno samo iznos sile, pa je .

a
, tamo gdje diferencijal potencijala i (gdje ima
minimalnu vri

mno
za U), entalpija
(H), Gibbsova slobodna energija (G) i Henholtzova slobodna energija (F). U
potencijala, S). T
potencijali su definirani:

1. U,
provjerite ovu formulu. (17)
(18)
2. Entalpija H, jednaka ukupnoj energiji pot anoj za rad
koji treba obaviti da se sustav p:
H = U + pV (19)
3. Gibssova slobodna energija G, jednaka je anoj za rad
potreban p i umanjenoj za energiju (toplinu) koja se
:
G = U + pV TS (20)
4. Henholtz-ova slobodna energija F, jednaka je umanjenoj

(21)

Vidimo da ali imaju dimenziju energije (

Joulima

9
procesi.(5,6) U razmatranju TD
govoriti kasnije u poglavlju o 1.zakonu TD.

2.5 Konjugirane

relaciju):

. (22)

je promjena energije a s desne strane

promjenu energije. U mehanici je promjena energije (dE) jednaka radu (W)
sile (F) (s): . Sila i put, su povezane-

doprinos promjeni energije. Jedan od ta dva f

. Tako su npr. (p) i volumen (V ,
temperatura (T) i entropija (S , a kemijski potencijal ( ) (n)
(3)

2.6

nu TD nije zanimala struktura

svojstava i zakonitosti sa struktur
termodinamika je sma
aksiomima ojava i zakonitosti temelji se na dvije
teorije, n. Prema
toj teorij ija je

da su
makroskopska svojstva i zakoni uvjetovani mikroskopskom strukturom tvari, gibanjem i

10
teorijama temperatura je povezana s vari, a toplina
je povezana s promjenom
.(3)
zakonitostima povezanima sa kemijskim i elektromagnetskim svojstvima tvari, niti sa

stanje. Prirodni sustavi su mahom otvoreni a procesi ireverzibilni, pa su vrlo zahtjevni za

ijevaju posebni pristup i koncepte. Ipak mnogi se sustavi u
prirodi a pa se mogu

termodinamikom nastale su:(3)

1. ,

2. ,

3. Kemijska termodinamika,

4. ,

5. Kvantna termodinamika,

6. Termodinamika crnih rupa itd.

11
3. PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

3.1 Koncept energije

Galilei (1564.-1642.) je prvi naslutio koncept energije kakvog ga danas poznajemo i

zakonitost energije. Huygens (1629.-

zbroj konstantan. Tek nakon Newtona (1643.-

(1748.-1782.) je u svojoj raspravi
o sile i pomaka
( ).

pismu iz 1748. Leonhardu Euleru. P ergije je otvorio grof

Rumford (Benjamin Thompson, 1753.-1814.) koji je a svrdlom opazio
da je voda koja je
eoriju o to da je
-
Kako je
, a ne znanstvenik, nije zn

e
bavio se i Joule (1818.-
m
ije formulirao je
Hermann von Helmholtz (1821.-
(bez obzira na pretvorbe jednih oblika energije u druge). Helmholtz je odao priznanje i
Mayeru i Jouleu. 1708. godine Thomas Joung (1773.-1829.) prvi je upotrijebio izraz energija i
tim pojmom nazvao sposobnost tijela da obavlja rad. Lord Kelvin (William Thomson, 1824.-
1907.) je 1856. godine izraz . William M. Rankine

(1820.- je 1852. godine sposobnost

.(7)

12
3.2 Toplina

Newton i drugi. 1738. Bernoulli (1700.-1782.) je u svojoj knjizi

iznio pretpostavku da je bit topline u gi . Lomonosov je bio

pretpo
etpostavljal
(3)
teoriju topline. orije o toplini kao o
kontinuiranom fluidu. Te su teorij

1770. tu teoriju potpuno odbacio.

3.3 Prvi zakon termodinamike

sustava ne mijenja formulirao je 1865. Rudolf Clausius (1822.-1888.), manje-

kakvom se i danas formulira (
je posljedica 1.zakona TD. Nastanak i razvoj TD bitno je potaknut razmatranjem strojeva

termodinamika kao teorija o toplinskim fenomeni

fenomena. Za formulaciju 1.zakona TD velike zasluge imaju i Mayer i Joule. 1. Zakon TD

kako ga je formulirao Clausius vrijedi za z

(23)

gdje
pojedine komponente ili faze.

potencijalnoj energiji koja daje stabilnost

13
 tica, ukup ) i ukupnoj

aj na TD sustav (atmosfera).

jer se radi o ogromnom mn udjeluju, ni iz principijelnog razloga jer to

-ov princip neodr na osnovi STR ( ) nije

mjerenja mase postoji neka nepouzdanost rezultata mjerenja

daje ogromnu nepouzdanost vrijednosti energije ( )
preciznije utvrditi iznos r nas taj iznos i ne zanima (on
nema
energija je varijabla stanja i postoji njen totalni diferencijal dU.

Toplina Q, je energija koju sustav primi ili otpusti a da se pritom promjeni njegova

sustavom niti sustav nad okolinom

Rad tlaka:

Rad kemijskog potencijala:

Rad elektromotorne sile:

Rad magnetskog polja:

Rad gravitacijskog potencijala: .(5)

14
stanja pa ne postoje njihovi diferencijali. Infinite
Q W. -te komponente sustava, a je diferencijal ko -
te komponente. je kemijski potencijal i-te komponente sustava (jedinica za kemijski
potencijal je J/mol).

1.zakon termodinamike neposredna je posljedica temeljnog prirodnog zakona, zakona

ustava je stalna i dok je

rada koji je sustav obavio ili je na sustavu o

komponenti ili faza komponenti sustava o spomenuli da se kombinacijom 1. i 2.
ka
relacija

(24)

(25)

1. Zakon TD nije lako tek tako po iti na homogene i nehomogene sustave. Kod
nehomogenih sustva, na primjer, problem je definicija entropije, a kod otvorenih sustava
problem
potrebni su dodatni koncepti, odnos

i toplinski tok acija da se otvoreni

.(5)

3.4

15
za otvorene sustave i prema kojoj je dif

(26)

gdje je je bilo koji rad koji nije nastao zbog promjene volumena sustava (npr. ,

iz reverzibilnog procesa iz zatvorenog sustava. U otvorenom sustavu dio entropije je

u sustava i okoline ne

stanja pa imaju totalne diferencijale. Lako je utvrditi diferencijale ostala tri TD potencijala a
koji vrijede i za sustave koji izmjenjuju tvar s okolinom:

(27)

(28)

(29)

Svaki od ovih TD potencijala, odnosno njegov diferencijal, koristan je za razmatranje

svojstva ispitivanog
diferencijali nalaze s desne strane izraza za diferencijal TD potencijala zovu se prirodne
izraziti kao funkcija

razmatranoj situaciji imaju stalnu vrijednost (dX =

-

sustava, stanja ili procesa. Legendre-ovom transformacijom

termodina da

a) U ,

16
b) diferencijal entalpije je pogodan za razmatranje topli u
kemijskoj reakciji ili procesu,

c) diferencijal Gibbsove slobodne enrgije, dG, je pogodan za razmatranje spontanosti

kemijske reakcije, dok je

d) diferencijal Helmholtzove slobodne energije dF, je pogodan za razmatranje TD procesa

kod kojih se ne mijenja volumen TD sustava.

Gibbsova i Helmholtzova energija nose naziv slobodna energija. Izraz slobodna energija
kemijska
reakcija ili promjena faze, i
obavljanje korisnog rada, za razliku od tzv. vezane energije koja je nepotrebno izgubljena u
.(5,6)

17
4. KEMIJA

4.1 Kemija

Kemija je prirodna znanost koja se bavi kemijskim elementima i spojevima, njihovim

svojstvima, sastavom i strukturom, njihovim promjenama (kemijskim reakcijama) i
zakonitostima tih svojstava, struktura i promjena. Mnogi smatraju da je razdoblje moderne
g

ostali doprinosi nastanku moderne kemije

vrijedne tvari dobiju zlato. Suvremena znanost zna kako se pom

nuklearna kemija
fundamentalnih fizikalnih pretpostavki i zakona pa do manje- svakodnevnih
situacija i ljudskih djelatnosti. Kemija povezuje temeljne fizikalne spoznaje s primjenom u
medicini, farmaciji, prehrambenoj industriji i ostalim industrijama. Kemija je jedina znanost
koja ima svoju industriju-
.(8)

4.2 Fizikalna kemija

Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne koncept

kemijska

mehanika, fotokemija, astrokemija itd.(9)

18
4.3 Kemijska termodinamika

razmatranje kemijskih reakcija: pretvorbe energije, smjer reakcije, spontanost reakcije, doseg
matranje kemijskih procesa vrlo velik
potencijala; entalpija i Gibbsova

primjene 1.zakona termodinamike u kemiji, pa

zakona TD.

19
5.
TERMODINAMIKE

5.1

Razmatramo sustav tvar, , a navedene

faze se razlikuju po svojim intenzivnim svojstvima (T, itd.). Zanima nas kako izgleda taj
.
U pa vrijedi da je

(30)

zakon
. Za reverzibilne procese . Ako, osim
eventualno rada zbog promjene volumena sustava ne postoji drugi rad, onda , pa
imamo da je:

(31)

(32)

Iz gornjih relacija slijedi da je:

(33)

omjene volumena sustava, onda je

. Iz toga slijedi

(34)

diferencijal ukupne entropije definiran relacijom:

(35)

Kada ovo sve uvrstimo u relaciju (33) dobijemo

Ako gornju S dobivamo izraz za totalni diferencijal entropije

izoliranog sustava:

20
 (36)

Kada izolirani sustav postigne ravnote entropija ima maksimalnu vrijednost pa je

tada

. Dakle, izolirani sustav s jednom tvari

S
supstance je situacija da
se neka faza, neke komp
.(5)

5.2

Neka se kapljica
situaciju i nema nikakvih polja koja bi djelovala na kapljicu (npr. gravitacijsko polje), kapljica

pa je tlak u ka

, a volumen te volumen para . Neka je

a para i neka je r. Kapljicu i

energija U, a
pozvati na 1. zakon TD, pa vrijedi relacija:

(37)

gdje je ,a . Iz toga slijedi relacija:

(38)

Sustav je izoliran, pa je dU=0.

pa .

21
 . Dakle

mora vrijediti: ,

. Ta se formula zove Laplace-

kapljici (pk) (pp) za tlak zbo ).(5)

5.3 Standardna molarna reakcijska entalpija

osnovi 1. zakona TD za zatvoreni sustav.

. U
sustav prima ili predaje. Entalpija ima poseban
Neka se kemijska reakcija odvija u zatvorenom sustavu, uz stalni tlak i temperaturu. Entalpiju
, a izbor tih varijabli nije
sm topline
u kemijskoj reakciji, prikladno je entalpiju izraziti kao funkciju temperature T, tlaka p i
tvari reaktanata i produkata. . Simboli ski reakciju

(39)

gdje je - i-ti stehiometrijski koeficijent, i-ti reaktant ili produkt.

(40)

22
gdje je . je pozitivan za
produkte, a negativan za reaktante. Ako se kemijska reakcija odvija uz stalan tlak i stalnu
temperaturu, onda je ., pa vrijede relacije:

(41)

(42)

(43)

je molarna reakcijska entalpija je standardna molarna reakcijska

entalpija, koja se odnosi na tlak p na referentnu temperaturu T = 298,15

reaktanta. Reakcija zove se egzotermna, a u kojoj se apsorbira

toplina zove se endotermna reakcija. ustav prema stabilnosti. Ako je
, onda su produkti stabilniji od reaktanata, pa se
pa treba dovesti topl u
produkte. Reakcija u kojoj nastaje odre zove se reakcija stvaranja. je standardna
molarna entalpija nastajanja tvari, tj. standardna molarna reakcijska entalpija u kojoj nastaje
tvar
nastajanja jednostavnih i osnovnih spojeva i nalaze se u tablicama. Na osnovi tih podataka i
na osnovi Hess kih
reakcija bez mjerenja. Hess

u kojem su iz reaktanata nastali neki produkti ne

ovisi
ili bilo kojim nizom reakcija kojih su krajnji rezultat ti produkti. U skladu sa Hessovim
nuti se mijenja predznak
reakcije se mogu vrijednost onda isto
kemijskih reakcija se mogu zbrajati pa se onda i reakcijske entalpije
nih molarnih
entalpija nastajanja, ali one
definicijama.(5)

23
Primjer: zadana je reakcija , pitanje je kolika se
u toj reakcija. Poznato je:

Sve se reakcije odnose na istu temperaturu (T

Reakcija 1)
Kada zbrojimo prvu
strani reaktanata
ata.
. Kada se reakcija 2) i s koeficijentom 2 ona daje .
C i 2 S. U reakciji 3) na
S. Ako promatramo inverznu reakciju, tako da su
tada moramo promijeniti predzna

te tri reakcije je u
reakcija.

, u toj se reakciji .(10)

razmatranje raznih kem ivanja, kondenzacija, isparavanje,
sublimacija, otapanja a, izgaranja itd. Postoje neke vrlo komplicirane kemijske
reakcije koje je

5.4 Gibbs-ova slobodna energija

i potencijal koji se zove Gibbsova slobodna energija je definiran je relacijom:

(44)

24
Jedna od posljedica 1. , ,pa
je dakle . Gibbs
( ).

-o

U primjeru s entalpijom dobili smo da je , pa je

, pa diferencijal Gibbsove slobod

, . uz

stalne tlak i temperaturu, , onda .

je molarna Gibbsova energija reakcije. je standardna molarna

Gibbsova energija reakcije. je standardna molarna Gibbsova energija nastajanja i-tog
reaktanta ili produkta. se nalazi u tablicama.
Gibbsove energije i entalpije je , pa je odnosno
. . . .
nika kojima se mogu utvrditi
(5)
i koji su dostupni u tablicama. ;

gdje je K , te , gdje je K konstanta

reakcije. Za standardnu molarnu Gibbsovu energiju, , vrijedi jednako pravilo kao za

standardnu molarnu entalpiju reakcije prema Hessovom zakonu. 2.zakon TD,

ergije, odnosno diferencijal

Gibbsove energije.

(45)

gdje je

25
Ako su npr. laboratorijski uvjeti dT = 0 i dp = 0, onda je . Jednakost vrijedi za
reverzibilne procese, a nejednakost za ireverzibilne. Ako postoji reverzibilan, neekspanzijski
rad, , onda je promjena Gibbsove energije jednaka neekspanzijskom radu
. Ako postoji ireverzibilni proces sa jedino ekspanzijskim radom (
), onda je i Gibbs-ova energija se kontinuirano smanjuje dok se ne postigne
da Gibbsova energija poprima minimalnu vrijednost, pa je dG = 0. Dakle
i (ireverzibilni) proces,
Gibbsova se energija smanjuje pa je diferencijal dG negativan ( ). Ako dp = 0 i dT = 0,
onda ,
. , onda ako je
. Ako je , reakcija
, reakcija je u

stav .

ivanja standardne molarne Gibbsove energije za dvije reakcije

1. Izgaranje metana

26
Reakcija izgaranja metana je spontana.

2.

Postoji li reakcija Hesseov zakon u

Gibbsovu energiju navedene reakcije.

i s obje strane i dobijemo reakciju: .

Gibbsovu energiju reakcije te reakcije.

reakcijska Gibbsova energija za prijelaz dijamanta u grafit je manja od

Iz toga slijedi
prelaziti u grafit. odnosno predznak molarne
Gibbsove energije reakcije ukazuje samo na to je li reakcija spontana ili nije, ali nam ne daje
informacije .(11,12)

5.5 Adijabatska ekspanzija fluida

Prvi
, a za umno :
; gdje je u
3
temperatura u , p je tlak , v je /kg,

27
 . Sustav adijabatski ekspandira prema zakonu

je 1 MPa, temperatura 200 , a na kraju procesa tlak je 0,1 MPa. Treba utvrditi obavljeni rad
rgije, te ustanoviti je li proces kvazi

1.zak

-za politropni proces:

kJ adijabatski rad.
:

28
,

, .(13)

29
5.6

Drugi problem: plin mase 1,5 , gdje su

-konstante. tlak 200 ,

3
, gdje je tlak , a . Treba

koj .(13)

______________________

______________________

30
31
6.

Cilj ovog rada je opisati porijeklo i smisao 1. zakona termodinamike, s posebnim osvrtom na
da je 1 .zakon

zakonitost povezanu s energijom sustava razmotrili smo porijeklo i razvoj koncepta energije i

energije.
je 1. zakon TD

st

ostala kemija mahom se bavi Upravo

zato je kemijska termodinamika jedna grana kemije. Posebno smo razmotrili i istaknuli
u
rocesa, odnosno reakcija. Na temelju koncepata i zakona
te utvrditi e uvjete, je li

zakona

32
7. LITERATURA

N. L. Glinka, General Chemistry, Vol 1, Mir Publishers, English translation, Moskva,

1981.

P.W. Atkins, Physical Chemistry, 5th ed.,Oxford etc.,Oxford University Press, 2009.

http://eskola.hfd.hr/clanci/Cudesni_svijet_kvantne_mehanike_G_Bozic.pdf, 20.9.2017.

http://www2.chem.umd.edu/thermobook/v7-print.pdf, 23.5.2017.

http://www.phy.pmf.unizg.hr/dodip/notes/statisticka/statisticka.pdf, 23.5.2017.

http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/BOG20.pdf, 23.5.2017.

https://www.britannica.com/science/physical-science, 20.9.2017.

K. J. Laidler, The World of Physical Chemistry, Oxford University Press, 1995.

http://www.chemteam.info/Thermochem/HessLawIntro1a.html, 23.5.2017.

https://courses.washington.edu/bhrchem/c152/Lec08.pdf, 23.5.2017.

http://sciencequestionswithsurprisinganswers.org/2013/12/17/why-do-diamonds-last-
forever/, 23.5.2017.

https://www.slideshare.net/chandukolli9231/solution-manual-to-basic-and-engineering-
thermodynamics-by-p-k-nag-4th-edition, 23.5.2017.

33