Biološko-dinamička

poljoprivreda
poljoprivreda budućnosti

prema predavanjima koja je

dr. C h r i s t i a n v o n W i s t i n g h a u s e n
održao u Donjem Kraljevcu 16. i 17. lipnja 2 0 0 1 .

uredila
Renata Bakota
 KAZALO
PRVO PREDAVANJE 7

Poljoprivredno gospodarstvo kao organizam

D R U G O PREDAVANJE 13

0 kompostiim pripravcima

TREĆE PREDAVANJE 18

Hranjive tvari i kozmičke snage

Č E T V R T O PREDAVANJE 28

Primjena biološko-dinamičkih pripravaka

PETO PREDAVANJE 32

Harmonizirajuća uloga krave u gospodarstvu

ŠESTO PREDAVANJE 39

Demeter, Bioland, Naturland,

smjernice Europske unije

S E D M O PREDAVANJE 45

Organizacijska struktura D e m e t e r saveza

O S M O PREDAVANJE 48

Plodored
D E V E T O PREDAVANJE 54

O d g o v o r i na pitanja

DESETO PREDAVANJE 62

Kompostni pripravci
J E D A N A E S T O PREDAVANJE 78

Vrste komposta i njegova uloga

D V A N A E S T O PREDAVANJE 83

O d g o v o r i na pitanja
T R I N A E S T O PREDAVANJE 91

Uloga životinja u biološko-dinamičkoj poljoprivredi

9 9
POGOVOR
 Poljoprivredno g o s p o d a r s t v o kao
organizam

Danas ćemo se baviti biološko-dinamičkom poljo­

privredom. Gospodin saborski zastupnik* maloprije
je rekao kako će u budućnosti na granicama vaše
zemlje stajati ploča s natpisom da se ovdje proizvodi
zdrava hrana, što on zaista mora i ostvariti. A da
bi se to moglo ostvariti i vlada mora biti uvjerena
da je to moguće, a zatim i građani vaše zemlje mora­
ju biti uvjereni da je to ispravno. Budući da ste
me pozvali da d o đ e m ovdje i g o v o r i m o biološko-
-dinamičkoj poljoprivredi, i ja moram biti uvjeren
da je to ispravan put. Danas je moja zadaća uvjeriti
vas kako je biološko-dinamička poljoprivreda jedini
ispravan put u budućnost, da je to poljoprivreda
budućnosti. N o , ako se do sutra navečer i uvjerite
da je to ispravan put, to još ni izdaleka neće biti
dovoljno. Ni ono malo što ćete od mene naučiti još
ni izdaleka neće biti dovoljno. 1 zato se obraćam
gospodinu saborskom zastupniku s molbom da nade
određeni broj ljudi koji su spremni učiti biološko-
-dinamičku metodu na mjestu njezina izvora. Mi
vas u Njemačkoj možemo tome naučiti jer za to imamo
škole. Mi vas m o ž e m o pozvati, ali to ne m o ž e m o
financirati. Zato se pitam zna li gospodin saborski
zastupnik što znači ako se na granici zemlje stave
ploče s natpisom da se ovdje proizvodi zdrava hrana.
Je li svjestan o b v e z e koju time preuzima?
T o l i k o o politici, a sada prelazim na znanje.

* Bolta Jalšovec
 M o l i m v a s d a m i o d g o v o r i t e n a p i t a n j e : Što d o ­
b i v a t e h r a n o m , što v a m je p o t r e b n o iz hrane?
Snagu, zdravlje, vitalnost, okus.
Za vitalnost za zdravi život trebaju nam kalorije, treba­
ju nam snage.
To su najbolji o d g o v o r i koje sam d o b i o u ž i v o t u .
U N j e m a č k o j , u k o j o j je m a t e r i j a l i z a m j o š jači, č u j e m
o d g o v o r e : T r e b a m o tvar, materiju, t r e b a m o v i t a m i n e ,
b j e l a n č e v i n e — dakle, o d r e đ e n e sastojke. 1 to je t o č a n
o d g o v o r . N o , t v a r i koje u sebe p r i m a m o n a k o n n e k o g
v r e m e n a i z l u č u j e m o , a š t o n a m j e i z t i h t v a r i zaista
p o t r e b n o , t o č n o s u rekla o v a d v a g o s p o d i n a . T r e b a m o
snagu, energiju, i to četiri vrste energije.
Prva vrsta energije jest t o p l i n a . U o v o j prostoriji,
p r i m j e r i c e , sjedi sto p e d e s e t p e ć i s t e m p e r a t u r o m
od 37°C. Osim t o p l i n e t r e b a m o energiju za pokret,
t r e b a m o e n e r g i j u k a k o b i s m o p r o b a v i l i h r a n u i , što
j e najvažnije, t r e b a m o energiju d a b i s m o m o g l i misliti.
Jer, z a s v e o n o š t o s e d o g a đ a u g l a v i , z a m i š l j e n j e ,
p o t r e b n a je velika količina energije. Sve te energije
zajedno čine životne snage.
U p r o š l o m su s t o l j e ć u ž i v j e l a tri č o v j e k a koja
su dala n o v e poticaje p o l j o p r i v r e d i .
P r v i je Albrecht Then za kojega poljoprivreda
nije ništa d r u g o doli sredstvo kojim se zarađuje n o v a c .
T i m e je, postavivši za o s n o v u p o l j o p r i v r e d e ekono­
miju, u t e m e l j i o e k o n o m s k u p o l j o p r i v r e d u . T a k v o j e
u č e n j e u z r o k o v a l o rastakanje p o l j o p r i v r e d n e djelat­
nosti na njezine sastavne e l e m e n t e . O d v o j i l e su se
p o j e d i n e p o l j o p r i v r e d n e g r a n e . Poslije se a n a l i z o m
d o š l o d o zaključka k a k o n e k e g r a n e p o l j o p r i v r e d n e
djelatnosti d o n o s e veću, a d r u g e manju dobit, što
je i m a l o za p o s l j e d i c u da su p o j e d i n e p o l j o p r i v r e d n e
grane koje su d o n o s i l e manje p r i h o d e z a n e m a r e n e
ili su se p o t p u n o u g a s i l e .
Iz takvog je shvaćanja p r o i z i š a o pojam m o n o ­
k u l t u r e , i to ne s a m o na p o l j i m a v e ć i u š u m a m a i
stajama. Ta je m o n o k u l t u r a u z r o k o v a l a ekološku kata­
s t r o f u z a t l o , d o v e l a j e d o e r o z i j e tla. N a t r ž i š t u j e
uzrokovala velike oscilacije; j e d n o m je bilo ponu­
đ e n o p r e v i š e , a d r u g i put p r e m a l o r o b e . U stočar­
stvu j e m o n o k u l t u r a d o v e l a d o p o j a v e b o l e s t i m e d u
životinjama, do epidemija. Primjerice, bolesti su se
javljale uzgajanjem samo goveda, samo svinja ili
s a m o z e č e v a , d o k je, s druge je strane, stvorila p r o ­
blem prevelike količine izmeta.
N o , u v o đ e n j e m a t e r i j a l i z m a u p o l j o p r i v r e d u nije
jedina zasluga Albrechta T h e a . O n nas j e naučio
k a k o j e u z g o j d j e t e l i n e i z n i m n o v a ž a n . Još j e i da­
nas u z g o j d j e t e l i n e , z a p r a v o l e g u m i n o z a , t e m e l j n o
sredstvo ekološke poljoprivrede.
Drugi je č o v j e k Justus von Liebig. On je s p o z n a o
d a s e biljka h r a n i n a j m a n j i m č e s t i c a m a k o j e z o v e m o
i o n i . N a i m e , u v i d j e l o s e d a d r v e ć e m n o g o b o l j e raste
n a t l u u k o j e m u i m a kalija, d o k s t a b l a k o j a r a s t u
n a t l u n a k o j e m j e kalij i s p r a n rastu s l a b i j e . T a k o
je nastala znanost o h r a n j i v i m t v a r i m a . Najprije su
p r o v e d e n a znanstvena istraživanja o t o m u koje su
h r a n j i v e tvari biljci p o t r e b n e , a z a t i m se u l a b o ­
ratoriju počela p r o i z v o d i t i umjetna hrana za bilj­
ke. O v d j e je, dakle, riječ o načelu k a k v o i danas
vrijedi u konvencionalnoj poljoprivredi, a prema
k o j e m u j e z e m l j i p o t r e b n o n a d o k n a d i t i istu k o l i č i n u
hranjivih tvari koju je tlo i z g u b i l o u z g o j e m bilja­
ka. T o j e , m e đ u t i m , n a j v e ć a z a b l u d a k o j a s e m o ž e
zamisliti.
 Ipak je potkraj života i sam Liebig u p o z o r i o
na štetnost d o d a v a n j a tlu sintetski p r o i z v o d e n o g
dušika, jer postoje biljke, leguminoze, lepirnjače
k o j e u s v o j e m k o r i j e n u imaju d o v o l j n o dušika i k o j e
vanjski dušik, kojega u zraku ima 70 p o s t o , p o v e z u j u
u s p o j e v e na prirodan način. U času k a d z e m l j i na
u m j e t a n n a č i n d o d a m o dušik, bakterije koje inače
ž i v e u k o r i j e n j u l e p i r n j a č a g u b e svoju z a d a ć u i t i m e
ili prestaju biti d j e l a t n e ili j e d n o s t a v n o nestaju. O v u
z a b l u d u d a j e t l u p o t r e b n o u m j e t n o d o d a v a t i dušik
u p o l j o p r i v r e d u z a p r a v o nije u v e o sam Liebig, v e ć
z n a n s t v e n i c i koji ne razumiju bit života. L i e b i g o v a
j e z a s l u g a s a m o š t o j e r e k a o : A k o biljci u z m a n j k a
jedan hranjivi sastojak, on se mora nadoknaditi,
ali t o n i j e m i š l j e n o z a c i j e l i s p e k t a r h r a n j i v i h t v a r i .
Dakle, čitava ta znanost da se zemlji mora dodavati
o n o l i k o h r a n j i v i h t v a r i k o l i k o joj j e ž e t v o m o d u z e t o
zapravo je velika zabluda.
P o č e t k o m 20. stoljeća upitali su Rudolfa Steinera:
Što s e d o g a đ a s n a š i m t l o m , s n a š o m Z e m l j o m , što
se d o g a đ a s p l o d n o š ć u tla, što se d o g a đ a s p l o d n o š ć u
naših životinja? Rudolf Steiner je na o s n o v i svojih
p r i r o đ o z n a n s t v e n i h istraživanja u s t a n o v i o d a našem
tlu n e š t o manjka i to je p o k u š a o objasniti. V j e r o j a t n o
v a m je p o z n a t o da je Rudolf Steiner bio znanstvenik
koji se b a v i o d u h o v n o m z n a n o š ć u i sve što je istražio,
istražio je o s o b n o . Osim toga, R u d o l f Steiner je, kao
što z n a m o , d a o n o v e p o t i c a j e i n a o s t a l i m z n a n s t v e ­
n i m p o d r u č j i m a k a o što s u m e d i c i n a , p o l j o p r i v r e d a ,
pedagogija, specijalna pedagogija, te na umjetnič­
k i m p o p u t e u r i t m i j e , slikarstva, a r h i t e k t u r e i t d . O n ,
n a r a v n o , n i j e b i o p o l j o p r i v r e d n i k več znanstveni
i s t r a ž i v a č . Rekao je kako p o l j o p r i v r e d a nije s a m o
"pogon" n e g o je zapravo riječ o "organizmu višeg
reda". O n a z a p o č i n j e t l o m j e r j e v e ć i s a m o t l o o r g a ­
n i z a m , a u j e d n o j litri z e m l j e živi više ž i v i h bića
negoli ima stanovnika na čitavoj Zemlji. T l o je živi
o r g a n i z a m j e d n o g p o l j o p r i v r e d n o g g o s p o d a r s t v a , jed­
nog p o l j o p r i v r e d n o g p o g o n a . Ako hoćete shvatiti
što z n a č i d a j e t l o o r g a n i z a m , z a m i s l i t e s l j e d e ć e :
Čovjek je o r g a n i z a m . On prima i izlučuje o d r e đ e n e
supstancije, p r i m a k o z m i č k u e n e r g i j u , t o p l i n u , svjet­
lost i sve to p r e r a đ u j e kako bi se razvijao. A k o u v i đ a t e
d a ste i s a m i o r g a n i z a m , t o s a m o p r o š i r i t e n a t l o ,
a z a t i m i na p o l j o p r i v r e d n o g o s p o d a r s t v o .
P o l j o p r i v r e d n o g o s p o d a r s t v o j e o r g a n i z a m čiji
su o r g a n i t l o , b i l j k e , ž i v o t i n j e i č o v j e k . Svaki o r g a n i ­
zam ima jedan centar iz kojega upravlja svim orga­
nima. To je kod čovjeka glava, dok je na poljopriv­
r e d n o m g o s p o d a r s t v u to — čovjek. Mi ljudi i m a m o
o r g a n e p r o b a v e , m e t a b o l i z m a , a u p o l j o p r i v r e d i je
taj o r g a n p r e r a d e — t l o . M i i m a m o o r g a n koji u p r a v ­
lja z d r a v l j e m , a to je u p o l j o p r i v r e d i — k r a v a . K a k o
g o d o k r e n e t e , p o j a m p o l j o p r i v r e d e s v e i sva p r i ­
p a d a p o l j o p r i v r e d i . U č i n i t e li, m e đ u t i m , p r e v e l i k i m
b i l o koji o r g a n u p o l j o p r i v r e d i , i s t o j e k a o k a d b i s t e
pustili da se u l j u d s k o m t i j e l u r a z v i j e rak. U l j u d s k o
se tijelo ušulja rak da ni sami ne z n a m o o d a k l e d o l a z i ,
a na p o l j o p r i v r e d n o m d o b r u rak m o ž e biti i svinjska
staja ako je p r e v e l i k a . Taj se rak, ta p r e v e l i k a svinjska
staja, u v u k l a u p o l j o p r i v r e d u , na p o l j o p r i v r e d n o i-
manje isključivo z b o g materijalizma, z b o g zakona
tržišta, z b o g ž e l j e d a s e š t o v i š e z a r a d i . K a k o b i s m o
p o n o v n o o z d r a v i l i p o l j o p r i v r e d u , t r e b a m o z n a t i što
valja učiniti.
Rudolf Steiner n a m je p o k a z a o put. I m o r a m
r e ć i d a b i s t e t r e b a l i biti n e i z m j e r n o p o n o s n i š t o j e
taj v e l i k i duh, R u d o l f Steiner, d o š a o na svijet u p r a v o
o v d j e u o v o m kraju. T a č i n j e n i c a n e m a m a t e r i j a l n u
v e ć idejnu v r i j e d n o s t . M o r a m v a m , m e đ u t i m , reći
i to da onaj t k o misli kako će na temelju o v e činjenice K o m p o s t n i pripravci
i z m a m i t i n o v a c n e ć e u t o m e uspjeti j e r R u d o l f Steiner
nije b i o materijalist. O n o što i z t o g a m o ž e t e i z m a m i t i Da b i s m o znali i s p r a v n o p o s t u p a t i s g n o j n i c o m , s
jest z d r a v l j e svojega naroda. Samo, kako biste to gnojem, s biljnim o t p a d o m , naučili smo raditi k o m -
postigli, morate i raditi. post. Budući da k o m p o s t katkad uspijeva, a katkad

Ukratko ćemo ponoviti: Albrecht Thea u poljo­ n e uspijeva z a t o što p o g r e š n o r a d i m o , R u d o l f S t e i n e r

p r i v r e d u j e u n i o m a t e r i j a l i z a m , a Justus v o n L i e b i g je d a o u p u t e o p r o i z v o d n j i p r i p r a v a k a koje d o d a j e m o

je s p o z n a o da se biljke hrane i o n i m a i time uveo kompostu kako b i s m o upravljali p r o c e s i m a raspa­

dodavanja hranjivih sastojaka tlu. Rudolf Steiner danja. Te ću pripravke poslije t o č n o opisati.
j e r e k a o d a j e p o l j o p r i v r e d n o g o s p o d a r s t v o ž i v i orga­ U p o l j o p r i v r e d i , n a r a v n o , n e m a m o iste u v j e t e
nizam i p o k a z a o nam kako m o ž e m o očuvati zdrav­ kao u s l o b o d n o j , divljoj p r i r o d i , stoga što je p o l j o p r i v ­
lje t o g o r g a n i z m a . reda kulturna djelatnost, a seljak je nositelj te kulture.

Budući da mi kao p o l j o p r i v r e d n i c i u p r i r o d i U p o l j o p r i v r e d i p r o i z v o d i m o biljke k o j e prehranjuju

g o t o v o s v e č i n i m o p o g r e š n o , p o l j o p r i v r e d a j e ustvari čovjeka, a da b i s m o ih p r o i z v o d i l i na način primje­

p o s t a l a n e p r i r o d n a . U p r i r o d i ni j e d n a ž i v o t i n j a nije ren čovjeku, m o r a m o se kao poljoprivrednici brinuti

z a t v o r e n a u uski p r o s t o r ; u p r i r o d i ne p o s t o j i m o n o ­ 0 t o m e da u biljke zaista ude o n o što je č o v j e k u

kultura; u p r i r o d i se n p r . t r a v a ne skuplja k a o silaža p o t r e b n o . Sami ste rekli što t r e b a m o d o b i t i h r a n o m .

u p l a s t o v e i ne k o n z e r v i r a se; u p r i r o d i ne p o s t o j i S a ž e t o r e č e n o , to su životne snage. M o r a m o postići

gnojište. Sve to m o r a m o imati na umu h o ć e m o li 1 to da kultivirane biljke sadrže ž i v o t n e snage koje

imitirati prirodu, h o ć e m o li oblikovati poljoprivredu inače nalazimo u slobodnoj prirodi. N o , kultivirane

u skladu s p r a v o m , čistom, s l o b o d n o m p r i r o d o m . b i b i l j k e t r e b a l e i m a t i v i š e ž i v o t n i h snaga o d biljaka

k o j e rastu u s l o b o d n o j p r i r o d i .
O d a k l e d o l a z e t e ž i v o t n e snage?

Dolaze iz. kozmosa.

T o j e t o č n o jer Sunce, n a r a v n o , p r i p a d a k o z m o s u .
N o , i z k o z m o s a n e d o b i v a m o s a m o s n a g e Sunca n e g o
i r i t m i č k e snage koje u našem ž i v o t u imaju v e l i k u
u l o g u . P o g l e d a j t e svoje b i l o — to je r i t a m . P o g l e d a j t e
k a k o v a š susjed d i š e — i to je r i t a m . I m a m o d a n i
n o ć k a o ritam. Sve su to r i t m o v i . Postoje r a n o i kasno,
 jutro i večer. P o z n a j e m o ritam Mjeseca od 28 dana.
Koja ž e n a to ne p o z n a j e ? Svi ti r i t m o v i djeluju na
ž i v o t n u o k o l i n u Zemlje. A u p r a v o su r i t m o v i i sunčana
e n e r g i j a o n o što ž e l i m o unijeti u biljku. U s l o b o d n o j ,
n e t a k n u t o j , u d i v l j o j p r i r o d i t o se, n a r a v n o , n e p r e ­
stano i d o g a đ a kroz procese asimilacije, fotosinteze.
K a k o b i s m o svjetlosnu energiju unijeli u uzgo­
j e n u b i l j k u u v e ć o j m j e r i o d o n e što j e i m a b i l j k a
koja s l o b o d n o r a s t e u p r i r o d i , R u d o l f S t e i n e r n a m
je na o s n o v i svojih p r i r o d o z n a n s t v e n i h istraživanja
i z n a n j a d a o , o d n o s n o o p i s a o d v a p r i p r a v k a koja
s v a t k o o d v a s , a k o d o b r o posluša, v e ć v e č e r a s m o ž e
proizvesti.
J e d a n je t z v . gnoj iz roga k o j i d j e l u j e t a k o da
se biljka s v o j i m k o r i j e n o m čvršće p o v e ž e s t l o m .
Z n a m o da se biljka svojim k o r i j e n o m uvijek usmjerava
prema centru, p r e m a središtu Zemlje. Ona uvijek
stoji u s p r a v n o u o d n o s u na središte Zemlje. Dakle,
korijen, o k o j e m ću poslije iscrpno g o v o r i t i , uvijek
se p o v e z u j e sa Z e m l j o m , s t l o m . Biljka raste u s p r a v n o
u v i s . S v o j i m se l i š ć e m o t v a r a p r e m a s v j e t l o s t i i u
s e b e p r i m a s v e k o z m i č k e s n a g e . M i ljudi, k a d b i s m o
d a n o n o ć n o boravili u prirodi, ne bismo mogli pod­
nijeti t u k o z m i č k u e n e r g i j u . M i s m o p o p u t p e ć i n s k i h
ž i v o t i n j a i a k o n e n a đ e m o p e ć i n u sami ć e m o j e izgra­
diti. Kada tu svoju nastambu g r a d i m o loše, g r a d i m o
je od betona, a ako je g r a d i m o dobro, g r a d i m o je
od d r v e t a i d r u g i h sličnih materijala. Biljka, m e đ u t i m ,
stoji v a n i . Njoj su d a n o n o ć n o p o t r e b n a djelovanja
k o z m i č k i h snaga. M i ljudi n e m a m o p o j m a kako biljka
u sebe p r i m a te k o z m i č k e e n e r g i j e , kako ih u sebe
u g r a đ u j e . Č o v j e k ć e d o ć i n a M a r s , ali n e ć e z n a t i
b i t f o t o s i n t e z e . O n j e d n o s t a v n o nije u stanju d o i s t a
proniknuti u procese stvaranja.
Dakle, tu sposobnost, to nesvjesno p r i r o d n o
umijeće biljke da u sebe ugradi k o z m i č k e r i t m o v e
i energiju m o ž e m o kroz biološko-dinamičku poljo­
p r i v r e d u spoznati i primijeniti zahvaljujući d r u g o m
pripravku koji se zove kremen iz roga. Riječ je o
s i l i c i j e v o m ć.ioksidu koji s e f i n o s a m e l j e , stavlja g a
se u k r a v l j i r o g i p r e k o l j e t a u k a p a u t l o .
V e ć sam g o v o r i o o g n o j u iz r o g a koji se ne sasto­
ji ni od čega d r u g o g a n e g o iz čiste kravlje b a l e g e .
M a l o p r i j e s a m s p o m e n u o d a m o r a t e p o z o r n o slušati
jer nije riječ o b i k o v o j niti t e l e ć o j b a l e g i , n e g o o
kravljoj balegi i o kravljem rogu.
Dakle, uzima se kravlja balega, stavlja se u kravlji
r o g i taj j e p r i p r a v a k p r e k o z i m e u k o p a n u t l o z a t o
što p o m o ć u njega snage koje djeluju iz kozmosa
h o ć e m o utkati u zemlju kako b i s m o ih m o g l i staviti
na raspolaganje biljkama.
Stoga, uzimajući u o b z i r ljetne i z i m s k e r i t m o v e ,
na o s n o v i uputa Rudolfa Steinera, j e d a n p r i p r a v a k
u z e m l j u u k a p a m o ljeti, a d r u g i z i m i . Zimi su d u h o v n i
procesi intenzivniji u zemlji n e g o na njezinoj p o v r š i n i .
N a i m e , tijekom z i m e u zemlji se događaju pojačani
procesi i z m j e n e energija, što znači da se u z e m l j i
d o g a đ a j u p r o c e s i k o m p o s t i r a n j a svih energija. M i k r o ­
o r g a n i z m i za koje sam r e k a o da ih u j e d n o j litri
zemlje ima u g o l e m o m broju, ti m i k r o o r g a n i z m i ,
ta živa bića tijekom z i m e u humus prerađuju sve
o t p a t k e korijenja, s l a m e , ž i v o t i n j s k o g g n o j a i t d . Oni
tijekom z i m e stvaraju finiji, rastresiti k o m p o s t koji
je, ustvari, poput izmeta kišne gliste.
U t a k v o m k o m p o s t u p o s t o j i v i s o k s t u p a n j har­
m o n i j e i z m e đ u svih h r a n j i v i h t v a r i koja j e p r i m j e r e n a
u p r a v o o d r e đ e n o m tlu, o d r e đ e n o m mjestu. P o j a m
harmonije o s o b i t o je v a ž a n . Jer, harmonija predstavlja
 k v a l i t e t u . A k o s a m u stanju h r a n j i v e t v a r i u z e m l j i Ova knjiga sadrži d i j e l o v e p r e d a v a n j a koje je
d o v e s t i u h a r m o n i č a n o d n o s , time ću ujedno uspo­ Rudolf Steiner o d r ž a o u K o b e r w i t z u 1924. g o d i n e ,
staviti h a r m o n i j u kao o s n o v u za uzgoj biljaka. A iz kojih je p o s e b n o i z d v o j e n d i o koji se o d n o s i na
snage koje se d o b i v a j u t i m e što se kravlja balega izradu b i o l o š k o - d i n a m i č k i h p r i p r a v a k a . Imam deset
stavlja u r o g i p o h r a n j u j e u z e m l j u t i j e k o m z i m e primjeraka, deset na e n g l e s k o m , d e s e t na n j e m a č k o m
ž e l i m o sačuvati za kompost kako bi o n e nastavile jeziku. Druga knjižica sadrži u p u t e z a primjenu t i h
živjeti u kompostu. biološko-dinamičkih pripravaka. Ako želite, možete
S d r u g e strane, ljeti u tlo u k a p a m o r o g koji i h k u p i t i . Cijena j e 1 0 d o l a r a 2 0 n j e m a č k i h m a r a k a ,
sadrži s a m l j e v e n i k r e m e n , s i l i c i j . T o j e t v a r koja o d n o s n o 75 k u n a . Ista je c i j e n a i c r v e n i h i z e l e n i h
se ne o t a p a u v o d i . U njoj o s t a j u s a č u v a n e s n a g e knjižica.*
m i n e r a l i z a c i j e , o d n o s n o svjetla k o j e t a k o đ e r ž e l i m o
unijeti u k o m p o s t . Dakle, snage koje z i m i izgrađuju
k o m p o s t l j e t i b i v a j u r a z g r a đ e n e , što č i n i p o d l o g u
za rast biljke, i to o n e u z g o j e n e , kultivirane biljke.
K a d sam te snage Sunca u n i o u p r i p r a v a k silicija
u k r a v l j e m r o g u i k a d ih na n a č i n koji ću o p i s a t i
u n e s e m u biljku, time sam u z n a t n o j mjeri p o j a č a o
sposobnost biljke da u sebe primi Sunčeve ljetne
k o z m i č k e snage, dakle, n e s a m o snage Sunca, n e g o
i snage čitavoga kozmosa. T a k o će se f o t o s i n t e z o m ,
d j e l o v a n j e m S u n č e v i h snaga, o č i t o i m j e r l j i v o p o v e ­
ćati k o l i č i n a š e ć e r a u b i l j c i . Jer, a s i m i l a c i j a z a p r a v o
nije ništa d r u g o n e g o p r o c e s stvaranja š e č e r a . Biljka
j e u stanju p o m o ć u v o d e k o j u i z tla p r i m a p r e k o
korijena i p o m o ć u ugljičnog dioksida iz svoje o k o ­
line stvarati šećer. Dvije su stvari, dakle, djelatne
u s t v a r a n j u š e ć e r a : u g l j i č n i d i o k s i d iz z r a k a i Sun­
čeva energija.
U p r a v o sam g o v o r i o o k r a v l j e m r o g u i s p u n j e n o m
b a l e g o m i k r e m e n o m . P o g l e d a m o li kravlji rog, v i d i m o
d a j e p o p u t d r a g u l j a , i z g l e d a k a o ukrasni p r e d m e t ,
d o k k r i s t a l k r e m e n a z a s i g u r n o svi p o z n a j e t e . T o s u * Riječ je o knjigama dr. Christiana von Wistinghausena: Upute
simboli biološko-dinamičke p o l j o p r i v r e d e i oslikani za pripremanje biološko-dinamičkih pripravaka i Upute za
su na našim knjigama. primjenu biološko-dinamičkih pripravaka.
 A biljka upravlja k o r i j e n s k i m kiselinama. O v i s n o
0 k o r i j e n s k o j k i s e l i n i r a z v i t ć e s e m a n j e ili v i š e o d ­
H r a n j i v e tvari i k o z m i č k e s n a g e
ređene vrste životinjskih mikroorganizama.. T a k o
i z g l e d a p r i r o d n i rast b i l j k e , p r i r o d n i rast k o r i j e n a .
G o v o r i l i s m o o t o m u d a biljka p o m o ć u klorof'ila i m a
Ž i v a b i ć a o p s k r b l j u j u s e v o d o m i z tla koja stiže
s p o s o b n o s t p r i m a n j a k o z m i č k i h utjecaja, a g o v o r i t
do korijenja j e r u tlu uvijek ima v o d e . Sada, ako
ću i o s p o s o b n o s t i b i l j k e da se p o v e ž e s t l o m . Za­
p r i đ e čovjek i dodaje hranjive tvari, ta se v o d a o b o ­
t o ć e t e m o r a t i p o s l u š a t i o k o č e t v r t sata p o d u k e i z
gaćuje, o d n o s n o p r i m a u sebe hranjive soli, lužine
biologije.
1 kiseline. N a r a v n o , to što d o d a j e m o ulazi u z e m l j u
Ovako izgleda mikroskopom gledan vrh biljnog
i p u t e m v o d e d o l a z i u p o d r u č j e k o r i j e n a . Prije t o g a
korijena. Svakim d a n o m korijen naraste za jedan
•
m a l i k o m a d i ć , ali p r i r a s t u i s t o d o b n o j e d n i m d j e l i ­
ć e m na neki način o d u m i r e odbacujući svoj vrh.
J e d n i m d i j e l o m urasta u z e m l j u , a d r u g i m d j e l i ć e m
o d u m i r e . Ovaj k o m a d postrance otpada i u trenutku
k a d o d u m i r e , p o s t a j e m r t v o m o r g a n s k o m supstanci­
j o m . U tlu ž i v e milijuni ž i v o t i n j i c a . Ta životinjska
bića prihvaćaju ovaj o d b a č e n i organski d i o i njime
s e h r a n e , o d n j e g a ž i v e . T a k o taj k o m a d i ć p o s t a j e
sve manji i biva j e d n o s t a v n o progutan. Stoga o k o
korijena biljke živi mnoštvo životinja. One sve
nastanjuju. O v d j e je riječ o još netaknutoj d i v l j o j
p r i r o d i , n o s v e b i l j k e n a s v i j e t u r a s t u n a isti n a č i n .
Biljka n a v r š c i m a k o r i j e n j a i z l u č u j e o d r e đ e n e
je p r o c e s o m ishrane u p r a v l j a l a sama biljka. P u t e m
kiseline. Te korijenske kiseline imaju svojstvo da
v o d e i z tla b i o j e h r a n j e n č i t a v o v a j ž i v o t i n j s k i svijet
se u s v a k o m trenutku p r i l a g o d a v a j u stadiju rasta
i i z l u č i v a o je o d r e đ e n e tvari. I same izlučine bile
biljke. Biljka p r v o i z g r a đ u j e s v o j u vlat, o d n o s n o stap-
su o d r e đ e n e tvari. U p r a v o ta mješavina v o d e , tla i
ku, a z a t i m i l i š ć e . To je v e g e t a t i v n i rast. K a d p o s l i j e
o n o g a što s u i z l u č i v a l i m i k r o o r g a n i z m i bila j e h r a n a
b i l j k a p r e l a z i u c v a t i o b l i k o v a n j e p l o d a , r i j e č je o
k o j o m se hranila biljka. A k o v o d i u tlu nešto d o d a m o
g e n e r a t i v n o m rastu. I z m e đ u n j i h p o s t o j e b l a g i p r i ­
i t l o p o s t a n e p r e k i s e l o , p r e m i n e r a l n o ili p r e s l a n o ,
j e l a z i . Rast s e n e o d v i j a s k o k o v i t o , v e ć p o s t u p n o .
p r e k i d a s e b e d e m koji o k o k o r i j e n a č i n e m i k r o o r g a ­
Z a n i m l j i v o j e , m e đ u t i m , da kiselina koju izlučuju
nizmi i biljka d o b i v a o n o što smo i z r a v n o d o d a l i
vršci korijena ustvari upravlja ž i v o t o m životinjskih
zemlji. To znači da biljka p r i m a više hrane n e g o
m i k r o o r g a n i z a m a u svojoj okolini.
što bi p r i r o d n o htjela p r i m i t i .
 Što se p r i t o m d o g a đ a ? U biljci se mijenja sastav
staničnih sokova. N a r a v n o , stanični se sokovi nalaze
i u o n o m e š t o biljka i z l u č u j e u k o r i j e n u , a mi d o t i r a ­
n o m m i j e n j a m o funkciju kiselina koje izlučuje kori­
j e n . P o s l j e d i c a t o g a jest d a č e u biljku d o ć i p r e v i š e
hrane i ona više neće m o ć i razlikovati v e g e t a t i v n i
od g e n e r a t i v n o g rasta.
Što se d o g a đ a ? U biljci d o l a z i do suviška h r a n e .
Ona z a p r a v o p r o i z v o d i više h r a n e n e g o što b i j e
p r o i z v e l a samo p o m o ć u Sunčeve energije. Dolazi do
p o r e m e ć a j a u p r o i z v o d n j i šećera, b j e l a n č e v i n a , svoga
o n o g a š t o biljka i n a č e p r o i z v o d i , d o l a z i d o n e r a v n o ­
t e ž e . Jer, m o r a m o i m a t i n a u m u d a h r a n j i v e t v a r i
uvijek p r e k o korijena ulaze u biljku uz još, narav­
n o , u g l j i č n i d i o k s i d i z z r a k a . Zahvaljujući k o z m i č k o j
e n e r g i j i , ta d v a e l e m e n t a , s j e d n e strane h r a n a p r e k o
korijena, a s d r u g e ugljični d i o k s i d iz zraka, prerađuju
se u b i l j c i u g o t o v u s u p s t a n c i j u , u g o t o v u t v a r . U
m l a d o j biljci i m a m n o g o b j e l a n č e v i n a , a i u g o t o v i m
biljnim p r o i z v o d i m a ima m n o g o bjelančevina.
Pšenica obiluje g l u t e n o m i š k r o b o m . To su g o t o v i
biljni p r o i z v o d i koji, m e đ u t i m , imaju v e l i k u p o t r e b u
z a e n e r g i j o m , u z i m a j u m n o g o e n e r g i j e . A k o s e biljci
d o d a j e p r e v i š e h r a n e , o n a p u t e m h r a n e koja d o l a z i
i z k o r i j e n a n e m o ž e t e p r o i z v o d e d o kraja o b l i k o v a t i
i p r e r a d i t i te će u biljci zaostati n e p r e r a d e n i , do
kraja n e i z g r a đ e n i p r o d u k t i . K a k o s e b j e l a n č e v i n e
sastoje od s u m p o r a i nitrata, biljka će m o ć i prera­
diti nitrate u bjelančevine s a m o ako za to dobije
d o v o l j n u količinu energije. Budući da o d o z g o n e d o ­
staje e n e r g i j e , u biljci zaostaju n i t r a t i , a supstancija
u n u t a r b i l j k e n i j e d o ž i v j e l a d a d o z r i j e , n i j e sklad­
na, n i j e h a r m o n i č n a i p o s l j e d i c a t o g a jest da biljka
obolijeva.
U p r i r o d i , dakle, postoje živa bića, a svako od
njih i m a s v o j u z a d a ć u . N e k a i m a j u z a d a ć u d a m r t v u
organsku supstanciju ponovno prerade u humus.
To su gljivice. Ne mislim na šampinjone n e g o na
one gljivice koje ž i v e na biljci. Te gljivice zahvaćaju
biljku z b o g t o g a j e r i m o n a n a n e k i č u d a n n a č i n
z a u d a r a ili miriše i b r i n u se o t o m u da b o l e s n o j
biljci o n e m o g u ć e daljnje r a z m n o ž a v a n j e . Ustvari,
gljivice se brinu da se b o l e s n e biljke j e d n o s t a v n o
u k l o n e . U b r z o ć e s e p o j a v i t i i n s e k t i koji v o l e s o k
u p r a v o t a k v i h biljaka k o j e u sebi imaju n e p r e r a d e n e
tvari. T a k o na gljivice i insekte m o ž e m o gledati kao
na ekološku policiju.
S v e se o v e s u p s t a n c i j e t a l o ž e u b i l j c i i n e m o j t e
misliti da o n o što prskate po bilju kao f u n g i c i d e i
insekticide ne ulazi u biljku. A k o nadalje p r o m a ­
tramo tijek događaja, uočit ć e m o sljedeće: O d l a z i m
kemijskoj industriji, kupujem dušične preparate i
u b a c u j e m ih u b i l j k u . Biljka g u b i h a r m o n i č n o s t i
p o d l i j e ž e g l j i v i č n i m b o l e s t i m a . B r z o k u p u j e m fun­
g i c i d e , a zatim m o r a m juriti i po insekticide. Za p o ­
sljedicu ću imati biljku p u n u d i s h a r m o n i č n i h t v a r i
— d a k l e , k e m i j e . Sljedeća je p o s l j e d i c a da ću o b o l j e t i
o d r a z n i h alergija. S v u d a ć e m e s v r b j e t i j e r s e č i t a v o
t i j e l o b o r i p r o t i v t i h o t r o v a i u p r a v o se tada u poja­
čanoj m j e r i m o ž e r a z v i t i rak. O p e t j u r i m kemijskoj
i n d u s t r i j i i k u p u j e m l i j e k o v e , i na kraju se m o r a m
pitati koliko je v e l i k o i snažno bilo m o j e zdravlje
da sam sve to m o g a o izdržati. — T a k o izgledaju po­
sljedice gnojenja dušičnim g n o j i v i m a .
Umjetnim d o d a v a n j e m dušika u tlo biljkama
o d u z i m a m o m o g u ć n o s t d a s a m e o d r e d e koju ć e k o l i ­
činu dušika na sebe vezati. One će time trošiti vi­
še nego im je stvarno potrebno, napravit će jednu
takoreći luksuznu potrošnju koju m o ž e m o jasno vidje­
ti na p o v r š i n a m a na kojima žitarice j e d n o s t a v n o
p o l e g n u na t l o , što je p o s l j e d i c a n e h a r m o n i č n o izgra­
đ e n e biljne strukture. To će se d o g o d i t i r a b i m o li
b i l o o r g a n s k o , b i l o m i n e r a l n o g n o j i v o . Uvijek kada
d o d a j e m o previše, dolazi do takvog procesa.
O v d j e sam v a m to nacrtao kako biste si d o b r o
upisali u svijest gdje je p o ć e t a k štete koja nastaje
k o n v e n c i o n a l n i m n a č i n o m o b r a d e tla, a g d j e p o č i ­
nje b i o l o š k o - d i n a m i č k i n a č i n o b r a d e tla. O b i o l o š k o -
- o r g a n s k o m i e k o l o š k o m n a č i n u o b r a d e tla g o v o r i t
ć e m o poslije.
R a b i m o li o n a d v a p r i p r a v k a o k o j i m a s a m v a m
g o v o r i o , najprije ć e m o uzeti g n o j iz r o g a i p o m i j e š a t i
ga s v o d o m . Stavljamo sasvim m a l o same tvari i
m i j e š a m o j e č i t a v sat. O v o j e s a d r ž a j u z e t i z č e t i r i
roga koji su proteklu zimu p r o v e l i p o d z e m l j o m , u
tlu, kao što sam v e ć r e k a o . T a j k o m a d m o ž e t e raz­
m r v i t i k a k o b i s t e m o g l i z a g l e d a t i u kuglu; i ne b o j t e
se, p a ž l j i v o g a p o s r e d i n i p r e k i n i t e i p o m i r i š i t e . N e
smijete od toga napraviti špinat. Pažljivo! Taj gnoj
iz r o g a r i t m i č k i m i j e š a m o j e d a n sat u v o d i . Za 1
ha z e m l j e s t a v l j a m o u b a č v u 50 1 v o d e i s a d r ž a j iz
četiri r o g a . T o , d a k l e , m i j e š a m o j e d a n sat o n a k o
kako n a m j e o s o b n o u g o d n o . P r i m j e r i c e , j e d n u m i n u ­
tu u j e d n o m s m j e r u , a d r u g u u d r u g o m , k a k o n a m
o d g o v a r a , s v e d o k s e u v o d i n e oblikuje v r t l o g p o p u t
lijevka, a n a k o n t o g a p r o m i j e n i m o smjer. Mijenjajući
smjer z a p r a v o s t v a r a m o kaos. I tako miješamo u
o b r n u t o m smjeru sve d o k o p e t ne nastane duboki
ljevkasti oblik. Ovaj postupak z o v e m o dinamiziranjem.
Što t i m e z a p r a v o č i n i m o ? S t v a r a m o red, p o t o m mije­
njajući s m j e r s t v a r a m o k a o s , a z a t i m o p e t i z t o g a
s t v a r a m o n o v i r e d . D a k l e , u n u t a r t o g a j e d n o g sata
stalno izmjenjujemo red s kaosom. T a k o d o b i v a m o
r i t a m koji s e s a s t o j i o d i z m j e n e r e d a i kaosa. T i m e
k a o d a i m i t i r a m o p r o c e s rasta b i l j k e .
N a j v r j e d n i j e b i ć e j e ž e n a . R a z u m i j e t e šalu? T a k o
g o v o r i muškarac: Ja sam glava. Sve se m o r a vladati
p r e m a m e n i . Žena o d g o v a r a : A ja sam vrat i v r l o
d o b r o z n a m <ako o k r e t a t i g l a v u . Sada j e sasvim j a s n o
kako se upravlja m u š k a r c i m a . To je r e d . A sada ć e m o
g o v o r i t i o i z m j e n i r e d a i kaosa p r i rastu b i l j k e . H t i o
sam v a m p o k a z a t i j e d n u sjemenku g r a h a , ali s a m
je z a b o r a v i o donijeti. Imate li toliko mašte da medu
m o j i m prstima v i d i t e j e d n o z r n o graha? U toj sjemenci
v l a d a m a k s i m a l a n r e d . U njoj je s a d r ž a n a p o d l o g a
z a č i t a v u b i l j k u . U t o m j e z r n u s a d r ž a n a s n a g a koja
upravlja t i m e d a i z s j e m e n k e nastane t o č n o o d r e đ e n a
b i l j k a . D a k l e , i z t o g s j e m e n a n e m o ž e n a s t a t i ništa
d r u g o n e g o l i b i l j k a čija j e t o s j e m e n k a . A k o s j e m e
p o l o ž i m u v l a ž n u z e m l j u , p r o c e s o m b u b r e n j a nastaje
klica, a n a s t a n k o m k l i c e u s j e m e n c i d o l a z i do kaosa.
Kaos završava t i m e što klica p r o b i j a u zemlju, potjera
korjenčić, a preko procesa rasta biljke, stvaranja
cvijeta i p l o d a nastaje n o v a sjemenka u kojoj o p e t
v l a d a p o t p u n i r e d . T a k o i z g l e d a godišnji r i t a m biljke.
A m i j e š a n j e m g n o j a iz r o g a ili k r e m e n a iz r o g a s
v o d o m i m i t i r a m , z a p r a v o , p r o c e s koji biljka p r o l a z i
tijekom jedne godine.
B e z o b z i r a n a t o r a d i m l i u v i n o g r a d u ili v r t u ,
n a l e đ a u z i m a m p r s k a l i c u ili j e d n o s t a v n o u z i m a m
kantu u kojoj sam sve to miješao, a od svoje ž e n e
uzimam metlu i to prskam po biljkama.
Dakle, p r v o sam n a p r a v i o gnoj iz roga, o n d a
sam ga u p r o l j e ć e p r i m i j e n i o na t l o . Prskanje je naj­
b o l j e p o v e z a t i s o b r a d o m tla, p r i č e m u ć e g n o j i z
r o g a d j e l o v a t i na rast korijena. P r e m a t o m u , prskanje

p r i p r a v k o m gnoja iz roga t r e b a l o bi uslijediti prije
s j e t v e , p r i o b r a d i tla. G n o j i z r o g a t r e b a o bi, d a k l e ,
o m o g u ć i t i d a s e ž i v o t i n j s k i m i k r o o r g a n i z m i koji ž i v o
o k o k o r i j e n a biljke p o t a k n u n a t o d a b u d u r a d o s n i j i ,
d a v e s e l i j e d j e l u j u n a rast b i l j k e .
K o l i č i n a od 50 1 p r i p r a v k a na 1 ha z e m l j e n i k a k o
n i j e k o l i č i n a koja b i m o g l a b i t i h r a n j i v a t v a r . R i j e č
je o t a k o m a l o j k o l i č i n i tvari raspršene u v o d i koju
k e m i j s k i u o p ć e n e m o ž e t e d o k a z a t i . Što o n d a o v d j e
z a p r a v o d j e l u j e ? K a k o t o d j e l u j e ? J a sam s i o s o b n o
s t v o r i o j e d n u usporedbu. Primjerice većina vas zna
v o z i t i auto. V o z i t e s e d o s e m a f o r a koji p o k a z u j e c r v e ­
n o . Z a u s t a v i t e se. N a k o n š t o s e m a f o r p o k a ž e ž u t o ,
a z a t i m z e l e n o , m o ž e t e v o z i t i dalje. V i niste o d n e k o g
policajca d o b i l i b o m b o n č i ć da biste postali djelatni,
da biste v o z i l i dalje. Vi u sebi i m a t e nešto što vas
p o t i č e na to da v o z i t e dalje. Vaš je auto tako koncipiran
k a k o b i s t e n j i m e m o g l i u p r a v l j a t i d a i d e ili stane, a
vaš m o z a k je p r o g r a m i r a n t i m e što ste polazili v o z a č k u
školu i i m a t e iskustvo. Nije p r o g r a m i r a n da djeluje
n a o s n o v i t v a r i , n e g o n a o s n o v i iskustva i i n f o r m a ­
c i j e , u o v o m slučaju c r v e n o g ili z e l e n o g svjetla.
Ž i v i o r g a n i z m i koji p o s t o j e u z e m l j i su d j e l a t n i .
Oni p r o i z v o d e d i v l j e biljke. M i s e n e m o ž e m o hraniti
divljim biljkama v e ć ih m o r a m o kultivirati, a u z g o j e n e
biljke imaju i v e ć e p o t r e b e . A k o dobivaju previše
tvari, a p r e m a l o energije, d o l a z e u neravnotežu. N o ,
ako sam ih o p s k r b i o g n o j e m iz roga, p o b r i n u o sam
se za to da one postanu marljivije, djelatnije. T i m e
sam im pomogao da razviju sposobnosti prerade
hranjivih tvari. Osim toga, gnoj iz roga p o m a ž e da
h r a n j i v e tvari ulaze u biljku na h a r m o n i č a n način,
a ne n e u r a v n o t e ž e n o . A l i i tu će se j a v i t i s u v i š a k
energije.
A k o biljci d o d a j e m o više hranjivih tvari, m o r a m o
p o v e č a t i i njezinu sposobnost da p r i m i više k o z m i č ­
kih snaga z a n j i h o v u p r e r a d u . T o p o s t i ž e m o p o m o ć u
o v o g drugog pripravka — kremena iz roga.
Za 1 ha z e m l j e u z i m a m o 4 g k r e m e n a iz r o g a .
O v d j e i m a m 6 g, što je d o v o l j n o za 1,5 do 2 ha z e m l j e .
K r e m e n i z r o g a koji s m o p o h r a n i l i u z e m l j u t i j e k o m
ljeta z a p r a v o je u s e b i s a k u p i o S u n č e v u e n e r g i j u , a
t e s n a g e Sunca m i j e š a n j e m p r e n o s i m o n a v o d u . Sup-
stancijalno, što se kemijskog sastava tiče, nije se ništa
b i t n o p r o m i j e n i l o t i m e što smo k r e m e n ukopali u
z e m l j u , a niti š t o s m o g a p o m i j e š a l i s v o d o m . T a j e
tvar netopljiva u v o d i . Vjerojatno se d o g o d i l o nešto
što u o p ć e n e m o ž e m o p o j m i t i . U s v a k o m slučaju, n a
v o d u s e p r e n i j e l o n e š t o što z a t i m v o d o m i z n o s i m o
na zemlju. Z n a m o da je v o d a nositelj snaga. Svatko
o d nas t k o j e u r u k a m a i m a o č i p , n e m i s l i m n a č i p s
o d k r u m p i r a n e g o n a č i p i z k o m p j u t o r a , zna d a s e
o n sastoji o d k r e m e n e p r a š i n e koja p r i m a i n f o r m a c i j e .
Poznato je kako kremen m o ž e primati i u sebi pohraniti
o d r e đ e n e informacije i dalje ih predavati, a da se p r i t o m
sama snaga z a p r a v o n e troši. T o z n a č i , a k o sam mije­
šanjem i n f o r m i r a o v o d u i o n d a t u v o d u d a j e m z e m l j i ,
p o b r i n u o s a m se za to da biljka, da k l o r o f i l biljke, u
p o v e ć a n o j mjeri p r i m i o d r e đ e n e informacije i z k o z m o ­
sa. T a k o će biljka koja je v e ć p r i m i l a v i š e t v a r i , ali u
h a r m o n i č n o m stanju, d o b i t i i v i š e k o z m i č k i h snaga.
U biljci se, dakle, susreću d v i j e djelatnosti.. Jedna
preko korijena o d o z d o iz zemlje, a druga o d o z g o
iz k o z m o s a . T a k o u njoj d o l a z i do h a r m o n i j e , do
ravnoteže između tvari općenito, pojedinih tvari
m e đ u s o b n o i k o z m i č k i h snaga. Cilj b i o l o š k o - d i n a m i č k e
o b r a d e tla jest p o v e ć a n j e t v a r i i stvaranje h a r m o n i j e
i z m e đ u t v a r i i d j e l o v a n j a k o z m i č k i h snaga, a ako
su tvari u biljci h a r m o n i č n o i z g r a đ e n e , o n e s a d r ž e
k a d a j e p r e m a l o ili p r e v i š e . I z v o d i l i s m o p o k u s e i
i v i š e snaga. P o v e ć a v a se n j i h o v p o t e n c i j a l , p o v e ć a v a
m j e r i l i korijenje biljaka koje s m o t r e t i r a l i na r a z l i č i t e
se n j i h o v a energija, što z n a č i da je biljka kvalitetnija,
načine te smo ustanovili da miješamo li pripravke
a kvaliteta se u o č a v a p r e k o okusa, mirisa i toga k o l i k o
j e d a n sat, d o b i v a m o najbolje o b l i k o v a n i biljni korijen.
je biljka p o g o d n a za čovjeka, k o l i k o je sposobna
da se uskladišti, da se ne k v a r i i k a k o i z g l e d a .
Od koje krave treba uzeti balegu?
Sve s e t o z a p r a v o n e m o ž e izmjeriti z n a n s t v e n i m
N a j b o l j a j e b r e đ a k r a v a koja j e h r a n j e n a sije­
s r e d s t v i m a j e r o s n o v u z n a n o s t i č i n i o n o što j e mjer­
n o m j e r o d nje d o b i v a m o n a j b o l j u , najsušu b a l e g u .
ljivo, što se m o ž e v a g a t i , brojiti i što se m o ž e p o n o v i t i
O t p r i l i k e u rujnu p u n i m o r o g o v e i o n d a b i k r a v a
e k s p e r i m e n t o m . N o , u ž i v o t u ništa nije m j e r l j i v o
trebala imati konzistentnu, gustu balegu.
ni p o n o v l j i v o . M o ž e t e uzeti vlak pun pšenice. Niti
j e d n o z r n o nije isto kao d r u g o . S v a k o j e n e p o n o v l j i v o .
Kako ukapamo rogove?
Ili m o ž e t e u z e t i p u n u d v o r a n u ljudi. N e m a n i j e d n o g
Rogove ukapamo otprilike 30 do 35 cm duboko,
č o v j e k a koji bi b i o isti k a o d r u g i . D a k l e , na p o d r u č j u
ali n e t a k o d a s e u n j i m a z a d r ž a v a v o d a n i t i t a k o
ž i v o t a n e m a ničega što se p o n a v l j a . Listovi j e d n o g
da v o d a ne m o ž e ući, n e g o t a k o da v o d a koja je u
stabla su n e i z b r o j i v i , a č o v j e k n i j e u stanju i z b r o j i t i
t l o d o s p j e l a k i š o m d i ž u ć i s e m o ž e ući u r o g i m o ž e
ljude koji ž i v e na Zemlji jer svaki put kad d o đ e do
isteći kad razina o p a d n e .
n e k o g b r o j a , o n j e m a n j e ili v i š e n e t o č a n . Ljudi i m a
manje ili više. T o j e ž i v o t . Znanost, m e đ u t i m , n e
Kako treba miješati pripravke?
m o ž e z a h v a t i t i u o n o što j e ž i v o t z a t o što puki z b r o j
Za p o v r š i n u od 500 ha najbolje je miješati rukom,
pojedinih dijelova nikada ne čini cjelinu jer zbroju
ali a k o i m a t e v e ć e g o s p o d a r s t v o m o ž e s e m i j e š a t i i
manjka d u h o v n a snaga koja ujedinjuje sve te d i j e l o v e .
strojno. N o , ako i m a t e manje g o s p o d a r s t v o za koje
To je već spoznao Goethe, a Rudolf Steiner bio je
miješate samo j e d n o m , onda to čovjeka veseli i to
G o e t h e o v najveći učenik.
j e z a p r a v o sat p r o v e d e n u m e d i t a c i j i .
Shvatili ste u č e m u se sastoji kvaliteta. A k o želite,
r a d o b i h o d g o v o r i o na pitanja koja se o d n o s e na
r a z u m i j e v a n j e o v o g a što sam r e k a o . O b e ć a o sam kako
ć u v a m dati v r e m e n a d a s a m n o m r a z g o v a r a t e . Dakle,
ako n e t k o ima pitanje, neka ga i z v o l i postaviti. Postoji
u z r e č i c a : G l u p a n zna sve, a p a m e t a n sve pita.

Koliko se dugo mora miješati pripravak?

T o j e sasvim j e d n o s t a v n o . R u d o l f Steiner j e rekao:
M o r a t e miješati j e d a n sat. — I z n i m n o je teško d o k a z a t i
 ČETVRTOPREDAVANJE
Primjena b i o l o š k o - d i n a m i č k i h
p r i p r a v a k a
S p o m e n u o sam u č e m u je razlika i z m e đ u biološko-
-dinamičke p o l j o p r i v r e d e i o n e k o n v e n c i o n a l n e . G o v o ­
r i o sam o t o m e što k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a čini
biljkama z a t o što na p r v o mjesto stavlja tvari i ostaje
u g r a n i c a m a t v a r n o s t i , u g r a n i c a m a o n o g a što je na
m a t e r i j a l i s t i č k o j r a z i n i . A što č i n i b i o l o š k o - d i n a m i č k i
način o b r a d e zemlje? Biološko-dinamička p o l j o p r i v r e d a
u n a p r e đ u j e p r i r o d o m d a n e s p o s o b n o s t i biljaka. O n a
u biljci u r e d u j e o d n o s e snaga. Riječ je o i s t i m snaga­
ma koje su nama p o t r e b n e kao ž i v o t n e snage.
G o v o r i o sam o t o m e kako se p r o i z v o d e gnoj iz
r o g a i k r e m e n iz r o g a . P r a k t i č a n savjet k a k o se iz
k r e m e n a d o b i v a b r a š n o p r o n a ć i ć e t e u m o j i m knji­
gama i n a d a m se kako će netko d o ć i na ideju da se
te knjige p r e v e d u . K r e m e n se mrvi, a zatim se prosijava.
Sada bih v a m htio reći kako se navedeni p r i p r a v c i
primjenjuju, a poslije i z b o g čega u p r a v o o v i p r i p r a v ­
ci. Za sve š t o č i n i t e u b i o l o š k o - d i n a m i č k o j p o l j o p r i v ­
redi m o r a t e si prije svega postaviti pitanje: Zašto
u p r a v o t o r a d i m ? A k o o d g o v o r glasi: S a m o d a z a r a ­
d i m n o v a c — o n d a je sve što činite b e s p r e d m e t n o .
O d g o v o r na to pitanje m o r a uvijek biti: Da p r o i z v e d e n i
zdravu hranu za svoju obitelj, za svoj narod.
K a k o se primjenjuju p r i p r a v c i ? U p r o l j e ć e iz
z e m l j e i z v a d i m o g n o j i z r o g a . U z m e m o sadržaj č e t i r i
kravlja roga. O n o l i k o k o l i k o sam vam p o k a z a o , u
v e l i č i n i o v e k u g l e z a 1 h a z e m l j e . T o j e d a n sat m i j e ­
š a m o u v o d i i p r s k a m o po zemlji koju ć e m o o d m a h
n a k o n t o g a o b r a đ i v a t i . D a k l e , k a d a s a n o d l u č i o ići
u vrt, gnoj iz roga pomiješam s v o d o m n e p o s r e d n o prije
n e g o ču o b r a đ i v a t i z e m l j u . Moću d j e l o v a t i u tlo, i to u
regiju u kojoj raste korijen biljke. Primijenim li pripra­
v a k n e p o s r e d n o prije sjetve, biljka ć e p r i m i t i p o t r e b ­
ne i n f o r m a c i j e , što će d j e l o v a t i na o b l i k o v a n j e klice.
To je najbolje učiniti u p r o l j e ć e , i to poslije
podne. Znamo da se ritmički izmjenjuju p o j e d i n i
d i j e l o v i dana. U z i m a m o u o b z i r da prije p o d n e zemlja
izđiše, a p o č e v š i od tri sata poslije p o d n e o n a p o č i n j e
udisati. Ja hoću da p r i p r a v a k djeluje u v r i j e m e udaha.
Zato gnoj iz roga dajem zemlji poslije p o d n e .
N a k o n t o g a se, n a r a v n o , postavlja pitanje: K a k o
ću p r i p r a v a k primijeniti na l i v a d u , a kako na voćnjak?
Na l i v a d i ću ga p r i m i j e n i t i što je m o g u ć e ranije u
p r o l j e ć e , č i m na njoj v i š e ne b u d e t o l i k o v l a g e . Postu­
pak m o g u p o n o v i t i kada se p r v i put pokosi livada,
o d n o s n o n a k o n š t o j e i s p a š o m p o j e d e n a t r a v a , ili
ako to nisam učinio prije početka vegetacije, tada
to č i n i m prije p r v o g otkosa. Na o r a n i c u ću ga nanijeti
neposredno prije obrađivanja zemlje.
N e t k o je p i t a o m o ž e li se to učiniti i ljeti j e r
bi rado posadio oko 15000 sadnica jagoda.
Rekao s a m o kako postoje dvije m o g u ć n o s t i . M o g u
uzeti biljke koje kanim posaditi, primjerice sadnice
j a g o d a , i j e d n o s t a v n o i h p o p r s k a t i ili m o g u p r i p r a ­
vak poprskati po z e m l j i koju ću n e p o s r e d n o poslije
obraditi, a nakon toga ću posaditi sadnice jagoda.
D a k l e , u v i j e k a k o ž e l i m o sijati, d o b r o j e u p o t r i j e b i t i
g n o j iz r o g a , pa i ujesen u v r i j e m e sjetve z i m s k i h
sorti žitarica.
Z n a t e li sada k a d a se p r i m j e n j u j e g n o j iz r o g a ?
Znate li zašto? Znate li kako se on p r o i z v o d i ? A k o
je vaš o d g o v o r : Da — z n a č i da sam danas uspješno
radio.
 M n o g i m a je sigurno p o z n a t o ime Marije Thun
Što s e t i č e k r e m e n a i z r o g a , r e k l i s m o d a s e
koja je rekla kako je najbolje prskati r a n o ujutro,
k r e m e n a p r a š i n a u k a p a u t l o p r e k o ljeta. Ujesen
d o k je još rosa. Dakle, tu n e m a p r o b l e m a . J e d n o s t a v n o
je v a d i m o iz z e m l j e i p u š t a m o da se prašak u r o g u
m o r a m o r a n i j e ustati. U m j e s t o d a s p a v a m o , j e d a n
osuši. M o ž e m o j e sačuvati d o sljedećeg proljeća ili
sat se u d u b l j u j e m o u to što ć e m o č i n i t i , m e d i t i r a m o .
nakon što se p o b e r e v o ć e m o ž e m o poprskati lišće
Z a t i m u m j e s t o t u š i r a n j a p o l a sata p r s k a m o , a o n d a
voćaka kako bi lišće p o k u p i l o kozmičku energiju
m o ž e m o još na v r i j e m e stići na d o r u č a k i o t i ć i na
k o j u ć e , k a d p a d n e n a z e m l j u , p r e d a t i z e m l j i z a slje­
p o s a o . I g o t o v o . T o j e sve. N o , uvijek t r e b a m o imati
deću godinu.
n a u m u p i t a n j e : Što z a p r a v o ž e l i m p o s t i ć i p r s k a n j e m
K r e m e n iz r o g a p r i m j e n j u j e m ujesen, poslije
p r i p r a v k o m od k r e m e n a iz roga? — i o d g o v o r : H o ć u
p o d n e k a d Z e m l j a u d i š e . I s t o j e i p r i sijanju o z i m e
d a biljka d o z r i j e , o d n o s n o d a b u d e u stanju p r i m i t i
p š e n i c e . D a k l e , to m o g u n a p r a v i t i i ujesen kada žita­
m n o g o energije kako bi m o g l a i z g r a d i t i biljnu t v a r
r i c e k a o š t o s u p š e n i c a , r a ž ili j e č a m p o l j e r a j u p r v a
i i m a t i s n a g u da ta t v a r u njoj d o z r i j e .
l i i listića ili p r v e tri v l a t i .
Primijetili smo da ako tim p r i p r a v k o m prskamo
Inače se ovaj p r i p r a v a k upotrebljava tek u p r o ­
biljku koja v e ć i m a p l o d i a k o t o r a d i m o p o s l i j e
ljeće, i to sasvim r a n o ujutro, jer njime hoću potaknuti
p o d n e , o v a k o tretirani, prskani p l o d b r ž e dozrijeva
p r o c e s izdisanja Z e m l j e , tj. s n a g e koje biljku v a b e
i bolje je kvalitete. P l o d o v i uzgojeni na b i o l o š k o -
iz zemlje, o n d a k a d se biljka o t v a r a Suncu, t a k o
-dinamički način ne z o v u se bez razloga " D e m e t e r
da m o ž e sakupiti više energije.
p r o i z v o d i — p r o i z v o d i s k a r a k t e r o m " j e r oni svaki
Postoji mišljenje da c v j e t o v i ranije uvenu ako
za s e b e pokazuju o n o što je t i p i č n o za p o j e d i n u
s e prskaju o v i m p r i p r a v k o m . T o , m e đ u t i m , nije t o č n o .
vrstu. T o z n a č i d a ć e j a g o d a zaista i m a t i okus j a g o d e ,
Nije d o v o l j n o ako se stvari t o č n o promatraju s a m o
a rajčica o k u s rajčice. Svaki će p l o d i m a t i s p e c i f i č a n
i z v a n j s k i , z n a n s t v e n o , v e ć se m o r a u z e t i u o b z i r i
okus s o b z i r o m na svoju vrstu, umjesto da svi p l o d o v i
o n o što čovjek d o ž i v l j a v a u s v o j e m u osjećajnom ž i v o t u .
i m a j u isti okus h o l a n d s k i h staklenika.
Čovjek t r e b a imati vlastiti osjećaj za d o g a đ a n j a i m o r a
Idite na tržnicu, z a g r i z i t e z a t v o r e n i h očiju rajčicu
s e u v i j e k i z n o v a p i t a t i : Što ž e l i m p o s t i ć i p r s k a n j e m
i n e ć e t e z n a t i u š t o ste z a g r i z l i . J u č e r s a m b i o n a
k r e m e n o m i z roga? O d g o v o r je: H o ć u d a biljka sakupi
vašoj tržnici i uočio da je većina p r o i z v o d a uvezena.
što v i š e S u n č e v e e n e r g i j e , e n e r g i j e koja d o l a z i o d o z g o
Svi s m o m i k r i v i š t o k u p u j e m o t e p r o i z v o d e , d o k
p o s r e d o v a n j e m lista. List, d a k l e , v e ć m o r a p o s t o j a t i .
naše o r a n i c e , naša tla l e ž e n e o b r a đ e n a . N e k i , nažalost,
I m a m n o g o biljaka k o j e c v a t u v r l o r a n o . Ovaj s e p r i ­
misle da nama p o l j o p r i v r e d a z a p r a v o i ne treba jer
p r a v a k primjenjuje kada j e v e ć v i d l j i v z a m e t a k p l o d a .
sve za malo novca m o ž e m o uvesti. N o , mislim da
T o s e jako l i j e p o v i d i k o d l o z e , gdje s e i z cvijeta u b r z o
b i s m o ipak p r i j e s v e g a t r e b a l i v o d i t i r a č u n a o s v o j e ­
m o ž e nazrijeti p l o d . A k o hoću pojačati djelovanje
mu z d r a v l j u , o z d r a v l j u s v o j e o b i t e l j i i o z d r a v l j u
pripravka, m o g u p o n o v i t i postupak, a to je uvijek
cijeloga naroda.
najbolje činiti što ranije u p r o l j e ć e , prije p o d n e .
 g o v o r e o t o m u da je sjedište Ja svih biljaka u središtu
Z e m l j e . N a r a v n o , to se Ja ne m o ž e shvatiti u f i z i č k o m
H a r m o n i z i r a j u ć a u l o g a k r a v e u s m i s l u . R i j e č je z a p r a v o o e n e r g i j i , o s n a z i .
P r e d o č i m o si kako krava p r i m a veliku količinu
g o s p o d a r s t v u
biljnih sastojaka u s v o j g o l e m i p r o b a v n i aparat, kako
ih probavlja, kako zatim iz te hrane uzima bjelanče­
Uvijek me i z n o v a pitaju: Zašto krava, zašto baš m o r a m
v i n e da bi t i m e i z g r a đ i v a l a vlastito tijelo i p r o i z v o d i l a
uzimati kravlji rog? Zašto kravlja balega?
m l i j e k o . Č i t a v a masa b i l j n e h r a n e k o j u k r a v a p r i m a
Pokušat ću o d g o v o r i t i na to pitanje, ali ne z n a m
pa z a t i m i z l u č u j e u sebi s a d r ž i Ja-snage u z a m e t k u .
h o ć u li to uspjeti učiniti na pravi način. U p r v o m
N o , s a m a k r a v a n e z n a n i š t a o z a m e t k u Ja-snaga
r e d u , k r a v a j e j e d i n a ž i v o t i n j a koja pasući n e u p r o ­
p r i s u t n o m u biljkama. K o d nje se te snage z a d r ž a v a j u
p a š t a v a p a š n j a k , v e ć g a u n a p r e đ u j e . S v i n j a rujući
u k o ž i i rogu. Njih, m e đ u t i m , ne m o ž e m o sasvim
uništava ondje gdje pase, a o v c a i koza, isto kao i
identificirati jer ih ne m o ž e m o mjeriti. One su ne­
k o n j , ondje; g d j e p a s u i š č u p a j u srž b i l j k e , srce iz
mjerljive jer našoj današnjoj materijalističkoj znanosti
kojeg ona raste. Jeste li g l e d a l i kako krava pase travu?
takva vrsta e n e r g i j a i snaga nije p o z n a t a . N o , z a n i m ­
Jeste l i v i d j e l i d a o n a t o r a d i s v o j i m j e z i k o m ? Jeste
l j i v o j e d a j e m o j o t a c m o g a o rašljama o t k r i t i v o d u .
li p r i m i j e t i l i kako njezina balega z a p r a v o i nije do
G o v o r i o je, t a k o đ e r , kako m o ž e r a z l i k o v a t i kravlji
kraja probavljena?
o d b i k o v s k o g r o g a s a m o t i m e što j e d n o s t a v n o osjeća
Svaka biljka pokušava s v o j i m k o r i j e n o m rasti
tu razliku. N a r a v n o , k a o m l a d i ć ja mu to nisam v j e r o ­
p r e m a središtu Zemlje, a svojim gornjim dijelom
v a o . U z e o sam d v a r o g a i r e k a o m u n e k a z a t v o r i
uspravno, odnosno o k o m i t o na Zemlju p r e m a koz­
o č i . D a o s a m mu r o g i j o š j e d a n p u t isti r o g , i u v i j e k
mosu. Uzimajući u o b z i r snage koje su p r i t o m djelatne,
je točno rekao komu pripada. Jednoznačno je m o g a o
m o ž e m o se upitati: Zašto čovjek stoji uspravno? Čovjek
razlikovati kravlji rog od b i k o v s k o g jer je osjećao
stoji i s t o t a k o o k o m i t o n a Z e m l j u k a o i s t a b l o , š t o
da u n j i m a p o s t o j e r a z l i č i t e s n a g e .
bi na neki način j e d n o s d r u g i m m o r a l o biti p o v e z a n o .
U z m e m li k r a v l j u b a l e g u k o j a v e ć s a d r ž i Ja­
Č o v j e k , o d n o s n o d i j e t e tek k a d a se u s p r a v i u stanju
- s n a g e i s t a v i m li je u r o g , pa s v e z a j e d n o u k o p a m
j e sebi r e ć i Ja. Prije t o g a o n o t o n e m o ž e . K a d d i j e t e
u t l o k a k o bih t e snage o ž i v i o , o m o g u ć i o sam n j i h o v o
p r o h o d a , o d e p r e d z r c a l o , p o g l e d a s e i k a ž e : Ja.
potenciranje. Zatim posredovanjem v o d e one dolaze
To se d o g a đ a z b o g o d r e đ e n i h snaga koje djeluju u
do korijena i t i m e osnažuju biljku. Dakle, d o d a v a ­
čovjeku — snaga svijesti, o d n o s n o Ja-snaga.
njem tih snaga o b o g a ć u j e m , j a č a m i h a r m o n i z i r a m
K o d s t a b l a k o j e n e m a s v i j e s t i te su Ja-snage u
biljku, a t a k o o s n a ž e n o j biljci ne m o g u škoditi gljivice
začetku. One se očituju kroz njegov položaj prema
niti insekti.
Z e m l j i i p r e m a s v e m i r u . T a j z a č e t a k Ja-snaga k o d
Uvijek m o r a m o uzimati u o b z i r cjelinu. Z n a m o
stabla l e ž i u p r a v o u n j e g o v u p o l o ž a j u o k o m i t o s t i
d a s e m a g n e t sastoji o d p l u s i m i n u s p o l a . Što ć e
na Zemlju i usmjerenosti p r e m a s v e m i r u . A n t r o p o z o f i
s e d o g o d i t i p r e s j e č e m o l i m a g n e t p o sredini? T o v i š e
n e ć e biti m a g n e t . O s t a t ć e n a m s a m o plus i m i n u s
p o l — da i n e .
M o ž e m o , dakle, zaključiti da gnoj iz kravljeg
roga čini biljku osjetljivom, p o d o b n o m za primanje
k o z m i č k i h snaga, a k r e m e n iz r o g a p o m a ž e da biljka
te snage što d o l a z e iz k o z m o s a p r i m i u sebe. Samo
je po sebi r a z u m l j i v o da s t i m e m o g u obavljati ekspe­
rimente. M n o g i su znanstvenici pokušali p o m o ć u
e k s p e r i m e n t a o p o v r g n u t i s m j e r n i c e Rudolfa Steinera,
ali t o i m n i k a d a nije u s p j e l o .
U p r i r o d i postoji h a r m o n i č a n o d n o s i z m e đ u svih
tvari i snaga. U z m i m o npr. g l a z b e n u ljestvicu. Ja
ne z n a m k o l i k o ljestvica ima t o n o v a , ali sasvim sigur­
no znam da i z u z m e m li jedan ton, ne mogu napraviti
glazbu jer više nema harmonije. U z m e m li iz d ž e p a
s a m o taj j e d a n t o n , n i t o n i j e g l a z b a , n e g o s a m o
j e d a n š u m j e r g l a z b e n a l j e s t v i c a č i n i c j e l i n u koja
nam je potrebna da bi se mogla napraviti k o m p o ­
zicija. T a k o je i s p r i r o d o m .
N a v e č e r m o ž e m o prskati g n o j e m i z kravljeg roga,
a sljedećeg jutra p r i p r a v k o m od k r e m e n a iz roga.
N o , m o l i m vas da to nikada ne miješate. Dakle, p o ­
p o d n e p r s k a j t e t l o , a u j u t r o list k a k o bi se i z g r a d i l a
s u p s t a n c i j a b i l j k e i k a k o b i s e biljka m o g l a o t v o r i t i
kozmičkim utjecajima.
Rog m o ž e biti o d zaklane ili u g i n u l e krave. Narav­
n o , d a g a n e ć e m o o t k i n u t i ž i v o j krav:.. Z n a m o d a
je u Indiji krava sveta životinja. N o , krave umiru,
a d-a ne b i v a j u u p o t r i j e b l j e n e za h r a n u . N j i h o v a se
m r t v a t i j e l a spaljuju ili p o k a p a j u . K a o što k o d nas
p o s t o j e k r e m a t o r i j i za l j u d e , u I n d i j i p o s t o j e k r e m a ­
toriji za krave. I u p r a v o o d a n d e naši prijatelji dobivaju
kravlje r o g o v e . A u zemljama u kojima nema krava
m o r a m o se p r i l a g o d i t i . U Brazilu smo npr. uzimali
bivolje r o g o v e jer je i b i v o l b i l j o ž d e r i ima sličnu
p r o b a v u kao krava. T o l i k o o r o g o v i m a .
Dakle, u proljeće prskamo kravljom balegom
iz roga, a kada se p o j a v e listovi, k r e m e n o m iz roga.
Ja ne p r s k a m biljku u c v i j e t u n e g o k a d o c v a t e . N a k o n
č e t i r i ili o s a m tjedana r a n i m j u t r o m j o š j e d n o m prs­
kam k r e m e n o m iz roga, zatim p o č e t k o m dozrijevanja
i o n d a n e p o s r e d n o prije p o t p u n o g dozrijevanja, m o ­
žda nakon tjedan dana, još j e d n o m primjenjujem
k r e m e n iz roga i to, n a r a v n o , uvijek poslije p o d n e .
Bio bih v a m v r l o z a h v a l a n kad biste radili ekspe­
r i m e n t e . Kad biste u s p o r e d i l i sadržaj šećera u v i n u
n a p a r c e l a m a k o j e ste o b r a đ i v a l i p o b i o l o š k o - d i n a -
mičkoj m e t o d i i na o n i m a koje niste, te kad biste
mi mogli priopćiti rezultate.
Kakvu vodu treba upotrijebiti za pripravke?
Najbolja bi bila kišnica, na d r u g o m je mjestu
i z v o r s k a v o d a ili stajaća v o d a i z b a r e , a p o s l j e d n j a
j e loša v o d a i z v o d o v o d a . N i k a k o nije d o b r o d a j e
voda klorirana.
Kako čuvamo tlo?
I z b j e g a v a n j e m m o n o k u l t u r e . I z b j e g a v a m o na isto­
me mjestu saditi ili sijati istu vrstu biljaka. N j e g u j e m o
zdravi p l o d o r e d (o p l o d o r e d u ć e m o još g o v o r i t i ) , a
p r i m j e n o m o v i h dvaju maloprije spomenutih pripra­
v a k a š t i t i m o biljku i o j a č a v a m o n j e z i n u konstituciju.
Zašto dolaze štetnici?
Pokušao sam v a m objasniti zašto d o l a z e štetnici.
A k o s o k o v i biljke nisu u h a r m o n i j i , m o r a j u d o ć i štet­
nici j e r j e n j i h o v a z a d a ć a d a u p r i r o d i o d s t r a n e o n o
 što ne valja. Ne m o r a vas biti strah. U b i o l o š k o -
-dinamičkoj p o l j o p r i v r e d i i m a m o sve štetnike i sve
v r s t e b o l e s t i , ali o n i za nas nisu p r o b l e m , Oni p o s t o j e
j e r s u j e d n o s t a v n o u t k a n i u ž i v o t p r i r o d e , ali n e
rade takve p r o b l e m e na kakve inače nailazimo u
k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i . Š t e t n i c i i b o l e s t i su
p o t r e b n i i p r i p a d a j u g o s p o d a r s t v u k a o što loš u č e n i k
pripada razredu.
Kako riješiti problem gljivičnih bolesti .'oze?
R a č u n a o sam s t i m e da č e t e me uhvatiti. Ja
n i s a m v i n o g r a d a r . Z n a m d a k o d trsja p o s t o j i g o l e m
problem gljivičnih bolesti.
Pokušajte j a č a t i b i l j k e . D o p u š t e n a j e p r i m j e n a
l a g a n i h sredstava k a o što su m o d r a galica ili b o r d o š k a
juha, ali još se uvijek p r e m a l o primjenjuje j e d n a uputa
Rudolf'a Steinera. N a i m e Steiner je ukazao na p r i m j e n u
p r e s l i c e ( E q u i s e t u m a r v e n s e ) . V i n o g r a d i s e prskaju
s v i m m o g u ć i m s r e d s t v i m a , ali r i j e t k o tko primjenjuje
m e t o d u d a t l o nakon b e r b e p r s k a č a j e m o d p r e s l i c e .
Preslicu biste trebali skupljati u o v o godišnje
d o b a , o d kraja l i p n j a d o s r e d i n e srpnja. Z n a t e d a
postoje dvije v r l o slične biljke. Ova prava preslica
( E q u i s e t u m a r v e n s e ) m n o g o j e rastresitija, d o k j e
o n a d r u g a m n o g o snažnija i k o m p a k t n i j a . O v a rastre­
sita, n j e ž n a , r a z g r a n a t a poljska p r e s l i c a s a d r ž i m n o ­
g o k r e m e n a . N a k o n b e r b e o d nje t r e b a s k u h a t i č a j .
M o ž e t e uzeti p o s u d u u kojoj je baka iskuhavala rublje.
Stavlja se 3 0 0 g s u h o g čaja na 10 1 v o d e . Čaj se
kuha j e d a n sat n a l a g a n o j v a t r i . T e k t o l i k o d a p o l a k o
kuha, n e t r e b a k i p j e t i . Z a t i m s e r a z r j e d u j e v o d o m
u o m j e r u 1:10, a p o s l i j e p o d n e se n j i m e p r s k a t l o .
Preslicu m o ž e t e d o b r o osušiti na tavanu. T i j e k o m
sušenja m o r a b i t i l i j e p o r a š i r e n a k a k o b i s e sušila
na zraku i kako biljke ne bi l e ž a l e jedna na d r u g o j .
N e smije postati smeđa, m o r a ostati z e l e n a . T o v a m
zaista m o g u p r e p o r u č i t i .
Isto vrijedi i za v o ć k e . K a k o je g r a đ e n o stablo
voćke? U sredini je drvena grada obavijena korom.
V o ć k u m o ž e m o u s p o r e d i t i s t l o m . K o d tla u sredini
i m a m o kamenje, kameni dio, a iznad toga je zemlja,
humusni d i o . Na vrtnoj zemlji, z a p r a v o na samoj
p o v r š i n i , rastu j e d n o g o d i š n j e b i l j k e , k o j e imaju p l i ­
tak k o r i j e n . K o d stabla, m e đ u t i m , u m j e s t o m i n e r a l ­
nog dijela u sredini i m a m o drvenu građu. Stablo
je o b a v i j e n o k o r o m koja sadrži sustav kapilara. Iz
nje raste j e d n o g o d i š n j e lišće, k o j e ć e ujesen o t p a s t i ,
i p l o d o v i . Stablo bismo m o g l i usporediti s dijelom
zemlje koji se i z d i g n u o iznad svoje razine, tako da
je kora d r v e t a p o p u t z e m l j e , a lišće p r e d s t a v l j a biljke
k o j e na n j o j rastu.
U p r o l j e ć e o d l a z i m na polje d o k na njemu još
n e m a z e l e n i h v l a t i i p r s k a m ga g n o j e m iz roga. Stablo
p r s k a m g n o j e m i z r o g a d o k j o š n e m a lišća i n a taj
n a č i n p o t i č e m rast lista. S t o g a a k o p r e s l i c o m h o ć u
d j e l o v a t i na ž i v o t gljivica, hoću da se ona upije u
t l o i da p o m o ć u kiše njezini sastojci d o đ u do korijena.
O s n o v u b i l j n e strukture č i n e kalij, kalcij i silicij,
o d n o s n o k r e m e n . Budući da se 88 p o s t o preslice
sastoji o d ž i v o g k r e m e n a , o n p r e k o k o l o i d n i h p r o c e s a
ulazi u biljku i jača njezinu konstituciju. A k r e m e n
u biljci najveći je neprijatelj gljivicama. Prskati ne
m o g u ujesen j e r tada s a m o d e b l o u sebe ne p r i m a
mnogo.
Kakav je utjecaj mjesečevih mijena na sjetvu?
J a s a m , d o d u š e , p r i j a t e l j M a r i j e T h u n , ali n e
služim se njezinim sjetvenim kalendarom. Osnovno
p i t a n j e k o j e si p o s t a v l j a m k a d a je r i j e č o g n o j u iz
r o g a jest: Što ž e l i m t i m e p o s t i č i ? O d g o v o r j e : M o ć u
d a s e i/.gradi k o r i j e n . K a d a ć u g a s t o g a p r i m i j e n i t i ?
U dane korijena. Gnoj iz roga g o t o v o se uvijek upo­
trebljava u d a n e korijena, a k r e m e n iz r o g a o n d a
k a d h o ć u p o t a k n u t i rast s a s v i m o d r e đ e n o g d i j e l a
b i l j k e . Z a p r s k a n j e s a l a t e o d a b r a t ć e m o d a n e lista.
K o d rajčice ili b u č e č i n i t ć e m o to u d a n e p l o d a .
J a s n o j e d a s a l a t u ili r o t k v i c u n e ć u p r s k a t i u d a n e
c v i j e t a j e r će mi o t i ć i u cvat. G o s p o đ a T h u n je j e d n o ­
z n a č n o iskusila i d o k a z a l a da prskanjem lisnatog
povrća u dane cvijeta o n o o d l a z i u cvat.
Kuko se obraniti od lukove muhe?
M o g u samo p r e p o r u č i t i o n o što je već p o z n a t o .
P o s t o j e l u k i l u k o v a m u h a , i m r k v a i m r k v i n a muha,
i te se dvije vrste muha m e đ u s o b n o ne p o d n o s e .
S t o g a m r k v u i luk t r e b a sijati z a j e d n o .
A što ako mrkva nema muhe?
T a d a p r e p o r u č u j e m sijanje u r e d o v i m a . J e d a n
r e d m r k v e , a j e d a n r e d b i l o k o j e v r s t e luka, p o r i l u k a
ili č e š n j a k a .
Kako zaštititi krumpir od zlatice?
Postoje korisne životinje u poljoprivredi kao
što s u b u b a m a r e , kišne gliste, j e ž e v i , m r a v i , u h o l a ž e .
Smatram v r l o smislenim u v o đ e n j e uzgoja korisnih
životinja kao što su mravi, u h o l a ž e itd. M o r a m o se
uvijek iznova zapitati zašto ima t o l i k o m a l o bubamara,
g o t o v o ih se i ne m o ž e v i d j e t i . Bubamara je, m e đ u t i m ,
najveći neprijatelj k r u m p i r o v e zlatice. N o , kemija
uništava i j e d n e i d r u g e , ali se zlatica koja je vitalnija
vraća, a bubamara ne.
ŠESTO PREDAVANJE
D e m e t e r , B i o l a n d , N a t u r l a n d ,
s m j e r n i c e E u r o p s k e unije
O v a sam p r e d a v a n j a z a p o č e o p r i k a z o m o t o m e g d j e
p o č i n j e k v a l i t e t a i k a k v e su r a z l i k e i z m e đ u p o j e d i n i h
načina o b r a d e zemlje. N a d a l j e ću g o v o r i t i o p l o d o r e d u
i o o r g a n i z a c i j i p o l j o p r i v r e d n o g a g o s p o d a r s t v a , sutra
ujutro o b i o l o š k o - d i n a m i č k i m p r i p r a v c i m a za kom-
post, o p o l j o p r i v r e d i u o d r e đ e n o m krajoliku, o socijal­
nom redu u poljoprivredi (izrazito naglašavam —
0 s o c i j a l n o m r e d u , a ne o s o c i j a l i s t i č k o m ) , o p i t a n j i ­
ma i i d e j a m a za b u d u ć n o s t p o l j o p r i v r e d e — i to bi
b i l o s v e . T i m e b i sutrašnji d a n b i o i s p u n j e n , a v i
o d m a h m o ž e t e o d l u č i t i h o ć e t e l i o s t a t i ili o t i ć i kući.
O n o što n e b i h ž e l i o t o j e g o v o r i t i o t r ž i š t u .
P o l j o p r i v r e d a , n a r a v n o , o v i s i o t r ž i š t u i u p r a v o su
se n e k e vrste p o l j o p r i v r e d e r a z v i l e na tržišnoj p o d l o z i .
Rudolf Steiner je za D u h o v e 1924. g o d i n e u
Kobervvitzu u osam predavanja d a o d u h o v n o z n a n -
stvene osnove biološko-dinamičke poljoprivrede. Moj
b r a t Ekhart i j a s m o i m a l i s r e ć u što j e naš o t a c b i o
n a j m l a đ i m s u d i o n i k o m t o g niza p r e d a v a n j a n a z v a n i h
1 objavljenih p o d naslovom "Poljoporivredni tečaj".*
Mi smo z a p r a v o 1945. g o d i n e bili p r o g n a n i iz
poljskog dijela Istočne N j e m a č k e , a 1 9 5 1 . d o b r o v o l j n o
s m o p o b j e g l i i z I s t o č n e N j e m a č k e n a Z a p a d , o b a puta
n a p u s t i v š i sva z e m a l j s k a d o b r a . P o b j e g l i s m o s a m o
u k o š u l j i i h l a č a m a . M o j o t a c se i p r i j e r a t a i u v r i ­
j e m e rata i p o s l i j e r a t a b a v i o b i o l o š k o - d i n a m i č k o m
*Hrvatski p r i j e v o d o v e knjige objavljen je u izdanju
Antropozofskog društva "Marija Sofija", Zagreb, 2001.
p o l j o p r i v r e d o m . Ona mu je dala temelj na kojemu d u h o v n a sloboda uvijek prestaje s tržištem. R e c i m o ,
je uvijek m o g a o zadržati svoju d u h o v n u slobodu. d o l a z i mi kupac i kaže: Ja bih htio b i o l o š k o - d i n a m i č k e

T a k o i svaki č o v j e k koji se bavi biološko-dinamič- p r o i z v o d e . Hoću Demeter p r o i z v o d e .

k o m p o l j o p r i v r e d o m m o ž e i z g r a d i t i i zadržati svoju Dakle, za biološko-dinamičku p o l j o p r i v r e d u po­

d u h o v n u s l o b o d u . Jer, b i o l o š k o - d i n a m i č k i r a d n i j e t r e b n e s u o d r e đ e n e s m j e r n i c e p o k o j i m a s e o n a raz­

d o g m a . J a n e m o g u r e ć i v a m a što v i t r e b a t e č i n i t i likuje od ostalih načina p r o i z v o d n j e . P o t r e b n e su

na s v o j e m imanju. Vi sami m o r a t e shvatiti načela, nam smjernice koje određuju o v u metodu. One se

primijeniti ih o v i s n o o v a š e m imanju i z a t i m s l o b o d n o na p r v o m e mjestu sastoje u s l o b o d n o j djelatnosti

odlučiti kako ćete poslovati. N a r a v n o da se p r i t o m p r o i z v o đ a č a , seljaka. S a d r ž e s a m o t o l i k o uputa k o l i k o

m o ž e m o i m o r a m o služiti l i t e r a t u r o m . H o ć e m o li j e m i n i m a l n o p o t r e b n o , tek o n o najosnovnije što

raditi i s p r a v n o m o r a m o u z e t i u o b z i r s e d a m d e s e t p e - seljak smije, a što ne smije č i n i t i . N o , r a d i t i b i o l o š k o -

togodišnje iskustvo u b i o l o š k o - d i n a m i č k o m gospo­ -dinamički znači m n o g o više od toga. Nije d o v o l j n o

darenju kako ne b i s m o n e p o t r e b n o činili pogreške. držati se s a m o o s n o v n i h smjernica. Ipak, m i n i m a l n i

p r o p i s i su n u ž n i kako bi seljak i m a o p r a v o d e k l a r i r a t i
svoje p r o i z v o d e kao b i o l o š k o - d i n a m i č k e , o d n o s n o ,
Antropozofsko društvo iz Zagreba pobrinuti će
D e m e t e r p r o i z v o d e . O p r i m j e n i tih s m j e r n i c a m a o v i s i
se da se m o j e knjige " U p u t e za p r i p r e m a n j e b i o l o š k o -
dobivanje certifikata.
d i n a m i č k i h pripravaka" i " U p u t e za primjenu biološko-
-dinamičkih pripravaka" p r e v e d u na hrvatski jezik I m e Demeter p o s t o j i u N j e m a č k o j j o š od 1928.

i o n e će se p o j a v i t i u p r a v o u o v o m o b l i k u i o v o j boji. godine. Ono je bilo zabranjeno u vrijeme Hitlerova

Prva je knjiga o t o m u k a k o se p r i p r e m a j u p o j e ­ n a c i z m a , ali j e n a k o n s v r š e t k a rata, 1947. g o d i n e ,

d i n i b i o l o š k o - d i n a m i č k i p r i p r a v c i . T o j e zelena knjiga, obnovljeno. Godine 1954. o s n o v a n je Demeter savez.

M o j je otac d v a d e s e t pet g o d i n a b i o njegovim, p r e d ­
j e r z e l e n a b o j a p r e d s t a v l j a s n a g e rasta. O n a m o r a
sjednikom. D e m e t e r smjernice prilagođavaju se vre­
stati u d ž e p od košulje. O v a d r u g a knjiga o p r i m j e n i
m e n u , a o v e današnje p r i m j e r e n e su n a š e m v r e m e n u .
b i o l o š k o - d i n a m i č k i h p r i p r a v a k a j e c r v e n e b o j e , koja
P o t r o š a č i su b i l i u p o z n a t i s č i n j e n i c a m a g d j e i k a k o
je k o m p l e m e n t a r n a z e l e n o j , i boja je koja p r e d s t a v l j a
nastaju D e m e t e r p r o i z v o d i i gdje se o n i m o g u kupiti,
cvat. Zelenu ćete uvijek nositi u džepu, a crvena
što je d o v e l o do v e l i k e p o t r a ž n j e i o m o g u ć i l o da
neka stoji n a v a š e m p i s a ć e m s t o l u . Pisaći s t o l p o l j o ­
cijene takvih p r o i z v o d a budu m n o g o više od ostalih.
p r i v r e d n i k a i z g l e d a k a o k o m p o s t n i kup i k a d t r a ž i
U p r a v o su te v i š e cijene p o b u d i l e interes i k o d d r u g i h
knjigu p o k o j o j b i r a d i o , s a m o m a l o m o r a p r e k o p a t i
proizvođača.
kup i o d m a h je p r o n a đ e .
Jedan o d učenika Rudolfa Steinera, M u l e r Rosch,

N a m a je v a ž n a d u h o v n a s l o b o d a , a o n a prestaje u Švicarskoj je razvio organsko-biološku metodu,

ondje gdje započinje d u h o v n a sloboda drugog čov­ dok je on sam primjenjivao biološko-dinamičku me­

j e k a . N o , r a d i m o l i b i o l o š k o - d i n a m i č k i ili n e r a d i m o , t o d u . N o , k a o p o l i t i č a r i član š v i c a r s k o g p a r l a m e n t a
nije mogao pripadati nekakvoj skupini poljopriv­ Europska j e unija 1 9 9 1 . g o d i n e o d l u č i l a r a z g r a ­
rednika koja se služi j e d n i m n e o b j a š n j i v i m poj­ ničiti p o j e d i n e načine biološke p r o i z v o d n j e hrane,
mom kao što je snaga. Krugovima u kojima je što j e d o v e l o d o v e l i k o g z a o k r e t a g l e d e k o n t r o l e
d j e l o v a o b i l o je s u m n j i v o što se b a v i n e č i m mi­ p o j e d i n i h p r o i z v o d a . Izašao je propis prema kojemu
stičnim, n e o b j a š n j i v i m . Stoga je Miiier Rosch u s v a t k o tko t v r d i da se b a v i b i o l o š k o m p o l j o p r i v r e d o m
svojoj m e t o d i izostavio biološko-dinamičke pri­ m o r a d o p u s t i t i d a b u d e k o n t r o l i r a n . T a k o s u nastale
pravke, a z a d r ž a o sve ostale osnovne postavke EEG biopravne smjernice — striktni propisi kojih
b i o l o š k o - d i n a m i č k e p o l j o p r i v r e d e . I on je poljo­ se moraju p r i d r ž a v a t i svi koji se bave biološkom
privredno gospodarstvo smatrao cjelovitim or­ p o l j o p r i v r e d o m , a za svaku p o j e d i n u od n a v e d e n i h
g a n i z m o m i p r o p o v i j e d a o je s v o j i m seljacima o metoda postoje i točno utvrđena pravila.
tropoljnoj poljoprivredi. Tako je osnovana or- D e m e t e r p o l a z i s a stajališta k a k o j e p o l j o p r i v ­
gansko-biološka poljoprivreda. redno gospodarstvo cjelovit organizam i da stoga
N j e z i n i su p r o i z v o đ a č i p r i m i j e t i l i kako b i o l o š k o - cijelo m o r a biti u okviru z a d a n i h smjernica. Nije,
-dinamički p r o i z v o d i imaju v i s o k e cijene. Uputili dakle, d o v o l j n o da samo jedan njegov dio z a d o v o ­
su se našim p o t r o š a č i m a t v r d e ć i kako i oni imaju ljava p r o p i s e . S l i č n o j e i k o d B i o l a n d a , g d j e c i j e l o
biološku r o b u i kako je i njihova r o b a isto t o l i k o imanje m o r a biti u o k v i r u z a d a n i h smjernica. K o d
d o b r a k a o i D e m e t e r p r o i z v o d i , što z a p r a v o n i j e t z v . N a t u r l a n d a samo p o l o v i c a imanja m o r a zadovolja­
b i l a i s t i n a . S t o g a s u j e o d l u č i l i p r o d a v a t i n e š t o jef­ v a t i o d r e đ e n e s m j e r n i c e , d o k j e k o d b i o l o š k i h smjer­
t i n i j e . R e c i m o 50 p f e n i g a . I t a k o su u N j e m a č k o j nica Europske zajednice dovoljno da samo jedna
nastala d v a jaka saveza. Demeter i Bioland. p l o h a b u d e o b r a đ e n a na biološki način, t a k o da o v d j e
U v i j e k s e n a d u ljudi koji k a ž u : I j a m o g u p r o ­ načelo jedinstvenog organizma više uopće ne postoji.
i z v o d i t i b i o l o š k i , ali z a š t o b i h d a v a o d o p r i n o s n e k o m Smjernice EEG-a, primjerice, dopuštaju i monokulturu.
savezu kad m o g u uštedjeti novac koji bih m o r a o Osim toga, dopuštaju d o d a v a n j e p o j e d i n i h tvari za
p o t r o š i t i n a p o t v r d u d a s a m D e m e t e r ili B i o l a n d . 1 p r i h r a n u biljaka za o n e koji se d r ž e načela da tlu
j a ć u , n a r a v n o , p r o i z v o d i t i p r i r o d n i m p u t e m . I nije m o r a m o n a d o k n a d i t i tvari koje smo mu u z g o j e m
p r o š l o m n o g o v r e m e n a kada su i drugi p r o i z v o đ a č i biljaka o d u z e l i , a k a k o t o n e s m i j e m o č i n i t i d o d a j u ć i
hrane počeli p r o i z v o d i t i na prirodan način. Tako b i l o kakve kemijske s p o j e v e , č i n i m o t o p o m o ć u organ­
je n a s t a o t r e ć i s a v e z — Naturland — š t o z n a č i : p r i ­ skih t v a r i . N a ž a l o s t , i taj se p r o i z v o d smije n a z i v a t i
rodna zemlja. e k o p r o d u k t o m , čime je u zakonu počinjena velika
E, o n d a se v i d j e l o kako ovi prvi v o z e Volks- pogreška jer zakonodavci uopće nisu shvatili bit
vvagene, a d r u g i M e r c e d e s e . N e k i su rekli k a k o i o n i p o j m a b i o l o š k o - d i n a m i č k e m e t o d e . Vi koji ste v e č e r a s
mogu voziti Mercedes p r o i z v o d e ć i jednostavno samo o v d j e z n a t e v i š e o d b i l o k o j e g p o l i t i č a r a koji d o n o s i
biološki. T a k o su stalno nastajale n o v e m e t o d e i z a k o n e i koji d e f i n i r a š t o j e b i o l o š k o - d i n a m i č k a ili
novi savezi. b i l o koja m e t o d a e k o l o š k e p o l j o p r i v r e d e .
 Ovakav pristup d o v o d i do p r o b l e m a na tržištu.
N a r a v n o , ljudi koji s a m o hoće zarađivati n o v a c prihva­
O r g a n i z a c i j s k a struktura
ćaju najlakše p r i m j e n j i v u m e t o d u te iz pukih egoistič­
nih razloga oštećuju i uništavaju biološko tržište D e m e t e r s a v e z a
proizvodima dobivenim na osnovi monokulture.
H o ć e m o li doista primjenjivati biološko-dinamički U Njemačkoj i m a m o istraživački centar, o d n o s n o

n a č i n o b r a d e tla, p o k u š a j m o t o i s p r a v n o č i n i t i u Savez za b i o l o š k o - d i n a m i č k u p o l j o p r i v r e d u , koji p o ­

svakom p o g l e d u . N e m o j m o prije negoli nešto proiz­ stavlja d u h o v n i p l a n b i o l o š k o - d i n a m i č k e p o l j o p r i v ­

v e d e m o misliti na tržište, v e ć mislimo na vlastito r e d e . Rad n j e g o v i h znanstvenika temelji se na k o n v e n ­

zdravlje i zdravlje svojih bližnjih. A k o nam preosta­ c i o n a l n o j z n a n o s t i , ali i n a n a č e l i m a koja p r o i z l a z e
ne nešto p r o i z v o d a , o p s k r b i m o njima krug svojih iz samog života.
znanaca. Osim toga, postoji Savjetovalište za biološko-

I m o l i m vas, nikako n e m o j t e svoj interes za -dinamičku p o l j o p r i v r e d u , čiji savjetnici zainteresira­

b i o l o š k o - d i n a m i č k u p o l j o p r i v r e d u temeljiti n a p o j m u n i m p r o i z v o đ a č i m a p r e n o s e iskustva d r u g i h p o l j o p r i ­

i z v o z a . T o j e iluzija. Jedan p r o i z v o đ a č ljekovitog v r e d n i k a koji r a d e b i o l o š k o - d i n a r n i č k o m m e t o d o m ,

bilja p i t a o j e p o s t o j i l i u N j e m a č k o j z a t o t r ž i š t e . k a o i r e z u l t a t e s v o j i h z n a n s t v e n i h istraživanja. S a v e z
U o v o m j e času N j e m a č k o t r ž i š t e z a s i ć e n o l j e k o v i t i m i Savjetovalište p r i p a d a j u d u h o v n o j r a z i n i sustava.
b i l j e m p r o i z v e d e n i m u N j e m a č k o j . Ja sam, m e đ u t i m , Uz to postoje i radne zajednice p r o i z v o đ a č a ,
č v r s t o u v j e r e n kako svi i m a m o još j a k o m n o g o posla, seljaka v e z a n i h u z o r e đ e n o p o d r u č j e . O n d j e s e p o ­
stoga što u o v o m trenutku m o ž e m o hraniti j e d v a l j o p r i v r e d n i c i sastaju k a k o b i s e u p o z n a l i , k a k o b i
dva p o s t o stanovništva. 0 vama, o vašoj inicijativi stjecali n o v e s p o z n a j e , m e đ u s o b n o r a z m j e n j i v a l i is­
o v i s i j e s t e l i s p o s o b n i sami p o s t a v i t i t e m e l j e z a p r o ­ kustva, informirali se o proizvodnji pripravaka i
i z v o d n j u kako bi se o p s k r b i l o vaše trežište, a to n a taj s e n a č i n d a l j e i z o b r a ž a v a l i . S v i z a j e d n o č i n e
p o n a j p r i j e znači dvije, tri ili četiri g o d i n e p r o i z v o d n j e skupinu koja o b u h v a ć a čitavu zemlju. Njemačka se
po n o v i m načelima. dijeli n a p o j e d i n e z e m l j e k o j e imaju o d r e đ e n u s a m o ­

I na kraju, konvencionalna se p o l j o p r i v r e d a raz­ s t a l n o s t i te se s k u p i n e b r i n u da s j e d n e s t r a n e za­

l i k u j e o d o v i h p r e t h o d n i h p o t o m u što j e u njoj stupaju z a j e d n i č k e i n t e r e s e p r e m a p o l i t i č a r i m a , a

dopuštena primjena kemijskih sredstava. da s druge strane imaju kontakte s istraživačkim
institutima. I u o k v i r u tih r a d n i h zajednica djeluju
savjetnici. R a d n e z a j e d n i c e su o k u p l j e n e u j e d a n
p r s t e n , u j e d n u k r o v n u o r g a n i z a c i j u koja s u r a đ u j e
s p o j e d i n i m i s t r a ž i v a č k i m t i m o v i m a . M e đ u t i m , nosi­
telji s v e g a s u p r o i z v o đ a č i . P r o i z v o đ a č i s u p r e d s t a v ­
nici razine tržišta.
 Usred l o g a prstena je Demeter savez k a o p r a v n a
o r g a n i z a c i j a n a s u p r o t p o t r o š a č i m a i b r i n e se o t o m u
da se p r o i z v o đ a č i pridržavaju biološko-dinamićkih
smjernica. Uz n a v e d e n o b r i n e se i za organizaciju
sajmova, izložbi hrane ltd.
Osim Demeter saveza postoje i Demeter službe.
U n j i h o v o j je n a d l e ž n o s t i p r e z e n t a c i j a D e m e t e r p r o i z ­
v o d a n a n j e m a č k o m tržištu kako s v a k o g o s p o d a r s t v o
ne bi m o r a l o raditi vlastitu reklamu.
O p č e j e p o z n a t o d a u N j e m a č k o j ljudi k o j e s e
bave b i o l o š k o - d i n a m i č k o m p o l j o p r i v r e d o m čine 1-
-4 p o s t o p o l j o p r i v r e d n o g stanovništva. N o , od svih
ekoloških p r o i z v o d a potrošači su najbolje upoznati
s k v a l i t e t o m o n i h koji nose o z n a k u D e m e t e r , a to
se postiže v r l o j e d n o s t a v n i m n a č i n o m reklamiranja.
Školovanje biološko-dinamićkih proizvođača u
n a d l e ž n o s t i je istraživačkog centra. Moj brat i ja
također v o d i m o svoje škole. On ima jednogodišnju
školu z a ljude koji t r a ž e n o v i ž i v o t n i put. T o z o v e
O s n o v n o m p o l j o p r i v r e d n o m g o d i n o m . Cilj t o g a j e d n o ­
g o d i š n j e g š k o l o v a n j a jest o s p o s o b i t i l j u d e z a uprav­
ljanje g o s p o d a r s t v o m p o b i o l o š k o - d i n a m i č k i m na­
č e l i m a , u o k v i r u a n t r o p o z o f i j e . Slična j e d n o g o d i š n j a
škola postoji k o d Frankfurta na M e i n i , a ponajpri­
je je namijenjena o n i m a koje zanima antropozofski
aspekt b i o l o š k o - d i n a m i č k e p o l j o p r i v r e d e .
Ja u s v o j o j kući d v a do tri puta na g o d i n u o d r ž a ­
v a m t e č a j e v e z a p r o i z v o d n j u b i o l o š k o - d i n a m i ć k i h pri­
pravaka. T i j e k o m 25 g o d i n a b i o sam p o s l o v o đ a u
z a d r u z i za p r o i z v o d n j u i p r o d a j u b i o l o š k o - d i n a m i ć k i h
p r i p r a v a k a , a sada se b a v i m s a m o n j i h o v o m p r o i z v o d ­
njom. Prestar sam da bih s u d j e l o v a o na tržištu nestal­
n o m p o p u t ž i v e . N o , t a z a j e d n i c a p r o i z v o đ a č a postoji
i d a n a s , a na n j e z i n u je č e l u m l a d i i b o l j i stručnjak.
Sve o r g a n i z a c i j e u o k v i r u D e m e t e r saveza djeluju
na d o b r o v o l j n o j bazi i na temelju donacija. Država
ne financira samu o r g a n i z a c i j u . U p o j e d i n i m s a v e z n i m
z e m l j a m a , m e đ u t i m , i m a m o s a v j e t o v a l i š t a koja d o
50 p o s t o financira d r ž a v a . T a k v o j suradnji s d r ž a v o m
pristupili smo p o d jedinim i osnovnim uvjetom —
d a s e l j u d i koji r a d e u našim s a v j e t o v a l i š t i m a ne
moraju p r i d r ž a v a t i z a k o n a k o n v e n c i o n a l n e p o l j o p r i v ­
r e d e i d a smiju z a d r ž a t i d u h o v n u s l o b o d u .
Pojedine države Europske zajednice p o t o m a ž u
i konvencionalne poljoprivrednike, zbog toga jer
oni za svoje p r o i z v o d e na tržištu dobivaju preniske
c i j e n e . Cijena m e t r i č k e c e n t e p š e n i c e j e 2 0 D M , i a k o
troškovi p r o i z v o d n j e iznose 40 D M . Kad bi to potpo­
m a g a n j e seljaka d a n a s i z o s t a l o , sutra p o l j o p r i v r e d e
više ne bi bilo. U posljednjih 10 g o d i n a 50 posto
njemačkih poljoprivrednika napustilo je poljopriv­
redu. Pojedina su p o l j o p r i v r e d n a gospodarstva pos­
tala z n a t n o v e ć a , d o k s u n e k a d r u g a z a t v o r e n a i l i
sasvim napuštena.
Koliko traje prijelazno razdoblje s konvencionalne na
biološko-dina m ičk u proiz vod nj u?
T o ovisi, o p o l j o p r i v r e d n o m g o s p o d a r s t v u . A k o
j e r i j e č s a m o o z e l e n o j p o v r š i n i koja n i j e p r s k a n a
nikakvim otrovima, za to su potrebne dvije godine,
a ako je riječ o č e s t o p r s k a n o j p o v r š i n i , p r i j e l a z
m o ž e potrajati tri d o četiri g o d i n e . T i j e k o m prije­
l a z n o g razdoblja na č i t a v o m se imanju moraju primje­
njivati načela b i o l o š k o - d i n a m i č k e m e t o d e .
 svjetlosna biljka. D o v o l j n o j e , dakle, da n j e z i n o sjeme
b u d e p o l o ž e n o tik n a p o v r š i n u , gdje j e z e m l j a g o t o v o
P l o d o r e d
s a s v i m z b i j e n a z b o g k i š e i g d j e n a njoj m o ž d a l e ž i
tek mali sloj pijeska. M o ž e m o uočiti da se kamilica
S a d a ć e m o p r i j e ć i n a j e d n o o d o s n o v n i h n a č e l a bio­
i z r a z i t o širi p r e m a g o r e u o b l i k u v e l i k i h v r l o r a z g r a -
loške o b r a d e tla, ne b i o l o š k o - d i n a m i č k e n e g o b i o l o š k e .
natih g r m o v a . A k o smo znatiželjni, m o ž e m o uzeti
G o v o r i o sam o p r o b l e m u m o n o k u l t u r e . U p r i r o d i
štihaču i p o g l e d a t i kako kamilica i z g l e d a p o d z e m l j o m .
m o n o k u l t u r a ne p o s t o j i . M o n o k u l t u r a u p o l j o p r i v r e d i
V i d j e t ć e m o kako o n a s v o j i m r a z g r a n a t i m k o r i j e n j e m
z a p r a v o je k o m p r o m i s nastao p o d utjecajem zakona
p r o ž i m a tešku i l o v a č a s t u z e m l j u . 1 a k o se p r i s j e t i m o
t r ž i š t a i p r o b l e m a p o v e z a n i h s r a d n o m s n a g o m . Pri
što se d o g a đ a s n j e z i n i m k o r i j e n o m kada u s v o j e m
r a z u m n o j o b r a d i tla monokultura se zamjenjuje p l o d o -
gornjem dijelu o d u m i r e , vidjet ć e m o da u zemlji
r e d o m , m j e š o v i t i m u z g o j e m biljaka, što sam p o k a z a o
zaostaje masa m r t v o g korijenja koja ž i v o t i n j a m a i
na j e d n o m m a l o m primjeru g o v o r e ć i o n a i z m j e n i č n o m
g l j i v i c a m a što o n d j e ž i v e s l u ž i z a h r a n u .
uzgoju m r k v e i luka kao uspješnom o b r a m b e n o m
R e k a o s a m v a m d a s e kišna glista h r a n i m a s o m
sredstvu p r o t i v lukove i mrkvine muhe.
m r t v i h o r g a n s k i h ostataka i da iza sebe ostavlja i z m e t .
N o , k o d primjene p l o d o r e d a ipak je v a ž n o znati
Ona, dakle, p r o ž d i r e korijensku masu, a mjesto na
koje je mjesto n a j p o v o l j n i j e za p o j e d i n u vrstu biljaka.
kojem se zadržava prekriva n e k o m sluzavom tvari
To se lijepo m o ž e naučiti na primjeru divlje mrkve,
i za s o b o m u o b l i k u svojega i z m e t a ostavlja grudičastu
k a o š t o se, u o s t a l o m , s v e m o ž e n a u č i t i o d d i v l j i h
zemlju. Z a p r a v o t i m e što p r o l a z i kroza zemlju i što
biljaka u p r i r o d i . Biljke n a m n a n e š t o u k a z u j u , tj.
s e h r a n i o s t a c i m a k o r i j e n j a kišna g l i s t a p r o z r a č u j e
g o v o r e nam kako pojedina vrsta bira o d r e đ e n o tlo.
zgusnutu ilovačastu zemlju, stvara n o v e kanaliće i
I z t o g a m o ž e m o iščitati n a k a k v o m tlu p o j e d i n a vrsta
o m o g u ć a v a prozračivanje takvog teškog, zbijenog
biljaka hoće rasti. Divlja se m r k v a npr. često pojavljuje
tla. U p r a v o i z m e t kišne gliste p r i v l a č i korijenje biljaka
n a t l u n a k o j e m u j e b a g e r u k l o n i o p o v r š i n s k i sloj
j e r o n o se m o ž e hraniti o n i m e što glista za s o b o m
z e m l j e . Dakle, na f i n o m tlu, i to u društvu s k a m i l i c o m .
o s t a v l j a . K a d p a d a kiša, o v i m a l i k a n a l i ć i u k o j i m a
N a r a v n o , m o r a m o naučiti čitati iz biljaka. T a k o v i d i m o
se nalazi zrak p r i m a j u u s e b e v o d u , mijenjajući struk­
da mrkva z a p r a v o uopće ne v o l i humus te da je
t u r u tla, i o m o g u ć a v a j u n o v i m b i l j k a m a d a rastu
uvijek zdrava na v j e t r o v i t i m mjestima. To znači da
na t a k v o m prestrukturiranom tlu. V i d i m o tako da
mrkva r a d o raste o n d j e gdje ima m a l o humusa, a
su m n o g e biljke z a p r a v o p o k a z a t e l j i o n o g a što se
m n o g o vjetra. A k o sam p r i m i j e t i o d a m r k v a u m o j e m
zbiva u zemlji.
v r t u n e ć e rasti j e r i m a p r e v i š e h u m u s a i p r e m a l o
O v o m o r a m o razumjeti, spoznati i iz toga mora­
vjetra, o n d a s njom m o r a m izaći iz vrta na polje.
mo učiti. N a r a v n o , sve se ne m o ž e naučiti u neko­
K a m i l i c u g o t o v o više i ne n a l a z i m o kao kultivi­
liko minuta. Sigurno i na vašem jeziku postoji neka
ranu, n e g o u g l a v n o m k a o divlju biljku. Ona je ustvari
knjižica o t o m e kako n a m p o j e d i n e biljke g o v o r e
o k v a l i t e t i i s t r u k t u r i tla. I t a k o p r o m a t r a j u ć i b i l j k e A sada bih krenuo redom od najboljih do najgo­
m o ž e m o u o č i t i što tlu n e d o s t a j e , a č e g a ima p r e v i š e . rih. Najbolji je krumpir, zatim slijedi cikla, pa salata,
M e d u biljkama postoje raličiti odnosi. Postoje stočna repa, sve vrste kupusnjača (koraba, kelj, kupus,
b i l j k e k o j e s e m e đ u s o b n o p r i v l a č e ili k o j e s e d o b r o cvjetača), onda dolazi šećerna repa, zatim ništa i
podnose te na neki način m e đ u s o b n o unapređuju na kraju mrkva.
s v o j rast i b i l j k e k o j e se ne t r p e . Ja n i s a m v r t l a r i
z a p r a v o n e z n a m m n o g o o t o m e , ali z n a m o j a ž e n a .
0 t i m o d n o s i m a m o r a m o v o d i t i r a č u n a j e r nije d o b r o
da u n e p o s r e d n o susjedstvo s a d i m o biljke koje se
m e đ u s o b n o ne p o d n o s e . Isto je i s ljudima. N e m a
smisla da u n e p o s r e d n o j b l i z i n i ž i v e ljudi k o j i s e
ne t r p e . T a k o je i s b i l j k a m a u p o l j u . A k o n p r . i m a m
p o l j e j e č m a , a s l j e d e ć e g o d i n e h o ć u posijati p š e n i c u ,
bolje je da to ne činim. Obratno, ako nakon pšenice
p o s i j e m j e č a m , t o b i još n e k a k o m o g l o uspjeti. M o r a ­
m o , dakle, paziti na to da z a j e d n o sadimo i sijemo
biljke koje se m e đ u s o b n o p o d n o s e , što, m e đ u t i m ,
z b o g t r ž i š n i h r a z l o g a nije uvijek m o g u ć e . I k o d p l o d o -
reda m o r a m o nastojati da z a j e d n o stavljamo biljke
koje se m e đ u s o b n o p o d n o s e . Jasno n a m je da i o v d j e
tržište donekle nameće svoju điktatutru, no ipak
ć e m o m o ć i u s p j e š n o r a d i t i a k o s m o shvatili o s n o v n a
načela plodoreda.
U p a m t i t e o v u sliku kako biste j e p o n o v n o m o g l i
nacrtati.
Ova crta r a z g r a n i č a v a biljke koje troše humus
iz z e m l j e od o n i h koje ga izgrađuju. To je granica
i z m e đ u p r o i z v o đ a č a i potrošača humusa, o d n o s n o Sada ćemo vidjeti koje biljke izgrađuju tlo. To
granica i z m e đ u biljaka koje izgrađuju, obogaćuju su jednogodišnje trave, j e d n o g o d i š n j e lepirnjače,
samu zemlju i onih koje je troše. M o r a m o znati da višegodišnje trave, višegodišnje lepirnjače u koje
sve korjenito bilje z a p r a v o razgrađuje zemlju. Te se ubraja bijela djetelina, i sasvim g o r e lucerna.
se kulture b r i n u da se h u m u s r a z g r a d i , da se p o t r o š i . Lucerna je kraljica svih kultiviranih biljaka. Ona
Ovdje ć e m o upisati tzv. korijensko bilje, dakle sve u jednoj godini naraste četiri metra duboko, a za
o n e biljke koje m o r a m o ručno okopavati. deset godina naraste do četrdeset metara u dubinu.
 Ž i t a r i c e s u b i l j k e k o j e nas h r a n e , a p r v a m e d u
njima je raž. Raž j e v r l o n e u t r a l n a biljka. O n a s e
p o d n o s i sama sa s o b o m . Postoji mjesto gdje se 140
g o d i n a sije r a ž n a i s t o m t l u b e z i k a k v i h b o l e s t i ili
p a d a k v a n t i t e t e . Slijedi z o b koja j e , t a k o đ e r , p r i l i č n o
n e u t r a l n a . N a k o n nje d o l a z i o z i m i j e č a m , a l i s a m o
z a t o što ga se b r z o uklanja sa zemljišta i time o m o g u ­
ćuje sijanje n o v e kulture. N a k o n o z i m o g ječma d o l a z i
ljetna pšenica, z a t i m o z i m a pšenica, pa ljetni j e č a m
i s a s v i m na kraju k u k u r u z .
T o ć e m o još rastumačiti k a k o biste razumjeli
o s n o v n o načelo. A k o bolje p o g l e d a t e , uočit ćete da
su s v e biljke koje se n a l a z e i s p o d c r t e biljke za p r o d a ­
ju, a i z n a d c r t e su o n e k o j e ostaju u n u t a r p o l j o p r i v ­
r e d n o g imanja, d a k l e k o j e nisu z a p r o d a j u . P o g l e d a ­
mo li još j e d n o m biljke koje se nalaze i z n a d crte,
vidjet ć e m o da su o n e ustvari hrana za životinje.
J e d n o g o d i š n j e b i l j k e siju se k a o m e d u k u l t u r a i č i n e
h r a n u za ž i v o t i n j s k e o r g a n i z m e koji ž i v e u zemlji.
N o , h o ć u l i i h u s v o j e m h u m u s n o m s a s t a v u samo
održati, m o r a m izmjenjivati jedne s drugima.
A k o , m e đ u t i m , u z g a j a m raž, o n d a m o g u uzgajati
s a m o r a ž . N a p j e s k o v i t o m t l u raž m o g u i z m j e n j i v a t i
s k r u m p i r o m . K r u m p i r zahtijeva nešto gnoja. Organsko
g n o j e n j e s k o m p o s t o m m a l o i z g r a đ u j e h u m u s n i sas­
tav tako da s k r u m p i r o m opet d o l a z i m u r a v n o t e ž u .
Ako zatim posijem zob, ona će potrošiti nešto
humusa. Zato je smisleno da k a o međukulturu p o s i j e m
j e d n o g o d i š n j e t r a v e i l e g u m i n o z e j e r ta m e d u k u l t u r a
ujesen izraste i stvara z e l e n u masu, stvara korijensku
masu. K a d ta zelena masa pri košenju p a d n e na zemlju
i o s t a n e l e ž a t i na tlu i l i se z e m l j a p r e o r e , d a k l e k a d
o n a u d e u t l o ili p a d n e na t l o , služi kao hrana m i k r o ­
organizmima u zemlji i životinjama pod zemljom.
Hraniti ž i v o t i n j e koje ž i v e u zemlji znači zemlju o d r ž a ­
vati ž i v o m , d o k sijanjem z o b i i medukultura p o s t i ž e m o
p o v e ć a n j e h u m u s n o g sloja. N a k o n t o g a ću posijati
o z i m i j e č a m . Budući d a j e n a tlu o s t a o l e ž a t i ostatak
slame od ječma, u zemlji se z a d r ž a o o d r e đ e n i postotak
vlage, pa zatim m o g u posijati heljdu.
Biljke k a o što s u p r o s o ili h e l j d a m o g u k o r i s t i t i
n a t r o s t r u k i n a č i n . U s p i j e li, h e l j d a j e d i v n a h r a n a
za ljude. A k o ne uspije, m o ž e služiti kao hrana za
životinje, a ako j a k o s l a b o u s p i j e , s l u ž i k a o z e l e n a
g n o j i d b a . T o m o ž e b i t i i p r o s o , ali j e n a p r v o m e
mjestu riječ o h e l j d i . Z a t i m d o l a z i p š e n i c a koja troši
relativno m n o g o hranjivih tvari. Njoj je p o t r e b n o
v e ć nešto gnoja i m o r a m o se p o b r i n u t i da u tlu i m a m o
r e z e r v e . A k o , primjerice, iza z o b i ostane z e l e n e gnojid­
be i ako ta zelena g n o j i d b a do listopada d o v o l j n o
izraste, m o g u je ukopati, uštihati i tada mi služi
kao z e l e n a gnojidba za pšenicu.
S l i j e d e l j e t n a p š e n i c a i l j e t n i j e č a m u k o j i se
e v e n t u a l n o m o ž e usijati, bijela djetelina ili mješavina
bijele i žute d j e t e l i n e . C r v e n u djetelinu ne bih miješao
u uzgoj p š e n i c e j e r je ona, z a p r a v o , životinjska hrana.
Ja b i h je k a s n o z i m i usijao u p š e n i c u z a t o što z i m s k a
pšenica i crvena djetelina jednako narastu i ako
j e v l a ž n a g o d i n a , t a ć e c r v e n a d j e t e l i n a narasti p r e v i ­
soko i stvarati nam p r o b l e m e pri žetvi.
Kukuruz, je lijena biljka koja treba m n o g o sunca,
m n o g o g n o j i v a i m n o g o v r e m e n a d a b i izašla i z gaća.
Treba mu jako m n o g o v r e m e n a da bi narastao samo
deset c e n t i m e t a r a . N o , biljke koje rastu uz njega,
n a p r o t i v , rastu v r l o b r z o i t u d o l a z i d o k o n k u r e n c i j e
medu biljkama. Kukuruz treba okopavati. Čovjek
m o r a d o b r o znati počistiti biljke koje rastu o k o kuku­
ruza. Za to služi k o p a č i c a .

O d g o v o r i n a pitanja
Sada ć e m o i m a t i sat pitanja. O d g o v a r a t ću na pitanja
0 t o m u koje se biljke m e đ u s o b n o najbolje p o d n o s e
1 na p i t a n j a o p l o d o r e d u .
Mogu li se /.ujedno uskladištiti krumpir i jabuke?
Jabuke i k r u m p i r ne m o g u biti p o h r a n j e n i u u zemlji. K o d svih lepirnjača m o r a m o misliti na to
istoj prostoriji. A k o u kući i m a t e s a m o j e d a n p o d r u m ,
morate izvesti neku vrstu socijalnog čina, n a i m e
s v o j e j a b u k e p o h r a n i t e u s u s j e d o v u p o d r u m u , a nje­
g o v krumpir u svojem p o d r u m u . Dakle, krumpir s
krumpirom, a jabuke s jabukama.
Tko je dobar susjed grašku? Što se podnosi s graškom?
Grašak je i z n i m n o d o b a r kao prva kultura iza
koje slijede d r u g e . On je d o b a r p r e t h o d n i k za sve
b i l j k e k o j e j a k o iscrpljuju t l o . L u k nije d o b r o s a d i t i
iza graška, d o k je za to i z r a z i t o p o g o d n a j a g o d a .
K a o s u s j e d u g r a š k u d o b r o j e p o s a d i t i salatu, ali t o
treba učiniti u r a n o m stadiju n j e g o v a vegetiranja,
jer m o r a m o v o d i t i računa o t o m u da grašak kad
i z r a s t e p r a v i sjenu s a l a t i . Luk, m e đ u t i m , baš nije
p o g o d n o saditi nakon graška.
Je li pogodno posaditi kupus zajedno s graškom?
Ja ne b i h i s t o d o b n o i m a o g r a š a k u s u s j e d s t v u
s k u p u s o m n e g o bih grašak p o s a d i o k a o p r e t k u l t u r u ,
kao p r e t h o d n i k a kupusu. To se m o ž e . Kasni kupus
iza graška. Budući da grašak daje v r l o mali prinos,
i m a s m i s l a n a p r a v i t i v e l i k e g r e d i c e z a g r a š a k ta­
ko da on n e m a m n o g o susjedstva koje njime biva
z a s j e n j e n o . Jer, k a d a k o m u š k e g r a š k a i z r a s t u , v r l o
se b r z o uklanja n j e g o v a z e l e n a masa i n a k o n t o g a
s e m o g u p o s a d i t i k a s n i j e v r s t e k u p u s a i kelja.
Pri pobiranju graška nakon dozrijevanja treba li ga
iščupati ili ga treba odrezati tako da korijenje s dušičnim
bakterijama ostane u zemlji?
Grašak s e m o ž e j e d n o s t a v n o o d r e z a t i t a k o d a
k o r i j e n j e s b a k t e r i j a m a k o j e p r o i z v o d e dušik o s t a n e
da o n e skupljaju dušik s a m o do kraja c v a t n j e . Poslije,
k a d a s e o b l i k u j e p l o d , v i š e t o n e č i n e j e r pri o b l i k o ­
v a n j u p l o d a dušik s a d r ž a n u k v r ž i c a m a na k o r i j e n j u
biva upotrijebljen za formiranje ploda. Zbog toga
će u z e m l j i z a o s t a t i s a s v i m mala k o l i č i n a dušika. N a ­
r a v n o , u z e m l j i će o s t a t i supstancija k o r i j e n j a , ali
n e ć e s e z a d r ž a t i n i k a k a v d o d a t n i o r g a n s k i dušik.
Stavljanje graha kao pretkulture pšenici bila
je velika zabluda jer n a k o n njega u zemlji z a p r a v o
n e z a o s t a j e n i k a k a v dušik. N o , t a j e z e m l j a i p a k j a k o
d o b r a za pšenicu, ali s a m o o n d a ako s m o r a n o uklonili
ostatke m a h u n a r k i , što z n a č i a k o s m o n a p r a v i l i b e r b u
u stanju p o l u z r e l o s t i , p r i j e n e g o s e f o r m i r a o p l o d ,
k a d a d u š i k još nije p o t r o š e n n a f o r m i r a n j e p l o d a
te ako smo pokosili d o v o l j n o visoko tako da zaostane
još d o v o l j n o materijala. Onda je to d o b r o .
Bob je, k a o i grašak, v r l o p o g o d n o u z e l e n o m
stanju u k o p a t i u z e m l j u . D o b r o j e p o s i j a t i g r a š a k
ili b o b i o n d a ih u p o l u z r e l o m stanju u k o p a t i u z e m ­
lju. T a d a i m a m o i z v r s n u p r e t k u l t u r u z a p š e n i c u .
Kako svakodnevno zalijevanje djeluje na biljke u vrtu?
K a d a z a l i j e v a m , m o r a m s e p i t a t i što z a p r a v o
ž e l i m . S v a k o j d j e l a t n o s t i koju p r o v o d i m u v r t u m o r a
p r e t h o d i t i p i t a n j e : Što z a p r a v o h o ć u t i m e p o s t i ć i ?
Nije m i namjera d a s a m o o t v o r i m slavinu, d a n a t o p i m
i onda z a t v o r i m slavinu. A k o tako radite, d o g o d i t
će se da će z b o g natapanja biljka formirati plitki
korijen j e r će postati lijena da svoj korijen pošalje
u dubinu gdje ima vlage. A k o u m l a d o m razdoblju
rasta b i l j k e n e n a t a p a m , o s i m m o ž d a u i z r a z i t o suš­
n o m r a z d o b l j u , k a k o b i h p o t a k n u o klijanje, k o r i j e n
ć e rasti p r e m a d u b i n i g d j e ima v o d e . A p r i m i j e n i t e
li k t o m u g n o j iz roga, biljke će još aktivnije rasti
prema p o d z e m n i m v o d a m a i ne formirajući površin­
sko korijenje svu svoju e n e r g i j u usmjeravat će na
formiranje dubinskog korijenja. M o r a m o znati da
u p r o l j e ć e p o s t o j i o d r e đ e n o r a z d o b l j e kad biljka kao
d a z a s t a n e u rastu. T o m o ž e m o u o č i t i n a p r i m j e r u
kukuruza koji će u r a z d o b l j u kad d o s e g n e 18-20
cm v i s i n e zastati u rastu te će svu e n e r g i j i usmjeravati
na to da k o r i j e n ide u d u b i n u .
Hoćete li natapati vrt, morate postupati slično
n a t a p a n j u u v r i j e m e kiše i u z e t i š t i h a č u . A k o z a l i ­
jevate, ne smijete dopustiti da v o d a d o đ e samo u
p o v r š i n s k e s l o j e v e tla n e g o d a d o p r e i u d u b i n u .
P r i m i j e n i m o l i sustav n a t a p a n j a i m i t i r a j u ć i kišu, z a
što p o s t o j e p o s e b n e n a p r a v e , m o r a m o n a t a p a t i rijet­
k o , ali o b i l n o , k a k o b i v o d a d o s p j e l a u d u b i n u , a
nikada često i m a l o jer t i m e p o t i č e m o rast površinskog
korijenja. A k o r e c i m o o d e m o na o d m o r , a naše su
biljke razvile samo površinsko korijenje, o n e će na
sušnoj zemlji p r o p a s t i .
Sadite li u v r t u , p r i m j e r i c e , m l a d e biljćice salate,
z a l i j e v a t ć e t e svaku p o j e d i n u salatu, a za v e l i k e suše
p o n o v n o ćete ih zaliti o d m a h sljedećeg dana. To
t r e b a č i n i t i ranije, d o k još nije j a k o t o p l o . Ni tada,
m e đ u t i m , nije d o b r o p o l i j e v a t i c i j e l u p o v r š i n u n e g o
s a m o p o j e d i n u biljku j e r a k o j e n a p o v r š i n i m o k r o ,
doći će puževi.
Za v e l i k i h vrućina j a k o je d o b r o l a g a n o p r e k o p a t i
p o v r š i n s k i sloj z e m l j e . T r e b a , dakle, k o p a t i s a m o
površinski, ne dirajući korijen biljke, tek t o l i k o da
zemlja na površini m o ž e disati, a da se p r i t o m ne
p o t a k n e i s p a r a v a n j e tla. T i m p l i t k i m o k o p a v a n j e m
p o s t i ž e m o d a j e p o v r š i n a p r o p u s n a , ali d a s e n e
ispari onaj dubinski sloj z e m l j e u koji urasta k o r i j e n .
V i d i t e k a k o se u t o m s u h o m r a z d o b l j u u z e m l j i
stvaraju p u k o t i n e k o j e sižu v r l o d u b o k o . T o s u t z v .
k a p i l a r e . 1 kad biste na takvu p u k o t i n u stavili k o m a d
papira, vidjeli biste kako se on o v l a ž u j e . T i m e što
površinski o b r a đ u j e m o z e m l j u p r e k i d a m o kapilarnost,
dakle, p o v r š i n s k i m o b r a đ i v a n j e m tla kapilare se zatva­
raju. T a j se p o v r š i n s k i t a n k i sloj j o š j a č e suši i na
taj način d o b i v a m o sloj koji zasjenjuje dubinske slojeve
z e m l j e . On služi k a o zaštita da u d u b i n s k i m s l o j e v i m a
koji s a d r ž e v l a g u n e d o d e d o j a č e g i s p a r a v a n j a .
I'osijao sam rotkvice, ubrao ih samo nekoliko, dok su
sve ostale imale dugačko korijenje. Zašto nisu stvorile okrugli
korijen?
To znači da ih niste d o v o l j n o r a n o o k o p a l i , a
m o ž d a ste t o u č i n i l i u p o g r e š n o v r i j e m e j e r z n a t e
da ima dana koji su p o g o d n i za o b l i k o v a n j e k o r i j e n a .
Niste uzeli u o b z i r p r a v e dane za korijen.
Možete li nam što reči o pokrivanju tla travom, sijenom
ili slamom?
Z e m l j a se s v u d a g d j e je g o l a i g d j e na njoj ništa
n e r a s t e n a s t o j i p o k r i t i . K a o d a s e b o j i d a ć e kiša
isprati t l o . P o s v u d a g d j e m i n e š t o r a d i m o , o b r a đ u j e ­
m o , k o p a m o i t d . z e m l j a nastoji d a s j e m e n j e što p r i j e
proklija, kao npr. k o d k a m i l i c e , kako ne bi ostala
gola. Pojava stalnog, trajnog zelenila u p o l j o p r i v r e d i
i u p r i r o d i o m o g u ć a v a m n o g o v e ć e iskorištavanje
S u n č e v e e n e r g i j e i b o l j e o b l i k o v a n j e biljaka. A svaka
biljka koja raste n a tlu h r a n a j e o n i m ž i v o t i n j i c a m a
koje ž i v e u zemlji. N a r a v n o da je d o b r o ako zemlju
uvijek d r ž i t e p o k r i v e n o m . Sasvim j e s v e j e d n o koju
o r g a n s k u supstanciju rabite. P r i t o m , m e đ u t i m , uvijek
postoji mala opasnost od razmnožavanja p u ž e v a .
Kako se obraniti od puževa?
Onaj tko se boji p u ž e v a i tko bi p u ž e v e najradije
uništavao t o p o m , uvijek će ih imati m n o g o . M o r a t e
z n a t i da će za s v a k o g u b i j e n o g p u ž a u v r t d o ć i cijela
obitelj na p o g r e b svojega puža, j e r postoje k a r m i n e .
Iza s v a k e s m r t i p u ž e v i s e skupljaju k a o n a k a r m i n e ,
a na t i m k a r m i n a m a za njih ima k o l a č a . To je salata.
T i s u ć e se l j u d i p o k u š a l o o b r a č u n a t i s p u ž e v i m a na
tisuću r a z l i č i t i h n a č i n a i d r ž a t i ih u šahu. Č u o s a m
od n e k i h ž e n a k a k o su d o š l e u v r t i r e k l e p u ž e v i m a :
Dajte i m e n i k o m a d i ć v r t a . I zaista, p u ž e v i su im
p r e d a l i p o l o v i c u vrta. Riječ je o j e d n o j p o b o ž n o j želji.
Ali gospoda Maria Thun nam je preporučila da
bi tlo trebali pokušati tretirati k r e m e n o m iz roga
k a k o b i s m o m u p r i v e l i s n a g e svjetla, j e r z n a m o d a
p u ž e v i ne trpe svjetlo. Zato nam je savjetovala da
r i t m i č k i p r s k a m o t l o u v r t u i t o t a k o d a s e tri d a n a
za r e d o m ujutro o k o osam sati zemlja prska p r i p r a v k o m
k r e m e n a i z r o g a , koji s e m i j e š a o j e d a n sat, k a k o j e
r e č e n o . T o j e d o b r o činiti ujutro u o s a m sati, o d n o s n o
što j e r a n i j e m o g u ć e .
Kad je riječ o malčiranju, treba li na zemlju slaviti
svježu ili suhu travu?
D o b r o je staviti suho sijeno ili suhu slamu, stoga
što je riječ o zaštiti, o sjeni koju na taj n a č i n s t v a r a m o
z e m l j i . Svaki biljni p o k r o v z n a č i o s j e n č a v a n j e z e m l j e
j e r se isparavanjem p o d njime zemlja ovlažuje. P o k r o v
postaje v l a ž a n o d o z d o . Tu se stvara plijesan i kad
s e taj suhi materijal zapljesnivi, površina zemlje
ispod njega t a k o đ e r je vlažna. N o ć u d o l a z e kišne
g l i s t e , o d v l a č e taj p l j e s n j i v i d i o p o k r o v a u d u b i n u
gdje im služi za hranu.
Kako visok mora biti taj sloj?
O v i s i o t o m e što ž e l i t e . Ruža v o l i d e b l j i p o k r o v
i b i l o bi d o b r o da joj d a t e nasjeckanu koru od d r v e t a .
Je li dobro usitnjeno granje?
Svi ostaci z e l e n i l a iz v r t a su d o b r i , a d o b r a je
i kora od d r v e t a iz p i l a n e . U p i l a n i kad se o g u l i
d r v o ostaju ostaci k o r e , i t o j e d o b r o . I m a t e l i m a l i n e ,
m o ž e t e n a n i j e t i t o l i k o s l a m e d a n e m a t e k o r o v a . Isto
tako i p o d ribiz m o ž e t e staviti debeli sloj. U vrtu
u kojem uzgajamo j e d n o g o d i š n j e biljke m o ž e m o staviti
t a n k i s l o j k a k o b i s m o i m o m o g u ć i l i d a k r o z taj s l o j
p r o d r e zrak, jer o n e nemaju d u b o k o korijenje. Ja
k a ž e m : t o l i k o tanan sloj k o l i k o je m o g u ć e i isto t o l i k o
d e b e l i sloj k o l i k o j e m o g u ć e , o v i s n o o v r s t i b i l j k e .
Č u l i s m o d a j e d n o g o d i š n j e b i l j k e t r e b a j u tanji s l o j .
Što treba primijeniti za prskanje protiv puževa?
Za prskanje p r o t i v p u ž e v a Maria T h u n je pre­
p o r u č i l a da se p r i m i j e n i k r e m e n iz r o g a s m a l o v e ć i m
zrncima.
Možemo li primijeniti kremen iz roga ako prije toga
tlo nismo poprskali gnojem iz roga?
 A k o p r i m j e n j u j e m o taj p r i p r a v a k , m o r a m o s i
kao uvijek p o s t a v i t i pitanje: Zašto t o činimo? M o r a m o
znati kako djeluje o n o što p r i m j e n j u j e m o . Stoga m o ž e ­
mo prskati bez o b z i r a na to što je b i l o prije i što
će biti poslije. 1 to ne samo d i o vrta n e g o cijeli vrt.
Sadržaj j e d n e v r e ć i c e od 15 g k r e m e n a d o v o l j a n
je za prskanje 1 ha z e m l j e što z n a č i da se 1 g miješa
u 10 litara v o d e , što je d o v o l j n o za p o v r š i n u od
2
2 0 0 0 m - i to se, kako p r e p o r u č u j e M a r i a T h u n , prska
tri d a n a z a r e d o m , r a n o u j u t r o .
Može li se što učiniti za presadnice paprike i rajčice
koje su odrasle u stakleniku i koje su zastale u svojemu rastu?
Može li se flancima paprike ili rajčice koji su odrasli
plasteniku i zaostali u rastu pomoći da bolje rastu?
M o r a t e d o d a t i g n o j iz roga, o v i s n o o t o m e jesu
li biljke j o š uvijek u p l a s t e n i k u . M o ž d a s v a š i m k o m -
p o s t o m n e š t o nije u r e d u j e r u k u p l j e n o m k o m p o s t u
često ima m i n e r a l n o g g n o j i v a . Stoga j e v a ž n o d a k o m ­
p o s t n a p r a v i t e sami. Biljke, d a k l e , treba p o p r s k a t i
p r i p r a v k o m gnoja iz roga. Pokušajte u prvoj g o d i n i
napraviti o t o p i n u kako je r e č e n o i njome prskati biljke.
Treba li prskati izravno na tlo ili i po biljkama?
0 t o m e smo već g o v o r i l i . Uvijek morate imati
na u m u š t o z a p r a v o h o ć e t e p o s t i ć i s t i m p r i p r a v k o m .
Gube li s vremenom pripravci svoju vrijednost?
Da. R o k n j i h o v a trajanja r a z l i č i t j e z a s v a k i p r i ­
p r a v a k . P r i m j e r i c e , g n o j iz r o g a d o b i v a se u p r o l j e ć e .
Mi sada v a d i m o g n o j iz roga kako b i s m o zaštitili
r o g . V i d j e l i ste o n u k u g l u . O v o j e sać.ržaj u z e t i z
četiriju r o g o v a . M a l o ga i z m i j e s i m o i oblikujemo
kuglu. Te kugle v e l i č i n e teniske l o p t i c e stavljamo
u suhi t r e s e t i o n e o n d j e o s t a j u p o h r a n j e n a d o k ih
ne z a t r e b a m o . V a d e se u p r o l j e ć e i v e ć i n a ih se t a d a
potroši. Gnoj iz roga m o g u upotrijebiti više puta
jer ujesen ću ga o p e t p r i m i j e n i t i kako bih m o g a o
s a d i t i i sijati. O n s e p r i m j e n j u j e n a s v e š t o s e s a d i
ujesen: j a g o d e , stabla, g r m l j e itd. A k o m i n e š t o o d
njega p r e o s t a n e , m o g u p r i m i j e n i t i s l j e d e ć e g p r o l j e ć a .
N o , j a s i u j e s e n p r i p r e m a m n o v i g n o j i z r o g a koji
u k a p a m u z e m l j u k a k o b i h ga u p r o l j e ć e o p e t m o g a o
iskopati i u p o t r i j e b i t i . A za n e k o l i k o g o d i n a v i d j e t
će se koliko ga t r e b a m o proizvesti. Gnoj iz roga ne
b i t r e b a l o držati dulje o d j e d n e , najviše d v i j e g o d i n e .
K r e m e n i z roga, m e đ u t i m , m o ž e m o sačuvati d v i ­
u j e , tri čak č e t i r i g o d i n e . K r e m e n koji n a m p r e o s t a n e
m o ž e m o p o n o v n o s t a v i t i u r o g p r e k o ljeta i u k o p a t i
ga u z e m l j u kako b i s m o pojačali k o z m i č k o d j e l o v a n j e ,
odnosno djelotvornost toga pripravka.
Kako ću znati kada moram prihranjivati kukuruz?
A k o n e m a t e životinje, m o ž e t e napraviti biljnu
gnojnicu. T o m biljnom gnojnicom možete postići
o b o g a ć e n j e tla d u š i k o m . N o , k a d a ć e t e t o u č i n i t i
m o r a t e znati sami, jer vi najbolje znate što je bila
pretkultura, koja j e k o l i č i n a d u š i č n i h i o r g a n s k i h
sastojaka p r e o s t a l a od p r e t k u l t u r e i k o l i k o ste stavili
komposta. Preporučujem v a m da s posljednjim oko­
p a v a n j e m kukuruza posijete bijelu djetelinu, j e r bijela
djetelina koja raste s k u k u r u z o m u svojoj kasnijoj
fazi rasta kukuruzu daje potrebnu količinu duši­
ka. S i j a n j e m b i j e l e d j e t e l i n e t a k o m o ž e t e p o s t i ć i d a
kukuruz ne z a u z i m a o v o najdonje mjesto na slici,
n e g o da se p o d i g n e naviše. Zasluga bijele djeteline
jest da u n o s i k u k u r u z u v i š u sferu m e d u b i l j k e k o j e
su p r o i z v o đ a č i humusa.
 masa na tlu r a s p a d n e i da se p r i t o m stvori n o v a
k o l i č i n a dušika. Gljivice se u 98 p o s t o k o l i č i n e sastoje
K o m p o s t n i pripravci o d m o k r a ć e v i n e , koja j e z a p r a v o dušični spoj. M i k r o ­
o r g a n i z m i iz z e m l j e p r e l a z e u tu supstanciju i p o n o v n o
Govorili smo o zaštitnim pripravcima u biološko- je u v l a č e ć i u z e m l j u , od nje stvaraju h u m u s . N a j b o l j i
-dinamičkoj p o l j o p r i v r e d i . Rekao sam da poljopriv­ humus je i z m e t kišne gliste. O n o što glista čini u
r e d n i k koji radi nešto što nije p r i r o d n o uvijek na z e m l j i m i k a o p o l j o p r i v r e d n i c i h o ć e m o p o n o v i t i gra­
neki način narušava harmoniju prirode. deći kompostne kupove. Pritom m o r a m o postupiti
Rudolf Steiner nam je d a o upute o tomu kako t a k o d a u k o m p o s t n o m k u p u d o đ e d o stvaranja glji­
s e o d r e đ e n e l j e k o v i t e biljke u p o t r e b l j a v a j u z a i z r a d u vica, da sve te o r g a n s k e tvari strunu i tako s t v o r e
kompostnih pripravaka. Ti se kompostni pripravci n o v u hranu za zemlju.
sastoje od: cvijeta stolisnika {Achillea millefolium),
N o , ta kompostna hrpa u gospodarstvu p r i r o d e
cvijeta kamilice {Chamomilla officinalis), čitave biljke
z a p r a v o j e n e š t o n e p r i r o d n o . K a k o ć e t o što j e n e p r i ­
koprive {Urtica dioica), kore hrasta lužnjaka (Quercus
r o d n o utjecati na našu ekologiju? Nije p r i r o d n o da
robur L syn Q. pedunculata), cvijeta maslačka (Tarax­
lišće koje pada na zemlju bude p o b r a n o i stavljeno
acum officinale) i cvijeta valerijane (Valeriana offici­
na hrpu. O n o ostaje ležati na zemlji, p r o ž i m a se
nalis). Oni čine kompoziciju i neizbježno suovise
m i k r o o r g a n i z m i m a koji z a t i m bivaju uvučeni u zemlju.
j e d n i s d r u g i m a p o p u t niza t o n o v a u tonskoj ljestvici.
T a k v o j e stanje zapravo stanje b o l e s t i , što u b r z o
Pripravci se rade uz primjenu o d r e đ e n i h životinjskih
m o ž e m o u o č i t i . Jer, a k o j e o t p a d n i m a t e r i j a l p r e s u h ,
o v o j a . T o su: m j e h u r j e l e n a , c r i j e v o g o v e d a , g o v e d a
on se z a p l j e s n i v i , p o s t a j e p r e v r u ć i i z g a r a , a a k o
p o t r b u š n i c a i l u b a n j a n e k e d o m a ć e ž i v o t i n j e . Sada
je premokar, ima p r e m a l o zraka pa istrune. Oba
sam ih s a m o i m e n o v a o , a p o s l i j e ću o njima g o v o r i t i
ta stanja su stanja b o l e s t i . Stoga, s l a ž e m o li k o m p o s t ,
opširnije.
m o r a m o v o d i t i računa o t o m u da u njemu s t v o r i m o
Jučer sam v a m n a v e o d v a b i o l o š k o - d i n a m i č k a o d r e đ e n e o d n o s e . Za to nisu p o t r e b n a mjerenja, to
p r i p r a v k a . T o s u g n o j i z r o g a i k r e m e n i z r o g a . Oba se j e d n o s t a v n o m o ž e naučiti vidjeti i osjećati. P o t r e b n o
p r i p r a v k a p o m a ž u biljci u rastu g l e d e i z g r a d n j e t v a r i j e suhi m a t e r i j a l i z m i j e š a t i s mokrim. Pomiješaju
i kvalitete. s e slama, d r v o , o t p a c i p o v r ć a . N i k a d a i h n e stavljajte
N a k o n što b i l j k u p o ž a n j e m o ili p o b e r e m o p r e - u slojevima već uvijek izmiješane.
ostaju biljni ostaci. U s l o b o d n o j p r i r o d i ti ostaci P r i t o m imajte na umu da u j e d n o j k o m p o s t n o j
p a d a j u na t l o , o n d j e se suše i s t v a r a j u na z e m l j i h r p i m o r a biti 5 0 p o s t o s u h o g m a t e r i j a l a , 2 5 p o s t o
p o k r o v p o p u t k o ž e , koji u s e b e p r i m a v l a g u š t o s e zračnog i 25 posto v o d e n o g elementa. Nadalje, o d n o s
i s p a r a v a i z tla, b i v a o v l a ž e n . m a s e koja s a d r ž i d u š i k i o n e s u g l j i k o m t r e b a b i t i
Na svakoj o r g a n s k o j supstanciji, kada se n a n o v o 10-20 p r e m a 1 . T o z n a č i d a 1 0 d i j e l o v a m a s e k o j a
o v l a ž i , stvaraju se gljivice. N j i h o v a je zadaća da se s a d r ž i ugljik ( s l a m a , d r v o ) t r e b a i z m i j e š a t i s j e d n i m
dijelom gnoja koji također ima sastojke ugljika, ali
se uzima kao pretežiti nositelj dušika. Budući da
su u kompostu potrebni i mineralni sastojci, u njega
unosimo i dio zemlje.
Da bi se procesi pretvorbe u kompostu odvijali
što harmoničnije, Rudolf Steiner nam je poklonio
tzv. kompostne pripravke.
Prvi se sastoji od cvijeta stolisnika. Cvijetovi
stolisnika beru se potkraj ljeta, dok su u fazi ocvje-
tavanja, i čuvaju se sasušeni do proljeća.
U proljeće uzimamo mokraćni mjehur od crvenog
jelena i u njega stavljamo cvjetove. Prije punjenja
moramo ga namočiti kako bi bio mekan i podatan.
Zatim ga objesimo na sunce i ostavimo do polovice
rujna. Ostaje vani i po suncu i po kiši, prepušten
djelovanju svih atmosferskih pojava, a ujesen ga
skidamo i ukapamo u zemlju.
Moram paziti da mi mjehur ne pojedu miševi,
što p o s t i ž e m p o m o ć u grana b a z g e . Miševi o č i t o
ne podnose bazgine grane dok traje proces njihova
raspadanja, truljenja. A k o , dakle, oko mjehura
s t a v i m o v r e ć e s granama b a z g e , miševi ga neće
dirati.
U proljeće, neposredno nakon Uskrsa, mjehur
vadimo iz zemlje. Kako bih ga mogao pronaći, moram
dobro zapamtiti mjesto na kojemu sam ga zakopao
jer je malen i ako ga ukopam na 30 cm dubine,
bit će mi ga teško naći, a sam će mjehur dotad već
potpuno istrunuti.
Da bismo ga mogli naći, ukapamo ga u jutenu
vreću. I vreća će istrunuti, ali će u zemlji ostaviti
tamnu, crnu strukturu poput humusne mase. Kako
vadeći masu ne bih presjekao mjehur, u zemlju ću
točno iznad njega, zabosti kolac. A kada dođem do
tog mjesta, započinjem s "arheološkim" radovima.
U pomoć uzimam žlicu, a imam i prste. Kada dođem
do crne zemlje koja je preostala od vreće, znam
da sam došao do vreće, a iza nje se nalazi moj sto-
lisnik. I njegova će masa biti natrula i potamnjela,
ali u većini slučajeva on zadržava svoju srukturu.
Kad izvadim tu masu, imam gotov pripravak. Za
gotov su pripravak, dakle, potrebne dvije godine
razmišljanja.
Kako bih sačuvao g o t o v pripravak, moram ga
konzervirati. Za to postoje dvije mogućnosti. Mogu
ga konzervirati u vlažnom stanju u kakvom sam
ga iskopao iz zemlje ili tako da njegovu masu osušim
u hladu. Mogu ga sušiti u suhoj sjeni. Sačuvam li
ga vlažnim, on će istrunuti stvarajući male mrvice
humusa. Tako sam dobio pripravak koji će djelovati
u humusu.
No, sačuvam li ga u suhom stanju, postupam
poput apotekara koji svoje ljekovito bilje čuvaju u
suhom stanju. Djelotvornost ovoga pripravka, među­
tim, započinje tek onda kad ga se stavi u kompost,
u vlagu.
Budući da Rudolf Steiner nije decidirano rekao
mora li se taj pripravak čuvati u suhom ili vlažnom
stanju, o tomu postoje različita mišljenja.
Moj prijatelj u Australiji čuva ga u vlažnom
stanju te ga kao gotov pripravak stavlja u kompost.
Nas smo dvojica prijatelji, ali se prepiremo na znan­
stvenom području. Ja sam čvrsto uvjeren kako je
ispravno da se taj pripravak čuva u suhom stanju.
No, već se i u tome nazire duhovna sloboda koja
vlada i mora vladati na području biološko-dinamičke
poljoprivrede. Tu, dakle, ne postoje dogme.
 P o d r o b n o sam vam opisao kako se priprema
pripravak od stolisnika. To sam učinio zato što se
i svi ostali kompostni pripravci pripremaju na sličan
način.
Sljedeći je pripravak onaj od kamilice. On se
sastoji od cvijeta kamilice koja se bere ljeti u fazi
kada prelazi u cvijet, dok sam za stolisnik rekao
da se bere u fazi ocvjetavanja. Ujesen se kamilicom
pune kravlja crijeva.
Ovdje imam kravlja crijeva koja su konzervirana
prije godinu dana jer sam već tada znao da će krave
biti zabranjene. To je dovelo do toga da više nigdje
ne m o ž e m o nabaviti kravlja crijeva koja je inače
vrlo lako dobiti — odete mesaru i zamolite ga sva
tanka crijeva zaklanih krava. Ne treba ih prati ni
izokretati. Moramo uzeti zračnu pumpu, zatvoriti
crijevo s jedne strane, napuniti ga zrakom i zatvoriti
s druge strane. Takva crijeva ne smiju doći u doticaj
s v o d o m . Ovako napuhana objesimo ih na konopac
za rublje i ostavimo da se suše. Moraju se potpuno
osušiti. Navečer ih ostavljamo nešto dulje vani kako
bi na sebe navukla malo vlage da ih možemo složiti,
jer ako ih slažemo suha, ona će puknuti. Moraju,
dakle, primiti nešto od večernje vlage. Zatim trebamo
probušiti rupicu kako bismo iz njih istisnuli sav
zrak. Stavljamo ih u plastične vrećice i pohranjujemo
ondje gdje nema muha ni moljaca. Mi smo ih kao
perfekcionisti vakumirali i zatim stavili u limenu
kutiju kako ne bi došli moljci. U kutiju smo nakapali
malo eteričnih ulja.
Sredinom rujna uzimam svježe crijevo ili ponov­
no navlažim ono koje sam osušio i jednu cjevčicu
koja m o ž e biti plastična, limena ili slično. Crijevo
navučem na tu cjevčicu i čvrsto ga držeći u njega
naguram kamilicu. Tako dobivam crijeva punjena
kamilicom. Ostavljam ih nekoliko dana da se osu­
še dok crijeva ne poprime malo kožnatu strukturu.
Nakon toga ih ukapam kao i stolisnik, kako sam
prije opisao.
Za pripremanje sasvim male količine dovoljan
mi je lijevak kakvim se koriste mesari. Sličan lijevak
možete dobiti ako plastičnoj boci odrežete dno.
Za pripremanje veće količine imam lijevak koji
se rabi u vinogradarstvu i jedan drveni bat kojim
guram kamilicu u crijevo. Kada su crijeva napunjena
i nakon što su se osušila te postala malo kožnata,
skidam ih i ukapam u zemlju.
U proljeće vadimo crijeva iz zemlje. Kod iskapa­
nja će opet biti potrebno ono što zovem arheološkim
radom jer sada imamo dragocjen proizvod. Otvaramo
crijeva, kamilicu sušimo u sjeni i spremamo je u
spremište.
Pripravak ćemo pohraniti u glinene posude ili
vrčeve koje smo sa svih strana zaštitili tresetom. Tre­
set sprečava da pripravci ne zrače van svoju energiju.
Treći je pripravak onaj od koprive. Njemu, začu­
do, nije potreban nikakav ovoj. Rudolf Steiner govo­
ri o koprivi kao o jednoj od najvažnijih biljaka u
poljoprivredi.
Kopriva se bere ranim jutrom u vrijeme cvatnje.
Puštamo je da preko dana malo uvene. Zatim isko­
pamo jamu koju o b l o ž i m o tresetom. Navečer polu-
uvenulu koprivu stavljamo u jamu i pokrivamo je
vrećom. Na to stavljamo komadiće daščica i na njih
sloj treseta debljine 10 cm, a kako bi se on sačuvao,
prekrivamo ga slojem zemlje. Zakopam li koprivu
 u slojevima, kao što sam o p i s a o , sljedeće ću g o d i n e
(jer k o p r i v a treba ostati u z e m l j 365 d a n a ) d o b i t i
s a m o v r l o t a n k i sloj g o t o v o g p r i p r a v k a .
Nagodinu p o n o v n o u vrijeme dok kopriva cvate
p o k o s i m o n o v u k o p r i v u . Onu koju s m o ukopali p r o š l e
g o d i n e i z v a d i m o , m a l o p o p r a v i m o jamu, o p e t doda­
m o n e š t o s v j e ž e g treseta, o s t a v l j a j u ć i onaj stari koji
je i dalje u p o t r e b l j i v , a k o p r i v u koju smo i z v a d i l i
s t a v l j a m o n a s u š e n j e . T a s e k o p r i v a suši nekoliko
d a n a s v e d o k s e p o t p u n o n e osuši. Z a t i m n j o m e pu­
n i m o glinenu posudu i sve zajedno stavljamo u veću
kutiju ispunjenu t r e s e t o m . D a k l e , svi p r i p r a v c i
g l i n e n i m p o s u d a m a stavljaju se u k u t i j e i s p u n j e n e
tresetom.
Četvrti biološko-dinamički pripravak pripravlja
se od hrastove kore. Riječ je o v a n j s k o m , p o v r š i n s k o m
d i j e l u k o r e o d 5 0 d o 100 g o d i n a s t a r o g a h r a s t a luž­
njaka. M o r a m o p a z i t i d a sloj k o r e k o j i u z i m a m o n e
b u d e p r e d e b e o kako ne b i s m o oštetili stablo. Pitat
ć e m o š u m a r e koje će se d r v o rušiti i s m i j e m o li uzeti
n j e g o v u k o r u . T u ć e m o k o r u usitniti n a v e l i č i n u zrna
pšenice kako bi bila spremna za uporabu.
S v j e ž o m h r a s t o v o m k o r o m i s p u n j a v a m o lubanju
n e k e d o m a ć e ž i v o t i n j e . Nije n u ž n o d a t o b u d e g o v e d o ,
n o m o r a b i t i šupljina u k o j o j s e n a l a z i o m o z a k n e k e
d o m a ć e životinje. Sve o t v o r e koji su e v e n t u a l n o nastali
p u c n j e m treba z a t v o r i t i g l i n o m . V a ž n o je da se u
tu šupljinu u kojoj se n a l a z i o m o z a k d o b r o utisnu
d i j e l i ć i k o r e k a k o b i bila d o kraja i s p u n j e n a . A k o
n a m prsti nisu d o v o l j n o jaki, m o ž e m o s e p o s l u ž i t i
d r v e n i m b a t i ć e m kako b i s m o koru d o b r o utisnuli
u šupljinu. P r i m i j e t i m o li da djelići k o r e n e g d j e i z l a z e
van, te ć e m o pukotine začepiti glinom.
Nakon toga ukapamo lubanju u mulj nastao
t r u l j e n j e m bilja. Za to n a m je p o g o d n a v o d a koja
d u g o stoji. A k o to n e m a m o , a i m a m o p r o b l e m a sa
s u s j e d i m a ili sa p s i m a , r u p u s b i l j n i m m u l j e m m o ž e ­
m o n a p r a v i t i p o k r a j k u ć e i l i staje. M o ž e m o u z e t i
okruglu betonsku cijev dugačku otprilike l m koja
i z g l e d a kao p r s t e n . N a n j e z i n o d n o s t a v l j a m o i l o v a č u
i p u š t a m o da u nju s k r o v a k r o z o l u k c u r i k i š n i c a .
Č i t a v u g o d i n u u nju u b a c u j e m o b i l j k e , p u š t a m o d a
i s t r u n u k a k o bi se s t v o r i o m u l j , a u taj m u l j z a t i m
u k a p a m o lubanju. U p r o l j e ć e lubanju v a d i m o i z m u ­
u lja, i z nje i z v a d i m o h r a s t o v u k o r u i i m a m o g o t o v
pripravak.
B i t n o j e d a m u l j b u d e b i l j n o g p o d r i j e t l a , ali
nije bitno od kojih se biljaka sastoji. U njega se
m o ž e staviti sav k o r o v , b i l o kakvi biljni ostaci. M o ž e ­
mo otići na kakvu baru ili p o t o k gdje ima v o d e n i h
b i l j a k a i m u l j a i taj m u l j s t a v i t i u n a š u r u p u .
U kojem položaju treba ukopati lubanju?
Lubanju u k a p a m o u p o l o ž a j u u k o j e m je bila
na živoj životinji.
P u š t a m o da k i š n i c a c u r i u taj m u l j i p a z i m o
da lubanje njime b u d u potpuno prekrivene. Ako
n e m a m o d o v o l j n o mulja, m o ž e m o g a d o n i j e t i još
jer v a ž n o je da lubanje budu p o t p u n o p r e k r i v e n e .
R u p a u k o j o j se n a l a z i l u b a n j a ne m o r a se z a t v a r a t i ,
osim ako i m a m o malu djecu koja bi je igrajući se
m o g l a iskopati. T a d a treba n a p r a v i t i p o k r o v , p r e p r e k u
koja ć e s p r i j e č i t i d j e c u d a d o d u d o nje.
P o t r e b n o je napraviti i o d v o d , kako bi suvišak
v o d e m o g a o slobodno otjecati. Da se voda ne bi
z i m i smrznula, p r e k o rupe m o ž e m o staviti p o k r o v
o d s l a m e koja ć e s p r i j e č i t i d a s e n e s t v o r i p r e d e b e o
sloj leda na p o v r š i n i . Pri j a k o velikoj h l a d n o ć i m o ž e m o
iz rupe izvaditi nešto v o d e .
Sada prelazimo na posljednji suhi pripravak
k o j i s e p r i p r e m a o d maslačka. Maslačak b e r e m o u
s v i b n j u , i to u s t a d i j u k a d n j e g o v i c v j e t i ć i j o š n i s u
p o t p u n o o t v o r e n i , d o k se u sredini cvata nalazi još
j e d a n s n o p i ć n e r a s c v a l i h c v j e t o v a koji i z g l e d a k a o
krunica. Z n a m o da se n a v e č e r cvjetovi maslačka zatva­
raju, a u j u t r o o p e t o t v a r a j u . C v j e t o v e b e r e m o u j u t r o
kada se rascvatu, ali d o k j o š u s r e d i n i imaju krunicu.
Takvim cvjetovima samo o t k i n e m o glavice i nekoliko
ih dana sušimo na suncu kako bi izgubili što više
vlage. Ne d a m o im priliku da dokraja procvatu jer
u s u p r o t n o m i m a m o l a m p i o n e . Na suhim se cvjeto­
v i m a m o r a j u v i d j e t i ž u t e l a t i c e . Oni n e smiju p r i j e ć i
u sjeme.
Ujesen, u rujnu osušene c v j e t n e g l a v i c e stavljamo
u p o t r b u š n i c u g o v e d a . Taj d i o nalazi mesar k a d o t v o r i
kravu. Susreće se s v e l i k o m o p n o m p r e k r i v e n o m
tzv. m r e ž o m . To je d i o mezenterija. Preostali d i o
m e z e n t e r i j a leži uz k r a l j e ž n i c u i d r ž i c r i j e v a u o d r e ­
đ e n o m položaju. U t o m se dijelu mezenterija nalaze
limfni č v o r o v i . On je kod svih životinja malo p r o ž e t
masnim t k i v o m . Dakle, m a l o je mastan i m o ž e se
d o b r o primijeniti. Iz središnje potrbušnice i z r e ž e m o
kvadrat koji ima stranice o t p r i l i k e 25 do 30 c m .
Sasušene c v j e t o v e maslačka i tu krpicu od p o t r b u š n i c e
lagano n a v l a ž i m o č a j e m o d c v j e t o v a m a s l a č k a ili
č a j e m od č i t a v o g maslačka, lišća i c v j e t o v a .
N a v l a ž e n u k r p i c u s t a v l j a m o n a stol, a o d laga­
n o n a v l a ž e n i h cvjetova n a p r a v i m o kuglu v e l i č i n e
dječje g l a v e i u m o t a m o je u krpicu. Sve z a j e d n o
d o b r o o m o t a m o k o n c e m i u k o p a m o u tlo kao ostale
p r i p r a v k e , p a z e ć i p r i t o m d a rupa koja j e o s t a l a k a d
s m o sastavili k r a j e v e p o t r b u š n i c e u v i j e k b u d e o k r e ­
nuta p r e m a d o l j e . I n a č e , k o d j a k e kiše, k a d a r a z i n a
v o d e raste, v o d a b i m o g l a k r o z r u p u ulaziti o n d j e
gdje se nalazi maslačak. O k r e n e m o li je, m e đ u t i m ,
p r e m a d o l j e , ako se razina v o d e i d i g n e n a k o n što
o n o p a d n e , v o d a ć e iscuriti. Z b o g z a o s t a l e v o d e d o š l o
bi do kiselog vrenja pa b i s m o d o b i l i silažu, a to
n e ć e m o . 1 silaža je p r i p r a v a k , ali nije d o b a r .
U proljeće iskapamo kugle. Tu n e m a m o arheo­
l o š k i h p r o b l e m a , ali i m a m o p r o b l e m a s m i š e v i m a
koji v o l e m a s n o i u ž i v a j u j e d u ć i c v j e t o v e m a s l a č k a .
Uz p r i p r a v a k im je fino t o p l o i tu m o g u p r a v i t i gni­
j e z d o . Već nam se nekoliko puta d o g o d i l o da su
nam se miševi ugnijezdili uz pripravak. Stoga ć e m o
i ovaj p r i p r a v a k okružiti granama b a z g e , jer baz-
gine grane truleći p r o i z v o d e miris koji se miševima
očito ne sviđa.
Ujesen ć e m o kugle i z v a d i t i iz zemlje i osušiti
ih u h l a d u .
Za s v e p r i p r a v k e k o j i se u m a t a j u o o d r e đ e n e
o p n e v r i j e d i isto, a t o j e d a o p n e m o r a j u p o t p u n o
istrunuti jer i sami o v o j i p r i p a d a j u p r i p r a v c i m a .
I m a m o još j e d a n k o m p o s t n i p r i p r a v a k , p r i p r a v a k
od valerijane. Valerijanu m o ž e m o kupiti kao kapi
z a u m i r e n j e ili k a o s r e d s t v o z a s p a v a n j e . P r i r a v a k
z a ljudsku u p o t r e b u d o b i v a s e o d k o r i j e n a , p o t i č e
f o s f o r n e p r o c e s e i u z r o k u j u p o r a s t t e m p e r a t u r e krvi,
z a t o što f o s f o r n i p r o c e s i u n a m a p o d r ž a v a j u t o p l i n ­
ske p r o c e s e . P r i p r a v c i o d k o r i j e n a d j e l u j u , d a k l e ,
na t o p l o k r v n a bića.
Sok koji d o b i j e m o c i j e đ e n j e m c v j e t o v a v a l e r i j a n e
d j e l u j e na ž i v o t i n j e u z e m l j i i na b i l j k e . P r i t o m se
o s l o b a đ a t o p l i n a koja č i n i z a š t i t i n i o v o j . S t v a r a n j e Valerijana ima još j e d n o v r l o s i m p a t i č n o dje­

topline kao zaštitnog ovoja u kompostu predstavlja l o v a n j e . A k o j e p r s k a m o p o biljkama, o n e postaju

otpornije na hladnoću. T a k o nešto v r l o je v a ž n o
određenu toplinsku zaštitu.
znati z b o g jagoda i l o z e . Ne z n a m postoji li kod
N a k o n što s l o ž i m o k o m p o s t n i kup, p r e p a r i r a m o
vas opasnost od n o ć n i h m r a z e v a kada cvate loza.
ga sa s v i m k o m p o s t n i n i p o p r a v c i m a koje sam s p o m e ­
K o d nas s e t o d o g a đ a u v r i j e m e k a d l o z a p o č i n j e
n u o , a k o j e s m o p o h r a n i l i u s u h o m stanju.
p u p a t i . T a d a j e p o t r e b n o n a p r a v i t i sljedeću o t o p i n u :
Ovaj posljednji, od valerijane, primjenjujemo
U 10 1 v o d e umiješa se 2 c m 3 p r i p r a v k a koji se p o m o ć u
t a k o da u v o d u s t a v i m o n e k o l i k o kapi v a l e r i j a n e ,
prskalice rasprši p o biljkama f i n o p o p u t m a g l i c e .
p r o m i j e š a m o i t i m e prskamo kompostni kup. Naj­
Prskanje o v i m p r i p r a v k o m m o ž e p o m o ć i k o d h l a d n o ć e
jeftinija prskalica je metla. Obilazimo kompostni
i d o -5°C. A k o t o č i n i m o p r i l a g a n o m v j e t r u , o n ć e
kup i p r s k a m o ga p r i p r a v k o m .
tu m a g l i c u raznijeti f i n o p o p u t mirisa i n j o m e p r e k r i t i
V a l e r i j a n u b e r e m o u stadiju cvjetanja. C v j e t o v e
biljke štiteći ih od mraza.
n a j b o l j e m o ž e m o usitniti s t r o j e m z a m l j e v e n j e mesa.
M o r a j u b i t i što j e m o g u č e s v j e ž i j i . Smjesu s t a v l j a m o D o b a r seljak n a m i r i s a t ć e m r a z i p r i j e n o š t o
p a d n e n o ć . Biljke j e d o b r o p o p r s k a t i n a v e č e r p r i j e
u v r e ć u , a nju i z m e đ u d v i j u d a š č i c a koje o p t e r e t i m o
pojave mraza, a ujutro se prskanje m o ž e p o n o v i t i .
tako da iz nje i s c u r i sok. T a k o i s c i j e đ e n i s o k o d
Pritom t r e b a m o paziti da se biljke ne smoče. One
v a l e r i j a n e u l i j e v a m o u bocu koju z a t v a r a m o g u m e n i m
prskanjem smiju p r i m i t i samo najfiniji dašak.
č e p o m koji p o p u t k a p i c e o b a v i j a n j e z i n v r h . A k o
N a k o n što s m o p r i p r a v k e stavili u k o m p o s t i
n e m a m o takav č e p , b o c u m o ž e m o z a t v o r i t i p l a s t i č n o m
nakon što smo poslije toga k o m p o s t p o p r s k a l i va-
v r e ć i c o m i učvrstiti je g u m i c o m . T a k a v je čep p o t r e b a n
l e r i j a n o m , p o k r i v a m o ga.
s t o g a što s e u b o c i d o g a đ a v r e n j e m l i j e č n e k i s e l i n e ,
M o r a m o imati na umu da je kompost ž i v o biće.
pa bi m o g l a e k s p l o d i r a t i . N a k o n o t p r i l i k e šest tjedana
Organska t v a r koju s m o stavili u k o m p o s t najvrjedniji
p r o c e s stvaranja mliječne kiseline je završen. Na
j e m a t e r i j a l k o j i s a d r ž i s n a g e z a rast bilja.
p o v r š i n i nastaje tanka k o ž i c a koju m o r a m o u k l o n i t i ,
a na d n u o s t a j e t a l o g .
Kako ćemo rasporediti pripravke u kompostu?
Sadržaj b o c e m o r a m o p r o c i j e d i t i . M o r a m o p a z i t i
O v o je kompostni kup gledan o d o z g o .
da n a m se t e k u ć i n a ne p o m i j e š a s t a l o g o m , što z n a č i
U z i m a m o p r i p r a v k e i s t a v l j a m o ih u k o m p o s t .
da b o c u ne smijemo mućkati prije n e g o l i smo tekućinu
K o l a c je alat koji a u t o m a t s k i nastaje u p o l j o p r i v r e d i .
p r o c i j e d i l i kroz c j e d i l o za čaj. T a k v u g o t o v u bistru
Ne trebate ga kupovati jer ga već imate. Obilazimo
tekućinu m o ž e m o sačuvati 10 do 20 godina jer je
k o m p o s t n i kup i k o l c e m u b a d a m o o t p r i l i k e d o sre­
p o p u t v i n a — to bolja što je starija. N a r a v n o , m o ž e m o
dine da u njemu n a p r a v i m o rupu. U z i m a m o nešto
je i o d m a h u p o t r i j e b i t i .
z e m l j e ili m a l o k o m p o s t n o g m a t e r i j a l a i m a l o p r i ­
T a l o g n e ć e m o baciti v e ć ć e m o ga p r v o g upo­
pravka, k o l i k o m o ž e m o zahvatiti s dva prsta. Od
t r i j e b i t i , j e r on se u b r z o p o č i n j e raspadati i s m r d j e t i .
toga n a p r a v i m o kuglicu v e l i č i n e m a l o krupnijeg zrna.
I z v a d i m b a t i n u i p u š t a m o da k u g l i c a p a d n e u r u p u .
R u p u l a g a n o z a t v o r i m o i taj p o s t u p a k p o n a v l j a m o
z a svaki p o j e d i n i k o m p o s t n i p r i p r a v a k . Svaki o d k o m -
postnih p r i p r a v a k a nosi o d r e đ e n i b r o j .
A k o j e k o m p o s t n i kup dulji, o n d a uvijek p o n a v ­
ljamo r a s p o r e d u o b l i k u o v o g k v a d r a t a o d pet p r i p r a ­
vaka. Uvježbajte se da d r ž i t e p r s t e u o b l i k u r a s p o r e d a
k o m p o s t n i h p r i p r a v a k a u k o m p o s t n o m kupu.
Prije svega m o r a m o v o d i t i računa o t o m u da
svaki pripravak stavljamo u rupu pojedinačno, a glavi p r e d o č i t i kako o n e djeluju.
ne zajedno. Dakle, jedna rupa za jedan pripravak.
Pitali su me kakav razmak m o r a biti i z m e đ u poje­
dinih kompostnih pripravaka. Pripravci mogu biti
m e đ u s o b n o udaljeni od 20 cm do 2 m, o v i s n o o
m a s i k o m p o s t a k o j u i m a m o n a r a s p o l a g a n j u . U ma­
l o m e vrtu pripravci će biti b l i ž e jedan drugomu,
u v e ć e m će biti udaljeniji, dok će na v e l i k o m poljo­
p r i v r e d n o m imanju biti naširoko rastegnuti.
K o m p o s t n i kup m o ž e b i t i d u g a č a k i sto m e t a r a .
A k o i m a m o tisuću metara d u g a č a k k o m p o s t n i kup,
p r i p r a v k e ć e m o r a s p o r e d i t i n e š t o grublje. T a d a ć e m o
ih j e d n o g za d r u g i m stavljati počevši od sredine
kupa. O v a j r e d o s l i j e d ima o d r e đ e n i s m i s a o . K o l i č i n u
ste r a z u m j e l i . O n o l i k o k o l i k o s t a n e u d v a p r s t a .
O v o j e p r i m j e r j e d n o g m a l o g k o m p o s t n o g kupa
npr. za vrt. Mi p r i p r a v c i m a pripisujemo sposobnost
d j e l a t n o s t i s n a g a k o j e nastaju z b o g p r o c e s a koji s e
odvijaju u ž i v o t i n j s k i m o v o j i m a . I z b o g toga jer je
riječ o l j e k o v i t i m b i l j k a m a k o j e v e ć p o s v o j o j p r i r o d i
imaju o d r e đ e n e l j e k o v i t e snage t e s n a g e koje p o s t o j e
u biljkama tijekom procesa dozrijevanja p r i p r a v k a
bivaju pojačane p o m o ć u o v i h ovoja.
Ljekovite su biljke z a p r a v o biljke višeg reda.
Biološki z n a m o da ljekovite biljke koje su lepirnjače
imaju slične c v j e t o v e . T o z n a č i d a s u o n e čiji c v j e t o v i
imaju o b l i k ž i v o t i n j e razvijenije od npr. trava, a
katkad s e n j i h o v cvijet n e m o ž e r a z l i k o v a t i o d leptira.
P r i b l i ž i t e s e n e k o j biljci, m i s l i t e d a j e t o l i j e p i c v i j e t ,
a on o d j e d n o m o d l e t i .
To sam htio samo n a p o m e n u t i kako biste imali
na umu da m e d u biljkama postoje o d r e đ e n e razlike
s o b z i r o m n a stupanj n j i h o v a r a z v o j a . A k o g o v o r i m o
o djelatnosti snaga u p r i r p a v c i m a , m o r a m o si u svojoj
Postoji slika k o j e s e svi v j e r o j a t n o sjećate iz
škole. U z m e t e li m a g n e t s d v a pola, plus i minus,
stavite n a k o m a d p a p i r a p o k o j e m u ste p o s i p a l i sitne
k o m a d i ć e ž e l j e z a i m a l o p r o t r e s e t e , nastaje slika.
Ti se k o m a d i ć i željeza nekako p o s l o ž e ; linearno i
n e l i n e a r n o . Riječ je o m a g n e t s k i m silama koje si
t a k o m o ž e m o p r e d o č i t i . Z n a m o d a o n e d j e l u j u , ali
ne z n a m o kako.
I s t o je i sa s v j e t l o m . U p a l i t e s v j e t l o i o n o g o r i .
V i d i t e djelovanje elektriciteta, znate kako se p r o i z v o d i ,
z n a t e i b r z i n u k o j o m putuje svjetlo, ali n e m a t e p o j m a
što je to z a p r a v o . Sve je teorija. Mi z a p r a v o r a d i m o A odakle d o l a z e snage?
s neznanjem. T a k o i ovdje m o r a m o nešto izmisliti S n a g e su, n a r a v n o , s m j e š t e n e u p r i p r a v c i m a ,
da si p r e d o č i m o kako bi to m o g l o djelovati. a s v e s n a g e na Z e m l j i imaju n e k u v e z u s k o z m o s o m .

G o v o r e ć i o p o l o v i m a i s n a g a m a , z n a m o da su K a ž e m o da su pripravci u k o m p o s t n o m kupu p o p u t

oni u nekakvu m e đ u s o b n o m odnosu, nekakvom me­ a n t e n a koje p r i v l a č e snage iz k o z m o s a . Što je antena,

đ u s o b n o m djelovanju. Kada je Rudolf Steiner pre­ to, naravno, znate.

p o r u č i o p o r e d a k p r i p r a v a k a u k o m p o s t n o m kupu, Č i t a v j e o v a j naš p r o s t o r p u n r a z n i h v a l o v a i

o n n a m , d o d u š e , n i j e r e k a o z a š t o , ali j e r e k a o d a m o r a m o im?X\ s a m o o d r e đ e n u a n t e n u d a b i s m o t e

se moraju rasporediti kao točke u o v o m obliku ( v i d i v a l o v e m o g l i p r i m i t i i o n d a slušati g l a z b u ili v o ­

diti telefonski r a z g o v o r . Stavljanjem pripravaka u
s l i k u ) , a n e j e d n o s t a v n o r a s i p a t i . Sada s i p o m o ć u
k o m p o s t n i kup d o b i v a m o p r a v e antene.
m a š t e m o r a t e p r e d o č i t i d a s u o v e t o č k e u k o j e ste
stavili p r i p r a v k e u n e k a k v o m o d r e đ e n o m m e đ u s o b ­ U k o m p o s t n o m kupu pri njegovoj p r e t v o r b i

nom odnosu. d o g a đ a j u s e p r o c e s i koji m e đ u s o b n o djeluju. N a v e s t

ću kao p r i m j e r što se d o g a đ a s p r i p r a v k o m od
hrastove kore.
Hrastova se kora sastoji od 83 p o s t o kalcija
koji je o ž i v l j e n b i l j k o m . Znači da to o ž i v l j a v a n j e
nastaje z a p r a v o z b o g d j e l o v a n j a biljke. Lubanja n e k e
d o m a ć e ž i v o t i n j e ima najveću k o n c e n t r a c i j u kalci­
ja u životinjskom carstvu. To znači da je poticanje
p r o c e s a u smjeru stvaranja biljke ili ž i v o t i n j e prisut­
no u k o r i h r a s t a i te p r o c e s e h r a s t o v a k o r a n e k a k o
p r i v l a č i u k o m p o s t n i kup. S p r i p r a v k o m od hrasto­
v e kore z a p r a v o p o t i č e m o p r o c e s e koji d o v o d e d o
kalcifikacije.
Z n a m o d a k o z m o s ima o b l i k k u g l e . I z s p o z n a j e
da kod m a g n e t a postoje n e l i n e a r n e snage, o n o što
se d o g a đ a u k o m p o s t n o m k u p u u koji s m o s t a v i l i
p r i p r a v k e m o ž e t e si p r e d o č i t i na sljedeći način, n a i m e ,
da svaki p r i p r a v a k sa svakim d o l a z i u o d r e đ e n i o d n o s .
D a k l e , č i t a v j e k o m p o s t n i k u p s a m p o sebi p r o ž e t
o d r e đ e n i m l i n i j a m a snaga, a p r i p r a v c i imaju u l o g u
da unutar njega stvaraju r e d . Oni p r e n o s e načela
r e d a . I s k u s t v o j e p o k a z a l o d a k o m p o s t n i kup p r o ž e t
p r i p r a v c i m a gnjije b r ž e , bolje i h a r m o n i č n i j e .
 g o s p o d i n Schwarz ž i v i o je u p r e d j e l u gdje b r e z a raste
kao k o r o v . U z e o je b r e z o v e g r a n e i njima o b l o ž i o
V r s t e k o m p o s t a i n j e g o v a u l o g a j a m u koju j e n a z v a o b r e z o v o m j a m o m .

G o v o r i l i s m o o k o m p o s t n i m p r i p r a v c i m a i kako o n i
djeluju. Jučerašnje sam izlaganje z a p o č e o pitanjem
što t r e b a m o iz hrane. O d g o v o r i l i ste da su to k o z m i č k e
s n a g e , a njih u b i l j k e u n o s i m o p o m o ć u p r i p r a v a k a . W -50 cm

Biljke rastu n a ž i v o m e tlu, a t o j e t l o p r i p r e m ­

l j e n o z a rast biljaka p o m o ć u p r o c e s a truljenja k a k v i
se d o g a đ a j u i u k o m p o s t u . M i , m e đ u t i m , p o m o ć u
k o m p o s t n i h p r i p r a v a k a u p r o c e s truljenja h o ć e m o U tu se j a m u s t a v l j a č i s t a k r a v l j a b a l e g a k o j a
unijeti k o z m i č k e snage. se u njoj p r e p a r i r a . N a k o n d v a - t r i t j e d n a se p r e v r n e
Sada ć e m o g o v o r i t i o r a z n i m v r s t a m a k o m p o s t a . i o p e t se p r e p a r i r a te se o p e t n a k o n dva-tri tjedna
P r v i j e o n a j n a j l o š i j i , ali s e z b o g g o s p o d a r s k i h izmiješa i još se j e d a n p u t p r e p a r i r a . Ovaj se p o s t u p a k
razloga najčešće upotrebljava u p o l j o p r i v r e d i . To p o n a v l j a n e k o l i k o puta, a nakon tri mjeseca tako
je tzv. gnojnica, dakle mješavina izmeta, mokraće pripravljeni kompost spreman je za uporabu. Nakon
i vode. Druga je v r s t a komposta mješavina izmeta š t o s m o j a m u tri m j e s e c a p u n i l i k r a v l j o m b a l e g o m ,
i slame. Treće je gnojnica, mješavina raspadnutih o n a ć e b i t i i s p u n j e n a d o 3/4. T a d a m o ž e m o s j e d n e
biljaka i vode. Č e t v r t a vrsta nastaje t z v . površinskim strane v a d i t i k o m p o s t , a s d r u g e strane stavljati u
kompostiranjem. U vrtlarstvu je često slučaj da na jamu novu balegu.
i m a n j u n e m a n i k a k v i h ž i v o t i n j a . N a k o n svake ž e t v e D a k l e , uvijek ć e m o v a d i t i z r e l i k o m p o s t , a n o v i
skupljaju se m r t v e o r g a n s k e tvari koje bivaju p r o b a v - stavljati na ispražnjeno mjesto. Svaki put sadržaj
ljene o d tla. T u masu z a t i m p r e r a đ u j u sitne ž i v o t i n j e t r e b a m o preparirati p r i p r a v c i m a kao u k o m p o s t n o m
i crvi u zrnati humus. k u p u ; uvijek i h t r e b a m o stavljati i s t i m r e d o s l i j e d o m
Budući da h o ć e m o da snage koje d o v o d e kom­ kao što ih stavljamo u k o m p o s t n i kup.
p o s t n i p r i p r a v c i s t o j e n a r a s p o l a g a n j u cijeloj o r g a n ­ S t i m je p r i p r a v c i m a materijal u j a m i i n t e n z i v n o
skoj s u p s t a n c i j i u kompostu i budući da je t e š k o p r e p a r i r a n . M o ž e se upotrijebiti i kao neka vrsta
pripravke raspodijeliti po cijeloj masi bez gnojnice, c j e p i v a z a staju, z a g n o j n i c u i z a d r u g e k o m p o s t n e
Maria T h u n i Max Karl Schwarz r a z v i l i su p r i p r a v a k kupove.
od kravlje balege — fladen. Sve o v o vrijedi samo za b r e z o v u jamu.
Taj pripravak potječe s početka o v e vrste poljo­ Maria T h u n nastavila je razvijati ovu m e t o d u .
p r i v r e d e z a h v a l j u j u ć i M a x u K a r l u S c h w r z u koji j e S m a t r a l a je da u m a s u koja se n a l a z i u b r e z o v o j
izmislio jamu obloženu b r e z o v o m korom. Naime, jami moraju ući a t m o s f e r s k i utjecaji.
 P o z n a t i su procesi atmosferskih utjecaja na staro
kamenje koje je i z l o ž e n o atmosferskim p r o m j e n a m a
i rastu biljaka. Dakle, u rastu biljaka, kao i u atmosferi,
nastaju k i s e l i n e k o j e i z g r i z a j u k a m e n j e . T o j e j e d n a
vrsta utjecaja atmosferskih prilika. Druga je vrsta
m r a z j e r se u k a m e n j u skuplja v o d a k o j a se l e d i , a
l e d š i r e n j e m rasprskava k a m e n j e . Postoje i neki d r u g i
utjecaji koji n a m a nisu b i t n i . P r i m j e r i c e , u p u s t i n j i
su to v j e t r o v i koji nanose pijesak na kamen i t i m e
ga postupno mrve.
N a s najviše z a n i m a utjecaj a t m o s f e r s k i h p r i l i k a
na o r g a n s k e s u p s t a n c i j e k o j e t r u n u ili se raspadaju.
Stoga j e g o s p o d a T h u n p r e p o r u č i l a d a s e r a z m r v l j e n i
b a z a l t s t a v l j a u k o n c e n t r i r a n u m a s u i da se u nju
d o d a j e n e š t o o d o ž i v l j e n o g kalcija. O n o što k a o o ž i v ­
ljeni kalcij m o ž e m o d o b i t i u n a š e m kućanstvu jesu
ljuske o d j a j e t a . N j i h s u š i m o , s a m e l j e m o i h t a k o d a
dobijemo brašno i zatim kompostu dodajemo nekoliko
grama toga brašna.
Gospoda Thun je napola ukopala drvenu bačvu
u koju je stavila g n o j s b a z a l t o m i i z m r v l j e n i m ljuska­
ma od jajeta i sve je to u samoj b a č v i p r e p a r i r a l a
k o m p o s t n i r n p r i p r a v c i m a r a s p o r e đ e n i m k a o n a slici.
T o j e o s t a v i l a o t p r i l i k e mjesec d a n a d a sagnjije.
N a k o n mjesec d a n a s v e j e i z v a d i l a , p r o m i j e š a l a , sta­
vila natrag u bačvu i opet preparirala kompostnirn
p r i p r a v c i m a , uvijek s t i m p e t e r o s t r u k i m r a s p o r e d o m
p r i p r a v a k a i s o t o p i n o m v a l e r i j a n e na p o v r š i n i . T a j
je postupak ponavljala tri-četiri puta. Nakon toga
j e fladen, p r i p r a v a k p r e m a r e c e p t u r i Marije Thun,
bio dovršen.
K a k o sam ja p r a k t i č a n p o l j o p r i v r e d n i k i z a p r a v o
p o m a l o lijen, p i t a o sam se č e m u ta priča o bačvi.
Bio sam j a k o z a h v a l a n n a i z u m u b r e z o v e j a m e . N o ,
m i s m o z a p r a v o k o m b i n i r a l i t a d v a n a č i n a stvaranja
komposta tako da smo u b r e z o v u jamu stavili sve
o n o š t o g o s p o d a T h u n s t a v l j a u b a č v u . Sada u toj
jami m o ž e m o l o p a t o m p r e v r n u t i čitavu masu i ne
m o r a m o se m u č i t i s b a č v o m . Ja s a m to u p o l j o p r i v ­
r e d n o m smislu p o j e d n o s t a v i o .
Fladen, kakav r a d i m o na Mausdorfu* upotreb­
l j a v a m o tako da ga m i j e š a m o s v o d o m i o n d a ga
p r s k a m o p o p o v r š i n i k a o p o v r š i n s k i p r i p r a v a k . Osobi­
to je v a ž n o da ga ujesen n a n o s i m o na z e l e n u površinu,
na livade, na sjetvenu površinu. V a ž n o je da to bude
ujesen j e r s t i m p r i p r a v k o m ž e l i m o p o t i c a t i p r o c e s e
truljenja, a ti su p r o c e s i truljenja i s t o d o b n o o n i koji
stvaraju humus.
P r i r o d n o nastajanje humusa odvija se ujesen,
do početka z i m e i tada bi u njemu trebali biti pri­
p r a v c i . N i j e uvijek j e d n o s t a v n o p o s t i ć i d a p r i p r a v a k
bude pripremljen u pravo vrijeme.
U Mausdorfu smo razmišljali kako bismo spo­
menuti pripravak m o g l i konzervirati. Stoga s m o ga
o s u š i l i u sjeni, ali u sjeni k o j a je p r o z r a č n a . O n d a
s m o g a samljeli. N a z i v a m o g a "Miiusdorfski upravljač
truljenja".
N a v e č e r o d t e suhe tvari u z i m a m o 100 g , r a z m o -
č i m o je u v o d i jer je to u g l a v n o m organska tvar
koja s e t e š k o t o p i u v o d i . U j u t r o t o p o m i j e š a m o s
v o d o m i onda štrcaljkom nanosimo na zemlju.
Bilo bi, n a r a v n o , m n o g o ljepše k a d a b i s e f l a d e n
m o g a o u p o t r i j e b i t i u stanju u k a k v o m jest, ali 1 0 0
g p r i p r a v k a ne m o g u r a z d i j e l i t i na 1 ha z e m l j e , o s i m
ako n a p r a v i m o t o p i n u . Inače bi taj upravljač truljenja
t r e b a l o p o s i p a v a t i o v a k o , s d v a p r s t a . K a k o s u naši
* Imanje dr. Christiana von Wistinghausena.
p r s t i p r e v i š e g r u b i , t r e b a l i b i s m o u z e t i č i t a v u šaku
da m o ž e m o vidjeti kako ga sijemo, a to bi bilo p r e v i š e .
O d g o v o r i n a pitanja
Z a t o j e p r i j e n e g o što g a u p o t r i j e b i m o u v r t u
s m i s l e n o n a p r a v i t i v o d e n u o t o p i n u . Mausdorf'ski u -
p r a v l j a č truljenja m o ž e t e p r i m i j e n i t i na svaku o r g a n ­ Može li se ista lubanja upotrijebiti više puta?
sku s u p s t a n c i j u koja se r a s p a d a . Do sada s m o se lubanjama koristili s a m o j e d n o m .

T a k o đ e r m o ž e t e iz kuhinje uzeti soljenku koja S o b z i r o m na p o t e š k o ć e nastale u p o s l j e d n j e v r i j e m e ,

se v i š e ne upotrebljava i p o m o ć u nje p o s i p a t i k o m p o s t p r v i s m o p u t o v e g o d i n e isprali stare lubanje i p o n o v ­

u kanti. D j e l o v a n j e m pripavka p r o c e s raspadanja no ć e m o ih upotrijebiti.

bit će o d m a h od početka upravljan na primjereni Prije z a p r a v o n i s m o imali iskustva s višekrat­
način. Z a t o s m o taj p r i p r a v a k i n a z v a l i " u p r a v l j a č e m n o m u p o r a b o m l u b a n j a , ali i m a m o d o b r o i s k u s t v o
truljenja". Ne z o v e m o ga samo fladen n e g o t o č n o , s višekratnom uporabom rogova.
ciljano, upravljač truljenja.
A k o s a m s e ujesen o d l u č i o n a p o l j e i z n i j e t i g n o j Morali se pri malčiranju taj sloj maknuti i onda
i z r o g a , u z a d n j i h d e s e t m i n u t a m i j e š a n j a k o j e tra­ primijeniti pripravci izravno na tlo ili se pripravci mogu
j e j e d a n sat u m a s u t r e b a m s t a v i t i o v a j u p r a v l j a č primijeniti na taj sloj?
truljenja što sam ga p r i p r e m i o dan prije. P r v o ć u objasniti r a z l i k u i z m e đ u z e l e n e g n o j i d b e
i malčiranja. K o d zelene gnojidbe r a d i m o sa ž i v o m
b i l j k o m koja j e z a p r a v o m e d u k u l t u r a , d o k j e k o d
m a l č i r a n j a r i j e č o p o k r i v a n j u s u h o m b i l j k o m . I na
j e d n o i n a d r u g o m o g u s e p r i m i j e n i t i p r i p r a v c i . Sloj
ne treba micati. Ujesen, da bi se s t v o r i o humus,
t r e b a g a u k o p a t i , ali v r l o p l i t k o .
O s n o v n o b i o l o š k o - d i n a m i č k o n a č e l o jest p r o m a ­
tranje d i v l j e p r i r o d e . U d i v l j o j s e p r i r o d i n e u k o p a v a
ništa što raste na p o v r š i n i . J e d i n o kišne gliste u v l a č e
u zemlju o n o što napadaju gljivice.

Možemo li lubanju ukopati na mjesto na kojem ras­

te šaš?
Uvijek treba p a z i t i na to da lubanja leži u mulju.
Ona m o ž e biti obraštena. Imajte na umu da razina
v o d e m o ž e porasti i da nećete uvijek moći pronaći
l u b a n j u k o j u ste u k o p a l i .
 Može li se pripravak od koprive rudi ti s korijenjem?
T r e b a ga raditi bez korijenja.
Koliko vode treba za 100 g fladena?
50-60 litara.
Mogu li se pripravci staviti izravno u gnoj?
P r i p r a v k e m o ž e t e staviti i z r a v n o u gnojnicu i
t a k o i h p r i m i j e n i t i , ali i h t r e b a p r i m i j e n i t i n a što
s v j e ž i j i g n o j , p o m o g u ć n o s t i u staji č i m ž i v o t i n j a
izbaci i z m e t . To m o ž e t e u vrtu izmiješati u kanti,
a z a t i m g a p r s k a t i p o m o ć u k a n t e koja i m a r u ž u i l i
pomoću grančice.
Mora li se kopriva usitniti?
K o p r i v u t r e b a j e d n o s t a v n o p o k o s i t i , o s t a v i t i je­
dan dan da o d l e ž i kako bi se posušila i onda v i l a m a
p r e b a c i t i u jamu. T r e b a je izgaziti da bude čvrsta.
Kako očistiti svježu lubanju koju smo tek donijeli od
mesara?
A k o s m o je d o b i l i u rujnu, o n d a je u k a p a m o
u tlo onakvu kakvu smo je d o b i l i od mesara. 0-
stavljamo na njoj sve ostatke tkiva i mesa j e r će
to ž i v o t i n j e i o n a k o sve razgraditi. N o , ako lubanju
d o b i j e m o u travnju, t r e b a m o je t e k u rujnu, a stanu­
j e m o u kući udaljenoj od drugih, o n d a je m o ž e m o
jednostavno objesiti vani jer će dva dana smrdjeti.
T a d a nastaje utrka i z m e đ u sunca i muha. A k o ne
ž i v i m o sami, u d a l j e n i o d d r u g i h , a i m a m o k o m p o s t n i
kup, lubanju o s t a v l j a m o p o l a dana na s i m c u da m u h e
po njoj snesu d o v o l j n o jajašaca, a z a t i m je s t a v l j a m o
n a k o m p o s t n i kup i p o k r i j e m o s l a m o m . N a k o n tri
t j e d n a b i t ć e čista i m o ž e m o j e i z v a d i t i .
Mora li brezova jama biti pokrivena ili je treba ostaviti
otvorenu?
P r e k o nje p o s t a v l j a m o l a g a n i p o k r o v . O n a j e
duboka 40-50 c m . Do p o l o v i c e je ukopana u tlo, a
materijal koji s m o iskopali stavljamo na stranu. M o r a ­
m o s a m o p a z i t i d a t l o nije p o d v o d n o . A k o i m a m o
vlažno tlo, jamu m o r a m o drenirati, o d n o s n o m o r a m o
s e p o b r i n u t i d a v o d a o t j e č e . N a d n o stavljamo u p o t r i ­
j e b l j e n e d a š č i c e , a g o r e n e š t o š t o j e š t i t i o d kiše i
o m o g u ć a v a da v o d a otječe, da se ne zadržava u jami.
Kolika mora biti temperatura vode pri prskanju
valerijanom i koliko dugo dinamiziramo pripravak?
N e m o j m o k o m p l i c i r a t i . U v i j e k j e d o b r o d a taj
pripravak, gnoj iz roga miješamo rukom. A k o u bačvu
od 50 1 ulijem pola kante v r u ć e v o d e , onda otprilike
i m a m p o t r e b n u t e m p e r a t u r u . Ja sam praktičan. A
a k o h o ć u d a t a o t o p i n a i m a 3 2 stupnja, o n d a i m a m
p r o b l e m kako napraviti t o p l u v o d u . Ja u z i m a m v o d u
koja i m a v a n j s k u t e m p e r a t u r u , n a j b o l j e i z b a č v e u
k o j o j s e skuplja kišnica, ili t u b a č v u i s p u n i m v o d o m
d v a tri d a n a p r i j e i p o t o m u nju s t a v l j a m p r i p r a v k e
j e r ć e o n a n a k o n d v a tri d a n a p o p r i m i t i v a n j s k u
temperaturu.
Kad ukapamo pripravke, koliko oni moraju biti
udaljeni jedar.i od drugoga?
O n o što z a p r a v o ž e l i m p o s t i ć i jest d a p r i p r a v c i
m e đ u s o b n o djeluju. R e k a o s a m v a m d a j e p o l j o p r i v ­
r e d n o imanje jedan o r g a n i z a m , jedna cjelina. A k o
taj o r g a n i z a m h o ć u p r o ž e t i d j e l o v a n j e m p r i p r a v a k a ,
o n d a p r i p r a v k e stavljam na periferiju s v o j e g a imanja.
Nema nikakvog propisa o tom razmaku. Ako imam
vrt, p o l o v i c u ću pripravka ukopati u svojem vrtu,
a susjeda ću uvjeriti da r a d i m i s p r a v n o pa ću d r u g u
p o l o v i c u ukopati u njegovu vrtu. T a k o se z a p r a v o
p o v e ć a v a broj o n i h koji rade biološko-dinamički.
Je li karton pogodan za malćiranje ili pokrivanje
komposta?
K a r t o n je o r g a n s k i m a t e r i j a l i s n j i m e ne bi b i l o
p r o b l e m a , ali je p r o b l e m u t o m e što je isprva kemijski
o b r a đ e n . T a k o n e m a t e čisti organski materijal n e g o
materijal o n e č i š ć e n k e m i k a l i j a m a . D a k l e , a k o i m a m o
k a r t o n u kujem su bila d e z i n f e k c i j s k a sredstva, bolje
je da ga s p a l i m o n e g o da to u n e s e m o u svoj vrt. Inače
bi se k a r t o n ili p a p i r m o g l i u p o t r i j e b i t i u p r o c e s u
k o m p o s t i r a n j a ili k a o materijal k o j i m se p r e k r i v a t l o .
C r n i l o o d š t a m p e nije ništa d o l i Čada, m e đ u t i m
t o c r n i l o m o ž e s a d r ž a v a t i o t r o v n e supstancije ili
b o j e , a t o n e m a što t r a ž i t i u n a š e m v r t u . A k o i z
zabave h o ć e t e ispitati postoje li u vašim n o v i n a m a
neke kemijske supstancije odnesite ih na analizu.
Sve što n e m o ž e m o s a s i g u r n o š ć u i d e n t i f i c i r a t i b o l j e
je da ne u p o t r e b l j a v a m o u vrtu.
Z n a m o da žuta boja sadrži m n o g o kadmija, a
kadmij je o t r o v a n , pa je bolje da je ne u p o t r e b l j a v a m o .
N a r a v n o d a p o s t o j i i p r i r o d n a n e o t r o v n a žuta b o j a .
Kako se crijevo može osušiti a da se zaštiti od muha?
O v o c r i j e v o sam d o n i o o d mesara, n a p u h a o ,
s v e z a o i objesio na sunce. Za deset minuta b i l o je
ispunjeno muhama. Ali muhe ga ne jedu, nego samo
p o n j e m u nesu jaja. T u z a p o č i n j e utrka i z m e đ u Sunca
i r a z v o j a jajašaca m u h a , k o j u u v i j e k d o b i v a S u n c e .
D o b r o je da c r i j e v o n e m a suviše masti na sebi, a
ako je ima, o n d a je p r e t h o d n o o č i s t i m o jer mast
nam ne koristi, v e ć nam je p o t r e b n a samo opna.
Treba paziti da se crijevo ne izvrne; sluzokoža mora
ostati s unutarnje strane. Ne treba ga ispirati v e ć
s a m o istisnuti n j e g o v sadržaj. Ne trebate se bojati
ako na crijevu nađete muhe. V a ž n o je samo da o n o
b u d e p o t p u n o s u h o . K a t k a d kraj k o j i s a m z a v e z a o
nije p o t p u n o suh. T a j d i o koji s e nije p o s u š i o t r e b a
o d r e z a t i . Z a p r a v o , t r e b a o d r e z a t i s v e što j e n a k o n
dva dana ostalo v l a ž n o .
A k o je c r i j e v o o b j e š e n o "u" obliku slova u i
na dnu u njemu ostane još sadržaja, izrezat ć e m o
i taj d i o c r i j e v a i z a t v o r i t i ga. N a k o n š t o se c r i j e v o
p o t p u n o osušilo ipak na sebe treba n a v u ć i m a l o v l a g e
iz zraka kako bi p o s t a l o p o d a t n o . T r e b a biti tek
toliko vlažno da se pri preklapanju ne lomi.
Z a t i m ga s p r e m a m o u p l a s t i č n e v r e ć i c e ili u
neku staklenu ili m e t a l n u p o s u d u koja se m o ž e d o b r o
z a t v o r i t i . U nju s t a v l j a m o n e k o l i k o k a p i e t e r i č n o g
ulja; l a v a n d i n o , e u k a l i p t u s o v o ulje ili ulje od klinčića.
Bilo koje m i r i s n o ulje.
Može li se kompostu dodavati koštano brašno s
obzirom na kravlje ludilo?
Kravlje l u d i l o je bolest koja je postojala i prije
n e g o se p o j a v i l a u m e d i j i m a , a postala je o p a s n a
zahvaljujući pogrešnom hranjenju životinja.
Rudolf Steiner je još 1923. godine rekao da
a k o s e b i l j o ž d e r e hrani m e s o m , o n i m o r a j u p o l u d j e t i .
Životinja u sebi ima snage koje joj o m o g u ć u j u da
b j e l a n č e v i n e iz biljke p r e t v a r a u m e s n e b j e l a n č e v i n e .
Ako životinji dajemo životinjske bjelančevine, ona
više ne m o ž e upotrijebiti snage za pretvaranje biljne
b j e l a n č e v i n e u m e s n e . Te se snage skupljaju u životinji
i d o v o d e do p o v e ć a n e k o l i č i n e uree koja ulazi u
ž i v č a n i sustav, r a z a r a g a i ž i v o t i n j a u g i b a .
 D a k l e , u z r o k k r a v l j e m l u d i l u je u ljudima. N i t k o
ne zna kako dolazi do zaraze, e p i d e m i j e i prijenosa
s j e d n e ž i v o t i n j e na drugu. Cijela je priča z a p r a v o
n a p u h a n a u m e d i j i m a z b o g p a n i č n o g straha ljudi.
Ja se ne b o j i m raditi sa ž i v o t i n j s k i m d i j e l o v i m a .
Ali pitanje je bilo mogu li se u kompost dodavati kosti?
N a r a v n o . Kosti d o n o s e kalcij.
Mi, međutim, u biološko-dinamičkoj poljopriv­
r e d i n i s m o p r i j a t e l j i u p o r a b e p r i p r a v a k a i z k r v i ili
k o š t a n o g b r a š n a . N e k a d a s e t o k o r i s t i l o kad s e n e k o
imanje iz k o n v e n c i o n a l n e p r e v o d i l o na biološko-
dinamičku poljoprivredu. Kod pretvorbe v o d i m o
m n o g o v i š e računa o t o m e da s a d i m o biljke koje u
t l u s t v a r a j u d u š i k i da b a k t e r i j e k o j e stvaraju dušik
hranimo organskom supstancijom.
Ako nemamo kravlju lubanju, što možemo upotrijebiti?
Lubanju bilo koje d o m a ć e životinje.
Kad se kompost preparira, treba li ga preparirati po
površini ili u dubini?
To sam v e ć opisao. Mislite na p r i r o d u . Od
č e g a s e s a s t o j i k o m p o s t ? Sastoji s e n a j v i š e o d s u p ­
stancija koje se nalaze na p o v r š i n i z e m l j e . U p r i r o ­
di supstancije s p o v r š i n e z e m l j e u v i j e k ostaju na
površini.
I k o d k o m p o s t a je tako. T r e b a ga, a k o je m o g u ć e ,
p r e p a r i r a t i o d o z g o . Ne m o r a t e se bojati da će ispariti.
Dušik iz k o m p o s t a ne m o ž e se i z g u b i t i jer je on
organski v e z a n . Bakterije i crvi koji tu ž i v e nosi­
telji s u b j e l a n č e v i n a . A k o k o m p o s t r a s p r o s t r e t e p o
p o v r š i n i , po n j e m u sja Sunce i suši ga. Sve ž i v o t i n j i c e
u k o m p o s t u o d u m i r u , ali o s t a v l j a j u svoja jajašca.
Dakle, svi procesi kompostiranja zaustavljaju
s e o n o g a časa k a d j e s u h o ili k a d j e s m r z n u t o . K a d
p a d n e kiša i p o s t a n e t o p l o , ti se p r o c e s i nastavljaju.
P r i t o m se oslobađaju tvari koje s kišom ulaze u zemlju.
A k o je k o m p o s t postavljen na površini, uvijek
ostaju m a l i d i j e l o v i koji nisu d o kraja i s t r u n u l i . O n i
štite tlo od isparavanja i p r i v l a č e kišne gliste da
d o đ u na površinu, pojedu grudice komposta, uvuku
ih u z e m l j u i o n d j e p r e r a d e .
Debljina komposta ovisi o vrsti kulture. Ima
biljaka koje ne p o d n o s e k o m p o s t i o n i h koje v o l e
v r l o d e b e l i sloj k o m p o s t a . M r k v i ne treba stavljati
n i k a k a v k o m p o s t , a za k e l j , z e l j e i s v e k u p u s n j a č e
pune kante.
N e k e biljke t r a ž e p o t p u n o r a s p a d n u t i k o m p o s t ,
a druge k o m p o s t na p o č e t k u procesa raspadanja.
Rajčica, k r u m p i r , k u p u s t r a ž e k o m p o s t u p o č e t k u
procesa raspadanja, a l i v a d e i pašnjaci traže kom­
p o s t koji j e p o t p u n o t r u o . A k o i m a m l i v a d u n a k o j u
stavljam p u n o komposta i ako d o d a j e m gnoj iz roga,
p o s t i ž e m to da na njoj raste bijela djetelina.
Možete li što reći o utjecaju bakterija u kompostu i u
vašim pripravcima?
N a r a v n o d a s u o n e p r i s u t n e , ali j a i h n e m o g u
analizirati. Z n a m da je k o m p o s t o r g a n i z a m , a bakterije
su samo j e d a n n j e g o v d i o . A k o ih i z d v o j i m o kako
b i s m o ih istražili — više ne istražujemo o r g a n i z a m .
D o b r o je od p r i r o d o z n a n s t v e n i k a saznati koje
su b a k t e r i j e p r i s u t n e u k o m p o s t u i koja je n j i h o v a
funkcija, i a k o n i o n i sami t o z a p r a v o t o č n o n e znaju.
N o , specijalno d j e l o v a n j e p o j e d i n i h bakterija na biljku
ja kao p o l j o p r i v r e d n i k ne m o g u objasniti. To morate
pitati b i o l o g e .
 Postoji li alternativna mogućnost za životinjske
sastojke u pripravcima/
U biološko-dinamičkoj poljoprivredi ne postoje
alternative. Međutim, postoji mogućnost da se pri­
pravci od ljekovitih biljaka dodaju izravno u kompost
bez ovoja koji, međutim, također imaju svoju funkciju.
Naravno da se to može činiti u biološkoj poljopriv­
redi kako bismo je poboljšali s ljekovitim biljkama,
ali to onda nije biološko-dinamička poljoprivreda.
Koje biljke treba koristiti kad u tlu ima premalo
fosfora?
Ima vrlo malo tla u kojima uopće nema fosfora.
Biološko-dinamičkom metodom može se u zemlji oslo­
boditi sadržaj fosfora. Jučer sam vam pokazao kako
se s pripravkom gnoja iz roga pojačava djelatnost
korijena biljke da izlučuje korijenske kiseline, a po­
moću tih se kiselina iz minerala koji postoje u okolini
izvlače rezerve fosfora.
Nove spoznaje su nam pokazale da dodavanje
pripravcima valerijane u zadnjih pet minuta mije­
šanja bilo gnoja, bilo kremena iz roga pozitivno dje­
luje na fosforne procese u tlu. Time se može ukloniti
nedostatak fosfora.
U l o g a životinja u
biološko-dinamičkoj poljoprivredi
Čovjek mora postati samostalan. To je jedna sasvim
dinamička osobina. Ima nešto načelno s čime ja za­
počinjem svoja predavanja. Nešto što treba otvoriti
naša osjetila, našu dušu za rad, a to je sedam riječi:
ćuti, vidjeti, osjetiti, misliti, htjeti, činiti i shvatiti.
Samo na tome putu možemo shvatiti gradivo, može­
mo shvatiti smisao i međuovisnosti.
Ako smo vegetarijanci, možemo li raditi kompost bez
ži vo tin jski li sa s t oja ka?
Zašto se kao vegetarijanac bojite životinjskih
sastojaka? Svaki kompostni kup vrvi životinjama.
Pedeset posto komposta sastoji se od životinja. U
jednoj litri komposta živi više životinjica nego što
ima ljudi na Zemlji. Bojite li se samih životinja ili
njihove veličine?
Krava koja je u Indiji sveta, uništavana je u
Europi. N o , krava je u srednjoj Europi svojim iz­
metom donijela plodnost livadama, njezin je izmet
i z v o r humusa u Europi. Dakle, humus je p r o i z v o d
koji je astraliziran pomoću životinje. I sam je čovjek
viši razvojni stupanj ž i v o t i n j e . Osnova svega ži­
voga potječe od biljke preko životinje do čovjeka.
Sve to čini j e d n u cjelinu. Da bi m o g l e p r e ž i v j e t i ,
biljke trebaju ž i v o t i n j e , kao što životinje trebaju
biljke.
Ovdje je riječ o ulozi životinja u poljoprivredi,
o odnosu između životinja i bilja u poljoprivred­
nom organizmu.
 osobitu kvalitetu i z b o g čega ti p r o i z v o d i nose
Jučer s a m v a m , g o v o r e ć i o p r i j e l a z u s k o n v e n ­
oznaku "hrana s karakterom".
c i o n a l n o g načina o b r a d e zemlje na biološko-dina­
Jučer sam v a m pokušao objasniti kako snage
mički, prikazao načelo p l o d o r e d a . Načela p l o d o r e d a
k o j e č i n e d a biljka r a s t e u s p r a v n o z a p r a v o p o m a ž u
o d r e đ u j u broj životinja koje m o r a m o imati na s v o j e m u
č o v j e k o v e Ja-snage. Ž i v o t i n j a koja u sebi n e m a utje­
i m a n j u ili b r o j koji b i s m o t r e b a l i i m a t i . A k o t o z b o g
l o v l j e n o Ja u p r a v o zato što to Ja ne treba, žrtvujući
tržišnih razloga ne m o ž e m o postići, m o r a m o učiniti
se, te snage stavlja č o v j e k u na raspolaganje.
k o m p r o m i s tako da p o v e ć a m o broj životinja koje
U ž i v o t i n j i se d o g a đ a nešto p r i r o d n o što je čovjek
žive u zemlji, dakle mikroorganizama i različitih
p r e p o z n a o kao o n o što je p o t r e b n o da se kvaliteta
drugih životinja.
h r a n e u z d i g n e n a v i š u r a z i n u . T o nije i z n a š a o č o v j e k
Naravno, h o ć e m o li p r o i z v o d i t i i prodavati plo­
naše današnje g e n e r a c i j e n e g o R u d o l f Steiner. M i ,
d o v e , m o r a m o za to p r i r e d i t i tlo, a p l o d o v i koje
naši r o d i t e l j i i naša d j e c a o v d j e s m o z a t o da e k s p e r i ­
h o ć e m o p r o d a v a t i zahtijevaju da u tlu postoji humus.
m e n t a l n o istražimo je li tomu doista tako, hoće li
T o z n a č i da, h o ć e m o l i o b n o v i t i t l o k o j e s m o i s c r p i l i
primjenom biološko-dinamičke metode u poljopriv­
uzgajajući p l o d o v e za prodaju, m o r a m o na njemu
redi prehrana doista postati bolja.
uzgajati biljke koje će ga p o n o v n o oživjeti i oboga­
A k o zajedno sagledam sve biološko-dinamičke
titi. To su biljke koje će biti u p o t r i j e b l j e n e unutar
pripravke, oni svi zajedno čine jedan organizam,
g o s p o d a r s t v a i n e ć e biti za prodaju. U v e ć i n i slučajeva
j e d n u cjelinu koju ne m o ž e m o tek tako razbiti.
to su l e p i r n j a č e , t r a v e i biljke k o j e služe za p r e h r a n u
To je k a o u g l a z b e n o j ljestvici u kojoj ne m o ž e t e
životinja. T o znači d a u p l o d o r e d u m o r a biti sadržano
i z n i z a t o n o v a koji č i n e h a r m o n i č n u c j e l i n u i z u z e t i
b a r e m 20-30 p o s t o k r m n o g bilja. 0 t o m u će o n d a
j e d a n t o n . Isto je i s p r i p r a v c i m a . Oni č i n e cjelinu
o v i s i t i b r o j ž i v o t i n j a k o j e m o ž e m o imati n a s v o j e m u
u k o j o j z a j e d n o sudjeluju ž i v o t i n j e i biljke. T a j sklad
imanju.
p o d u p i r e u čovjeku snage jastva, a r a z v o j tih snaga
je i smisao c j e l o k u p n o g r a z v o j a .
Je li moguće ili hoće li bici moguće da se pripravci
T o j h a r m o n i j i p r i p a d a j u o d r e đ e n i r i t m o v i ; uka­
proizvode bez životinjskih dijelova?
panje i v a đ e n j e p r i p r a v a k a u o d r e đ e n o godišnje doba,
B u d u ć n o s t ne m o g u p r o r e c i . Ja ž i v i m u bu­
prskanje u o d r e đ e n i m r i t m o v i m a itđ. Sve to zajedno
dućnosti z a t o što ž i v i m u b i o l o š k o - d i n a m i č k o j p o ­
čini j e d n u cjelinu, a ta je cjelina b i o l o š k o - d i n a m i č k i
ljoprivredi. Naravno da ta poljoprivreda podliježe
o r g a n i z a m . I z u z m e m li iz njega životinje, to više
n e p r e k i d n o m e r a z v o j u , ali u n e k o m o b l i k u o s n o v n a
nije o r g a n i z a m . Jer, s v e s t v o r e n o z a p r a v o j e j e d a n
će načela ipak ostati. Jedno od načela biološko-
m e đ u s o b n o p o v e z a n i o r g a n i z a m . O n o što j e e g z i -
- d i n a m i č k e p o l j o p r i v r e d e jest d a s e n a č e l a n a o s n o ­
stentno — to je čovjek. I z l o ž i o sam v a m o s n o v n u
vi kojih se p r o i z v o d i hrana primjerena čovjeku
i d e j u , a s v e što se u v e z i s t i m e d o g a đ a i r a z v i j a
podignu na jednu višu d u h o v n u razinu. To je o n o
dio je toga jedinstvenog procesa.
što ž i v e ž n i m n a m i r n i c a m a s o z n a k o m D e m e t e r daje
 Tijekom toga procesa određeni se dijelovi gube
jer postaju n e p o t r e b n i , a stvaraju se neki n o v i . To
je neprekidna evolucija s jednim o d r e đ e n i m ciljem.
A k o t u e v o l u c i j u g l e d a m o u cjelini, v i d i m o kako p o d ­
loga te evolucije obuhvaća m i n e r a l n o , biljno i ži-
v o t i n j s k o c a r s t v o te c a r s t v o č o v j e k a . Sva ta carstva
čine jednu veliku cjelinu na čijem je vrhu čovjek
s a s v o j i m i n d i v i d u a l n i m d u h o m . P o s t o j i j e d n a lijepa
n j e m a č k a m o l i t v a p r i b l a g o v a n j u koja kaže:
" N e h r a n i nas k r u h . O n o što nas u k r u h u h r a n i
jest Božja vječna riječ, jest ž i v o t i d u h . "
T a k o j e z a p r a v o cilj b i o l o š k o - d i n a m i č k o g načina
o b r a d e z e m l j e r a z v o j č o v j e k o v a d u h a . A o n o što p r i ­
t o m u s p u t nastaje p r o i z v o d i s u n a m i j e n j e n i t r ž i š t u
i, dakako, n o v a c . N o v a c nema prioritet u ljudskom
ž i v o t u . On je n u ž n o z l o . O n o m e tko u počecima svo­
jeg b i o l o š k o - d i n a m i č k o g rada misli samo na n o v a c
savjetovat ću da o d m a h prestane s r a d o m .
Svi mi n a s t o j i m o da sa što manje b o l i za b i l o
koje biće d o đ e m o do z d r a v e hrane. Ljudi k o j i s u
v e g e t a r i j a n c i ne bi htjeli nanositi bol ž i v o t i n j a m a .
S a s v i m m i j e j a s n o d a r a s t e b r o j ljudi koji s e
h r a n e v e g e t a r i j a n s k i , ali isto je t a k o j a s n o da p o s t o j i
i m n o š t v o ljudi kojima je p o t r e b n a hrana životinj­
skog p o d r i j e t l a . U b i o l o š k o - d i n a m i č k o j p o l j o p r i v r e d i
nema g o v o r a o t o m e da se životinjama nanosi bol.
N o , kad b i s m o pustili da sve ž i v o t i n j e ž i v e , to bi
z a n j i h b i l a silna m u k a .
K a o p o l j o p r i v r e d n i c i i m a m o z a d a ć u i z v r š i t i se­
lekciju m e đ u ž i v o t i n j a m a , što nikako ne znači da
ih t r e b a m o o d i j e l i t i ođ svjetla i zraka, da ih j e d n o ­
s t a v n o z a r o b i m o , v e ć d a ž i v o t i n j e u z g a j a m o u skladu
s njihovim bićem.
Životinje koje su tijekom tisućljeća postale d o m a ­
ć e ž i v o t i n j e v i š e nisu d i v l j e ž i v o t i n j e . O n e s u p o s t a l e
čovjekovi partneri i s njime ž i v e p o d istim k r o v o m .
Danas, m e đ u t i m , m o r a m o s v i m ž i v o t i n j a m a o m o g u ­
ćiti postojanje, i to tijekom čitave g o d i n e . A k o sve
ž i v o t i n j e p u s t i m o u p r i r o d u , p r i r o d a će biti snaga
selekcije t i m e što će d o ć i do r a z n i h e p i d e m i j a , a
ljudi ć e g l a d o v a t i j e r v i š e n e ć e biti ž i v o t i n j s k e h r a n e .
Kad b i s m o sve životinje pustili na slobodu, o n e bi
v e ć z i m i stradale, z a t o što n e b i i m a l e d o v o l j n o hrane.
Jer, a k o ih zaista p u s t i m o da ž i v e s l o b o d n o u p r i r o d i ,
ne s m i j e m o ih ni hraniti.
O n o što se ubraja u n e h u m a n i p o s t u p a k p r e m a
ž i v o t i n j a m a jesu t r a n s p o r t i ž i v o t i n j a na daljinu. Ž i v o ­
tinje se v o z e tisućama kilometara. K a d v e ć ž i v o t i n j e
uzgajamo na našim imanjima, morali bismo ih ondje
i zaklati. A k o ž i v o t i n j u z a k o l j e m o k o d sebe, u s m r t i m o
je j e d n i m j e d i n i m hicem i p r e t v o r i m o je u hranu,
d a k l e , b e z straha, b e z stresa, a o n d a t a k v e ž i v o t i n j e
m o ž e m o uvesti u niz biološko-dinamićkih pripra­
vaka. A k o se životinja usmrti j e d n i m j e d i n i m hicem,
pusti se da krv isteče kad je ž i v o t i n j a m r t v a . T a k o
čine i svi l o v c i s d i v l j i m ž i v o t i n j a m a .
Ja n i s a m z a s t u p n i k f a n a t i z m a ni u k o j e m o b l i k u
i s a s v i m s a m s p o r a z u m a n s t i m e da l j u d i k o j i su
se za to o d l u č i l i ne j e d u m e s o . Ali i sami k a d u m r e m o
ili ć e m o se p r e d a t i da b u d e m o spaljeni s m o r e m
energije, jer z n a t e da k o d ljudi koji ne j e d u m e s o
postoji slobodna energija koja nije iskorištena za
p r o b a v u m e s a i k o j u t r e b a z a n e š t o u p o t r i j e b i t i , ili
ć e m o s e d a t i u k o p a t i p a ć e nas r a z l o ž i t i ž i v o t i n j e
koje ž i v e u zemlji. A k o , m e đ u t i m , na svojemu d o b r u
neću držati ž i v o t i n j e , z n a t n o ću smanjiti p l o d n o s t
tla. I m a v e g e t a r i j a n a c a k o j i p i j u m l i j k o , j e d u jaja i
sir. A što j a z a p r a v o č i n i m k r a v i k o j a d a j e m l i j e k o ?
Što ć u s t e l e t o m , j e r k r a v a d a j e m l i j e k o s a m o a k o
svake g o d i n e ima j e d n o tele.
Dakle, neka s l o b o d n o ž i v e j e d n i pokraj drugih
i o n i k o j e ž i v e sa ž i v o t i n j a m a i od ž i v o t i n j a s o n i m a
koji j e d u b i l j n u h r a n u . T o j e k a o s p o j e d i n i m stran­
k a m a , j e d n a j e l i j e v a , d r u g a d e s n a . J e d n a sada sjedi
na v r h u , a d r u g a će p o s l i j e . A l j u d i su l u d i a k o se
zbog njih međusobno ubijaju. Nama su potrebne
suprotnosti; jin i jang, g o r e i dolje. Trebaju nam
gnoj iz kravljeg r o g a i k r e m e n iz kravljeg roga.
1 u n a š e m s o c i j a l n o m ž i v o t u p o t r e b n e su n a m
s u p r o t n o s t i , ti s u p r o t n i p o l o v i , taj da i n e . Jer, su­
p r o t n o s t i nas v o d e p r e m a n a p r e t k u , p r e m a r a z v o j u .
A ako se o d r e k n e m o e g o i z m a , o n d a su one nešto
što n a m svima i d e ukorist. O s t a v i m o politiku i p o ­
s v e t i m o se b i o l o š k o - d i n a m i č k o m o b r a đ i v a n j u tla.
( I m a p i t a n j e k o j e n i s a m p r e v e l a , ali j e d r . v o n
W i s t i n g h a u s e n r e k a o da se ne boji ni j e d n o g pitanja.
Pitanje glasi:)
Znate li da se s biljkama može komunicirati:'
N a r a v n o . U s v o m sam ž i v o t u p o s a d i o m n o g o
stabala, pa čak i na o n a mjesta koja mi nisu pripadala,
n a t u d e p o s j e d e . M o j a s e ž e n a u v i j e k p o m a l o ljuti.
A kada se pokraj njih v o z i m , ja p o z d r a v l j a m ta stabla,
i to r u k o m . K a t k a d čak s t a n e m i p r i d e m s t a b l u i
k a ž e m m u : D o b a r d a n , s t a b l o , i i m a m osjećaj d a
se stablo t o m e raduje. Što je to? Ja se v e s e l i m , s t a b l o
se v e s e l i . Zar to n i j e k o m u n i k a c i j a s b i l j k a m a ?
M n o g i od vas koji rade u v r t u poznaju p o j a m
" z e l e n a ruka". N e k i m ljudima u n j i h o v i m v r t o v i m a
sve uspijeva. Drugi opet imaju osjećaj da moraju
u v r t , ali i m ništa n e p o l a z i z a r u k o m .
Budete li radili b i o l o š k o - d i n a m i č k i m n a č i n o m ,
o s j e ć a t ć e t e r a d o s t kad p o đ e t e u s v o j v r t . Jer, b i l j k e
sasvim p o u z d a n o znaju da vi kao č o v j e k njima h o ć e t e
p o m o ć i . A kao z a h v a l u biljke će v a m d a r o v a t i i z n i m n e
kvalitete harmonije.
A k o djelujem u p o l j o p r i v r e d i , što ja r a d i m sa
svim stvorenim?
Jednom sam raspravljao s dvanaest župnika,
jednim iznimno d o b r i m biološko-dinamičkim poljo­
p r i v r e d n i k o m i s j e d n i m m l i n a r o m . T e m a je bila:
M o ž e li se biološko-dinamički način p o l j o p r i v r e d e
spojiti s p o j m o m stvaranja?
N a k o n v r l o o š t r e r a s p r a v e o b j a s n i o sam d a b i o ­
l o š k o - d i n a m i č k i n a č i n o b r a d e tla u p u n o j mjeri ispu­
njava smisao i ideju stvaranja t i m e što ne s a m o da
o d r ž a v a p r i r o d u n e g o je i razvija u skladu s o s n o v n o m
idejom evolucije.
B i o l o š k o - d i n a m i č k i p o l j o p r i v r e d n i k a k t i v n o su­
djeluje u stvaranju, u e v o l u c i j i , j e r o n o što mi r a d i m o
s pripravcima nema nikakve veze s mistikom, već
r a d i m o n e š t o š t o s e p r i r o d n o n e d o g a đ a , ali v o d i
r a č u n a o s t v a r a n j u , te ga n j e g u j e i u n a p r e đ u j e .
Župnici u crkvi p r o p o v i j e d a j u : N e m o j ubijati!
— a p o l j o p r i v r e d n i c i koji r a d e p r e m a k o n v e n c i o n a l n o j
m e t o d i već se od ranog jutra d o g o v a r a j u o t o m e
koji ć e o t r o v u p o t r i j e b i t i . Ubijaju h e r b i c i d i m a o n e
biljke k o j e ž e l e rasti, ubijaju fungicidima gljivice
koje se u procesu stvaranja brinu za r e d , ubijaju
i n s e k t i c i d i m a insekte koji se b r i n u da s j e t v e n o s j e m e
ostane z d r a v o . Naša je zadaća, dakle, da sve što je
s t v o r e n o o d r ž i m o i dalje u n a p r e đ u j e m o i r a z v i j a m o .
H t i o bih v a m s r d a č n o z a h v a l i t i što ste m e saslu­
šali. Z a h v a l j u j e m M a r i j i M e i s e n koja m e j e o v a m o
d o v a b i l a i bila moja d o m a ć i c a . Z a h v a l i o bih T o m i s l a v u POGOVOR
Strniščaku za o r g a n i z a c i j u i g r a d o n a č e l n i k u , g o s p o ­
dinu Balogu. Htio bih zahvaliti Bernardi O r e h o v e c B i o l o š k o - d i n a m i č k a p o l j o p r i v r e d a
koja, k a k o o s j e ć a m i v i d i m , v r l o m a r l j i v o r a d i n a — više od m e t o d e
b i o l o š k o - d i n a m i č k o m načinu o b r a d e z e m l j e . S r d a č n o
b i h h t i o z a h v a l i t i i Dunji G o j k o v i ć za p r e v o đ e n j e Intenzivan razvoj znanosti i znanstvena postignuća
te predsjedniku Antropozofskog društva prof. dr. o m o g u ć i l i su v e l i k o m dijelu c i v i l i z i r a n o g a svijeta
R a d o v a n u S u b o t i ć u na p r i p o m o ć i u o r g a n i z a c i j i . Sr­ poboljšanje materijalnih uvjeta života. Blagostanje
d a č n o hvala čovjeku s radija. je u m n o g i m a koji su ga o s t v a r i l i , ali i u m n o g i ­
Jučer smo imali sasvim kratki TV intervju o m a k o j i nisu, p o k r e n u l o p i t a n j e : Jesu l i o s i g u r a n j e
t o m e kako bi to i z g l e d a l o da o v d j e u Donjem Kraljevcu materijalne egzistencije i život u b l a g o s t a n j u cilj
j e d n o m nastane b i o l o š k o - d i n a m i č k o središte, i da čovjekova postojanja?
se ispuni o n o što je g o s p o d i n saborski zastupnik U n a t o č t o m u što v e l i k i d i o č o v j e č a n s t v a usmje­
j u č e r r e k a o o p l o č i o z d r a v o j hrani na g r a n i c a m a rava sve svoje snage p r e m a poboljšanju materijalnih
H r v a t s k e . A k o s e t o n e i s p u n i , b i t ć e t e sami z a t o uvjeta života, ne m o ž e m o zanemariti činjenicu da
krivi. Uvijek m o r a t e imati na umu da se političari p o s t o j e i ljudi k o j i s h v a ć a j u k a k o t o n i j e d o v o l j n o .
mijenjaju kao košulje, ali n j i h o v e i z r e k e što se n a r o d a Današnjem j e čovjeku s v e jasnije d a j e o n sam m n o g o
t i č e o s t a j u iste. 1 v i ste o n i k o j i s e m o r a j u b r i n u t i v i š e o d f i z i č k o g a tijela. U s e b i o s j e ć a ž i v o t n e s n a g e ,
da o v d j e nastane j e d a n d o b a r centar, j e d n o savjetova­ osjeća dušu i duh, čije postojanje materijalistička
lište. M i ć e m o r a d o p o m o ć i s a v j e t i m a i p r i p r a v c i m a , z n a n o s t n e m o ž e d o k a z a t i , š t o , m e đ u t i m , n i j e ar­
ali b i o l o š k o - d i n a m i č k u p o l j o p r i v r e d u m o r a t e o v d j e gument za njihovo poricanje.
sami razviti. Mi time iz Njemačke n e ć e m o i ne m o ž e m o Na p r i j e l a z u iz 19. u 20. s t o l j e ć e R u d o l f S t e i n e r ,
upravljati. Vi to m o r a t e učiniti ako vi to h o ć e t e . č o v j e k koji je stekao n a o b r a z b u na p o d r u č j u pri­
B u d e t e l i r a d i l i b i o l o š k o - d i n a m i č k i , k r o z svijet r o d n i h i d r u š t v e n i h z n a n o s t i , ali i u v i d u n a d o s j e -
ć e t e ići b u d n i j i i n e š t o n a u č i t i i v i d j e t i , a v e ć s a d a t i l n i svijet, o s m i s l i o j e i u t e m e l j i o a n t r o p o z o f i j u k a o
m o ž e t e osjetiti da u t o m e ima nečega ispravnoga. duhovnu znanost. Antropozofija, prihvaćajući do­
N a p r e g n u t ćete svoje mišljenje i pitati se kako tadašnja z n a n s t v e n a p o s t i g n u ć a ide korak dalje i
ću d o ć i do informacija i kako ih m o g u primijeniti. obraćajući se ljudskim srcima p o m a ž e čovjeku da
I m o r a t e z a i s t a h t j e t i č i t a v u c j e l i n u . A a k o ste to osvijesti p o t r e b u z a p o t p u n i j o m p e r c e p c i j o m svijeta
promislili i ako to h o ć e t e , o n d a to m o r a t e i učiniti. o k o sebe, p o m a ž e m u d a n a d i d e o k v i r e koje postavlja
A ako to n e ć e t e činiti, n e m o j t e o t o m e ni misliti. materijalni svijet.
A k o ste d o š l i d o t o g a d a ste t o u č i n i l i , n a u č i t ć e t e T e m e l j a n t r o p o z o f i j e čini znanost o inicijaciji,
shvaćati sveukupne v e z e i z m e đ u o n o g a o čemu sam za koju je smisao č o v j e k o v a postojanja r a z v o j n j e g o v e
govorio. Ja-svijesti, n j e g o v a d u h a . 1 d o k j e d o s a d a p o t i c a j
za d j e l o v a n j e č o v j e k n a l a z i o u svojoj o k o l i n i , u današ­
nje d o b a , k o j e S t e i n e r n a z i v a r a z d o b l j e m r a z v o j a
d u š e svijesti, svaki b i p o j e d i n a c t r e b a o biti svjestan
da poticaj za d j e l o v a n j e treba p r o n a ć i u sebi s a m o m e ,
d a n j e g o v a djela m o r a j u p r o i z l a z i t i i z n j e g o v a duha,
iz n j e g o v o g a Ja.
Na temelju antropozofije kao d u h o v n e znanosti
p r o i z i š l e s u m n o g e p r a k t i č n e g r a n e t a k o što s u sami
stručnjaci z a m o l i l i Rudolfa Steinera da im d a d e smjer­
nice za p o j e d i n a z n a n s t v e n a ili u m j e t n i č k a p o d r u č j a ,
te su uz njegovu p o m o ć nastavili rad na njihovu
unapređivanju. Iz takvog je rada (uz waldorfsku pe­
d a g o g i j u , a n t r o p o z o f s k u m e d i c i n u , a r h i t e k t u r u , sli­
karstvo, euritmiju, umjetnost oblikovanja g o v o r a )
proizišla i biološko-dinamička poljoprivreda.
T e m e l j biološko-dinamičke p o l j o p r i v r e d e čini
osam p r e d a v a n j a koja je R u d o l f Steiner o d r ž a o u
K o b e r w i t z u k o d Breslaua ( p o l j . K o b e r z y n i W r o c t a w )
o d 7 . d o 16. l i p n j a 1 9 2 4 . g o d i n e , u d v o r c u g r o f a
K e y s e r l i n g a , n a n j e g o v p o t i c a j , p r e d stotinjak intelek­
t u a l a c a i p o l j o p r i v r e d n i k a . ( M e d u n a j m l a đ i m sluša­
teljima b i o je i o t a c dr. Christiana v o n Wistingausena.)
Načela biološko-dinamičke p o l j o p r i v r e d e sadržana
u tim predavanjima vrijede i danas, a predstavljaju
p r v i z a o k r u ž e n i p r i k a z n o v o g načina p o l j o p r i v r e d n o g
gospodarenja.
Otada do našeg v r e m e n a biološko-dinamička
p o l j o p r i v r e d a zaživjela je na svim kontinentima, a
n j e z i n i " D e m e t e r " p r o i z v o d i k a o " p r o i z v o d i s ka­
r a k t e r o m " p o z n a t i su d i l j e m svijeta.
R a z l i č i t i s u m o t i v i koji p o k r e ć u č o v j e k a d a s e
bavi e k o l o š k o m p o l j o p r i v r e d o m . T o b i svakako trebala
b i t i r a z v i j e n a svijest o p o t r e b i z a z d r a v o m h r a n o m .
N o , nažalost, često je to i želja za v e ć o m z a r a d o m
z a t o što ekološki p r o i z v o d i na tržištu m o g u postići
v e ć e cijene od o n i h k o n v e n c i o n a l n i h .
K o d s v i h koji s e u s p j e š n o b a v e b i o l o š k o - d i n a -
m i č k o m p o l j o p r i v r e d o m p o k r e t a č j e s a m o j e d a n : visok
stupanj svijesti. R a z v i j e n a svijest b i o l o š k o - d i n a m i č k i h
p r o i z v o đ a č a u z svijest o č o v j e k o v o j p o t r e b i z a z d r a ­
v o m h r a n o m i z d r a v i m ž i v o t o m uključuje i svijest
o z d r a v l j u p l a n e t a Z e m l j e . Jer, b i o l o š k o - d i n a m i č k o
g o s p o d a r e n j e nije usmjereno samo na održavanje
n e g o i na p o n o v n o uspostavljanje n a r u š e n e e k o l o š k e
ravnoteže. T a k v o gospodarenje zahtijeva od čovjeka
da sve svoje snage i sposobnosti stavi u funkciju
napretka čovječanstva. Za razliku od ostalih ekološ­
kih m e t o d a o v d j e nije d o v o l j n o d a s e č o v j e k u p o z n a
s o d r e đ e n i m pravilima čijom će primjenom dobiti
ekološke proizvode. Osnovu biološko-dinamičkoga
g o s p o d a r e n j a č i n e smjernice, a način na koji će se
one provesti u djelo ovisi o svakom p o j e d i n o m pro­
i z v o đ a č u . On sam, u skladu sa s v o j o m o s o b n o š ć u ,
p r o c j e n j u j e n a koji ć e n a č i n g o s p o d a r i t i . Z a t o j e b i o ­
loško-dinamička poljoprivreda više od metode.
Biološko-dinamička p o l j o p r i v r e d a j e način ž i v o t a
koji č o v j e k u o m o g u ć u j e da r a d e ć i i p r i v r e đ u j u ć i isto­
dobno razvija svoju osobnost. Te činjenice treba
imati na umu svatko tko se po p r v i puta susreće s
biološko-dinamičkom p o l j o p r i v r e d o m i razmišlja o
njezinoj primjeni na svojemu gospodarstvu.
Zanimljivo je da u današnje d o b a ubrzanog o d ­
vijanja ž i v o t n i h tokova, n e p r e s t a n o g pronalaženja
n o v i h z n a n s t v e n i h o t k r i ć a , koja č e s t o p o b i j a j u o n a
d o s a d a š n j a , m o ž e b i t i a k t u a l n o n e š t o što j e n a s t a l o
p r i j e g o t o v o j e d n o g stoljeća. N o , u p r a v o klica a n t r o ­
p o z o f i j e p o l o ž e n a u č o v j e č a n s t v o prije stotinu g o d i n a
danas bi trebala doživjeti svoj puni razvoj.
 Neka područja današnje znanosti već potvrđuju
ono što je Rudolf Steiner nagovijestio, a to je da
dolazi vrijeme u kojem će znanstvenici nalaziti duhov­
nost sve do u fizikalne i kemijske zakone. A duhovnost
je ugrađena u temelje svih znanstvenih područja i
praktičnih grana proizišlih iz antropozofije.