BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU II

(Vježbe II)

Prof. dr. Velid Efendić

velid.efendic@efsa.unsa.ba
Kabinet 62/2

Ass. Aida Ćehajić

aida.cehajic@efsa.unsa.ba
Kabinet 112/3
 Sadržaj
• Finansijsko tržište
• Uloga banaka
• Novčano tržište
• Tržište kapitala
• Bankarske usluge
• Novi trendovi u bankarstvu
• Perspektive bankarstva

2
 Finansijsko tržište
• Finansijsko tržište - organizovano mjesto i prostor na kojem se nude i traže
finansijska-novčana sredstva i na kojem se, zavisno od ponude i potražnje,
organizovano formira cijena tih sredstava.

• Ukoliko kredite koriste najefikasnije i najuspješnije firme - to vodi povećanju

ukupnog bogatstva društva

• Kako doći do najefikasnijih i najsposobnijih ?

3
 Zahtjevi zajmodavca
• Minimizacija rizika - uključuje minimiziranje rizika od neizvršenja
obaveza i rizik od smanjenja vrijednosti imovine.
• Minimizacija troškova
• Likvidnost. – preferiraju držanje imovine koja se lakše pretvara u
gotovinu. Razlog: nedostatak znanja o budućim događajima, što dovodi
do favoriziranja kratkoročnog i dugoročnog kreditiranja.

4
 Zahtjevi zajmoprimca (dužnika)

• Sredstva - na određeni datum.

• Sredstva za određeni vremenski period; poželjno dugoročno.
• Sredstva po najnižem mogućem trošku.

5
 Uloga banaka
• (a) size transformation – transformacija veličine: banke prikupljaju sredstva od
štediša u vidu malih iznosa depozita koje prepakiraju u veće iznose kredita. Banke
imaju pristup većem broju deponenata od bilo kog pojedinačnog zajmoprimca.

• (b) maturity transformation – transformacija ročnosti: banke transformišu

kratkoročna sredstva u u srednjoročne i dugoročne kredite. Banke - „pozajmljuju
kratkoročno i kreditiraju dugoročno„ – dolazi do neusklađenosti njihove imovina i
obaveza. rizik likvidnosti

• (c) risk transformation – transformacija rizika: Banke imaju mogućnost da

minimiziraju rizik pojedinačnih kredita (kreditni rizik) vršeći diverzifikaciju njihovih
ulaganja, praćenjem zajmoprimaca i održavanjem kapitala i rezervi u slučaju
neočekivanih gubitaka.
6
• Finansijski posrednici pomažu premostiti jaz između zajmoprimaca i
zajmodavaca te usklađuju njihove potrebe i ciljeve.
• Finansijska tržišta i finansijski posrednici minimiziraju glavne prepreke
za efikasno funkcioniranje finansijskih tržišta:

• Transakcijski troškovi
• Troškovi kao posljedica asimetričnih informacija

• Posredno finansiranje je bolji izbor u odnosu na direktne finansije, ako

koristi prevazilaze troškove posredovanja.

7
 Information economies – Ekonomija informacija

• Transakcijski troškovi : brokerske naknade, advokatske naknade...

• Transakcijski troškovi

• transformacija primarnih vrijednosnih papira izdanih od strane poduzeća (deficitarne jedinice)

u sekundarne vrijednosne papire koji su privlačniji za suficitarne jedinice
• racionalna diversifikacija rizika
• smanjenje transakcijskih troškova

• Finansijski posrednici smanjuju troškove transakcija "iskorištavanjem ekonomija obima (economies of

scale)" - troškovi transakcija po dolaru ulaganja opadaju kako se povećava obim transakcija. 100
investitora s 10.000 dolara pojedinačno, smanjuju troškove po dolaru ako zajedno kupe 1.000.000
dolara obveznica, nego ako bi ih kupovali pojedinačno.

8
 Economies of scope - Ekonomija obima
• Povećanjem obima transakcija smanjuje se trošak po jedinici
transakcija.
• Fokusirajući se na rast po veličini, finansijski posrednici mogu da
standardiziraju ugovore i nadgledaju kupce kako bi sprovodili ove
ugovore.
• Obučavaju visokokvalitetno osoblje koje pomaže u pronalaženju i
praćenju odgovarajućih deficitarnih jedinica (zajmoprimaca ili dužnika).

• Bilo bi teško, dugotrajno i skupo za pojedinca da to učini.

9
 Economies of scope – Ekonomija opsega

• Ekonomija opsega odnosi se na situaciju u kojoj su zajednički troškovi

proizvodnje dva komplementarna proizvoda manji od troškova
proizvodnje svakog pojedinačno.

• Primjer: Banka može plasirati hipotekarne kredite i police životnog

osiguranja koje idu s njima, te stvarati mogućnost cross-selling
(unakrsne) prodaje za banku.

10
 Asimetrične informacije
Informacije su u centru svih finansijskih transakcija i ugovora.

Tri važna problema:

• Nemaju svi iste informacije.
• Svako ima nesavršene informacija.
• Neki od učesnika transakcije imaju ‘unutrašnje' informacije koje nisu
dostupne svim stranama u transakciji.

11
 Primjeri
• banka ne zna koliko je vjerojatno da će dužnik vratiti kredit
• kompanija koja prodaje životno osiguranje ne zna precizno zdravlje
kupca
• investitor koji kupuje dionice Apple-a ne zna sve pojedinosti o
poslovanju i izgledima kompanije.

12
 Adverse selection – Nepovoljan izbor
• Bolje informisani ekonomski agent ima prirodan poticaj da iskoristi svoju informativnu prednost. Oni
koji su neinformisani trebali bi predvidjeti vlastiti informacijski nepovoljan položaj i ponašati se u
skladu s tim.

• Rješenje:

• "Signalizacija„ ( ‘signalling’) - djelovanje "informisane stranke" u situaciji nepovoljnog odabira

• „Provjeravanje” ("Screening„) - radnje manje informisane stranke s ciljem utvrđivanja informacija

koje posjeduje informisana stranka Primjer: radnja poduzeta od strane osiguravajućeg društva
s ciljem prikupljanja informacija o zdravstvenoj historiji potencijalnih klijenata.

13
 Moralni hazard
• skrivena radnja - superiorne informacije mogu omogućiti jednoj strani da radi protiv interesa druge.
• Dešava se kada: ugovor ili finansijski aranžman stvara podsticaje za jednu stranku da djeluje protivno interesima
drugih.

• Primjer: rizik da se zajmoprimac uključi u aktivnosti koje su nepoželjne sa gledišta zajmodavca, a koje smanjuju
vjerovatnoću da će se kredit otplatiti i time štete interesu zajmodavca korištenje sredstava koja su
prvobitno pozajmljena za "sigurne" investicione projekte (kupovina automobila, renoviranje), a koja se potom
iskoriste za visokorizične projekte.

• Moralni hazard se javlja nakon odobrenja kredita (ex post).

• Osiguranje može uzrokovati preuzimanje većih rizika, jer stranke znaju da su zaštićene, tako da osiguravatelj
može kao posljedicu imati veće obaveze od očekivanih.
• Primjeri: osiguranje depozita i funkcija „posljednjeg utočišta” centralne banke.

14
 Principal–agent problem

• Centralno pitanje: kako se prinicipal može pouzdati u agenta koji deluje u interesu principala, koji ga
unajmljuje, a ne u vlastitim sebičnim interesima, a koji su protiv interesa principala?

• Agent često ima superiorne informacije i stručnost; može odlučiti svoje ponašanje nakon što je
ugovor uspostavljen, a zbog toga agent često može prikriti ishod ugovora.

• Agent ne može pratiti efikasno ili bez troškova.

• Tipičan primjer: odvajanje vlasništva i kontrole u firmi. Menadžeri koji se nalaze u kontroli (agenti)
mogu djelovati u vlastitom interesu, a ne u interesu dioničara (principala) jer menadžeri imaju manje
podsticaja da maksimiziraju profit od dioničara.

15
 Free-rider problem – Problem besplatnog korištenja usluga

• javlja se kada tržišni učesnici koji ne plaćaju informacije, iskoriste informacije koje su drugi
platili.

• Primjer 1: Vi kupite informacije koje vam govore koje su kompanije dobre i koje su loše.
Vjerujete da je kupovina vrijedna jer možete kupiti vrijednosne papire dobrih firmi koje su
potcijenjene, tako da ćete ostvariti dodatni profit.

• Free – rider investitori vide da kupujete određene vrijednosne papire i željet će da kupe iste.

• Primjer 2: Finansijska stabilnost - javno dobro, slobodno dostupno svima.

Iako finansijski posrednici ostvaruju mnoge koristi od finansijske stabilnost, oni imaju
podsticaje da postupaju na način štetan za druge i nemaju razloga da internalizuju troškove
koji rezultiraju nestabilnošću – (they free – ride on the commons of financial stability)
16
 „Relationship” i transakcijsko bankarstvo

• Neformalni sporazumi između banke i klijenata zadobijeni vrijednošću budućih odnosa.

• banke ulažu u razvoj bliskih i dugoročnih odnosa sa svojim klijentima.
• Ako kupac ima „historiju", onda će troškovi skrininga i praćenja banke biti znatno niži u poređenju sa
troškovima koji su povezani sa novim klijentima.
• klijenti će lakše dobiti buduće kredite po nižoj kamatnoj stopi.

• Koristi relationship bankarstva u odnosu na transakcijsko bankarstvo:

• smanjenje agencijskih problema putem dugoročnih ugovora o kreditu

• korištenje već prikupljenih informacija tokom vremena.
• ublažavanje asimetričnosti informacija
• omogućava fleksibilnost.

17
 Finansijsko tržište
• Geografski posmatrano razlikujemo:

• lokalno,
• nacionalno i
• međunarodno finansijsko tržište.

• Analitički posmatrano:

• primarno (podrazumijeva kupoprodaju inicijalnih vrijednosnih papira. Može biti direktno i

indirektno-preko specijalizovanih finansijskih ustanova) – motiv kupovine - dobit, i
• sekundarno (retransfer vrijednosnih papira i prije roka dospjeća) – motiv kupovine -
likvidnost.

18
 Finansijsko tržište
• Konvencionalna podjela:

• tržište kredita (personalizovano) i

• tržište vrijednosnih papira (impersonalizovano)

• Prema ročnosti i namjeni:

• novčano (kratkoročna sredstva do godine) i

• tržište kapitala (dugoročno iznad godine dana),

19
 Predmet
Tržište gotovog kupoprodaje:
novca: kratkoročni NOVČANO kratkoročna novčana
gotovi novac i sredstva potrebna za
kratkoročne hartije od TRŽIŠTE održavanje likvidnosti,
vrijednosti. proizvodnju ili robni
promet.

Tržište kredita: kupuju

Primarno i
se i prodaju
sekundarno tržište
kratkoročna novčana
kratkoročnih
sredstva u obliku
vrijednosnih papira.
kredita,

20
 Tržište kapitala
• Novčana sredstva se kupuju i prodaju dugoročno.

• Kapital se pribavlja emitovanjem:

• obveznica (zajmovni kapital - dužničke hartije sa dospjećem

iznad jedne godine), i
• dionica - vlasnički kapital.

21
 Novi trendovi u bankarstvu

• Deregulacija/Re-regulacija
• Razvoj informacionih tehnologija
• Konkurencija
• Internacionalizacija i globalizacija
• Koncentracija – stvaranje finansijskih konglomerata

• Stvaranje tzv. «finansijskih supermarketa»

22
 Perspektive bankarstva
• dalja i naglašena marketizacija,
• smjena deregulacije i re-regulacije
• nastavak internacionalizacije,
• decentralizacija banaka (svako domaćinstvo-filijala banke),
• uspostavljanje globalnog bankarstva – “jedinstveni pasoš” u EU
• razvoj finansijskog inženjeringa u smislu stvaranja novih bankarskih proizvoda a
posebno dalji razvoj finansijskih derivata,

23
24
 Izvori:
1. Hadžić, F., Efendić, V., (2006): Bankarstvo: pregled predavanja i
vježbi I dio, School of Economics and Business, Sarajevo
2. Hadžić, F., (2017): Teaching notes, Banking, School of Economics ad
Business, Sarajevo
3. Ćirović, Milutin: Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001.

25