Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 57

EVIDENCIJA NEKRETNINA

KATASTAR
DEFINICIJA KATASTRA
Katastar predstavlja sistematizovani pregled podataka o zemljištu i
činjenicama vezanim za zemljište, odnosno, vodi evidenciju o obliku,
površini, kulturi, klasi i posjedovnim odnosima na zemljištu.

Premjer – osnova za dobivanje svih podataka


Klasiranje – nakon premjera
Cilj evidencije nekretnina (katastra) je da:

- zainteresiranima omogući uvid u tačan položaj, prostiranje i


granice nekretnina,
- pruži podatke o vrsti i kvaliteti zemljišta,
- daje informacije o objektima koji se nalaze na parcelama.

Dakle, cilj evidencije nekretnina je da se na osnovu potpunih


evidencija o vrsti, kvaliteti i veličini zemljišnih posjeda planira
razvoj zemlje.
Historijat evidencije nekretnina - katastra

Evidencija o nekretninama je stara koliko i ljudska civilizacija.

Najstariji dokument o evidenciji nekretnina je Kaldejska tablica


(40-ti vijek p.n.e.)

Evidencija nekretnina potreba i vlasnika i države


Plan grada Dunghi
Prema grčkom historičaru Herodotu,
perzijski kralj Darije uveo je plaćanje
poreza na zemljište i naredio da se u
zemljama Male Azije, premjeravanjem
utvrdi prostorna veličina posjeda i da
se odredi prihod koji se ubire s njega.

Darije I
Nastanak prvih država
EGIPAT

Dolina rijeke Nil


MEZOPOTAMIJA

Dolina rijeka Eufrat i Tigris


Mjerenje u Starom Egiptu vršeno je sa 12 laktova dugom pantljikom
koja je namotana na kalem , III vijek p.n.e.
Nacrt zemljišta uklesan na površini stijene pronađen u sjevernoj
Italiji, 1600. – 1400. p.n.e
Sistem turskih tapija

- Prvi počeci formiranja katastra u BiH bili su u vrijeme Osmanskog


Carstva
- Za vrijeme vladavine sultana Sulejmana Velikog (1520. – 1566.)
načinjen je katastarski popis zemalja Carevine, pa tako i Bosne i
Hercegovine.
Prvi popis zemljišta zove se imenom defteri atik, tj. stara
gruntovnica.
Sulejmanov nasljednik, Sultan Selim II preuredio je postojeći
i uredio novi “katastar”, poznat u dokumentima pod imenom
defteri džedid - nova gruntovnica.

Sulejman Veličanstveni Sultan Selim II


Stari premjer
1878. Godine nakon Berlinskog kongresa BiH postala
dio Austro-Ugarske Monarhije

Austro – Ugarska Monarhija


Evidencija nekretnina (Katastar) je izrađen u rekordno
kratkom vremenu od četiri godine i koncipiran je tako da
istovremeno zadovolji vojne i upravne potrebe Monarhije.
Ovo područje nema jedinstvene projekcijske plohe, već je
primenjena tzv. poliederska projekcija.
Nakon završenog premjera

- uspostavljen katastar zemljišta,


- uspostavljena Zemljišna knjiga
PLAN STAROG PREMJERA
NOVI PREMJER

 Tokom II svjetskog rata dosta evidencije katastra zemljišta


i zemljišne knjige biva uništeno, te se u većem dijelu BiH
uspostavlja tzv. Popisni katastar

 1953 počinje se intenzivno vršiti premjer BiH


Na osnovu podataka premjera izrađuju se katastarsko-topografski
planovi u Gauss-Krügerovoj projekciji meridijanskih zona.
PLAN NOVOG PREMJERA
VRSTE I SVRHA KATASTRA
 Prema podlozi: tehnički katastar i popisni katastar
 Prema namjeni: poreski, pravni i poresko-pravni katastar

Katastar se koristi u:
 Privredno tehničke svrhe
 Ekonomske svrhe
 Statističke svrhe
 Pravne svrhe
 Poreske svrhe
 U svrhe izrade Zemljišne knjige
USPOSTAVA EVIDENCIJE NEKRETNINA
Pripremni radovi za premjer
1. Utvrđivanje i razgraničenje Katastarske opštine
2. Razgraničenje objekata i parcela pojedinih posjednika te
obilježavanje graničnih tačaka
3. Izrada abecednog spiska posjednika
PREMJER
Premjer odnosno snimanje detalja obuhvata radove na
prikupljanju odgovarajućih mjernih i opisnih podataka za
horizontalnu i visinsku predstavu terena.
To su: podaci o položaju, obliku parcele, površinama,
kulturama, korisnicima, reljefu, prirodnim i vještačkim
objektima, geografskim i drugim nazivima kao i podatke o
komunalnim vodovima.
KATASTARSKA KULTURA
Katastarska kultura predstavlja namjenu i način korištenja
zemljišta.

Njiva – zemljište koje se ore ili kopa i na kojima se stalno ili povremeno siju razni
usjevi
Vrt – zemljište koje se koristi za uzgoj povrća
Voćnjak – zemljište na kojem je zasađeno voće po voćarskim pravilima
Vinograd – zemljište na kojem je zasađena vinova loza
Livada – zemljište na kojem raste trava koja se redovno kosi
Pašnjak – zemljište koje se koristi za ispašu
Šuma – zemljište na kojem raste drveće, degradirane ili opustošene šume
Trstika ili močvara – zemljište na kojem raste trstika ili močvarno bilje
Dvorište – zemljište koje služi za redovnu upotrebu uz stambeni objekat do 500m2
KLASA ZEMLJIŠTA
Nakon završenog premjera, u svrhu pravilnog oporezivanja
dohodka od poljoprivrede, vrši se katastarsko klasiranje i
bonitiranje zemljišta.
Svrha katastarskog klasiranja je utvrđivanje katastarskog
prihoda za svaku parcelu.
U radove klasiranja spada:
1. Određivanje katastarskih srezova
2. Određivanje sreskih uglednih zemljišta
3. Određivanje općinskih uglednih zemljišta
4. Određivanje klase svake parcele
5. Izračunavanje katastarskog prihoda za svaku parcelu
OBRADA PODATAKA PREMJERA

Da bi se mogao izraditi katastarski operat, za K.O. u kojima je


premjer i klasiranje završeno, neophodno je izvršiti obradu
prikupljenih terenskih podataka. Obrada obuhvata:
1. Kartiranje planova na osnovu skica detalja i zapisnika
2. Iscrtavanje planova
3. Numerisanje parcela na planu
4. Računanje površina parcela i upisivanje u spisak površina
5. Izrada popisnih listova
POPISNI LISTOVI

Popisni listovi služe za:


1. Prikupljanje svih parcela jednog posjednika na području
jedne K.O. sa svim potrebnim podacima kako za
posjednike tako i za parcele
2. Kao podloga za izlaganje na javni uvid podataka premjera i
klasiranja zmljišta
3. Za izradu katastarskog operata
Popisni listovi sadrže slijedeće podatke:

- Indikacije o posjedniku sa podacima o idealnom dijelu


posjednika
- Broj parcele
- Broj plana i skice
- Naziv parcele
- Kulturu, klasu i površinu
- Ukupnu površinu
- Potpise članova komisije i stranke
Popisni list
Izlaganje na javni uvid podataka premjera i
katastarskog klasiranja
Dužnost izlagača je:
 Da svakom posjedniku pošalje poziv sa popisnim listom
 Da primi eventualne primjedbe i žalbe
 Da u toku samog izlaganja, ako je moguće, riješi prigovore
 Da nakon izlaganja riješi prigovore za koje je potreban
dopunski kancelarijski rad ili izlazak na teren

Prigovori za koje nije potreban izlazak na teren: netačno


upisane indikacije, parcela pogrešno upisana na posjednika,
pogrešno prepisane kultura i klasa...
Prigovori za koje je potrebno izaći na teren:

1. Međe parcela nisu tačno snimljene ili ucrtane


2. Parcela cijepana nakon premjera
3. Granica između parcela sporazumno promijenjena
4. Izgrađena nova komunikacija
5. Srušena postojeća ili izgrađena nova zgrada
6. Postoji greška u računanju parcela

Ovi prigovori se podnose u pismenoj formi.


KATASTARSKI OPERAT

Katastarski operat se izrađuje nakon izvršenog premjera na


osnovu popisnih listova i spiska površina a sadrži:

1. Spisak parcela
2. Posjedovne listove
3. Sumarni pregled posjedovnih listova
4. Pregled posjedovnih listova po kulturama i klasama
5. Abecedni pregled korisnika
1. Spisak parcela

U spisak parcela upisuju se redom brojevi svih parcela u


jednoj K.O.
Spisak parcela sadrži i slijedeće podatke: broj plana i skice,
broj posjedovnog lista, kulturu, klasu, površinu, spisak
promjena i naziv parcele. Svaka parcela se upisuje u
poseban horizontalni red.
Sabiraju se površine svih parcela čiji zbir mora odgovarati
ukupnoj površini katastarske opštine u spisku površina.
Spisak parcela
2. Posjedovni list

U posjedovni list se upisuju parcele samo jednog korisnika


ili plodouživaoca.
U posjedovni list se upisuju i slijedeći podaci:
katastarska opština, broj posjedovnog lista, indikacije
korisnika, brojevi parcela, kulture, klasa, površina, spisak
promjena, katastarski prihod, ukupna površina
posjedovnog lista i ukupan katastarski prihod.
Posjedovni list
3. Sumarni pregled posjedovnih listova

Izrađuje se na osnovu podataka iz posjedovnih listova.


Sadrži: broj posjedovnog lista, indikacije korisnika, ukupnu
površinu, ukupan katastarski prihod i broj svih parcela.
Služi za kontrolu unošenja podataka u posjedovne listove
kao i za obnovu izgubljenih posjedovnih listova.
Sumarni pregled posjedovnih listova
4. Pregled posjedovnih listova po kulturama i klasama

Sastoji se iz 3 dijela:
1. Pregled za plodne površine
2. Pregled za neplodna zemljišta
3. Pregled za zemljišta u državnoj svojini
Formiraju se od podataka iz svih posjedovnih listova jedne K.O.
Pregled posjedovnih listova po kulturama i klasama
5. Abecedni pregled posjednika

U abacedni pregled
posjednika se upisuju:
katastarska opština,
indikacije posjednika i
broj posjedovnog
lista.
ODRŽAVANJE KATASTARSKOG OPERATA

Svi vlasnici, posjednici, korisnici dužni su prijaviti svaku


nastalu promjenu u posjedovnom stanju ili načinu
iskorištavanja zemljišta u roku od 30 dana.

Održavanje katastarskog operata obuhvata:

• utvrđivanje promjena nastalih na zemljištu koje utiču


na podatke operata katastra zemljišta,
• provođenje utvrđenih promjena na planovima i ostalim
dijelovima katastarskog operata
Vrste promjena

• Promjene zbog kojih nije potreban izlazak na teren


• Promjene kod kojih je potreban izlazak na teren:
- uviđaj bez premjeravanja
- uviđaj sa premjeravanjem
Terenski i kancelarijski radovi kod provođenja
promjena
Tehničko održavanje katastra zemljišta podrazumijeva
slijedeće faze:
• snimanje promjena na nekretninama,
• kartiranje i iscrtavanje detalja,
• numerisanje novonastalih parcela i zgrada,
• računanje površina
• sastavljanje prijavnih listova,
• provođenje promjena kroz katastarski operat (putem
računara)
Snimanje promjena
Snimanje promjena se najčešće vrši polarnom metodom

Po završetku snimanja promjena na terenu, stranke svojim


potpisom potvrđuju:

• da su prisustvovale snimanju,
• da su parcele obilježene vidljivim i trajnim biljegama i
• da granice nisu sporne.
Kartiranje i iscrtavanje snimljenih detalja

Sve provedene promjene u grafičkom dijelu operata trebale bi


se evidentirati na:
• indikacionim skicama,
• listovima detalja izrađenim na providnoj podlozi (planovi
sa visinskom predstavom)
• planovima izrađenim na korektostatu i
• planovima izrađenim u digitalnoj formi.
Numerisanje novonastalih parcela

Numerisanju parcela se pristupa nakon izrade geodetskih


planova i vrši se unutar svake katastarske opštine.
Novonastale parcele se numerišu brojevima u vidu razlomka.

Brojnik - predstavlja broj prijašnje parcele (odnosno parcele


koja se cijepa)
Nazivnik - brojevi počevši od 1 pa nadalje (u zavisnosti od toga
koliko je parcela nastalo cijepanjem)
Računanje površina
Određivanje površina vrši se :

• iz mjera uzetih sa plana,


• mehanički pomoću planimetra
• iz koordinata međnih tačaka
• iz orginalnih mjera
Sastavljanje prijavnih listova

Završnu fazu tehničkog održavanja premjera čini sastavljanje


prijavnog lista:

• prijavni list B (za provođenje promjena u katastru zemljišta),

• prijavni list A (za provođenje promjena u Zemljišnoj knjizi).


Promjena kulture, klase i katastarskog prihoda
 promjene kulture (posljedica zamjene jednog načina
korištenja zemljišta drugim),

 promjene u klasi zemljišta (posljedica erozije, naplavljenja


šljunkom, kao i izgradnjom novih puteva, kanala, naselja i sl.)

 promjene u katastarskom prihodu (provode se na osnovu


utvrđenih prinosa).
Promjena posjedništva

Zahtjev za provođenje darovnog ugovora, kupoprodajnog


ugovora, rješenja o dodjeli zemljišta, ugovora o zamjeni, rješenja
o nasljeđivanju podnosi se u pismenom obliku i na propisanom
obrascu koji sadrži:
• ime i prezime, ime jednog roditelja, tačnu adresu podnosioca
i svih lica koja treba obavijestiti o upisu,
• naziv organa kome se zahtjev podnosi,
• topografske oznake nekretnina,
• navođenje isprava na osnovu kojih se traži upis.
Provođenje promjena kroz katastarski operat

Promjene koje su nastale na zemjištu moraju se provesti kroz


sve dijelove katastarskog operata na osnovu spiska
promjena sljedećim redom, i to :

• posjedovnim listovima zaključno sa izradom spiska


promijenjenih posjedovnih listova,
• pregledu posjedovnih listova po kulturama i klasama,
• spisku parcela,
• sumarnom pregledu posjedovnih listova,
• abecednom pregledu korisnika.

Provođenje promjena u bazi podataka.

You might also like