Skripta Iz Finansijskog Izvještavanja II

Primjena MSFI kroz bilansni kontni okvir, Duško Šnjegota, Banja Luka, septembar
2010. godine
POGLAVLJE I – Uvod u finansijsko računovodstvo

Ako je primarni cilj knjigovodstva praćenje kružnog toka sredstava, sadržina klasa i grupa
računa pratiće sljedeći tok N-R-P-R1-N1.
Kontni okvir može biti: 1) Bilansni - kontni okvir razvijen po principu zaključka i 2)
Funkcionalni – kontni okvir razvijen po procesnom principu. Upotreba metode ukupnih
troškova jedna je od osnovnih karakteristika bilansnog kontnog okvira, koji se, pored ostalog,
zasniva na: organizaciji dvije odvojene glavne knjige, odnosno, glavne knjige finansijskog i
glavne knjige upravljačkog računovodstva (evidencije u glavnoj knjizi upravljačkog
računovodstva se obično svode na praćenje troškova po nosiocima, rjeđe i po mjestima i po
nosiocima); raspored konta u okviru glavne knjige finansijskog računovodstva prema
rasporedu pozicija u bilansu stanja i bilansu uspjeha; postojanje pomoćnih računa u obe
glavne knjige koji omogućavaju njihovo povezivanje na način da se u svakoj glavnoj knjizi
formira zatvoren sistem knjiženja.
Osnovnim knjigovodstvenim instrumentima smatraju se:
 Popis imovine;
 Bilans stanja;
 Knjigovodstveni dokumenti;
 Dnevnik;
 Glavna knjiga;
 Pomoćne knjige;
 Zaključni list;
 Godišnji obračun.
POPIS IMOVINE
Uloga finansijskih izvještaja je da na istinit i fer način prikažu imovinski, finansijskih i
prinosni položaj preduzeća. Pojava razlika na pozicijama imovine i obaveza obično upućuje
na postojanje određenih propusta u organizaciji računovodstvene ili druge funkcije u
preduzeću. Popis obaveza zasnovan je na drugačijim procedurama u odnosu na popis
imovine, te lica koja vrše popis obaveza trebala bi da posjeduju određena znanja i vještine iz
oblasti računovodstva. Prema MRS 37 (Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna
sredstva):
 Obaveza – je sadašnja obaveza preduzeća zasnovana na prošlim događajima, za čije

izmirenje se očekuje odliv ekonomskih koristi iz preduzeća;
 Izvedena obaveza – je obaveza koja proizilazi iz poslovanja preduzeća, kada je
preduzeće drugoj strani nagovjestilo da će prihvatiti određene odgovornosti;
 Rezervisanje – se smatra obavezom sa neizvjesnim rokom dospjeća i iznosom;
 Potencijalna obaveza – je moguća obaveza koja nastaje iz proteklih događaja;
Test – Potencijalna obaveza je: a) moguća obaveza koja proizilazi iz prošlih događaja i
čije će se postojanje potvrditi samo samo nastankom ili izostankom jednog ili više
neizvjesnih budućih događaja na koje subjekt ne može u cjelosti uticati; b) sadašnja
obaveza koja proizilazi iz prošlih događaja, ali nije priznata budući da nije vjerovatno
1
da će podmirenje obaveze zahtjevati odliv resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi ili
iznos obaveze nije moguće izmjeriti s dovoljno pouzdanosti; c) obaveza koja proizilazi iz
nekih aktivnosti subjekta pri čemu je subjekt naznačio, temeljem prošle prakse, objavljenih
politika ili dovoljno određenom sadašnjom izjavom, drugim stranama da će preduzeti
određene odgovornosti; d) obaveza koja proizilazi iz nekih aktivnosti subjekta uslijed čega su
stvorene, kod tih drugih strana, opravdana očekivanja da će te odgovornosti ispuniti; e) ništa
od navedenog.
Dakle, u skladu sa navedenim, usaglašavanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem obaveza
podrazumjeva:
 Provjeru da li su salda dugoročnih rezervisanja procjenjena i korigovana u skladu sa

MRS 37;
 Provjeru da li evidentirane obaveze odgovaraju stvarnim obavezama čije će izvršenje
zahtjevati odliv sredstava;
 Provjeru usaglašenosti finansijskih obaveza (obaveze po osnovu lizing, dugoročnih i
kratkoročnih kredita, itd), na osnovu konfirmacija sa bankama i drugim finansijskim
organizacijama;
 Provjeru da li utvrđena salda obaveza za neisplaćene bruto plate odgovaraju stvarno
obračunatim, a neisplaćenim obavezama;
 Provjeru da li knjigovodstveno stanje poreskih obaveza odgovara stvarno
neizmirenim obavezama po osnovu direktnih i indirektnih poreza;
 Provjeru da li je izvršeno pravilno vremensko razgraničenje unaprijed naplaćenih
prihoda;
 Provjeru da li postoje eventualna salda na računima ragraničenih zavisnih troškova;
BILANS STANJA
Bilans stanja predstavlja pregled imovine po obliku i po izvorima na određeni dan. Osnovne
razlike između bilansa stanja i inventara (popisa) imovine su:
1. U inventaru imovina je iskazana pojedinačno (po vrsti, količini, cijeni, itd), dok je u
bilansu stanja imovina iskazana po vrijednostima;
2. Inventar se uvijek kreira u formi liste, dok bilans stanja može biti prezentovan u formi
liste ili u formi konta;
3. Inventar se dobije fizičkim popisom imovine i obaveza, dok se bilans stanja dobije na
osnovu zaključka računa glavne knjige;
Bilans stanja prezentuje finansijski položaj preduzeća, a isti se ocjenjuje na osnovu analize
dugoročne i kratkoročne finansijske ravnoteže, tj. odnos između trajnih i dugoročnih izvora i
dugoročno imobilisanih sredstava se jedne strane, i kratkoročnih izvora finansiranja i tekuće
(obrtne) imovine s druge strane.
Neko sredstvo treba klasifikovati kao tekuće (obrtno) ako ispunjava bilo koji od sljedećih
kriterijuma: ako se očekuje da će biti realizovano ili se drži radi prodaje ili potrošnje u toku
normalnog poslovnog ciklusa pravnog lica; ako se drži prvenstveno u cilju trgovanja; ako se
očekuje da će biti realizovano u okviru 12 mjeseci nakon dana bilansiranja; ako se radi o
gotovini ili ekvivalentima gotovine, osima kao je njihova upotreba za izmirenje obaveza
ograničena u periodu od najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilansa stanja. S druge strane,
obavezu treba klasifikovati kao tekuću ako zadovoljava bilo šta od navedenog: ako se
očekuje da će biti izmirena u toku normalnog poslovnog ciklusa pravnog lica; ako kao takva
nastaje prvenstveno u procesu trgovanja; ako dospjeva za izmirenje u okviru periodu od 12
2
mjeseci nakon dana bilansiranja; ako pravno lice nema bezuslovno pravo da odgodi izmirenje
te obaveze za najmanje 12 mjeseci nakon dana bilansiranja.
Test – Koji kriterijumi trebaju biti ispunjeni da bi se neko sredstvo klasifikovalo kao stalno
(netekuće) sredstvo: a) očekuje se da će biti realizovano ili se drži radi prodaje ili potrošnje u
toku normalnog poslovnog ciklusa pravnog lica; b) ako se drži prvenstveno u cilju trgovanja;
c) ako se očekuje da će biti realizovano u okviru 12 mjeseci nakon dana bilansiranja; d) ako
se radi o gotovini ili ekvivalentima gotovine, osima kao je njihova upotreba za izmirenje
obaveza ograničena u periodu od najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilansa stanja; e) samo
ako su ispunjeni svi kriterijumi navedeni od a) do d); f) ako je ispunjen samo bilo koji
kriterijum naveden od a) do d);
Test – Koji kriteriji trebaju biti ispunjeni da bi neka obaveza bila klasifikovana kao tekuća: a)
očekuje se da će biti izmirena tokom normalnog poslovnog ciklusa pravnog lica; b) stvara se
prvenstveno u procesu trgovanja; c) dospjeva za podmirivanje u okviru perioda do 12 mjeseci
nakon datum bilansa; d) pravno lice nema bezuslovno pravo odgoditi podmirenje obaveze za
najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilansa; e) samo ako su ispunjeni svi kriteriji navedeni od
a) do d); f) ako je ispunjen bilo koji kriterij od a) do d);
KNJIGOVODSTVENA DOKUMENTACIJA
Knjigovodstvena isprava je zapis o nastaloj poslovnoj (ekonomskoj) promjeni.
Knjigovodstvena dokumentacija može biti:
 Interna (trebovanja i izdatnice materijala, kalkulacije cijena, obračun bruto zarada i

sl), Eksterna (fakture dobavljača, obračuni kamata i sl.);
 Originalna (izvodi sa žiro računa), Izvedena (dokumentacija izvedena iz originalne,
poput kalkulacije cijena, naloga za knjiženje, blagajničkog dnevnika i sl.);
Zlatno knjigovodstveno pravilo – poslovne promjene mogu biti evidentirane isključivo na
osnovu vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije.
DNEVNIK
Dnevnik predstavlja jednu od dvije osnovne poslovne knjige svakog pravnog lica. U dnevnik
se hronološkim redosljedom i po pravilima dvojnog knjigovodstva unose knjiženja koja
odražavjau suštinu i cjelovitost poslovnih događaja zabilježenih u toku obračunskog perioda.
Svaka poslovna promjena pripada nekoj od ukupno osam osnovnih poslovnih promjena:
Ekvivalentne poslovne promjene
I Promjene koje ne dovode do povećanja ili smanjenja obima bilansa stanja, već samo
do promjene u strukturi aktive (imovine) – npr. prenos novčanih sredstava iz blagajne na
žiro račun i obrnuto, naplata potraživanja od kupaca, isplata avansa dobavljačima, unaprijed
plaćeni troškovi, aktiviranje pribavljenih osnovnih sredstava...;
II Promjene koje ne dovode do povećanja ili smanjenja obima bilansa stanja, već samo
do promjene u strukturi pasive (izvora imovine) – pretvaranje dugoročnih u kratkoročne
kreditne obaveze i obrnuto, raspodjela neto dobitka vlasnicima, konverzija duga u kapital,
formiranje zakonskih i statutarnih rezervi, izmirenje obaveza prema dobavljačima, izdavanje
mjenica i čekova, emisija dividendnih akcija...;
3
III Promjene koje, za isiti iznos, povećavaju i sumu aktive i sumu pasive – nabavka
zaliha materijala i robe, priliv novčanih sredstava po osnovu kredita, nabavka opreme putem
finansijskog lizinga, izgradnja građevinskog objekta, povećanje osnovnog kapitala, emisija
dugoročnih obveznica....;
IV Promjene koje, za isti iznos, smanjuju i sumu aktive i sumu pasive – isplata
dividende, povrat glavnice kredita, otkup sopstvenih akcija i udjela, plaćanje obaveza prema
radnicima...;
Neekvivalentne poslovne promjene
V Nastanak rashoda povezan sa smanjenjem imovine – utrošak zaliha materijala u
proizvodnji, gubici na zalihama (kalo, rastur, kvar i lom), ispravka i otpis vrijednosti
potraživanja od kupaca, amortizacija, troškovi službenog puta namireni direktno iz blagajne
preduzeća...;
VI Nastanak rashoda povezan sa povećanjem obaveza – troškovi električne energije,
kancelarijskog materijala, bruto zarada, PTT usluge, nastanak obaveza po osnovu direktnih
poreza...;
VII Nastanak prihoda povezan sa povećanjem imovine – prihodi od prodaje, poništavanje
ranije priznatih imparitetnih gubitaka, viškovi na zalihama, evidentiranje prihoda po osnovu
premija, subvencija, dotacija, priznavanje razgraničenih zarađenih a nenaplaćenih prihoda...;
VIII Nastanak prihoda povezan sa smanjenjem obaveza – otpis neizmirenih obaveza
prema dobavljačima, pozitivne kursne razlike...;
GLAVNA KNJIGA
Za razliku od dnevnika kao hronološke, glavna knjiga predstavlja sistematsku evidenciju
poslovnih promjena. Dakle, i dnevnik i glavna knjiga obuhvataju potpuno identične poslovne
promjene, samo što su one prikazane na različite načine.
Kako bi se izbjegle greške i osigurala hronologija knjiženja u dnevniku, od presudne važnosti
je poštovanje pravila prema kome svaki pojedinačni nalog za knjiženje mora biti uravnotežen,
odnosno, mora biti osigurana jednakost između sume prometa dugovnih i sume prometa
potražnih strana računa.
POMOĆNE KNJIGE
U praki se obično formiraju sljedeće pomoćne knjige:
1. Analitika kupaca i dobavljača;
2. Knjiga osnovnih sredstava;
3. Pomoćne knjige zaliha;
4. Knjiga blagajne;
Npr. u pomoćnoj knjizi svaki pojedinačni kupac ima svoj analitički račun, dok se u glavnoj
knjizi nalazi samo jedan sintetički račun.. Dakle, zbir prometa dugovne i potražne strane po
pojedinačnim analitičkim računima koji pripadaju konkretnoj pomoćnoj knjizi, kao i suma
salda na tim računima, mora da odgovara prometu dugovne i potražne strane, odnosno, saldu
povezanog sintetičkog računa u glavnoj knjizi.
4
PREDZAKLJUČNA KNJIŽENJA
Predzaključna knjiženja obuhvataju postupke kojim se vrši usaglašavanje knjigovodstvenog
sa stvarnim stanjem, u cilju dobijanja tačnijih i istinitijih podatak za potrebe pipreme
finansijskih izvještaja u cijelini.
ZAKLJUČNI LIST
Zaključni list predstavlja sistematizovan pregled svih sintetičkih računa koje pravno lice
koristi u obračunskom periodu, sa prikazanim prometom dugovne i potražne strane i saldom
na svakom od tih računa.
Razlika između bruto bilansa i saldo bilansa je u tome što se bruto bilans sadrži pregled
prometa po korištenim računima u toku obračunskog perioda, dok saldo bilans predstavlja
pregled salda na korištenim računima na datum bilansa stanja
BILANS USPJEHA
U bilansu uspjeha se prezentuju prihodi i rashodi perioda, te utvrđuje bruto, odnsono, neto
finansijski rezultat.
Finansijski rezultat, kao razlika između prihoda i rashoda perioda, može biti utvrđen i
prezentovan u skladu sa:
1. Metodom ukupnih troškova;
2. Metodom troškova prodatih učinaka;
FORMALNI ZAKLJUČAK KNJIGA – ZAKLJUČNA KNJIŽENJA
Zaključna knjiženja se provode pod datumom bilansa stanja, a započinju prenosom rashoda
sa klase 5 i prihoda sa klase 6, na odgovarajuća konta klase 7 „Otvaranje i zaključak računa
stanja i uspjeha“. Cilj zaključnih knjiženja je zaključivanje-izravnavanje računa glavne knjige
u okviru čega se: vrši obračun bruto finansijskog rezultata u periodu; provode određena
knjiženja pomoću kojih se bruto finansijski rezultat prevodi na neto finansijskih rezultat; vrši
prenos neto finansijskog rezultata i obaveza za porez na dobit na odgovarajuća konta bilansa
stanja; vrši izravnavanje konta stanja.
GODIŠNJI OBRAČUN
Prema MRS 1 godišnji finansijski izvještaji pravnog lica čine:
1. Bilans stanja – izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda;
2. Bilans uspjeha – izvještaj o ukupnom rezultatu u periodu;
3. Izvještaj o promjenama na (vlastitom) kapitalu;
4. Izvještaj o tokovima gotovine;
5. Zabilješke – note uz finansijske izvještaje;
Bilo koje pravno lice koje primjenjuje MRS, odnosno MSFI, bez obzira na djelatnost kojom
se bavi, kao i vrijednost imovine, visinu prihoda, broj zaposlenih i druge relevantne
kriterijume, mora da sačini kompletan set finansijskih izvještaja.
Test – koji finansijski izvještaj odražava finansijsku perfomansu poslovnog subjekta: a)
bilans stanja; b) bilans uspjeha; c) izvještaj o novčanim tokovima; d) izvještaj o promjenama
na kapitalu tokom perioda;
5
Test – Prema revidiranom MRS 1 – Prezentovanje finansijskih izvještaja potpuni set
finansijskih izvještaja čine: a) izvještaj o finansijskom položaju na kraju razdoblja; b)
izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja; c) izvještaj o promjenama na kapitalu tokom
razdoblja; d) izvještaj o novčanim tokovima tokom razdoblja; e) bilješke, koje obuhvataju
sažetak važnih računovodstvenih politika i druga objašnjenja; f) izvještaj o finansijskom
položaju na početku najranijeg razdoblja ako subjekt neku računovodstvenu politiku
primjenjuje retroaktivno ili ako retroaktivno prepravlja stavke u svojim finansijskim
izvještajima ili ako stavke u finansijskim izvještajima reklasifikuje; g) sve gore navedeno;
RAČUNOVODSTVENA NAČELA
Osnovna računovodstvena načela su:
 Nastanaka poslovnog događaja – efekti poslovnih promjena priznaju se u momentu

njihovog nastanka, a ne kada se u vezi sa tim događajem primi ili isplati gotovina i
njeni ekvivalenti, te se uključuju u finansijske izvještaje u periodima na koje se
odnose;
 Uzročnost – zahtjeva da se u finansijske izvještaje uključe svi prihodi i rashodi koji
pripadaju jednom obračunskom periodu, nezavisno od toga da li su prihodi naplaćeni,
odnosno, da li su rashodi plaćeni.;
 Istorisjki trošak – zahtjeva da se imovima priznaje u visini novčanih izdataka
učinjenih radi njenog sticanja, a obaveza u iznosima koji su primljeni u zamjenu za te
obaveze ili u iznosima gotovine i ekvivalentima za koje se očekuje da će biti plaćeni
prilikom izmirenja obaveza u normalnom toku poslovanja;
 Opreznost – imovina preduzeća vrednuje se po principu niže, a obaveza po principu
više vrijednosti, što u oba slučaja dovodi di procjene rashoda naviše, a prihoda naniže,
odnosno do opreznog odmjeravanja rezulata u periodu. Ovo načelo takođe
podrazumjeva da u bilans uspjeha treba uključiti sve gubitke (realizovane i
nerealizovane), a istovremeno samo realizovane dobitke;
 Identitet bilansa – početni bilans u potpunosti treba da odgovara zaključnom bilansu.
Izuzetak od prethodno navedenog pravila odnosi se na tretman efekata proisteklih iz
promjene računovodstvenih politika ili ispravke materijalno značajnih grešaka
otkrivenih po isteku obračunskog perioda u kome su nastale;
 Pojedinačne procjene – podrazumjeva da se svaka značajna grupa sličnih pozicija u
finansijskim izvještajima prikazuje odvojeno, kao i pozicije koje su različite prirode
ili funkcije. U praksi kontni okvir je organizvan po piramidalnom principu, pri čemu
je na vrhu piramide klasa računa (jedna cifra), zatim slijede grupe računa (dvije
cifre), sintetički računi (tri cifre) i analitički računi (četiri ili više cifara);
 Novačano mjerilo – podrazumjeva upotrebz odgovarajuće funkcionalne valute u
kojoj se evidentiraju ekonomske promjene i prezentuju pozicije u finansijskim
izvještajima. Uobičajna funkcionalna valuta koju koriste pravna lica u Republici
Srpskoj je KM;
 Poslovne jedinice – zahtjeva da se imovina pravnog lica uložena u poslovanje
posmatra odvojeno od imovine vlasnika ili povjerioca;
 Načelo stalnosti poslovanja (going concerne) – u skladu sa Okvirom za pipremu i
prezentaciju finansijskih izvještaja, finansijske izvještaje treba pipremati na osnovu
načela stalnosti poslovanja;
6
Načelo dvostranog obuhvatanja poslovnih promjena odnosi se na to da se svaka ekonomska
promjena evidentira na najmanje dva računa, pri čemu jedan od tih računa obično duguje, a
drugi potražuje. (dvojno knjigovodstvo)
Računovodstvena jednačina koja odražava odnos između pet računovodstvenih kategorija u
dvojnom knjigovodstvu može se prikazati na sljdeći način:
Sredstva=Obaveze+Vlastiti kapital+Prihodi-Rashodi
Prethodna jednačnina ukazuje na to da iza svakog dijela imovine nužno mora postojati izvor
iz koga je finansira nabavka te imovine.
Principi urednog knjigovodstva su:
 Princip potpunosti – u poslovnim knjigama pravnog lica trebaju biti obuhvaćene sve
računovodstvene kategorije i sve promjene koje se na njima dese u toku obračunskog
perioda;
 Princip ažurnosti – podrazumjeva da se poslovne promjene knjiže ažurno, odnosno u
propisanim rokovima. Prema Zakonu o računovodstvu i reviziji RS, knjigovodstvene
dokumentaciju treba dostaviti odmah po izradi, odnosno, u u roku od tri dana kada je
poslovna promjena nastala. S druge strane, knjigovodstvene isprave treba proknjižiti
narednog dana, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema;
 Princip hronološkog reda – započinje otvaranjem početnog stanja, a privremeno se
prekida zaključnim knjiženjima, da bi se ponovo nastavila otvaranjem početnog stanja
u sljedećem obračunskom periodu;
 Princip mogućnosti provjere – podrazumjeva međusobnu povezanost različitih
finansijskih instrumenata. Veza između knjigovodstvenog dokumenta i dnevnika
uspostavlja se pomoću opisa poslovne promjene u dnevniku, a između dnevnika i
glavne knjige pomoću kolone poziv u dnevniku, u kojoj se unosi broj računa glavne
knjige iskorištenog u konkretnoj poslovnoj promjeni. Finansijski izvještaji se sa
glavnom knjigom povezuju pomoću računa klase 7 koji se koriste prilikom otvaranja
ili zaključenja računa stanja;
 Princip jasnosti;
 Princip materijalne ispravnosti – podrazumjeva usklađenost sa zakonom i internim
aktima pravnog lica;
 Princip ekonomičnosti - podrazumjeva stavljanje u odnost troškova povezanih sa
prikupljanjem, evidentiranjem, obrade i prezentacije informacija korisnicima
finansijskih izvještaja i koristi koju oni imaju od tih informacija;
U skladu sa okvirom za pipremu i prezentaciju finansijskih izvještaja, razlikujemo četiri
koncepta vrednovanja elemenata finansijskih izvještaja:
 Koncept istorijskog troška – sredstva se evidentiraju u iznosima plaćenog novca

ili prema fer vrijednosti naknade date za njihovo pribavljanje, dok se obaveze
evidentiraju u iznosima koji su primljeni u zamjenu za obavezu ili u iznosima
novca za koje se očekuje da će biti plaćeni kako bi se obaveza izmirila pod
pretpostavkom nesmetanog odvijanja redovne poslovne aktivnosti. Primjena ovog
koncepta podrazumjeva dosljednju primjenu načela nastanka poslovnog događaja
ili načela realizacije, te pretpostavlja potpunu stabilnost novčane jedinice;
 Koncept tekućeg troška – sredstvo se evidentira u iznosu novca koje bi trebalo
platiti ako se isto pribavljalo u sadašnjosti, dok se obaveze evidentiraju u
7
nediskontovanim iznosima novca koji su potrebni za njihovo izmirenje. Ovaj
koncept bazira se na načelu stalnosti poslovanja;
 Koncept prodajne vrijednosti – sredstvo se evidentira u iznosu novca koji bi se
u sadašnjosti mogli ostvariti njihovom prodajom, a obaveze se evidentiraju prema
njihovima ugovorenim vrijednostima, tj. po nediskontovanim iznosima novca za
koje se očekuje da će biti plaćeni za izmirenje tih obaveza;
 Koncept sadašnje vrijednosti – sredstva se evidentiraju po sadašnjoj
diskontovanoj vrijednosti budućih neto novčanih primitaka za koje se očekuje da
će biti ostvareni upotrebom imovinskih pozicija u toku redovnog poslovnog
ciklusa, obaveze se evidentiraju po sadašnjoj vrijednosti budućih neto novčanih
izdataka. Ovaj koncept se bazira na teoriji vremenske vrijednosti novca;
Test – Prema MSFI kad se kao osnovica za mjerenje finansijskih izvještaja koristi tekući
trošak, sredstva se evidentiraju: a) u novčanim iznosima ili ekvivalentima ili po fer
vrijednosti naknade koja je data za njihovo pribavljanje u trenutku sticanja; b) u iznosima
novca ili ekvivalentima, koje bi trebalo platiti ako bi isto ili ekvivalentno sredstvo bilo
pribavljeno u tekućem periodu; c) u iznosima novca ili ekvivalentima koji bi se mogao
dobiti prodajom sredstva u redovnom postupku otuđenja; d) po sadašnjoj diskontovanoj
vrijednosti budućih neto novčanih priliva za koje se očekuje da će ih određena stavka
ostvariti u normalnom toku poslovanja.
Test – Osnovice za mjerenje finansijskih izvještaja prema Okviru za sastavljanje i
prezentaciju finansijskih izvještaja mogu biti: a) povijesni trošak; b) tekući trošak; c)
prodajna vrijednost; d) sadašnja vrijednost
Test – Prema konceptu tekućeg troška: a) obaveze se evidentiraju u diskontovanim iznosima
gotovine ili ekvivalenata koje bi trebalo platiti da se takve obaveze podmire u tekućem
periodu; b) obaveze se evidentiraju u nediskontovanim iznosima gotovine ili
ekvivalenata koje bi trebalo platiti da se takve obaveze podmire u tekućem periodu; c)
sredstva se evidentiraju u iznosu gotovine ili ekvivalenata plaćenih za njihovo pribavljanje u
momentu sticanja; d) sredstva se evidentiraju u iznosu gotovine ili ekvivalenata koji bi se
mogao dobiti prodajom sredstva u redovnom postupku otuđenja.
Na kraju, finansijski izvještaji uglavnom sadrže elemente od svakog koncepta.
Računovodstvena teorija poznaje dva koncepta očuvanja realne vrijednosti kapitala, i to:
 Koncept fizičkog kapitala

 Koncept finansijskog kapitala
8
Poglavlje II – Klasa 0 (Stalna sredstva)
Neko sredstvo treba klasifikovati kao stalno, ako ispunjava bilo koji od sljedećih uslova:
1. Ako se ne očekuje da će biti realizovano u toku normalnog poslovnog ciklusa pravnog
lica;
2. Ako se ne drži prvenstveno u cilju trgovanja;
3. Ako se ne očekuje da će biti realizovano u okviru 12 mjeseci nakon datuma
bilansiranja;
4. Ako se radi o gotovini ili ekvivalentima čija upotreba je za izmirenje obaveza u
ograničena u periodu od najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilansa stanja.
U okviru klase 0 (Stalna sredstva), razlikujemo sljedeće grupe konta:
 01 – nematerijalna ulaganja;
 02 – nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine;
 03 – biološka sredstva i sredstva kulture;
 04 – dugoročni finansijski plasmani;
 05 – odložena poreska sredstva
Nematerijalna ulaganja
Prema MRS 38, nematerijalno sredstvo se može definisati kao prepoznatljivo nemonetarno
sredstvo bez fizičke supstance, tj. može biti odvojeno od pravnog lica i prodato, iznajmljeno
itd.
Nematerijalno sredstvo treba priznati samo onda kada je vjerovatno da će preduzeće
korištenjem osnovnog sredstva ostvariti buduće ekonomske koristi i kada je nabavna
vrijednost osnovnog sredstva pouzdano mjerljivo.
Nematerijalna ulaganja obuhvataju sljedeće sintetičke račune: ulaganja u razvoj; koncesije,
patenti, licence i slična prava; goodwill; ostala nematerijalna ulaganja; nematerijalna ulaganja
u pipremi; avansi za nematerijalna ulaganja.
Test – nematerijalna imovina obuhvata: a) potencijalnu imovinu; b) goodwill; c) procjenu
tržišnog učešća; d) potencijalne obaveze
Test – interno bilansirano goodwill se: a) nikada ne bilansira; b) uvijek bilansira; c)
bilansira i amortizuje u periodu koji nije duži od 10 godina; d) bilansira i ne amortizuje, alo
se redovno testira na obezvređenje
Nematerijalno sredstvo treba vrednovati po nabavnoj vrijednosti. Ukoliko sredstvo obuhvata i
materijalnu i nematerijalnu komponentu, prema MRS 16 i MRS 38, pravno lice procjenjuje
koja komponenta je značajnija. Npr. Knjigovodstveni program se tretira kao nematerijalno
sredstvo u skladu sa MRS 16.
Ukoliko se nematerijalno sredstvo nabavi na kredit, njegova nabavna vrijednost ekvivalentna
je gotovini koju je potrebno uplatiti za njegovu nabavku.
9
Primjer 1. Privredno Društvo čija je osnovna djelatnost promet kompjuterske opreme, izrada
i distribucija poslovno-knjigovodstvenog programa, započelo je sa izradom
knjigovodstvenog programa. Ukupna ulaganja u razvoj programa tokom obračunskog
perioda iznose 100.000 KM i obuhvataju troškove materijala i energije, bruto zarade
angažovanih programera, troškovi amortizacije opreme korištene tokom razvoja programa i
sl. Zaštita prava na korištenje programa plaćena je 20.000 KM/neto. Program je krajem
tekuće upotrebe stavljen u komercijalnu upotrebu.
Za iznos ulaganja u knjigovodstveni program
Konto Naziv konta Duguje Potražuje
0100 Ulaganja u razvoj proizvoda 100.000,00
6210 Prihodi po osnovu upotrebe proizvoda i usluga 100.000,00
Za registraciju prava na knjigovodstveni program

2700 PDV u primljenim fakturamaa 3.400,00
4320 Dobavljači u zemlji 23.400,00
Za aktiviranje ulaganja u razvoj

0111 Patenti 120.000,00
Primjer 2. Proizvodno pravno lice je od domaćeg poslovnog partnera kupilo licencu za

proizvodnju gaziranih i negaziranih sokova po cijeni od 100.000 KM. Troškovi pipreme
proizvodnog pogona iznose 10.000 KM Proizvodnja probne serije započela je nakon mjesec
dana.
Po fakturi dobavljača
0150 Koncesija, patent ii licence 100.000
2700 PDV u primljenim fakturama 17.000
4320 Dobavljači u zemlji 117.000
Za troškove pipreme proizvodnog pogona

0150 Koncesija, patent ii licence 10.000
6210 Prihodi po osnovu upotrebe proizvoda i usluga 10.000
Za aktiviranje licence
0112 Licence 110.000
0150 Koncesije, patent ii licence 110.000
10
Primjer 3. Pravnom licu od strane Komisije za koncesije RS odobreno je pravo na
istraživanje lokacije rudnog nalazišta u periodu od godinu dana. Jednokratna koncesiona
naknada iznosi 5.000 KM.
5559 Ostali porezi – koncesione naknade 5.000
4829 Obaveze za ostale poreze – koncesione naknade 5.000
Iako je koncesija odobrena na period od godinu dana, troškovi koncesije ne moraju biti
tretirani kao rashod perioda, te je obaveze moguće evidentirati i kao:
0110 Koncesije 5.000
4829 Obaveze za ostale poreze – koncesione naknade 5.000
Na kraju, nakon što koncesija bude završena, nematerijalno sredstvo knjiženo na kontu 0110
mora biti rashodovano
Primjer 4. Privredno Društvo A je za iznos od 800.000 KM kupilo neto imovinu privrednog
Društva B koje gubi svoj pravni identitet. Bilans stanja društva B na datum poslovne
kombinacije ima sljedeću strukturu:
Stalna nematerijalna sredstva 500000 Osnovni kapital 450.000,00
Nematerijalna sredstva 50.000,00 Rezerve 45.000,00
STALNA SREDSTVA 550.000,00 Neraspoređeni dobitak 15.000,00
Zalihe 15.000,00 VLASTITI IZVORI 510.000,00
Potraživanja 25.000,00 Dugoročne obaveze 60.000,00
Gotovina 5.000,00 Kratkoročne finansijske obaveze 22.500,00
Kratkoročni plasmani 2.500,00 Ostale kratkoročne obaveze 5.000,00
TEKUĆA SREDSTVA 47.500,00 TUĐI IZVORI 87.500,00
UKUPNA AKTIVA 597.500,00 UKUPNA PASIVA 597.500,00
Dakle, knjigovodstvena vrijednost kupljenog privrednog društva iznosi 510.000 KM. Prije
nego što odluči da u svom knjigovodstvu preduzeće A na kontu 0120 – Goodwill iskaže
goodwill, treba da izvrši procjenu pribavljenih sredstava, obaveza i potencijalnih obaveza
kupljenog preduzeća. Nakon što se utvrdi fer vrijednost, preduzeće A će preostalu razliku da
iskaže kao goodwiil, ako je ta razlika pozitivna, ili kao dobitak od usklađivanja vrijednosti
kapitala ako je razlika negativna.
Test – Prema MSFI 3, goodwill predstavlja pozitivnu razliku između: a) sume gotovine ili
ekvivalenata datih u okviru poslovne kombinacije i knjigovodstvene vrijednosti stečene neto
imovine; b) fer vrijednost ekonomske koristi datih u okviru poslovne kombinacije i fer
vrijednosti stečene neto imovine; c) fer vrijednosti ekonomskih koristi datih u okviru
poslovne kombinacije i fer vrijednosti imovine stečene kroz poslovne kombinacije; d) sume
gotovine i ekvivalenata datih u okviru poslovne kombinacije i knjigovodstvene vrijednosti
imovine stečene kroz poslovnu kombinaciju
Test – Priliko inicijalnog priznavanja, negativni goodwiil se prizanje: a) u korist kapitalnih
rezervi; b) u korist dugoročnih rezervisanja; c) u korist dobitaka ili gubitaka u periodu; d)
kao korektivna stavka pozicije goodwill iskazanoj u aktivi bilansa stanja.
11
Test – Društvo A stiče neto imovinu društva B, za šta je ukupno plaćeno 500.000 KM. Fer
vrijednost imovine društva B iznosi 700.000 KM, a fer vrijednost obaveza je 250.000 KM.
Koliki će goodwill iskazati sticatelj, Društvo A: a) 200.000 KM; b) 50.000 KM; c) -50.000
KM; d) – 200.000 KM.
Test – Poslovni subjekt X je stekao 100% akcija poslovnog subjekta Y što je ukupno plaćeno
350.000 KM. Fer vrijednost imovine subjekta Y iznosi 380.000 KM, a fer vrijednost obaveza
je 70.000 KM. Koliki je stečeni goodwill? A) 100.000 KM; b) – 100.000 KM; c) 40.000
KM; d) -40.000 KM
Test – Goodwill, prema MSFI 3: a) podliježe amortizaciji; b) ne podliježe amortizaciji; c)
pozitivan se amortizuje, a negativan se ne amortizuje; d) negativan se amortizuje, a pozitivan
se ne amortizuje
Prema Zakonu o privrednim Društvima RS, spajanje uz pripajanje predstavlja statusnu
promjenu kojom jedno preduzeće prestaje da postoji, prenoseći drugom cijelu imovinu i
obaveze u zamjenu za izdavanje akcija ili udjela akcionarima ili članovima društva prestalog
spajanjem od strane društva sticaoca, a ako je potrebno i novčanu doplatu koja ne prelazi
10% nominalne vrijednosti izdatih akcija.
Primjer 5. Kinematografska kuća je od druge kuće otkupila pravo na prikazivanje igranog
filma, u zamjenu za opremu čija je nabavna vrijednost 80.000 KM, akumulisana ispravka
vrijednosti 50.000 KM, a procijenjena fer vrijednost 40.000 KM.
Za pravo pribavljanja kroz razmjenu opreme
0115 Specijalne licence 40.000
Dobitak od 10.000 KM koji predstavlja razliku između procjenjene i knjigovodstvene

vrijednosti priznaje se u poslovnim knjigama kroz evidentiranje fakture za isporučenu
opremu.
Primjer 6. Pravnom licu angažovanom na istraživanju i procjenjivanju količine rude mrkog
uglja u novootvorenom porvršinskom kopu isplaćen je avans od 10.000 KM.
Za isplaćeni avans
0160 Avansi za nematerijalna ulaganja 10.000
2410 Poslovni račun – domaća valuta 10.000
Za prenos – zatvaranje avansa

U slučaju da su fakturisane obaveze veće ili manje od iznosa avansa, preostali saldo na
računu 0190 ili 4320, zatvara se u korist ili na teret poslovnog računa.
Primer 7. Softverskoj kući sa sjedištem u inostranstvu isplaćen je avans za nabavku
specijalnog programa u iznosu od 10.000 e, što odgovara protivvrijednosti od 19.558 KM
12
(srednji kurs). Ugovoreno je fakturisanje programa u evrima, a ukoliko dođe do promjene
kursa sav rizik snosi ino dobavljač. Priliko isporuke programa, faktura je ispostavljena na
iznos od 16.000 CHF, što na datum fakturisanja odgovara 20.640 KM. Predpostavljamo da
je uvoz izvršen od strane špeditera u ime i za račun korisnika programa. Iznos od 2.000 KM
obuhvata špediterske usluge.
Za isplatu avansa-ino dobavljaču
2420 Poslovni račun – strana valuta 19.558
Nabavka po fakturi ino dobavljača

0112 Licence 22.640
2710 PDV obračunat prilikom uvoza 3.849
4330 Dobavljači u inostranstvu 20.640
4401 Obaveze prema uvozniku 2.000
4840 Obaveze za PDV plaćen pri uvozu 3.849
Izmirenje obaveza prema ino dobavljaču, prenosom avansa

4330 Dobavljači u inostratvu 20.640
6630 Prihod od efekata valutne klauzule 1.082
Primjer 8. Stranoj modnoj kući isplaćen je avans na osnovu ugovorene izrade idejnog
rješenja za posebnu kolekciju zimskih odjevnih predmeta u iznosu od 20.000 KM. Sav rizik
eventualnih promjene realne vrijednosti realne cijene snosi modna kuća. Faktura pristigla od
nje glasi na iznos koji odgovara protivvrijednosti od 22.000 KM.
Izmirenje obaveza prema stranoj modnoj kući
4330 Dobavljači u inostratvu 22.000
2.000
6780 Prihodi po osnovu ugovorene zaštite od rizika
Nakon početno priznavanja nematerijalno sredstvo se vodi po njegovoj nabavnoj vrijednosti

umanjeno za akumulisanu amortizaciju i akumulisane imparitetne gubitke ili po
revalorizovanom iznosu koji predstavlja njegovu fer vrijednost na datum revalorizacije,
umanjenu za naknadnu akumulisanu amortizaciju i sve naknadne akumilisane imparitetne
gubitke. Amortizacija nematerijalnih sredstava obično se vrši poću linearne metode.
Test – Prilikom primjene modela reavlorizacije po MRS 16, revalorizovani iznos pojedine
stavke nekretnina, postrojenja ili opreme predstavlja: a) fer vrijednost na datum
revalorizacije, umanjeno za procjenjene troškove prodaje; b) fer vrijednost na datum
revalorizacije, umanjeno za naknadno akumulisanu amortizaciju i naknadno
akumulirane gubitke od umanjena vrijednosti; c) tržišnu vrijednost na datum
13
revalorizacije; d) tržišnu vrijednost na datum revalorizacije, umanjeno za procjenjene
troškove prodaje.
Primjer 9. Uprava privrednog društva procjenjuje da korisni vijek knjigovodstvenog
programa iznosi 10 godina, odnosno, da će u tom vremenskom periodu biti moguća njegova
prodaja na tržištu RS. (Veza primjer 1)
Knjiženje godišnje amortizacije
5400 Troškovi amortizacije 12.000
0118 Ispravka vrijednosti koncesija, patenata i licence 12.000
Ukoliko se nematerijalno sredstvo koristi u procesu proizvodnje učinaka ili pružanju usluga,
obračunati iznos amortizacije treba biti uključen u cijenu koštanja učinka, u skladu sa MRS 2
– Zalije.
Primjer 11. Nabavna vrijednost nematerijalnog sredstva iznosi 50.000 KM, a akumilisana
ispravka vrijednosti iznosi 25.000 KM. Fer vrijednost na datum prve revalorizacije iznosi
30.000 KM.
Efekti prvi revalorizacije knjiže se na sljedeći način
0145 Ostala nematerijalna ulaganja 10.000
0148 Ispravka vrijednosti ostalih nematerijalnih ulaganja 5.000
5.000
3303 Revalorizacione reserve – nematerijalna ulaganja
Prema MRS 38, alternativni način je

0148 Ispravka vrijednosti ostalih nematerijalnih ulaganja 25.000
5.000
3303 Revalorizacione reserve – nematerijalna ulaganja
Korisnik lizinga nematerijalno sredstvo pod finansijskim lizingom nakon početnog

priznavanja vrednuje u skladu sa MRS 38.
Primjer 12. Nakon druge godine korištenja, uprava Društva-koncesionara odlučuje da za
50% izvrši umanjenje vrijednosti do tada formirane nabavne vrijednosti ulaganja u koncesije
od 20.000 KM, zbog procjene da je vjerovatnoća otkrića nalazišta mineralnih sirovina
značajno smanjena.
5801 Obezvrijeđenje koncesija 10.000
0119 Ispravka vrijednosti koncesija po osnovu obezvrijeđenja 10.000
U slučaju da se u nekom od narednih perioda odlući poništiti prethodno priznate efekte

obezvrijeđenja:
0118 Ispravka vrijednosti po osnovu amortizacije 10.000
68 Prihodi od usklađivanja vrijednosti nematerijalnih sredstava 10.000
14
Prema MRS 38 do prestanka priznavanja nematerijalnih sredstava dolazi prilikom njihovog
otuđenja ili ako se ne očekuje priliv ekonomskih koristi u budućnosti. Dobici i gubici nastali
po tom osnovu utvrđuju se u visini razlike između neto primitka od otuđenja i
knjigovodstvene vrijednosti.
Primjer 13. Privredno društvo bavi se proizvodnjom bezalkoholni pića, po licenci. Licenca je
plaćena 50.000 KM, a rok amortizacije je 10 godina. Koristi se linearna metoda
amortizacije. Po isteku 8 godine uprava odustaje od dalje proizvodnje, bez mogućnosti da
preostali iznos robne marke nadoknadi od vlasnika ili da licencu proda nekom drugom
proizvođaču.
0118 Ispravka licence po osnovu amortizacije 40.000
5700 Neotpisana vrijednosti rashodovanih nematerijalnih ulaganja 10.000
50.000
0112 Licence
Ukoliko je preduzeće imalo mogućnost da od vlasnika nadoknadi iznos od 15.000 KM

0118 Ispravka licence po osnovu amortizacije 40.000
2818 Ostali obračunati prihodi tekučeg perioda 15.000
50.000
0112 Licence
6799 Ostali nepomenuti prihodi 5.000
Primjer 16. Vanrednim popisom kod fizičkog lica utvrđen je višak zaliha audio i video traka,
čija je procjenjena vrijednost 1.000 KM.
6760 Viškovi nematerijalnih ulaganja 1.000
U skladu sa MRS 38 za nematerijalna ulaganja u finansijskim izvještajima treba objaviti:
 Informaciju o upotrebnom vijeku sredstva (neodređen ili konačan), ako je konačan,

korisni vijek i stope amortizacije;
 Podaci o metodama amortizacije;
 Bruto knjigovodstveni iznos i akumlirana amortizacija na početku i na kraju perioda;
15
 Prikaz pozicije bilansa uspjeha u koju je uključena amortizacija;
 Informaciju o usaglašavanju knjigovodstvenog iznosa sredstva;
 Informaciju o sredstvima klasifikovanim za prodaju;
 Ograničenje u vlasništvu nad nekim nematerijalnim sredstvom, kao i iznos stalnih
nematerijalnih sredstava koji su založeni kao garancija za obaveze;
Na kraju, treba naglasiti da se jedan dio informacija zahtjevanih u skladu sa MRS/MSFI
prezentuje u okviru bilansnih šema, a drugi u okviru nota uz finansijske izvještaje.
Nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine
Za pravilan računovdstveni tretman nekretnina, postrojenja, opreme i investicionih nekretnina
ključni su sljedeći standardi:
 MRS 11 – Ugovori o izgradnji;

 MRS 16 – Nekretnina, postrojenja i oprema;
 MRS 17 – Lizing;
 MRS 36 – Obezvređenje sredstava;
 MRS 40 – Investicione nekretnine;
Pored prethodno navedenih koriste se i sljedeći standardi: MRS8, MRS 12, MRS 18, IFRS 5,
itd.
Nekretnine, postrojenja, opreme i investicione nekretnine obuhvataju sljedeće sintetičke
račune: zemljište; građevinski objekti; postrojenja i oprema; investicione nekretnine;
nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine u pipremi; avansi za nekretnine,
postrojenja, oprema i investicione nekretnine u pipremi; ulaganja na tuđim nekretninama,
postrojenjima i opremi.
Prema MRS 17, zakupci (korisnici lizinga) treba da u svojim bilansnim stanjima priznaju
sredstvo pribavljanjo kroz finansijskih lizing i obavezu povezanu sa takvim načinom nabavke
sredstva.
Evidencija se po pravilu formira na tri različita nivoa: u okviru glavne knjige finansijskog
računovodstva; na nivou analitičke evidencije; kroz inventurnu knjigu.
Inventarana knjiga obavezno sadrži: inventurni broj, tačan trgovački naziv sredstva, naziv
dobavljača, broj i datum dokumenta o prijemu sredstva, procijenjeni korisni vijek, datum
aktiviranja (stavljanja u upotrebu), nabavnu vrijednost (cijenu koštanja), metod amortizacije,
datum otuđenja (prodaje, rashodovanja i sl.).
Nabavna vrijednost obuhvata fakturunu cijenu (uključujući uvozne dadžbine i poreze), nakon
oduzimanja trgovačkih popusta i rabata, sve troškove koji se direktno mogu pripisati sredstvu
za dovođenje sredstva u stanje koje je neophodno da bi sredstvo moglo funkcionisati.
Primjer 17. Nabavljena je oprema od ino dobavljača. Fakturna vrijednost opreme je 10.000
e. Carina je obračunata po stopi od 10%, a carinsko evidentiranje po stopi od 1% na
nabavnu vrijednost opreme utvrđenu prilikom uvoza. PDV se obračunava po stopi od 17%.
Evidentirani troškovi u vezi sa montažom opreme su troškovi osnovnog materijala od 1.000
KM, obračunati bruto troškovi radne snage 500 KM i utrošena električna energija u iznoosu
od 100 KM. Oprema je stavljena u upotrebu.
16
Za nabavku opreme od ino dobavljača
0273 Oprema u pribavljanju 22.986
2710 PDV plaćen pri uvozu 3.908
19.558
4330 Dobavljači u inostranstvu

4826 Obaveze za carine i carinsko evidentiranje 2.278
Za troškove montaže opreme

6210 Prihodi po osnovu upotrebe proizvoda i usluga 1.600
Za aktiviranje opreme
0221 Oprema 24.586
Ključna filozofija upotrebe konta 0273 je da se jasno prikaže postupak formiranja nabavne
vrijednosti pribavljenog stalnog materijalnog sredstva, kao i da se precizno identifikuje datum
aktiviranja sredstva, od kada počinje amortizacija.
Primjer 18. Privredno društvo je kroz kredit kupilo opremu fakturne vrijednosti 150.000 KM.
Kredit je odobren na period otplate od godinu dana, uz obavezno učešće od 10% i isplatu
preostalog duga kroz četiri kvartalne jednake rate, uz ugovorenu kamatnu stopu od 12% na
godišnjem nivou.
150.000 – 10%*150.000 = 135.000 KM
135.000 = a*IV(4,3)  a = 36.318,65 KM
0221 Oprema 150.000
4132 Dugoročni robin kredit u zemlji 150.000
Primjer 19. Trgovačko privredno društvo angažovalo je izvođača radova iz oblasti

niskogradnje, na izgradnji administrativnog centra. Ugovorena vrijednost radova je
2.000.000 KM. Radovi su otpočeli 01.03., a završeni 30.09.2009. godine. Izvođač je krajem
svakog mjeseca ispostavljao privremene obračunske situacije, i to:
01.03 = 300.000
30.04. = 250.000
17
31.05. = 200.000
30.06. = 500.000
31.07. = 250.000
31.08. = 250.000
30.09. = 250.000
2.000.000
01.10.2009. godine izvršen je tehnički prijem objekta i objekat je pušten u funkciju. Investitor
je izgradnju objekta pretežno finansirao iz namjenskog dugoročnog kredita koji mu je 01.03.
odobren u vrijednosti od 1.700.000 KM, sa rokom otplate od 12 mjeseci, uz kamatnu stopu
od 12%/godišnje. Kamata se računa prostim kamatnim računom i plaća mjesečno.
U skladu sa MRS 23, dio kamate obračunat od strane kreditora, treba biti kapitalozovan,
odnosno, uključen u cijenu koštanja građevinskog objekta.
Kapitalizacija se računa na sljedeći način:
Datum izdatka Iznos izdatka Broj mjeseci Ekvivalent
31.03. 300.000 6 1.800.000
30.04. 250.000 5 1.250.000
31.05. 200.000 4 800.000
30.06. 500.000 3 1.500.000
31.07. 250.000 2 500.000
31.08. 250.000 1 250.000
30.09. 250.000 0 0
2.000.000 6.100.000
Prosječni izdatak = 6.100.000/6 = 1.016.667 KM

Kamata koja se može kapitalizovati = 1.016.667 * 8%^18 = 81.333 KM
Stvarno obračunata kamata za 6 mjeseci = 1.700.000 KM * 6 * 0,01 = 102.000 KM
Kamata koja se ne može uključiti u nabavnu vrijednost = 20.6667 KM.
Za prvu privremenu situaciju

0271 Građevinski objekti u izgradnji 300.000
351.000
4320 Dobavljači u zemlji
Za preostalih 6 mjeseci privremene situacije
18
0271 Građevinski objekti u izgradnji 1.700.000
1.989.000
4320 Dobavljači u zemlji
Za obračun kamate za mjesec mart

5610 Rashodi kamata po kratkoročnim i dugoročnim kreditiam 17.000
4601 Obaveze po osnovu kamata iz odnosa sa drugim licima 17.000
Za obračun kamate za preostalih 6 mjeseci

5610 Rashodi kamata po kratkoročnim i dugoročnim kreditima 20.667
102.000
4601 Obaveze po osnovu kamata sa drugim licima
Za aktiviranje građevinskog objekta

0210 Građevinski objekti 2.081.333
0271 Građevinski objekti u izgradnji 2.081.333
Primjer 21. Privredno društvo je od drugog privrednog društva kupilo auto servis po cijeni
od 480.000 KM. Sredstva auto servisa uključuju zemljište, zaradu i opremu. Da su kupovana
pojedinačno, sredstva bi prema najboljoj mogućoj procjeni koštala:
Zemljište = 120.000 KM
Zgrada auto servisa = 270.000 KM
Oprema = 210.000 KM
Dakle, da su kupljena pojedinačno, sredstva bi koštala ukupno 600.000 KM od čega bi se
20% odnosilo na zemljište, 45% na zgradu, 35% na opremu.
Uvažavajući MRS 16, kao i računovodstveno načelo pojedinačne procjene, sredstvo nije
moguće evidentirati zbirno, već pojedinačno (zbog obračuna amortizacije):
0208 Ostala zemljišta 96.000
0210 Građevinski objekti 216.000
0221 Oprema 168.000
Primjer 22. Izvršena je razmjena transportne opreme za sličnu opremu. Razmjena nema
komercijalnu suštinu. Knjigovodstveni podaci su sljedeći:
Nabavna vrijednost opreme = 20.000 KM
Kumulisana ispravka vrijednosti opreme do trenutka razmjene = 10.000 KM
Knjigovodstvena vrijednost opreme = 10.000 KM
19
Procjenjena fer vrijednost opreme = 12.000 KM
0221 Oprema (nabavljena kroz razmjenu) 20.000
0228 Ispravka vrijednosti opreme date u razmjenu 10.000
0221 Oprema (data kroz razmjenu) 20.000
0228 Ispravka vrijednosti opreme 10.000
4700 PDV po izdatim fakturama 1.700
Primjer 23. Izvršena je razmjena transportne opreme za sličnu opremu, po sistemu „staro za
novo“. Razmjena ima komercijalnu suštinu. Knjigovodstveni podaci su isti kao i u primjeru
22. Fer vrijednost novonabavljene opreme iznosi 15.000 KM.
Nabavna vrijednost opreme = 20.000 KM
Kumulisana ispravka vrijednosti opreme do trenutka razmjene = 10.000 KM
Knjigovodstvena vrijednost opreme = 10.000 KM
Procjenjena fer vrijednost opreme = 15.000 KM
0221 Oprema (nabavljena kroz razmjenu) 15.000
0228 Ispravka vrijednosti opreme date u razmjenu 10.000
2010 Kupci u zemlji 11.700
0221 Oprema (data kroz razmjenu) 20.000
Primjer 24. Akcionarsko društvo je izvršilo zamjenu 10.000 običnih akcija za korištenu
proizvodnu halu izgrađenu 2005. godine. Nominalna vrijednost akcije je 10 KM/akciji.
Akcije su se, u momentu zamjene, prodavale na tržištu po cijeni od 12 KM/akciji.
3000 Obične akcije 100.000
3200 Emisiona premija po osnovu prodaje običnih akcija 20.000
Napomena: U poslovnim knjigama akcionarskog društva ne treba priznati dobitak po osnovu

zamjene.
20
Primjer 25. Akcionarsko društvo je izvršilo zamjenu 10.000 običnih akcija za korištenu
proizvodnu halu izgrađenu 2005. godine. Akcije su emitovane nepoznatom kupcu kroz
privatnu (zatvorenu) ponudu. Procjenjena fer vrijednost pribavljene hale iznosi 100.000 KM,
u skladu sa čim je utvrđena nominalna vrijednost jedne akcije od 10 KM.
Primjer 26. Privredno društvo je u zamjenu za građevinsko zemljište, 01.01.2009. godine

emitovalo obveznice u ukupnoj (nominalnoj) vrijednosti od 100.000 KM, uz kamatnu stopu
od 10%/godišnje, sa rokom dospijeća do 5 godina. Kamata se plaća godišnje. Tržišna
kamatna stopa u trenutku emisije iznosi 12%.
Tržišna vrijednost = 10.000*IV(5,12%) + 100.000*II(5,12%) = 92.790,45
0210 Građevinski objekti 92.790,45
4129 Ispravka vrijednosti obaveza po osnovu HOV 7.210
4120 Obaveze po izdatim dugoročnim obveznicama 100.000
Ugovori o izgradnji mogu biti:

1. Ugovori sa fiksnom cijenom – izvođač radova prihvata da mu se za izvedene radove
isplati fiksna cijena;
2. Ugovori troškovi plus – izvođačima radova pruža sigurnost u ostvarivanju dobitka
od izgradnje, jer su sklopljeni na način da im investitor garantuje pokriće nastalih,
identifikovanih troškova i određen fiksni ili varijabilni iznos dobitka.
Test – MRS 11 definiše sljedeće vrste ugovora o izgradnji: a) ugovori sa fiksnom cijenom;
b) ugovori o izgradnji iz hipotekarnih kredita; c) ugovori tipa troškovi plus; d) ugovori o
izgradnji putem finansijskog lizinga;
Test – Prema MRS 11, ugovori o izgradnji mogu se pojaviti u obliku: a) ugovora o nabavci
robe i usluga; b) kombinovanih ugovora; c) ugovora o gradnji nepokretnosti; d) ugovora sa
fiksnom cijenom;
U praksi se obično koristi kombinacija prethodna dva ugovora. Ukoliko je investitor i izvođać
građevinskih radova, proces izgradnje treba evidentirati u njegovom pogonskom
računovodstvu.
Primjer 27. Preduzeće je u sopstvenoj režiji izgradilo građevinski objekat čija je cijena
koštanja iznosila 200.000 KM. Građevinski objekat je stavljen u upotrebu.
1200 Gotovi proizvodi 200.000
Prikazanom knjiženju prethodilo bi formiranje zaliha gotovih proizvoda u korist prihoda na

kontu 630.
21
Primjer 28. Osnovni elementi iz ugovora o finansijskom zakupu teretnog motornog vozila
isporučenog od ino dobavljača su:
Početak perioda zakupa = 01.11.2008. godine
Ugovoreni period zakupa = 5 godina
Mjesečna rata = 549,58 eura
Manipulativni troškovi = 513 eura
Obavezno učešće = 2.850 eura
Po isteku zakupa, na zakupca se, bez bilo kakavih dodatnih troškova prenosi vlasništvo nad
teretnim motornim vozilom.
Carinska procedura u vezi sa uvozom vozila okonvačana je 15.11., a vozilo stavljeno u
upotrebu 16.11. Procjenjeni korisni vijek vozila je 10 godina. Obračun amortizacije vrši se
primjenom linearne metode. U nabavnu vrijednost vozila uključeni su sljedeći zavisni
troškovi nabavke:
Troškovi carine = 6.131,52 KM
Kasko osiguranje = 1.087,40 KM
Drumarina, vodoprivredna naknada, taksa = 485,50 KM
Tehnički pregled, naknada AMS RS = 50,00 KM
Knjiženje uplate obaveznog učešća, manipulativnih troškova:
0280 Avansi za nekretnine, postrojenja, opremu i investicione nekret. 6.748
2470 Poslovni račun-domaća valuta 6.748
Za knjiženje prve rate po osnovu ugovora o finansijskom lizingu:

0280 Avansi za nekretnine, postrojenja, opremu i investicione nekret. 1.075
2470 Poslovni račun-domaća valuta 1,075
Za evidentiranje nabavke opreme:

0221 Oprema 64.498
4150 Dugoročne obaveze po finansijskom lizingu 56.745
4826 Obaveze za carine i carinsko evidentiranje 6.172
4821 Naknada za korištenje voda 48
4829 Obaveze za ostale dadžbine 396
Za prenos salda sa računa datih avansa:

22
4150 Dugoročne obaveze po finansijskom lizingu u zemlji 6.748
0280 Avansi za nekretnine, postrojenja, opremu i investicione nekretnine 6.748
Ukoliko se desi da je ugovor o zakupu stupio na snagu prije isporuke predmeta lizinga, tada
bi evidentiranje dugoročnih obaveza po finansijskom zakupu pratilo zaduženje računa 0273 –
oprema u pribavljanju.
U skladu sa MRS 1, treba razgraničiti obaveze koje dospjevaju u periodu do 1 godine što se
evidentira na računu 425 – dio dugoročnih obaveza po finansijskom lizingu. Knjiženje kojim
je izvršeno zatvaranje avansa izvršeno je na račun 415 – dugoročne obaveze po finansijskom
lizingu, što je opravdano, budući da dio obaveza na računu 425 tek treba da dospije za
plaćanje.
Primjer 30. Transportno preduzeće je od ino dobavljača izvršilo nabavku auto-guma za
teretna vozila u vrijednosti od 20.000 KM. Troškovi carine iznose 1.200 KM, a špedicije 200
KM. Na nabavnu vrijednost auto-guma obračunat je PDV po stopi od 17%.
0222 Alat i inventor 21.400
2710 PDV prilikom uvoza 3.638
4320 Dobavljači u zemlji 200
4826 Obaveze za carinu i carinsko evidentiranje 1.200
Primjer 31. Poljoprivrednoj zadruzi je bez naknade dodijeljeno neobrađeno poljoprivredno

zemljište procijenjene vrijednosti 100.000 KM. Zadruga snosi troškove poreza na promet
nepokretnosti i prava u iznosu od 3.000 KM, kao i troškove uređenja zemljišta za
namjeravanu upotrebu u iznosu od 10.000 KM. Zemljište je stavljeno u funkciju.
Za donaciju zemljišta
0270 Zemljište u pribavljanju 100.000
4951 Primljene donacije za investicije u osnovna sredstva 100.000
Za obračunati porez za promet nepokretnosti i prava

4820 Obaveze za porez na imovinu 3.000
Za uređenje zemljišta
Za stavljanje zemljišta u funkciju
23
0200 Privredna zemljišta 113.000
Investicione nekretnine obuhvataju imovinu koju posjeduje vlasnik sa ciljem ostvarivanja

prihoda od zakupnine ili porasta tržišne vrijednosti nekretnine, ili i jedno i drugo, ali ne i
nekretnine koje se koriste u proizvodnji ili nabavci proizvoda ili usluge. Osim toga,
investicionim nekretninama smatraju se i ulaganje u tuđe nekretnine.
Primjer 32. Privredno društvo u vlasništvu ima građevinski objekat čija je nabavna
vrijednost 500.000 KM, a ispravka vrijednosti 50.000 KM. Građevinski objekat je izgrađen
po sistemu P+2+M. Pod operativni zakup izdat je prvi sprat objekta čija knjigovodstvena
vrijednost iznosi 100.000 KM. Ispunjeni su uslovi da se nekretnine izdate pod tekući zakup
klasifikuju u skladu sa MRS 40.
Za dio građevinskog objekta izdat pod zakup
0218 Ispravka vrijednosti građevinskog objekta 11.111
0231 Investicione nekretnine-objekti (dio objekta) 100.000
Do datuma aktiviranja nekretnine se vrednuju prema MRS 16, tj. kao osnovno sredstvo u
pipremi, a nakon toga se vrši njihovo reklasifikovanje u grupu investicionih nekretnina i
počinje se sa primjenom MRS 40.
Primjer 33. Privredno društvo je investiralo sredstva u izgradnju dva poslovna prostora.
Prema privremenim situacijama ispostavljenim od strane izvođaća radova, vrijednost
izvedenih radova iznosi 150.000 KM, bez PDV-a. Poslovni prostor se namjerava izdati pod
operativni zakup.
Za privremenu i konačnu situaciju izvođaća radova
0271 Građevinski objekat u pribavljanju 150.000
Za obračun poreza na prenos vlasništva

4820 Obaveze za porez na imovinu 4.500
Za aktiviranje izgrađene nekretnine

0231 Građevinski objekat 154.500
24
Nabavna vrijednost kupljene investicione nekretnine obuhvata fakturnu cijenu i sve zavisne
troškove (pravne usluge, porez na imovinu, ostali).
Primjer 34. Privredno društvo je kupilo korišteni poslovni prostor čija fakturna vrijednost,
sa uračunatim porezom na promet nepokretnosti, iznosi 103.000 KM. Namjena poslovnog
prostora je iznajmljivanje pod operativni zakup.
0231 Građevinski objekat 103.000
U skladu sa MRS 40, nabavna vrijednost investicione nekretnine ne uvećava se za: iznos
početnih troškova poslovanja (osim ako nisu neophodni da bi se ona dovela u upotrebu),
poslovne gubitke koji su nastali prije dostizanja planiranog nivoa korištenja nekretnine,
prekomjerno utrošene količine materijala, rada i drugih resursa prilikom izgradnje nekretnine
ili naknadno učinjenih kapitalnih dobitaka.
Test – U skladu sa MRS 16, troškovi investicionog održavanja nekretnina, postrojenja i
opreme: a) terete finansijski rezultat perioda u kome su nastali; b) uvećavaju
knjigovodstvenu vrijednost nekretnine, postrojenja i opreme koji su predmet
održavanja; c) terete račune aktivnih vremenskih razgraničenja čiji saldo se postepeno
prenosi na rashode, a najkasnije do sljedećeg investicionog održavanja; d) terete račun
dugoročnih rezervisanja za troškove investicionog održavanja;
Test – Primjer troškova koji ulaze u troškove nabave nekretnina, postrojenja i opreme su: a)
direktni troškovi rada pri izradi ili sticanju sredstva; b) troškovi premještanja poslovanja
na novu lokaciju ili usmjeravanje na novu grupu kupaca; c) administrativni i ostali opšti
troškovi; d) troškovi za stručne savjete arhitekata i inženjera;
Test – Koji se od navedenih troškova, prema MRS 16, mogu uključiti u nabavnu vrijednost
nekretnine, postrojenja i opreme: a) kupovna cijena; b) troškovi koji se mogu direktno
pripisati dovođenju sredstva na lokaciju i u radno stanje za namjeravanu upotrebu; c)
administrativni i ostali opšti troškovi; d) troškovi otvaranja nove fabrike; e) sve gore
navedeno;
Primjer 35. Privredno društvo zakupilo je skladišni prostor na kome treba izvršiti značajna
ulaganja. Ugovorena cijena zakupa je 1.000 KM mjesečno u neto iznosu, a ugovoren je
period zakupa od 5 godina.Uprava društva zakupca procjenjuje da su ispunjeni uslovi da se
zakupljene nekretnine klasifikuju kao ulaganja u investicione nekretnine. U svrhu početnog
vrednovanja ulaganja, procjenjena je sadašnja vrijednost minimalnih plaćanja za zakup u
iznosu od 45.000 KM. Procjenjena tržišna vrijednost zakupljene nekretnine iznosi 50.000
KM.
0231 Investicione nekretnine – objekti 45.000
4199 Ostale razne dugoročne obaveze 45.000
25
Kada na početku perioda zakupa zakupac u svojim poslovnim knjigama priznaje procjenjenu
fer vrijednost zakupljene nekretnine, a ne fer vrijednost stvarno izvršenih ulaganja u te
nekretnine, zakupac paralelno priznaje i obavezu po osnovu ulaganja u nekretninu (4199).
U skladu sa MRS 40 zakupac može da primjeni standard kada vrši ulaganje u tuđu
nekretninu, a time ne finansira ugovorenu cijenu zakupa.
Računom 029 – ulaganja na tuđim nekretninama, postrojenjima i opremi obuhvaćena su
ulaganja izvršena od strane zakupca u nekretnine, postrojenja i opremu zakupljenu kroz
operativni lizing, osim onih koja su klasifikovana na računu 023 – investicione nekretnine.
Amortizacija stalnih sredstava vrši se s cijem sistematskog rasporeda njihove vrijednosti
tokom korisnog vijeka upotrebe.
Amortizaciji podliježu sredstva: za koja se očekuje da će se koristiti duže od jednog
obračunskog perioda; koja imaju ograničeni vijek upotrebe; koja se drže radi upotrebe u
procesu proizvodnje, prodaje ili pružanja usluge, za iznajmljivanje ili za administrativne
svrhe.
Amortizacionu osnovu sredstva čini njegova nabavna vrijednost, umanjena za procjenjeni
ostatak vrijednosti (rezidualnu vrijednost). Rezidualna vrijednost može se povećavati do
iznosa koji je jednak ili veći od knjigovodstvene vrijednosti sredstva. U tom slučaju trošak
amortizacije sredstva ne postoji, sve dok se rezidualna vrijednost postepeno ne smanji na
iznos koji je niži od knjigovodstvene vrijednosti sredstva.
Metodi amortizacije mogu biti: linearna, degresivna i funkcionalna. Linearna metoda
amortizacije podrazumjeva utvrđivanje iste visine troška amortizacije u svakom
obračunskom periodu tokom korisnog vijeka sredstva.
Test – Kada se primjenjuje proporcionalni metod amortizacije, amortizacija predstavlja: a)
fiksni trošak na godišnjoj razini; b) fiksni trošak po jedinici proizvoda; c) varijabilni
trošak po jedinici proizvoda; d) fiksni trošak po jednici proizvoda;
Test – Koje od navedenih tvrdnji, vezanih za amortizaciju nekretnina, postrojenja i opreme
su tačne: a) amortizacija se provodi čak i ako fer vrijednost pojedinog sredstva
premašuje njegovu knjigovodstvenu vrijednost, tako dugo dok ostatak vrijednosti ne
prelazi njegovu knjigovodstvenu vrijednosti; b) amortizaciju pojedinog sredstva treba
obračunavati i za vrijeme dok traje njegov popravak i održavanje; c) amortizacija se
prestaje obračunavati kada se sredstvo povuče iz upotrebe, bez obzira što nije u potpunosti
amortizovano; d) amortizacija se ne prestaje obračunavati kada se sredstvo prestaje
koristiti i povlači iz upotrebe, osim u slučaju ako je to sredstvo u potpunosti
amortizovano;
Test – Koje od navedenih stalnih sredstava ne podliježu amortizaciji: a) zemljišta (osim
zemljišta koja imaju ograničeni vijek upotrebe); b) poslovne zgrade vrednovane po
modelu fer vrijednosti; c) investicijske nekretnine vrednovane po modelu fer vrijednosti;
d) stalna sredstva klasifikovana kao namijenjena za prodaju;
Test – Koje se od navedenih metoda amortizacije navode u MRS 16: a) linearna metoda; b)
progresivna; c) metoda opadajućeg salda; d) metoda jedinice proizvoda;
Linearna metoda amortizacije
26
Primjer 36. Privredno društvo nabavilo je proizvodnu opremu nabavne vrijednosti od 50.000
KM. Procjenjena rezidualna vrijednost opreme je 2.000 KM, a procjenjeni korisni vijek 5
godina.
Amortizacija = nabavna vrijednost – rezidualna vrijednost)/procjenjeni korisni vijek iskazan

brojem godina
Knjigovodstvena
Godina Nabavna vrijednost Godišnja amortizacija Kumulisana ispravka vrijednosti
vrijednost
1 50.000,00 9.600 9.600 40.400
2 50.000,00 9.600 19.200 30.800
3 50.000,00 9.600 28.800 21.200
4 50.000,00 9.600 38.400 11.600
5 50.000,00 9.600 48.000 2.000,00
Amortizacija = (50.000 – 2.000)/5=9.600 (po linearnoj metodi)-
0228 Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme 9.600
Test – Na dan 01.01.2012. godine nabavna vrijednost nekretnine je 800.000 KM, ostatak
vrijednosti 300.000 KM, a njena akumulisana amrotizacija 480.000 KM. Koliko će iznositi
trošak amortizacije nekretnine za 2012. godinu, ako se amortizacija obračunava linearnom
metodom po godišnjoj stopi od 5%: a) 40.000 KM; b) 30.000 KM; c) 25.000 KM; d) 20.000
KM.
Degresivna metoda amortizacije
Primjer 37. Na osnovu podataka iz primjera 36. Izračunati amortizaciju putem degresivne
metode.
Godišnja Kumulisana ispravka Knjigovodstvena
Godina Nabavna vrijednost Koeficijent
amortizacija vrijednosti vrijednost
1 50.000,00 5/15 16.000,00 16.000,00 34.000,00
2 50.000,00 4/15 12.800,00 28.800,00 21.200,00
3 50.000,00 3/15 9.600,00 38.400,00 11.600,00
4 50.000,00 2/15 6.400,00 44.800,00 5.200,00
5 50.000,00 1/15 3.200,00 48.000,00 2.000,00
Faktorijel = n*((n+1)/2) = 5*6/2 = 15
16.000 = (50.000-2.000)*5/15
12.800 = (50.000 – 2.000)*4/15
.........
Primjer 38. Procjenjeni korisni vijek transportne opreme iznosi 6 godina, a nabavna
vrijednost 50.000 KM. Za obračun amortizacije koristi se metoda sume degresije.
Procijenjena rezidualna vrijednost opreme iznosi 5.000 KM i čini ju procijenjena vrijednost
po kojoj oprema može biti prodata po isteku korisnog vijeka. Oprema je stavljena u funkciju
01.07.
27
Faktorijel = 6*7/2 = 21
Amortizaciona osnova = 50.000 – 5.000 = 45.000
1 godina (01.07 – 31.12) = 45.000*6/21*1/2 = 6.429
2 godina = 45.000*6/21*1/2 + 45.000*5/21*1/2 = 6.429 + 5.357 =11.786
3 godina = 45.000*5/21*1/2 + 45,000*4/21*1/2 = 5.357 + 4.286 = 9.643
4 godina = 45,000*4/21*1/2 + 45.000*3/21*1/2 = 4.286 + 3.214 = 7.500
5 godina = 45.000*3/21*1/2 + 45.000*2/21*1/2 = 3.214 + 2.143 = 5.357
6 godina = 45.000*2/21*1/2 + 45.000*1/21*1/2 = 2.143 + 1.071 = 3.214
7 godina (01.01 – 30.06) = 45.000*1/21*1/2 = 1.071
Ukupna amortizacija = 45.000
Test – Nabavna vrijednost opreme je 50.000 KM, rezidualna 5.000 KM, a procjenjeni korisni
vijek trajanja 5 godina. Koliki je iznos amortizacije za četvrtu godinu, ako se koristi
degresivna metoda obračuna amortizacije: a) 9.000 KM; b) 12.000 KM; c) 6.000 KM; d)
3.000 KM (Rešenje=45.000*2/15=6.000)
Dvostruko linearna metoda amortizacije
Primjer 39. Preduzeće je nabavilo mašinu u vrijednosti od 50.000 KM. Procjenjena
rezidualna vrijednost mašine je 2.000 KM, a procjenjeni korisni vijek je 5 godina.
Knjigovodstvena
vrijednost
1 48.000 19.200 19.200 30.800
2 30.800 12.320 31.520 18.480
3 18.480 7.392 38.912 11.088
4 11.088 4.435 43.347 6.652
5 6.652 4.652 48.000 2.000
Dvostruka linearna stopa amortizacije = 100/5*100 = 20%*2 = 40%
Amoritzacija = (nabavna vrijednost – rezidualna vrijednosti)*dvostruka linearna stopa

amortizacije
Po ovoj metodi amorizacija za posljednju godinu upotrebe sredstva izračunava se u iznosu

kojim se knjigovodstvena vrijednost sredstva izjednačava sa rezidualnom vrijednošću.
Metoda smanjenja stope amortizacije (primjer 40) primjenjuje se kada metode sume
degresije ili opadajućeg salda u početnim godinama korisnog vijeka daju neprihvatljivo
visoke, a u posljednjim godinama neprihvatljivo niske godišnje iznose amortizacije. Stopa
amortizacije po ovoj metodi ima fiksnu i varijabilnu komponentu. Varijabilna stopa utvrđuje
se tako što se polazi od linearne stope amortizacije. U prvoj godini korisnog vijeka sredstva
varijabilna i linearna stopa su jednake, a u narednim godinama stopa se smanjuje za određeni
procenat, koji može biti konstanta ili promjenjljiva. Na visinu fiksne stope utiče procjenjena
varijabilna stopa.
28
Primjer 40. Preduzeće je nabavilo mašinu u vrijednosti od 50.000 KM. Procjenjena
rezidualna vrijednost mašine je 2.000 KM, a procjenjeni korisni vijek je 5 godina.
Linearna stopa amortizacije = 100/5*100 =20%
Ukoliko je procjenjeni porcenat smanjenja varijabiln stope 5%, fiksna stopa (X) izračunava
se na sljedeći način:
1 godina = X + 20%
2 godina = X + 15%
3 godina = X + 10%
4 godina = X + 5%
5 godina = X + 0%
5X + 50% = 100%  X=10%

Godina Nabavna vrijednost Koeficijent
1 50.000,00 30% 14.400 14.400 35.600
2 50.000,00 25% 12.000 26.400 23.600
3 50.000,00 20% 9.600 36.000 14.000
4 50.000,00 15% 7.200 43.200 6.800
5 50.000,00 10% 4.800 48.000 2.000
Funkcionalna amortizacija
Amortizacija = (nabavna vrijednost – rezidualna vrijednost)/procjenjeni korisni vijek iskazan

količinom učinka
Primjer 41. Nabavljen je kamion nabavne vrijednosti od 50.000 KM. Ukupno procjenjeni
korisni vijek kamiona izražen je kilometrima koje može da prijeđe u redovnom radnom
režimu i iznosi 100.000 kilometara. Prema podacima službe transporta, kamion je tokom 6
godina upotrebe prešao sljedeću kilometražu:
1 godina = 20.000 kilometara
29
Godišnji
Godina Nabavna vrijednost učinak
(kilometri)
1 50.000,00 20.000 10.000 10.000 40.000
2 50.000,00 30.000 15.000 25.000 25.000
3 50.000,00 10.000 5.000 30.000 20.000
4 50.000,00 10.000 5.000 35.000 15.000
5 50.000,00 15.000 7.500 42.500 7.500
6 50.000,00 15.000 7.500 50.000 0
1 godina = 50.000*20.000/100.000 = 10.000
2 godina = 50.000*30.000/100.000 = 15.000
................
Test – Poslovni subjekt za obračun amortizacije novonabavljenog postrojenja koristi metodu
jedinice proizvoda (funkcionalnu metodu). Za postrojenje, čija je nabavna vrijednost 50.000
KM, procijenjen je učinak od 100.000 proizvoda. Nakon stavljanja prostrojenja u funkciju, u
prvom obračunskom periodu je proizvedeno 20.000 proizvoda. Iznos amortizacije za
obračunski period je: a) 4.000 KM; b) 5.000 KM; c) 10.000 KM; d) 20.000 KM (Rešenje =
50.000*20.000/100.000 = 10.000 KM)
Prema MRS 16, kada se neka nekretnina, postrojenje i oprema revalorizuje, ukupna
akumilisana amortizacija na dan revalorizacije tretira se na sljedeći način:
1. Ispravlja se srazmjerno bruto knjigovodstvenoj vrijednosti sredstva, tako da je
knjigovodstvena vrijednost sredstva nakon revalorizacije jednaka njegovom
revalorizacionom iznosu;
2. Eliminiše iz bruto knjigovodstvene vrijednosti, a neto iznos se svodi na revalorizovani
iznos sredstva.
ZADATAK I (Maj 2013. godine): Kamion je kupljen za 68.000 KM i stavljen u upotrebu u
decemrbu 2010. godine. Očekivani vijek upotrebe je 5 godina, a ostatak vrijednosti 8.000
KM. Očekivano korištenje u toku 5 godina upotrebe je kako slijedi:
2011. = 200 dana
2012. = 100 dana
2013. = 100 dana
2014. = 150 dana
2015. = 50 dana
I) Izračunajte trošak amortizacije kamiona za svih 5 godina njegova korištenja primjenom:
30
a) Linearne metode;
b) Metode opadajućeg salda (koristeći stopu od 35%);
c) Funkcionalne metode;
II) Navedite u kojim okolnostima je metoda opadajućeg salda primjerenija od linerane
medote?
Izrada:
Ia) Linearna metoda
Amortizacija = (nabavna vrijednost – rezidualna vrijednost)/procjenjeni korisni vijek

iskazan brojem godina
Amortizacija = (68.000 – 8.000)/5 = 12.000 KM

Knjigovodstvena
vrijednost
1 60.000 12.000 12.000 48.000
2 60.000 12.000 24.000 36.000
3 60.000 12.000 36.000 24.000
4 60.000 12.000 48.000 12.000
5 60.000 12.000 60.000 0
Ib) Metoda opadajućeg salda (35%)

2011. = 35%*68.000 = 23.800 KM
2012. = 35%*(68.000-23.800) = 15.470 KM
2013. = 35%*(44.200-15.470) = 10.055,50 KM
2014. = 35%*(28.730-10.055,50) = 6.536,08 KM
2015. = 18.674,50-6.536,08-8.000(ostatak vrijednosti) = 4.138,42
Ic) Funkcionalna metoda

2011. = 60.000*200/600 = 20.000 KM
2012. = 60.000*100/600 = 10.000 KM
2013. = 60.000*100/600 = 10.000 KM
2014. = 60.000*150/600 = 15.000 KM
2015. = 60.000*50/600 = 5.000 KM
II) Metoda opadajućeg salda kao metodu amortizacije primjereno je koristiti umjesto linearne
metode kada se smatra da je fer raspodjeliti veći dio ukupnog amortizacionog iznosa u
31
ranijim godinama, odnosno, manji dio ukupnog amortizacionog iznosa u kasnijim godinama,
uz pretpostavku da ekonomske koristi od sredstva opadaju tokom vremena upotrebe sredstva.
ZADATAK I (Maj 2011. godine): Proizvodno preduzeće posjeduje mašinu čija je nabavna
vrijednost 50.000 KM, rezidualna vrijednost 5.000 KM i procjenjeni korisni vijek trajanja 5
godina.
a) Izračunati iznos amortizacije primjenom metode prema kojoj se iznos amortizacije
svake godine smanjuje za isti iznos:
Faktorijel = n*((n+1)/2) = 5*6/2 = 15
Iznos degresije = (50.000-5.000)/15 = 3.000
1 godina = 45.000*5/15 = 15.000
2 godina = 45.000*4/15 = 12.000
3 godina = 45.000*3/15 = 9.000
4 godina = 45.000*2/15 = 6.000
5 godina = 45.000*1/15 = 3.000
b) Izračunati iznos amortizacije primjenom metode prema kojoj se iznos amortizacije
svake godine povećava za isti iznos:
Faktorijel = n*((n+1)/2) = 5*6/2 = 15
Iznos progresije = (50.000-5.000)/15 = 3.000
5 godina = 45.000*5/15 = 15.000
4 godina = 45.000*4/15 = 12.000
3 godina = 45.000*3/15 = 9.000
2 godina = 45.000*2/15 = 6.000
1 godina = 45.000*1/15 = 3.000
c) Koju od metoda od prethodno dvije navedene biste preporučili i zašto:

Preporučuje se degresivna metoda, jer je primjena ove metode u skladu sa načelom
opreznosti, što dovodi do iskazivanja sredstva po principu niže vrijednosti i
priznavanja rashoda u prvim godinama po višim vrijednostima. Na ovaj način će
finansijski rezultat i imovina biti potcjenjeni, što dovodi do nastanka latentnih rezervi,
što nije slučaj kod metode progresivne amortizacije.
d) Koliki iznos amortizacije će biti u 4 godini ako je na početku iste godine nabavna
vrijednost mašine revalorizovana na iznos od 60.000 KM i rezidualne vrijednosti
procjenjena na 7.000 KM?
Iznos degresije=(14.000+10.000-7.000)/(2*(2+1)/2) = 5.666,67 KM (14.000 –
vrijednost sredstva nakon treće godine, 10.000 – iznos revalorizacije nabavne
vrijednosti, 7.000 – nova rezidualna vrijednost, 2 – preostali vijek trajanja)
Amortizacija za 4 godinu = 2*5.666,67 = 11.333,33 KM
e) Koliki iznos amortizacije će biti u 5 godini korištenja mašine, ako je na kraju 4 godine
procjenjeno da će mašina trajati 7 godina?
Iznos degresije = (8.000-5.000)/(3*(3+1)/2)=500 (8.000 – vrijednost mašine nakon 4
godine, 500 – rezidualna vrijednost, 3 – novi procjenjeni vijek trajanja)
Amortizacija za 5 godinu = 3*500 = 1.500 KM
Primjer 42. Nabavna vrijednost kancelarijskog prostora koji se koristi u vlastite
administrativne svrhe iznosi 100.000 KM, a procjenjeni korisni vijek 50 godina. Obračun
amortizacije prostora vrši se pomoću linearne metode amortizacije. Nakon 10 godina
korištenja, uprava pravnog lica za vrednovanje poslovnog prostora usvaja model
revalorizacije iz MRS 16. Procijenjena fer vrijednost prostora iznosi 100.000 KM.
32
3300 Revalorizacione reserve – nekretnine 20.000
ILI
U prvoj i svakoj narednoj godini upotrebe kancelarijskog prostora nakon izvršene

revalorizacije, obračunati iznos troška amortizacije veći je zbog povećanja amortizacione
osnovice usljed izvršene revalorizacije.
U skladu sa MRS 16, revalorizaciju treba vršiti redovno, kako bi se osiguralo da se
knjigovodstvena vrijednost bitno ne razlikuje od fer vrijednosti. Revalorizacione rezerve su
sastavni dio vlastitog kapitala i prenose se direktno na zadržanu zaradu kada se sredstvo
isknjiži. Neke rezerve moguće je realizovati u periodu dok se sredstvo koristi. U tom slučaju,
iznos revalorizacionih rezervi predstavlja razliku između troška amortizacije zasnovanog na
revalorizovanoj knjigovodstvenoj vrijednosti i troška amortizacije zasnovanog na početnoj
nabavnoj vrijednosti sredstva.
Prenos revalorizacionih rezervi srazmjerno visini uvećanog troška amortizacije, po osnovu
revalorizacije poslovnog prostora iz primjera 42, knjiži se:
Za obračunatu amortizaciju:
Za prenos srazmjernog dijela revalorizacionih rezervi:

3300 Revalorizacione reserve – nekretnine 500
7200 Dobitak ili gubitak 500
Knjiženjem revalorizacionih rezervi u korist konta 7200 obezbjeđuje se da ona kroz zaključna
knjiženja budu prenesena na klasu 3, konto 341 – neraspoređeni dobitak tekuće godine, tj. ne
vrši se prijenos kroz bilans uspjeha. Ako se poništavaju cjelokupan saldo revalorizacionih
rezervi tek kada se sredstvo rashoduje, prenos rezervi bi trebalo izvršiti kroz bilans stanja, ali
u ovom slučaju u korist konta 340 – neraspoređeni dobitak ranijih godina.
Test – Prema odredbama MRS 16, kada se knjigovodstvena vrijednost imovine povećava kao
rezultat revalorizacije, to povećanje će se priznati: a) u ostalu sveobuhvatnu dobit i
kumulativno iskazati u kapitalu kao revalorizaciona rezerva; b) u akumulisanu dobit i
kumulativno iskazati u kapitalu kao neraspoređena dobit; c) u dobit ili gubitak do iznosa do
kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje vrijednosti iste imovine, koje je
prethodno bilo priznato u dobiti ili gubitku; d) u dobit ili gubitak u cjelokupnom iznosu,
bez obzira na eventualnu raniju promjenu vrijednosti imovine po osnovu revalorizacije
Test – Povećanje knjigovodstvene vrijednosti imovine koje nastaje kao rezultat revalorizacije
priznaje se, prema revidiranom MRS 16, na sljedećin način: a) povećanje se priznaje u
ostalu sveobuhvatnu dobit i kumulativno iskazati u kapitalu kao revalorizaciona
33
rezerva. Pri tom, revalorizacijsko povećanje treba priznati u dobit ili gubitak do iznosa
do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje vrijednosti iste imovine, koje je
prethodno bilo priznato u dobiti ili gubitku; b) povećanje se priznaje u ostalu
sveobuhvatnu dobit bez uticaja na revalorizacijsku rezervu; c) povećanje se priznaje u ostalu
sveobuhvatnu dobit i kumulativno se iskazuje u kapitalu kao revalorizacijska rezerva u
cjelokupnom iznosu bez obzira na prethodno iskazano revalorizacijsko smanjenje vrijednosti
iste imovine, koje je prethodno bilo priznato u dobiti ili gubitku; d) povećanje
knjigovodstvene vrijednosti ima uticaj samo na promjenu revalorizacijske rezerve;
Test – U skladu sa MRS 16, poništavanje revalorizacionih rezervi vrši se: a) u cjelini u korist
prihoda perioda, ukoliko je takva računovodstvena politika utvrđena od strane uprave; b)
uvijek u cijelini direktno u korist finansijskog rezultata tekućeg perioda; c) u korist prihoda
perioda, ali samo do visine prethodno priznatih rashoda po osnovu negativne
revalorizacije konkretnog sredstva; d) uvijek u cijelini direktno u korist finansijskog
rezultata iz ranijih godina;
Primjer 43. Uprava privrednog društva donijela je odluku da izvrši procjenu vrijednosti
opreme koja je korištena tokom prethodne tri godine. Nabavna vrijednost korištene opreme
iznosi 50.000 KM, a ispravka vrijednosti 15.000 KM. Procjenjeni korisni vijek opreme je 10
godina, a za obračun amortizacije se koristi linearna metoda. Nabavana vrijednost nove
opreme iste vrste i iste upotrebne vrijednosti iznosi 70.000 KM. Procjena je izvršena u skladu
sa konceptom tekućeg troška.
Sadašnja vrijednost neiskorištenog dijela opreme = 70.000*7/10 = 49.000 (mjera nabavne
vrijednosti korištene opreme je nabavna vrijednost nove opreme)
Stepen iskorištenosti = 70.000*3/10 = 21.000
Revalorizaciona rezerva = 21.000 – 15.000 = 6.000
0221 Oprema 20.000
0228 Ispravka vrijednosti potraživanja 14.000
3302 Revalorizacione reserve – oprema 6.000
Primjer 44. Privredno društvo je 01.02. izvršilo nabavku kompjuterske opreme čija je
nabavna vrijednost, bez PDV-a, 9.000 KM. Procijenjeni korisni vijek opreme je 3 godine.
Amortizacija se vrši linearnom metodom. Procijenjena tržišna vrijednost identične korištene
opreme na dan 30.06. iznosi 7.000 KM.
Godišnji iznos amortizacije = 9.000/3 = 3.000 (linearna metoda)
Amortizacija u periodu 01.02 – 30.06 = 3.000*5/12 = 1.250
Sadašnja knjigovodstvena vrijednost kompjuterske opreme na dan 30.06 = 9.000 – 1.250 =
7.750 KM
Dakle, vidimo da je došlo do obezvređivanja sredstva u iznosu od 750, tj. procjenjena
vrijednost sredstva je manja od sadašnje vrijednosti na dan 30.06. tekuće godine.
34
5812 Obezvrijeđenje opreme 750
0229 Ispravka vrijednosti opreme po osnovu obezvređenja 750
Primjer 45. Na opremi koja se koristi pri obradi zemljišta izvršena je zamjena dotrajalih
dijelova. Nabavku i ugradnju novih dijelova izvršio je ovlašteni servise za šta je ispostavljena
faktura na iznos od 5.000 KM, uvećan za PDV obračunat po stopi od 17%. Neotpisana bruto
vrijednost zamjenjenih dijelova iznosi 6.000 KM, a ispravka vrijednosti 4.000 KM.
0228 Ispravka vrijednosti opreme po osnovu amortizacije 4.000
0221 Oprema 5.000
2700 PDV u primljenim fakturama 850
5702 Neotpisana vrijednost rashodovane opreme 2.000
0221 Oprema 6.000
Plaćanja izvršena zakupodavcu ili ulaganja u njegove nekretnine, zakupac u svojim

poslovnim knjigama može da evidentira na sljedeći način:
1. Često je ipak riječ samo o izmirenju obaveza po osnovu zakupa, što u slučaju da se
plaćanje od strane zakupca vrši unaprijed, podrazumjeva bilansiranje aktivnih
vremenskih razgraničenja;
2. Ukoliko se u zakupljene nekretnine investira, ulaganja se mogu klasifikovati kao
ulaganja u tuđa osnovna sredstva i amortizovati tokom perioda zakupa;
3. Ukoliko se ulaganja u zakupljene nekretnine klasifikuju kao ulaganja u investicione
nekretnine, tad se pri njihovom vrednovanju koristi model fer vrijednosti;
Primjer 46. Zakupljen je kancelarijski prostor na period od 5 godina. Mjesečna cijena

zakupa, bez PDV-a, iznosi 1.000 KM. Zakupnina za godinu dana plaćena je odmah nakon
potpisivanja ugovora o zakupu.
Zakupac u svojim knjigama knjiži:
2801 Unaprijed plaćena zakupnina 12.000
Primjer 47. U zakupljenom poslovnom prostoru iz prethodnog primjera zakupac je izvršio

ulaganja u adaptaciju sa ciljem prilagođavanja unutrašnjosti prostora namjeravanoj
upotrebi. Prema fakturi izvođača, radovi na adaptaciji prostora koštaju 10.000 KM (iznos
bez PDV-a). Amortizacija ulaganja vrši se linearnom metodom. Procjenjena rezidualna
vrijednost ulaganja iznosi nula. Amortizacije se vrši kroz period od 5 godina.
Knjiženje ulaganja:
35
0291 Ulaganja na tuđim objektima uzetim u zakup 10.00
Knjiženje amortizacije ulaganja:

0298 Ispravka vrijednosti ulaganja na tuđim nekretninama 2.000
Primjer 48. Procjenjena fer vrijednost investicione nekretnine koja se prati po modelu fer
vrijednosti na datum bilansiranja povećana je u odnosu na njenu početnu bilansnu vrijednost
za 20.000 KM.
6400 Povećanje vrijednosti investicionih nekretnina 20.000
Za razliku od investicionih nekretnina i ulaganja u investicione nekretnine koje se prate po

modelu nabavne vrijednosti, investicione nekretnine i ulaganja u njih koja se prate po
modelu fer vrijednosti, ne podliježu obračunu amortizacije.
Tako se usklađivanje vrijednosti investicionih nekretnina koje se prate po modelu fer
vrijednosti evidentira u korist računa 640 – povećanje vrijednosti investicionih nekretnina
koje se ne amortizuju, odnosno, na teret računa 642 – smanjenje vrijednosti investicionih
nekretnina koje se ne amortizuju. Investicione nekretnine koje su predmet amortizacije vrši se
uz pomoć konta 3300 – revalorizacione rezerve (nekretnine) i odgovarajućih prihoda,
odnosno, rashoda po osnovu usklađivanja vrijednosti imovine koji pripadaju grupama računa
68 i 58.
Primjer 49. Procjenjena fer vrijednost investicione nekretnine iz primjera 48 na prvi naredni
datum bilansiranja smanjena je u odnosu na njenu bilansnu vrijednost za 10.000 KM.
Knjiženje smanjenja fer vrijednosti investicionih nekretnina:
6420 Smanjenje vrijednosti investicionih nekretnina 10.000
Konto 6420 ima dugovni saldo, jer se time umanjuje finansijskih rezultat perioda, ali nema
karakter rashoda za koje važi pravilo da se u finansijskom računovodstvu, u okviru klase 5,
knjiže po prirodnim vrstama.
Prodaja, rashodovanje, viškovi i manjkovi
Prodaja materijalnih sredstava se evidentira po „neto principu“, za razliku od primjene „bruto
principa“ pri evidentiranju prihoda i rashoda iz redovnih poslovnih aktivnosti. Primjena neto
principa omogućava da se događaji koji su po svojoj suštini neredovni, a ponekad i
36
nepredvidivi, kroz poslovne knjige i finansijske izvještaje odvoje od redovnih, poslovnih
događaja.
Primjer 50. Redovnim godišnjim popisom utvrđen je manjak na skladištu povratne ambalaže
čija je nabavna vrijednost 2.000 KM, a ispravka vrijednosti 1.500 KM. Za iznos manjka
zaduženo je odgovorno lice, odnosno, skladištar.
2224 Potraživanja od zaposlenih po osnovu manjka 585
02228 Ispravka vrijednosti alata i inventara 1.500
4700 PDV po izdatim fakturama 85
Primjer 51. Privedno društvo je za 8.000 KM prodalo mašinu korištenu u procesu

proizvodnje. Nabavna vrijednost mašine je 20.000 KM, a ispravka vrijednosti 15.000 KM.
9.360
2010 Kupci u zemlji (8.000+PDV
)
0221 Oprema 20.000
6706 Dobici po osnovu prodaje opreme 3.000
Dobici ostvarenim prodajom bilansirani su u visni razlike između prodajne i knjigovodstvene

vrijednosti opreme.
Primjer 52. Prema odluci uprave, na prijedlog popisne komisije, izvršeno je rashodovanje
opreme nabavne vrijednosti od 20.000 KM. Kumulisana ispravka vrijednosti opreme iznosi
15.000 KM. Rashodovanje opreme vrši se zbog kvara koje nije bilo moguće spriječiti niti
otkloniti, u skladu sa čim se za iznos neotpisane vrijednosti rashodovane opreme terete
rashodi perioda.
5702 Neotpisana vrijednost rashodovane opreme 5.000
0221 Oprema 20.000
U skladu sa MRS 16, prilikom rashodovanja stalne materijalne imovine vrednovane prema
modelu revalorizacije, neophodno je poništiti saldo na računu revalorizacionih rezervi koji se
odnosi na konkretno sredstvo.
37
Primjer 53. U olujnom nevremenu potpuno je uništen pomoćni građevinski objekat u
vlasništvu zemljoradničke zadruge u kojem je vršeno odlaganje poljoprivrednog alata i
poljoprivredne opreme. Objekat je bio osiguran kod domaćeg društva za osiguranje. Nakon
procjene štete, društvo je spremno da zadruzi isplati 10.000 KM. Revalorizovana nabavna
vrijednost uništenog objekta iznosi 50.000 KM. Kumulisana ispravka vrijednosti na datum
uništenja iznosi 30.000 KM, a preostali saldo na računu revalorizacionih rezervi 15.000 KM.
U poslovnim knjigama zadruga evidentira:
3300 Revalorizovane reserve – nekretnine 15.000
2261 Potraživanja od osiguravajućih društva za naknadu štete 10.000
5701 Neotpisana vrijednost rashodovanih nekretnina 5.000
Ili
3300 Revalorizovane reserve – nekretnine 15.000
2261 Potraživanja od osiguravajućih društva za naknadu štete 10.000
5701 Neotpisana vrijednost rashodovanih nekretnina 20.000
7200 Dobitka ili gubitak 15.000
Primjer 54. Investiciona nekretnina čija je fer vrijednost na datum prodaje u knjigovodstvu
iskazana u visini od 130.000 KM, prodata je za 150.000 KM.
6710 Dobici od prodaje investicionih nekretnina 20.000
Primjer 55. Redovnim godišnjim popisom osnovnih sredstva, provedenim u januaru, komisija
za popis utvrdila je višak dvije garniture alata koji se koristi u internoj servisnoj službi
pravnog lica. Alat je u računovodstvu klasifikovan u okviru klase stalnih sredstava. Analizom
uzroka odstupanje knjigovodstvenog od stvarnog stanja, utvrđeno je da je do odstupanja
došlo zbog neproknjižene fakture dobavljača. Alat je nabavljen krajem poslovne godine.
Nabavna vrijednost alata iznosi 5.000 KM.
Za usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem:

U slučaju da je greška uočena nakon usvajanja i objavljivanja finansijskih izvještaja, što bi

ujedno upućivalo na propuste u organizaciji popisnih aktivnosti, grešku bi trebalo ispraviti na
isti način.
38
Primjer 56. Redovnim godišnjim popisom utvrđen je stvarni višak na skladištu povratne
ambalaže. Na osnovu analogije, prema knjigovodstvenim podacima koji se odnose na ukupnu
nabavnu i ukupnu kumulisanu ispravku vrijednosti ambalaže, nabavna vrijednost ambalaže
utvrđene kao višak procjenjena je na 1.000 KM, dok procjenjena ispravka vrijednosti iznosi
500 KM.
Knjiženje viška ambalaže:
0222 Alati i inventar – povratna ambalaža 1.000
02228 Ispravka vrijednosti alata i inventara 500
6761 Viškovi nepokretnosti, postrojenja i opreme 500
Reklasifikacija sredstava unutar grupe 02

Reklasifikacija pojedinih imovinskih pozicija unutar grupe računa 02 javlja se u slučaju
prenosa nekretnina na i sa pozicija investicionih nekretnina. Prema MRS 40 prenos na i sa
investicionih nekretnina javlja se u sljedećim slučajevima:
1. Početak korištenja investcione nekretnine – za prenos sa pozicije investiciona
nekretnina na osnovna sredstva;
2. Početak naknadne dalje izgradnje investicione nekretnine sa namjerom njene prodaje
– za prenos sa pozicije investicione nekretnine na zalihe;
3. Završetkom korištenja nekretnine od strane vlasnika za vlastite potrebe pri čemu se
vrši njena prodaja, rashodovanje ili reklasifikacija u grupu za otuđenje, u skladu sa
MSFI 5 – za prenos sa osnovnih sredstava na investicione nekretnine;
4. Izdavanjem nekretnine izgrađene ili poboljšane u vlastitoj režiji pod poslovnim
zakupom – za prenos sa zaliha na investicione nekretnine;
5. Završetkom izgradnje ili naknadne dalje izgradnje investicione nekretnine – za
prenos sa nekretnine u pipremi na investicione nekretnine;
Primjer 57. Privredno društvo je u sopstvenoj režiji izgradilo građevisnki objekat čija cijena
koštanja iznosi 1.000.000 KM. Objekat je izdat pod tekući zakup i klasifikovan kao
investiciona nekretnina:
a) Cjelokupna izgradnja je okončana u istom obračunskom periodu kad i aktiviranje
građevinskog objekta, kao investicione nekretnine;
b) Objekat je izgrađen u jednom, a aktiviranje izvršeno u drugom obračunskom periodu;
Za aktiviranje investicione nekretnine u vlastitoj režiji:
0231 Investicione nekretnine – građevinski objetki 1.000.000

1200 Gotovi proizvodi 1.000.000
9803 Troškovi upotrijebljenih proizvoda 1.000.000
9600 Proizvodi u skladištu 1.000.000
Primjer 58. Nakon isteka ugovora o tekućem zakupu sa zakupcem, zakupodavac poslovni
prostor koristi za vlastite potrebe. U toku perioda zakupa, poslovni prostor je bio
39
klasifikovan u grupu investicionih nekretnina i vrednovan po fer vrijednosti. Fer vrijednost
prostora na datum prenosa iznosi 90.000 KM.
Za prenos nekretnine iz grupe investiciona nekretnina na osnovna sredstva:

0231 Investicione nekretnine – građevinski objekti 90.000
Primjer 59. Nekretninu nabavne vrijednosti 100.000 KM i ispravke vrijednosti od 10.000 KM

privredno društvo reklasifikuje u grupu investicionih nekretnina. Investicione nekretnine se
vrednuju metodom fer vrijednosti. Procijenjena fer vrijednost nekretnine u momentu prenosa
iznosi 100.000 KM. Prije prenosa nekretnina je evidentirana po metodi nabavne vrijednosti.
Imparitetni gubici nisu priznavani.
Za prenos nekretnine na investicione nekretnine (procjenjena fer vrijednost iznad fer

vrijednosti):
0231 Investicione nekretnine – građevinski objetki 100.000

0218 Ispravka vrijednosti građevinskih objekata 10.000
0210 Građevinski objetki 100.000
Za prenos nekretnine na investicione nekretnine (procjenjena fer vrijednost ispod fer

vrijednosti):

5810 Obezvređenje nekretnina 10.000
Za prenos nekretnine na investicione nekretnine (procjenjena fer vrijednost jednaka fer

vrijednosti). Privredno društvo je u ranijim periodima priznalo imparitetne gubitke u iznosu
od 10.000 KM i izvršilo obračun amortizacije u iznosu od 10.000 KM:

0219 Ispravka vrijednosti po osnovu obezvređenja 10.000
6810 Vrijednosno usklađivanje nekretnina 10.000
40
Test – Gubitak od umanjena (imparitetni gubitak) je: a) iznos za koji je knjigovodstvena
vrijednost imovine ili jedinice koja stvara novac više od njene nadoknadive vrijednosti;
b) iznos za koji je fer vrijednost imovine ili jedinice koja stvara novac više od njene
nadoknadive vrijednosti; c) iznos za koji je nadoknadiva vrijednost imovine ili jedinice koja
stvara novac viša od njene vrijednosti u upotrebi; d) iznos za koji je knjigovodstvena
vrijednost imovine ili jedinice koja stvara novac viša od njezine fer vrijednosti
umanjene za troškove prodaje ili njezine vrijednosti u upotrebi (zavisno šta je više)
Test – Pojmom imparitetni gubitak obuhvaćena je negativna razlika između: a) fer vrijednosti
predmeta zakupljenog kroz finansijski zakup i sadašnje vrijednosti minimalnih mjesečnih
plaćanja za finansijski zakup; b) revalorizacione nabavne i nabavne vrijednosti neke pozicije
stalne materijalne imovine; c) nominalne i sadašnje vrijednosti obaveza priznatih po osnovu
dugoročnih obveznica emitovanih uz premiju; d) knjigovodstvene i nadoknadive
vrijednosti sredstva ili grupe sredstava koja čini jedinicu koja generiše gotovinu;
Primjer 60. Građevinsko preduzeće u zamjenu za izvedene građevinske radove dobilo je stan
površine 100 m2, vrijednosti 150.000 KM. Stan je namjenjen za prodaju. Procjenjena
prodajna cijena stana iznosi 180.000 KM.
Za nabavku stana u zamjenu za izvedene građevinske radove:
1420 Građevinski objekti nabavljeni radi prodaje 180.000

Uprava nije uspjela da pronađe kupca, pa je donijela odluku da stan izda pod poslovni
zakup. Stan je klasifikovan kao investiciona nekretnina i odabrana je metoda fer vrijednosti
za vrednovanje ulaganja. Procjenjena fer vrijednost stana na dan prenosa iznosi 180.000
KM, a sadašnja vrijednost minimalnih mjesečnih plaćanja za zakup 170.000 KM.

6015 Prihod od stalnih sredstava namjenjenih prodaji 170.000
5022 Nabavna vrijednost prodatih građ. Objekata namjenjenih prodaji 150.000
Ili

6704 Dobici po osnovu prodaje nekretnine 20.000
41
Primjer 61. Privredno društvo je u sopstvenoj režiji izgradilo građevinski objekat čija cijena
koštanja iznosi 500.000 KM. Objekat je izdat pod tekući zakup i klasifikovan kao investiciona
nekretnina. Procjenjena fer vrijednost objekta iznosi 550.000 KM.
Za aktiviranje investicione nekretnine izgrađene u vlastitoj režiji:

6704 Dobici po osnovu prodaje nekretnina 50.000
9803 Troškovi upotrebljenih proizvoda 500.000
9600 Proizvodi u skladištu 500.000
Ili
Za cijenu koštanja građevinskog objekta izgrađenog u vlastitoj režiji:

Za aktiviranje investicionih nekretnina izgrađenih u vlastitoj režiji:

6704 Dobici po osnovu prodaje nekretnina 50.000
Objavljivanje informacija o nekretninama, postrojenjima, opremi i investicionim

nekretninama, u skladu sa MRS 16, MRS 17, MRS 40. (detaljnije 98-99).
Biološka sredstva i sredstva kulture
Grupom 03-Biološka sredstva i sredstva kulture obuhvaćeni su sljedeći sintetički računi:
1. 030-Šume
2. 031-Višegodišnji zasadi
3. 032-Osnovno stado
4. 033-Sredstva kulture
5. 038-Biološka sredstva i sredstva kulture u pripremi
6. 039-Avansi za biološka sredstva i sredstva kulture
Računovodstveni tretman bioloških sredstava uređen je kroz MRS 41-Poljoprivreda.

Poljoprivredne djelatnosti svrstane su u okviru dva područija: područje A-poljoprivreda, lov
i šumarstvo; područje B-ribarstvo;
Primjena MRS 41 zahtjeva vrednovanje biološke imovine po njenoj fer vrijednosti umanjenoj
za procjenjene troškove prodaje i to od početnog priznavanja biološkog sredstva, pa sve do
momenta žetve poljoprivrednih proizvoda. Prilikom početnog vrednovanja često nisu
dostupne adekvatne tržišne cijene, te u tom slučaju standard dozvoljava da se početno
42
vrednuje po nabavnoj vrijednosti, umanjenoj za iznos akumulirane amortizacije i eventualno
priznatih imparitetnih gubitaka.
Test – U skladu sa MRS 41 – poljoprivreda, zalihe poljoprivrednih proizvoda se u prvom

bilansu stanja formiranom nakon žetve-ubiranja iskazuju u visini njihove: a) fer vrijednosti;
b) cijene koštanja; c) cijene koštanja ili neto prodajne vrijednosti, u zavisnosti od toga koja je
niža; d) prodajne vrijednosti;
Primjer 62. Poljoprivredno preduzeće podiže voćnjak. Radove na podizanju voćnjaka

obavlja drugo preduzeće. Ukupna vrijednost radova po obračunu izvođača iznosi 30.000
KM. Procjenjena fer vrijednost, umanjena za procijenjene troškove prodaje u momentu
aktiviranja voćnjaka odgovara njegovoj nabavnoj vrijednosti.
Za aktiviranje voćnjaka:
0310 Voćnjaci 30.000

0380 Biološka sredstva u pipremi 30.000
Primjer 63. Vrednovanje voćnjaka iz prethodnog primjera vrši se u skladu sa modelom fer
vrijednosti. Procijenjena fer vrijednost voćnjaka na datum bilansiranja finansijskog rezultata
iznosi 50.000 KM.
Za povećanje vrijednosti voćnjaka:

6411 Povećanje vrijednosti višegodišnjih zasada 20.000
Primjer 64. Vrednovanje voćnjaka iz primjera 62 vrši se u skladu sa modelom nabavne

vrijednosti. Procijenjena fer vrijednost voćnjaka na datum bilansiranja finansijskog rezultata
iznosi 50.000 KM. Preduzeće primjenjuje MRS41.
U skladu sa modelom nabavne vrijednosti, pozitivnu razliku između fer i knjigovodstvene

vrijednosti voćnjaka ne bi trebalo bilansirati.
Primjer 65. Poljoprivredna zadruga podiže voćnjak u vlastitoj režiji. Nabavna vrijednost
voćnjaka iznosi 30.000 KM, a procijenjena fer vrijednost voćnjaka na datum bilansiranja
finansijskog rezultata zadruge iznosi 50.000 KM. Zadruga ne primjenjuje MRS 41, ali u
skladu sa usvojenim računovodstvenim politikama, biološku imovinu prezentuje po fer
vrijednosti.
Za efekte revalorizacije voćnjaka:
43
3300 Revalorizacione reserve 20.000
Primjer 66. Fabrika celuloze i papira podiže vlastitu plantažu topole. Troškovi podizanja
plantaže iznose 100.000 KM. Plantaža je stavljena u eksploataciju. Procijenjena fer
vrijednost plantaže u momentu aktiviranja, umanjena za procjenjene troškove prodaje, iznosi
150.000 KM.
Za aktiviranje voćnjaka:
0313 Brzorastuće upotrebno drveće 150.000

0380 Biološka sredstva u pipremi 100.000
6411 Povećanje vrijednosti višegodišnjih zasada 50.000
Primjer 68. Poljoprivrednom preduzeću je od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede priznato bezuslovnoo pravo na novčane podsticaje u iznosu od 20.000 KM.
Namjena sredstava je pomoć preduzeću pri podizanju vlastitog voćnjaka.
Za ostvareno pravo na novčane podsticaje u poljoprivredi:

6501 Prihodi od subvencija 20.000
Primjer 69. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je poljoprivrednoj zadruzi

doniralo podignuti malinjak, procjenjene fer vrijednosti od 30.000 KM. Donacija je
uslovljena zahtjevom ministarstva da zadrugari ne učestvuju u javnom pozivu za dodjelu
bespovratnih novčanih sredstava po osnovu podsticaja.
Za donaciju malinjaka od strane ministarstva:
0315 Ostali višegodišnji zasadi 30.000

4951 Primljene donacije za investicije 30.000
Nakon što uslov postavljen od strane ministarstva bude ispunjen, vrijednost donacije
treba prenijeti sa računa 4951, na račun 6501.
Priznavanje i vrednovanje sredstava kulture
Sredstvima kulture se smatraju: knjige; djela likovne, vajarske i filmske umjetnosti;

spomenici kulture; istorijski spomenici; predmeti muzejske vrijednosti; arhivska građa i sl.
44
Računovodstveni tretman ovakvih imovinskih pozicija nije posebno uređen kroz MRS/MSFI.
Potreba za bilansiranjem sredstava kulture često se javlja kod određenih neprofitnih pravnih
lica, kao što su fondacije.
Dugoročni finansijski plasmani

Grupom 04-dugoročni finansijski plasmani obuhvaćeni su sljedeći sintetički računi:
1. 040-učešće u kapitalu zavisnih pravnih lica;
2. 041-učešće u kapitalu drugih pravnih lica;
3. 042-dugoročni krediti povezanih pravnih lica;
4. 043-dugoročni krediti u zemlji;
5. 044-dugoročni krediti u inostranstvu;
6. 045-finansijska sredstva raspoloživa za prodaju;
7. 046-finansijska sredstva koja se drže do roka dospijeća;
8. 048-ostali dugoročni finansijski plasmani;
9. 049-ispravka vrijednosti dugoročnih finansijskih plasmana;
Za računovodstveno obuhvatanje dugoročnih finansijskih plasmana relevantni su sljedeći
računovodstveni standardi:
MSFI 3-poslovne kombinacije
MSFI 7-finansijski instrumenti-objavljivanja
MRS 24-Objavljivanja o povezanim stranama
45
MRS 27-Konsolidovani i pojedinačni finansijski izvještaji
MRS 28-ulaganja u pridružena pravna lica
MRS 31-udjeli u zajedničkim poduhvatima
MRS 32-Finansijski instrumenti: objavljivanje i prezentacija
MRS 39-Finansijski instrumenti: priznavanje i vrednovanje
Test – MRS 31 se primjenjuje za računovodstveni obuhvat ulaganja u: a) zajednički
kontrolisano poslovanje; b) pridružena pravna lica; c) zavisna pravna lica; d) određene
kategorije povezanih pravnih lica;
Pravno lice se smatra povezanim sa drugim pravnim licem ako, direktno ili indirektno,
preko jednog ili više posrednika kontroliše, kontrolisano je ili je pod zajedničkom kontrolom
pravnog lica, ako posjeduje udjele u drugom pravnom licu koji mu omogućavaju značajan
uticaj nad njim.
Transakcije sa povezanim stranama smatra se svaki transfer resursa, usluga ili obaveza
između povezanih strana, bez obzira da li se u tom transferu zaračunava cijena.
Poslovnom kombinacijom (u skladu sa MSFI 3) smatra se transakcija ili drugi događaj u kom
sticalac dobija kontrolu nad jednim ili više poslovanja.
U skladu sam MRS 31 razlikujemo tri tipa zajedničkih poduhvata: zajednički kontrolisano
poslovanje, zajednički kontrolisana sredstva i zajednički kontrolisana pravna lica.
Razlikujemo tri metode konsolidacije:

1. Metoda potpune konsolidacije
2. Metoda udjela
3. Metoda udjela ili proporcionalne konsolidacije
Kada pravno lice stiče kontrolu nad pribavljenim pravnim licem, uz svoje pojedinačne,
prezentovat će i konsolidovane finansijske izvještaje sačinjene putem metode potpune
konsolidacije. Ako dva ili više pravnih lica stiče zajedničku kontrolu nad poslovanjem nekog
trećeg pravnog lica, svaki od učesnika u tom poslovnom poduhvatu će u svom računovodstvu
da sačini konsolidovane finansijske izvještaje putem metode proporcionalne konsolidacije
ili metodom udjela.
Test – Konsolidacija finansijskih izvještaja metodom potpune konsolidacije provodi se u
slučaju kada: a) jedno pravno lice ostvaruje značajan uticaj nad drugim pravnim licem; b) dva
pravna lica na osnovu međusobnog sporazuma zajednički kontrolišu poslovanje trećeg lica
pravnog lica; c) jedno pravno lice ima učešće u kapitalu drugog pravnog lica u visini od 50%;
d) jedno pravno lice ima kontrolu nad drugim pravnim licem;
Test – Kada se u skladu sa MRS 31 primjenjuje metoda „proporcionalne konsolidacije“: a)
kod zajedničkih statusnih promjena uz osnivanje; b) kod zajedničkih statusnih promjena uz
46
odvajanje; c) kod zajedničkog poduhvata tipa zajednički kontrolisanog pravnog lica; d)
ništa od navedenog;
Test – U skladu sa MRS 31, osnovni postupak konsolidovanja je: a) potpuna konsolidacija;
b) metoda udjela; c) proporcionalna konsolidacija; d) equity metoda;
Goodwill pribavljen u poslovnoj kombinaciji knjiži se kao nematerijalno sredstvo i
vrednuje se po nabavnoj vrijednosti. Nakon početnog priznavanja, goodwill se iskazuje u
iznosu troškova pribavljanja, umanjenom za akumulisane imparitetne gubitke.
Ulaganje matičnog preduzeća u akcijski kapital zavisnog preduzeća evidentira se stavom:
0400 Učešće u kapitalu zavisnih pravnih lica u akcijama 40.000

Računovodstveni obuhvat ulaganja u pridružena pravna lica

Smatra se da investitor ima značajan uticaj kada direktno ili indirektno kontroliše 20% ili više
glasačkih prava u pravnom licu u koje je izvršeno ulaganje.
Prema MRS 28, postojanje značajnog uticaja se dokazuje: kroz značajnu zastupljenost u
upravnom odboru ili u nekom drugom upravljačkom tijelu u pridruženom pravnom licu; kroz
učešće u postupcima odlučivanja; po osnovu materijalno značajnih transakcija između
investitora i pridruženog pravnog lica; razmjena rukovodećeg osoblja između investitora i
pridruženog pravnog lica.
U pojedinačnim finansijskim izvještajima investitora, ulaganja u pridružena pravna lica treba
evidentirati po nabavnoj vrijednosti ili u skladu sa MRS 39.
Primjer 74. Privredno društvo je investiralo 120.000 KM u kupovinu 10.000 akcija drugog
privrednog društva, nominalne vrijednosti 10 KM po akciji. Nakon usvajanja finansijskog
izvještaja društvo je objavilo dividende od 100.000 KM. Pretpostavljeno učešće investitora u
kapitalu privrednog društva-emitenta iznosi: a) 5%, b) 30%. Akcije emitenta nemaju kotaciju
na berzi.
Za ulaganje u kupovinu 10.000 akcija nominalne vrijednosti 10 KM/akciji (slučaj a)):
0410 Učešće u kapitalu drugih pravnih lica u akcijama 120.000

Za ulaganje u kupovinu 10.000 akcija nominalne vrijednosti 10 KM/akciji (slučaj b)):
0400 Učešće u kapitalu povezanih pravnih lica u akcijama 120.000

U slučaju pod b) smatra se da je ulagač-investitor ostvario značajan uticaj nad društvom-

emitentom.
47
Primjer 75. Društvo-emitent iz primjer 74. u slučaju pod b) objavilo je dividentu u iznosu od
50.000 KM.
Za korekciju vrijednosti učešća u kapitalu pridruženog pravnog lica:
0400 Učešće u kapitalu zavisnih (povezanih) pravnih lica u akcijama 50.000

6605 Prihodi od dividend povezanih pravnih lica 50.000
Primjer 76. Privredno društvo Y je na berzi kupilo 1.000 akcija privrednog društva X,
nominalne vrijednosti 10 KM/akciji za 12.000 KM. Društvo X je iskazalo neto dobitak u
iznosu od 150.000 KM. Po usvajanju finansijskih izvještaja, uprava društva X objavila je
dividendu u iznosu od 100.000 KM. Učešće društva Y u kapitalu društva X učestvuje sa 30%.
Ponderisana prosječna cijena akcija društva X iznosi 15 KM/akciji.
Društvo Y
U svom bilansu stanja prezentuje fer vrijednost ulaganja u akcije društva X. Fer vrijednost
1.000 akcija društva X na datum bilansa stanja iznosi 15.000 KM, pri čemu razlika od 3.000
KM, može i ne mora biti uključena u njegov bilans uspjeha (u skladu sa MRS 39).
Vrijednost ulaganja na datum bilansa stanja u akcije društva X utvrđena je uskladu sa
metodom udjela (tj. u skladu sa MRS 28), iznosi 57.000 KM = 12.000 KM + 30%*150.000
Računovodstveno obuhvatanje učešća u zajednički kontrolisanim pravnim licima

Svaki učesnik u zajednički kontrolisanom pravnom licu u svojim finansijskim izvještajima
treba da prizna svoj udio, primjenom metode proporcionalne konsolidacije ili metode
udjela.
Test – U skladu sa MRS 28, ulaganja u pridružena pravna lica se računovodstveno mogu
obuhvatiti: a) metodom potpune konsolidacije; b) metodom proporcionalne konsolidacije;
c) metodom udjela; d) kao finansijski instrumenti, klasifikovani u odgovarajuću kategoriju
finansijske aktive u skladu sa MRS 39;
Test – Preduzetnik treba iskazati svoj udjel u zajednički kontrolisanim subjektima
primjenjujući: a) metodu razmjerne konsolidacije kao obvezni postupak; b) metodu
razmjerne konsolidacije ili metod udjela kao alternativnu metodu; c) metodu udjela ili
metodu troška kao alternativnu metodu; d) metodu udjela kao obavezni postupak;
Metoda proporcionalne konsolidacije podrazumjeva da bilans stanja učesnika u zajedničkom
poduhvatu obuhvata dio sredstava koja zajednički kontrolišu i dio obaveza za koje su
zajednički odgovorni. Bilans uspjeha obuhvata udio u prihodima i rashodima zajednički
kontrolisanog pravnog lica.
Postupci primjene metode proporcionalne konsolidacije slični su postupcima za konsolidaciju
ulaganja u zavisna (povezana) pravna lica, sadržanim u MRS 27.
48
Primjer 79. Privredno društvo A i B sporazumno kontrolišu društvo C, u odnosu 50:50.
Bilans stanja društva C sadrži sljedeće pozicije:
Osnovna sredstva 1.000.000 Osnovni kapital 900.000
Nematerijalna sredstva 100.000 Rezerve 90.000
STALNA SREDSTVA 1.100.000 Neraspoređeni dobitak 30.000
Zalihe 30.000 UKUPAN KAPITAL 1.020.000
Potraživanja 50.000 Dugoročne obaveze 120.000
Gotovina 10.000 Kratkoročne obaveze 45.000
Aktivna vremenska razgraničenja 5.000 Pasivna vremenska razgraničenja 10.000
TEKUĆA SREDSTVA 95.000 OBAVEZE 175.000
UKUPNA AKTIVA 1.195.000 UKUPNA PASIVA 1.195.000
Bilans stanja društva A obuhvata sljedeće pozicije:

Osnovna sredstva 2.000.000 Osnovni kapital 1.800.000
Konsolidovani bilans stanja društva A sačinjen po modelu proporcionalne konsolidacije:

Konsolidovani bilans stanja društva A sačinjen po modelu proporcionalne konsolidacije:

Dio osnovnih sredstava ZKPL 500.000 Dio osnovnog kapitala ZKPL 450.000
Ukupna osnovna sredstva 2.500.000 Ukupni osnovni capital 2.250.000
Dio nematerijalnih sredstava ZKPL 50.000 Dio rezervi ZKPL 45.000
Ukupna nematerijalna sredstva 250.000 Ukupne reserve 225.000
Dio neraspoređeni dobitak ZKPL 15.000
Ukupni neraspoređeni dobitak 75.000
UKUPAN KAPITAL 1.020.000
49
Napomena: Radi uštede na vremenu prikazan je samo dio bilansa stanja, ostatak bilans
stanja se radi po istom principu.
Slično postupku izrade konsolidovanog bilansa stanja, pravna lica koja sporazumno učestvuju
u zajedničkoj kontroli drugog pravnog lica trebala bi da sačine i konsolidovani bilans
uspjeha, konsolidovani izvještaj o promjeni na kapitalu i konsolidovani bilans tokova
gotovine.
Računovodstveni obuhvat finansijskih sredstava u skladu sa MRS 39
U skladu sa MRS 39, razlikujemo četiri vrste finansijskih sredstava:
1. Finansijska sredstva koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha;
2. Finansijska sredstva koja se drže do roka dospijeća;
3. Krediti i potraživanja;
4. Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju;
Test – kategorije finansijske imovine prema MRS 39 su: a) ulaganja u vlasničke HOV; b)
zajmovi i potraživanja; c) finansijska sredstva označena od strane uprave društva kao
finansijska sredstva po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha; d) avansi dati u svrhu nabavke
nekretnina, postrojenja i opreme
Prilikom početnog priznavanja sva finansijska sredstva (osim finansijska sredstva koja se
vrednuju po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha) se prizanju u visini fer vrijednosti uvećanoj
za troškove pribavljanja ili emitovanja finansijskog instrument. Nakon početnog priznavanja,
finansijska sredstva se vrednuju po fer vrijednosti, bez odbitka troškova koji mogu nastati pri
njihovoj prodaji.
Specifični slučajevi vrednovanja finansijskih sredstava nakon početnog priznavanja:

- Krediti i potraživanja-treba ih vrednovati po amortizovanoj nabavnoj vrijednosti,
korištenjem metode efektivne kamatne stope;
- Ulaganja koja se drže do roka dospjeća- treba ih vrednovati po amortizovanoj
nabavnoj vrijednosti, korištenjem metode efektivne kamatne stope;
- Ulaganja u instrumente akcijskog kapitala koji nemaju kotiranu tržišnu cijenu i
čiju fer vrijednost nije moguće pouzdano izmjeriti-treba ih vrednovati po nabavnoj
vrijednosti;
Dobitak ili gubitak od finansijskog sredstva koje se prati po fer vrijednosti treba uključivati u
bilans uspjeha, a dobitak ili gubitak od finansijskog sredstva raspoloživog za prodaju
direktno u kapital, sve dotle dok se finansijsko sredstvo ne ukloni iz bilansa stanja. Kada se
sredstvo ukloni iz bilansa stanja, kumulativni dobitak ili gubitak priznat u kapitalu treba
uključiti u bilans uspjeha.
Dividende od finansijskog sredstva raspoloživog za prodaju se priznaju u bilansu uspjeha,
kada se utvrdi pravo pravnog lica da ih primi.
Dobitak ili gubitak po osnovu finansijskog sredstva koje se vodi po amortizovanoj nabavnoj
vrijednosti uključuju se u bilans uspjeha kada se finansijsko sredstvo ili finansijska obaveza
prestanu priznavati ili kada izgube vrijednost kroz proces amortizacije.
50
Primjer 80. Privredno društvo Y je za 12.000 KM na berzi kupilo 1.000 akcija privrednog
društva X, nominalne vrijednosti 10 KM/akciji, što predstavlja učešće od 1% u kapitalu.
Ulaganja su klasifikovana kao ulaganja raspoloživa za prodaju. Ponderisana prosječna
cijena akcije iznosi 15 KM/akciji.
Privredno društvo Y u bilansu stanja treba da prizna nerealizovani dobitak na akcijama i da
ga evidentira stavom:
0450 Akcije raspoložive za prodaju 3.000

U slučaju da akcije privrednog društva X ne kotiraju na berzi, odnosno da se njihova fer

vrijednost ne može utvrditi pouzdano, ulaganje bi trebalo evidentirati po modelu nabavne
vrijednosti!
Primjer 81. Privredno društvo Y je 01.04. po nominalnoj izvršilo emisiju dugoročnih
obveznica sa rokom dospjeća do 3 godine. Ukupno je emitovano 10.000 obveznica po
nominalnoj vrijednosti od 100 KM/obveznici, uz kamatnu stopu od 6% na godišnjem nivou.
Kamata se isplaćuje polugodišnje, a nominalni dug o roku dospjeća obveznice. Emitent
obveznica ima status pridruženog pravnog lica u odnosu na društvo X koje je kupilo 100
emitovanih akcija. Ulaganja u dugoročne obveznice uprava društva X klasifikovala je kao
ulaganja koja se drže do roka dospjeća.
Za kupovinu 100 dugoročnih obveznica društva Y:
0460 Dugoročne obveznice 10.000

Ulaganja koja se drže do roka dospjeća treba vrednovati po amortizovanoj nabavnoj

vrijednosti, uz upotrebu metode efektivne kamatne stope.
Primjer 82. Privredno društvo Y je 01.04. po nominalnoj izvršilo emisiju dugoročnih
obveznica sa rokom dospjeća do 3 godine. Ukupno je emitovano 10.000 obveznica po
nominalnoj vrijednosti od 100 KM/obveznici, uz kamatnu stopu od 6% na godišnjem nivou.
Obveznice su emitovane uz diskont. Tržišna kamatna stopa na datum emisije iznosi 8%.
Kamata se isplaćuje polugodišnje, a nominalni dug o roku dospjeća obveznice. Amortizacija
diskonta vrši se metodom efektivne kamatne stope. Emitent obveznica ima status pridruženog
pravnog lica u odnosu na društvo X koje je kupilo 100 emitovanih akcija.
Tržišna vrijednost 100 dugoročnih obveznica u momentu prodaje = 9.484,58 KM
Za kupovinu 100 dugoročnih obveznica društva Y:

0495 Ispravka vrijednosti dugoročnih obveznica-diskont 515
Efekti promjene fer vrijednosti finansijskih sredstava koji se vrednuju po fer vrijednosti,
prezentuju se kroz bilans uspjeha investitora, odnosno uključuju u finansijski rezultat
perioda.
51
Primjer 83. Privredno društvo se bavi proizvodnjom mašina za sječenje lima. Prodajna
cijena mašine iznosi 50.000 KM. Mašina se prodaje na robni kredit od 4 godine, uz obavezno
učešće od 10% i kamatnu stopu od 3%/godišnje. Pod opisanim uslovima jedna mašina je
prodata zavisnom pravnom licu.
Iznos kredita = 50.000 – 5.000 = 45.000 KM
Godišnja rata = 12.106,21 KM (10.756,21 – glavnica, 1.350 – kamata)
Knjiženje odobrenog kredita:
0421 Dugoročni robin kredit povezanim pravnim licima 50.000

Prikazanom knjiženju prethodi evidentiranje prodaje mašine:

Račun kupaca u zemlji-duguje
Račun prihoda od prodaje, odnosno, račun obračunatog PDV-potražuje
U skladu sa MRS 1, odmah nakon zaduženja računa 0421, treba izvršiti prenos dijela
dugoročnog kredita na račun kratkoročnih finansijskih plasmana-2330 koji na naplatu
dospjeva u periodu od godine dana.
2330 Dio dugoročnih kredita povezanih pravnih lica 10.756

0421 Dugoročni robin kredit povezanim pravnim licima 15.756
Ukoliko dva privredna društva zajednički kontrolišu upotrebu određene opreme, u svoje
bilanse stanja treba da uključe po 50% nabavne vrijednosti opreme, po 50% troškova
amortizacije, te po 50% zajednički ostvarenog prihoda po osnovu upotrebe opreme.
Primjer 85. Prema ugovoru sa poslovnom bankom, privredno društvo je na period od 3
godine oročilo slobodna novčana sredstva u iznosu od 50.000 KM. Banka kamatu
obračunava i plaća kvartalno.
0481 Dugoročno oročeni depoziti kod banaka 50.000

Dugoročno oročene depozite (duže od 1 godine) treba prezentovati u nominalnom iznosu, tj.
u iznosu od 50.000 KM.
Primjer 86. Prema ugovoru sa investitorom, građevinsko preduzeće je izvelo radove na
izgradnji stambeno-poslovnog objekta namijenjenog tržištu. Ukupna vrijednost izvedenih
radova, bez PDV-a, iznosi 1.000.000 KM. Od ukupnog iznosa, investitor u periodu od 2
godine zadržava 10% na ime garancije kvaliteta izvedenih građevinskih radova.
0483 Dugoročno dati depoziti pravnim licima u zemlji 100.000
52
U primjeru 85, 86, u skladu sa MRS 39 dugoročni finansijski plasmani klasifikovani su u

grupu finansijskih sredstava koja se drže do roka dospjeća, i u skladu sa tim bilansiraju se po
amortizovanoj nabavnoj vrijednosti uz upotrebu metode efektivne kamatne stope.
Test – MRS 39 Finansijski instrumenti: priznavanje i odmjeravanje se primjenjuje na: a)
ulaganje u zavisne entitete; b) ulaganja u matične entitete; c) emitovane obveznice; d)
kupljene obveznice
Odložena poreska sredstva

Na računovodstveni obuhvat odloženih poreskih sredstava primjenjuje se MRS 12 – Porez na
dobit.
Odložena poreska sredstva predstavljaju iznos poreza na dobit koji su nadoknadivi u budućim
periodima, a odnose se na:
1. Odbitne privremene razlike;
2. Neiskorištene poreske gubitke prenesene unaprijed;
3. Neiskorištene poreske kredite prenesene unaprijed;
Odbitne privremene razlike predstavljaju privremene razlike između knjigovodstvene i
poreske vrijednosti (osnovice) nekog sredstva ili obaveze koje se u budućim periodima mogu
nadoknaditi ili namiriti, te se mogu odbiti pri određivanju oporezive dobiti, odnosno,
poreskog gubitka.
Poreska vrijednost (osnovica) nekog sredstva ili obaveze predstavlja vrijednost tog sredstva
ili obaveze koja se priznaje u poreske svrhe.
53
Odložena poreska sredstva treba priznati u iznosima za koje se očekuje da će biti povraćen, a
odložene poreske obaveze treba priznati u iznosima za koje se očekuje da budu plaćeni kada
dođe do nadoknade sredstva, odnosno, izmirenja obaveze.
Poreski obveznici, oporezivu dobit uvijek računaju u skladu sa poreskim zakonom, zbog čega
se pojedine bilansne pozicije utvrđene prema računovodstvenim pravilima moraju svesti na
vrijednosti dopustive u poreskom smislu. Cilj MRS 12 je da se takva svođenja ne vrše samo
za tekući period, već i da se izračunavaju budući efekti na porez na dobit i kao takvi prikažu u
finansijskim izvještajima poreskog obveznika.
Test – Odgođena poreska sredstva su iznosi poreza na dobit nadoknadivi u budućem periodu,
a odnose se na: a) odbitne privremene razlike; b) neiskorištene porezne gubitke prenijete
unaprijed; c) prenijete unaprijed neiskorištene porezne kredit (olakšice); d) sve gore
navedeno; e) ništa od gore navedenog
Test – Odgođena poreska sredstva odnose se na: a) privremen razlike koje se mogu odbiti;
b) oporezive privremen razlike; c) prenesene neiskorištene poreske gubitke; d) prenesene
neiskorištene poreske osnovice;
Test – Prihodi po osnovu odloženih poreskih sredstava uvećavaju: a) poresku osnovicu za
obračun poreza na dobit u nekom od budućih obračunskih perioda; b) poresku osnovicu za
obračun poreza na dobit u tekućem obračunskom periodu; c) neto finansijski rezultat
tekućeg obračunskog perioda; d) bruto finansijski rezultat tekućeg obračunskog perioda;
Test – Rashodi po osnovu odloženih poreskih obaveza umanjuju: a) poresku osnovicu za
obračun poreza na dobit u nekom od budućih obračunskih perioda; b) poresku osnovicu za
obračun poreza na dobit u tekućem obračunskom periodu; c) neto finansijski rezultat
tekućeg obračunskog perioda; d) bruto finansijski rezultat tekućeg obračunskog perioda;
Test – Bilansiranje odloženih poreskih obaveza je posljedica: a) priznavanje određene
vrste troška u bilansu uspjeha jednog perioda, a u poreskom bilansu u narednom
obračunskom periodu; b) privremenog neuključivanja određenih prihoda u poresku
osnovicu za obračun poreza na dobit; c) priznavanje određene vrste prihoda u poreskom
bilansu jednog perioda, a u bilansu uspjeha narednog obračunskog perioda; d) prenosu
unaprijed neiskorištenog poreskog kredita;
Test – Bilansiranje odloženih poreskih sredstava je posljedica: a) priznavanje određene vrste
troška u bilansu uspjeha jednog perioda, a u poreskom bilansu u narednom obračunskom
periodu; b) privremenog neuključivanja određenih prihoda u poresku osnovicu za obračun
poreza na dobit; c) priznavanje određene vrste prihoda u poreskom bilansu jednog
perioda, a u bilansu uspjeha narednog obračunskog perioda; d) prenosu unaprijed
neiskorištenog poreskog kredita;
Izvještavanje o porezu na dobit

Razlikujemo dva modela izvještavanja o porezu na dobit:
Integrisani model - počiva na obračunu obaveza za porez na dobit u visini utvrđenoj na
osnovu poreskog zakona.
54
Model odloženih poreza – finansijski izvještaji poreskog obveznika treba da obuhvate sve
rashode kod obračuna porez na dobit. Dakle, model odloženih poreza zavisi od
računovodstvene dobiti, dok integrisani model zavisi od poreske dobiti.
Ukoliko je ukupan iznos obaveza za porez na dobit veći od iznosa tekućih obaveza
obračunatim u skladu sa zakonom (poreska osnovica), privremene razlike se, kao odložene
poreske obaveze, evidentiraju na teret bruto dobitka. Ukoliko je ukupan iznos obaveza za
porez na dobit manji od iznosa tekućih obaveza obračunatim u skladu sa zakonom (poreska
osnovica), privremene razlike se, kao odložene poreske obaveze, evidentiraju u korist bruto
dobitka. Privredno društvo koje održava kontinuitet u poslovanju dugoročno će imati višak
ukupnih poreskih obaveza u odnosu na ukupna poreska sredstva.
Primjer 87. Primjenom metode „zastarjelosti potraživanja“ procijenjeno je da se od ukupno
200.000 KM potraživanja od kupaca koja nisu naplaćena do datuma bilansa stanja, 30.000
KM odnosi na potraživanja od kupca A čija je naplata izvršena u prvom polugodištu. U
skladu sa računovodstvenim politikama, donesena je odluka da se izvrši ispravka vrijednosti
potraživanja u iznosu od 30.000 KM. Potraživanje je naplaćeno nakon dvije godine. Stopa
poreza na dobit je 10%.
0500 Odložena poreska sredstva-nepriznati rashodi perioda 3.000

7210 Poreski rashodi perioda 3.000
U skladu sa važećim poreskim propisima Republike Srpkse, rashodi po osnovu ispravke

potraživanja ne mogu biti uključeni u obračun poreza na dobit. Ali pošto su ta potraživanja
naknadno naplaćena, prihodi po osnovu naplaćenih otpisanih potraživanja, takođe se ne
uključuju u poresku osnovicu.
U godini u kojoj se vrši otpis, nepriznavanje rashoda u iznosu od 30.000 KM u poreskom
bilansu dovodi do formiranja odloženih poreskih sredstava i tekućih poreskih obaveza u
iznosu 3.000 KM (30.000*0,10=3.000)
U bruto rezultat utvrđen u bilansu uspjeha, uključeni su i rashodi po osnovu ispravke
vrijednosti potraživanja od kupaca. Društva koja primjenjuju MRS 12, bruto rezultat
(finansijski rezultat) perioda ne treba biti umanjen za iznos poreskih rashoda (3.000 KM). S
druge strane, društva koja ne primjenjuju MRS 12, bruto rezultat moraju umanjiti za ukupan
iznos tekućih poreskih obaveza.
U godini u kojoj se otpisana potraživanja naplate knjigovodstveno treba obuhvatiti (za
poništavanje odloženih poreskih sredstava):
7200 Račun dobitka i gubitka 3.000

0500 Odložena poreska sredstva 3.000
Ako se ne primjenjuje MRS 12, činjenica da određeni prihodi nisu uključeni u obračun
poreza na dobit, Društvo ne treba vršiti bilo kakvu korekciju finansijskog rezultata utvrđenog
u bilansu uspjeha. S druge strane, pravna lica koja umjesto MRS 12 i modela odloženih
poreza primjenjuju integrisani model, u svoje finansijske izvještaje uključiće samo iznos
tekućih poreskih obaveza koje su utvrđene za tekući obračunski poreski period.
Primjer 88. Privredno društvo je 01.01. stavilo u upotrebu opremu, čija je nabavna
vrijednost iznosi 50.000 KM. Procjenjen korisni vijek opreme je 10 godina i koristi se
55
linearna metoda amortizacije. Na dan 31.12. izvršena je procjena fer vrijednosti opreme,
zbog značajne promjene tržišnih uslova koja je uticala na značajan porast njene tržišne
vrijednosti. Procjenjena tržišna vrijednost identične specijalne opreme na dan 31.12. iznosi
75.000 KM. Stopa poreza na dobit je 10%.
Nakon izvršene procjene, godišnji troškovi amortizacije opreme iznose 7.500 KM (67.500/9),
a prije procjene 5.000 KM. U vezi sa priznavanjem ili nepriznavanjem razlike u obračunatoj
amortizaciji u iznosu od 2.500 KM u poreske svrhe, moguće su sljedeće situacije:
 Da poreske vlasti priznaju uvećane troškove amortizacije;

 Da se uvećana amortizacije ne može priznati u poreske svrhe;
 Da se uvećana amortizacija ne prizna u periodu upotrebe opreme, ali da se može
priznati u budućnosti pod određenim okolnostima. Npr. ukoliko preduzeće izvrši
zamjenu revalorizovane opreme sa opremom u vrijednosti od najmanje u visini
procijenjene tržišne vrijednosti.
U skladu sa MRS 16 i MRS 38, kada se knjigovodstvena vrijednost sredstva povećava kao
rezultat revalorizacije, to povećanje treba direktno pripisati kapitalu kao revalorizacione
rezerve. Povećanje takođe treba priznati kao prihod u bilansu uspjeha do onog iznosa do
kojeg se stornira revalorizacioni smanjenje istog sredstva, koje je prethodno priznato kao
rashod.
Na kraju, uvećana amortizacija u poreske svrhe mogla bi biti iskorištena samo ako poreski
obveznik ima pravo da evidentira prihode od revalorizacije, ali samo onaj dio uvećane
amortizacije koji se odnosi na poreski period u kojem je izvršeno povećanje vrijednosti
imovine, odnosno, u kom su knjiženi prihodi od revalorizacije. Svi drugi iznosi uvećane
amortizacije ne bi mogli biti priznati u poreske svrhe.
Primjer 89. Privredno društvo je izdalo pod zakup poslovni prostor. Procijenjeni korisni
vijek prostora je 50 godina. Amortizacija se obračunava linearnom metodom. Na prostoru su
o trošku zakupodavca izvršeni radovi sa ciljem uređenja i sanacije unutrašnjeg dijela.
Knjigovodstvena vrijednost prostora na početku perioda iznosi 100.000 KM, a vrijednost
izvedenih radova 6.000 KM, bez PDV-a. Stopa poreza na dobit iznosi 10%.
U računovodstvenom smislu, troškovi tekućih održavanja i popravki ne mogu biti pripisani
knjigovodstvenoj vrijednosti poslovnog prostora. Prema poreskim propisima, osim u slučaju
kada su manji od 5% usklađene (amortizovane) knjigovodstvene vrijednosti, mogu biti
iskorišteni indirektno, tj. da budu pripisani amortizacionoj osnovici prostora, a zatim
iskorišteni kroz uvećanu amortizaciju u njegovom korisnom vijeku.
Godišnja stopa amortizacije = 100/50 = 2%
Godišnji iznos amortizacije = 100.000*0,02%=2.000 KM.
Pretpostavimo da je bruto dobitak društva 100.000 KM, na osnovu promjena iz primjera 89
bruto dobitak će iznositi: 100.000 – 2.000 – 6.000 = 92.000 KM. S druge strane, vrijednost
bruto dobitka u svrhe poreza će biti: 100.000 – 2.000 – 6.000*0,02 = 97.880. (6.000*0,02 –
56
predstavlja godišnji iznos amortizacije po osnovu troškova održavanja, i taj iznos bi se
oduzimao u svakoj narednoj godini sve do konačne amortizacije sredstva).
Za obračun i knjiženje ukupnih poreskih obaveza:

0500 Odložena poreska sredstva-po osnovu nepriznatih rashoda perioda 588
Račun dobitka i gubitka = 92.000*0,10 = 9.200 (92.000-računovodstvena bruto dobit)

Poreski rashodi perioda = 97.880*0,10 = 9.788 (97.880-poreska bruto dobit)
U narednoj godini (tj. 49 godina) bruto rezultat bi bio 98.000 KM, a poreska osnovica
ponovo 97.880.

0500 Odložena poreska sredstva-nepriznati rashodi 12
Račun dobitka i gubitka = 98.000*0,10 = 9.800 (98.000-računovodstvena bruto dobit)

Poreski rashodi perioda = 97.880*0,10 = 9.788 (97.880-poreska bruto dobit)
Ukidanje odloženih poreskih sredstava = 588:49= 12 KM
Primjer 90. Trgovačko preduzeće je u bilansu uspjeha za 2008. godinu iskazalo bruto
dobitak od 10.000 KM. U istom periodu je izvršilo ulaganje u software i hardware u ukupnoj
vrijednosti od 20.000 KM. Stopa poreza na dobit je 10%.
Za poreske potrebe, nabavna vrijednost software-a i hardware-a se u cjelosti može
amortizovati u toku godine nabavke, pod uslovom da je oprema stavljena u funkciju. Ako je
preduzeće iskoristilo tu mogućnost, u 2008. godini je utvrdilo poreski gubitak u iznosu od
10.000 KM, u skladu sa čim bi u svojim poslovnim knjigama trebalo da evidentira 1.000 KM
na poziciji odloženih poreskih sredstava.
Za priznavanje odloženih poreskih sredstava po osnovu prenosa poreskog gubitka:
0501 Odložena poreska sredstva-prenos poreskog gubitka 1.000

7221 Prihodi po osnovu odloženih poreskih sredstava 1.000
Primjer 92. Građevinsko preduzeće izgradnju poslovnog objekta u vlastitoj režiji djelomično
finansira iz namjenski odobrenog hipotekarnog kredita. Kredit je odobren na iznos od
100.000 KM i period od 40 mjeseci, uz kamatnu stopu od 6% godišnje. Kamata se računa po
57
sistemu jednakih otplata,dekurzivno i na mjesečnom nivou. Otplata kredita započinje od
momenta stavljanja kredita u upotrebu. Amortizacija se računa primjenom linearne metode
amortizacije. Procjenjeni korisni vijek objekta iznosi 50 godina, a cijena koštanja 200.000
KM.
Osnovica za
Osnovica za
amortizaciju Mjesečna Trošak amortizacije u Amortizacija u
Godina amortizaciju Mjesečna kamata po kreditu
u poreske otplata kredita bilansu uspjeha poreske svrhe
iz BU
svrhe
0 200.000,00
1 200.000,00 210.250,00 2.500,00 500,00 4.000,00 4.205,00
2 200.000,00 209.750,00 2.500,00 487,50 4.000,00 4.195,00
3 200.000,00 209.262,50 2.500,00 475,00 4.000,00 4.185,25
Iz prikazane tabele vidljivo je da se osnovica za amortizaciju u poreske svrhe uvećava za

ukupan iznos kamate po osnovu odobrenog kredita (kamata za 40 mjeseci iznosi 10.250
KM). Svake sljedeće godine osnovica za amortizaciju u poreske svrhe se umanjuje za iznos
dospjele kamate.
Mjesečni iznos amortizacije obračunatnog u poreske svrhe izjednačio bi se sa troškom
amortizacije utvrđenom za računovodstvene potrebe tek po isteku perioda u kome se vrši
povrat kredita, odnosno, tek nakon što cjelokupna kamata bude naplaćena.
POGLAVE III – Klasa 1 (Zalihe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja

namjenjena prodaji)
Kada su u pitanju zalihe, uprava privrednog društva uvijek važe između dva cija:
1. Maksimiziranje bruto (neto) dobitka s jedne strane,
2. Minimiziranje obaveza za porez na dobitak s druge strane.
Sistemi vođenja zaliha su:
1. Periodični;
2. Stalni (kontinuirani);
Metode obračuna vrijednosti realizovanih zaliha su:
1. Metoda specifične identifikacije;
2. Metoda prosječne cijene;
3. Metoda FIFO;
4. Metoda bruto marže;
5. Maloprodajna metoda;
Sistemi vrednovanja zaliha su:
58
1. Po nabavnoj vrijednosti-cijeni koštanja;
2. Po neto prodajnoj vrijednosti;
Test – Prema MRS 2, trošak zaliha određuje se primjenom: a) metode FIFO; b) metode
LIFO; c) metode ponderiranog prosječnog troška; d) specifične identifikacije troška (za
predmete koji se ne mogu međusobno razmjenjivati, te dobra i usluge koji su
namjenjeni i izdvojeni za specifične projekte)
Test – Koje se metode utroška zaliha sirovina i materijala primjenjuje prema MRS 2: a)
metoda ponderiranog prosječnog troška; b) metoda LIFO; c) metoda HIFO; d) metoda
specifične identifikacije troškova; e) metoda FIFO
U računovodstvenom smislu zalihe obuhvataju: zalihe materijala, zalihe bespovratne
ambalaže, rezervni dijelovi i HTZ oprema, zalihe goriva i maziva na skladištu, zalihe
nedovršene proizvodnje i poluproizvoda, zalihe nedovršenih usluga, zalihe gotovih
proizvoda, zalihe trgovačke robe, dati avansi za zalihe.
Standardni koji se odnose na zalihe su: MRS 2 – Zalihe, MRS 11 – Ugovori o izgradnji, MRS
41 – Poljoprivreda.
U skladu sa MRS 2, zalihe se početno vrednuju po nabavnoj vrijednosti-cijeni koštanja.
Cijena koštanja obuhvata neto fakturnu vrijednost i zavisne troškove nabavke (uvozne carine,
špediterski troškovi, troškovi prevoza, manipulativni troškovi-utovar, istovar, nadzor,
troškovi osiguranja i drugi troškovi. Cijena koštanja ne obuhvata dažbine koje se u
budućnosti mogu vratiti od poreskih vlasti, kao što je PDV.
Test – Šta se uključuje u nabavnu cijenu – (cijenu koštanja) zaliha, nabavljenih iz
inostranstva, u skladu sa MRS 2: a) fakturna vrijednost po fakturi dobavljača; b)
obračunata carina na uvoz zaliha; c) obračunati PDV prilikom uvoza zaliha; d) troškovi
konverzije KM u EUR za plaćanje dobavljaču
Nabavna vrijednost prodate robe predstavlja razliku između ukupno nabavljene robe i
nabavne vrijednosti krajnjih zaliha.
Troškovi konverzije-proizvodnje obuhvataju troškove koji su direktno povezani sa
proizvodnjom zaliha, npr. bruto zarade radnika zaposlenih u proizvodnji. Pored toga troškovi
konverzije obuhvataju fiksne opšte troškove (ostaju konstantni nezavisno od obima
proizvodnje) i varijabilne opšte troškove (mjenjaju se srazmjerno promjeni obima
proizvodnje).
Test – U skladu sa MRS 2, u troškove konverzije, pored ostalih, uključuju se: a) troškovi
prevoza gotovih proizvoda do skladišta kupca; b) posebni pojedinačni troškovi
proizvodnje; c) svi opšti troškovi proizvodnje; d) troškovi pomoćnog materijala;
Što se tiče PDV-a, PDV se prenosi iz faze u fazu prometa, te kao i porez na promet,
opterećuje kranjnjeg potrošača.
Klasu 1 – Zalihe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja namjenjena
prodaji, čine sljedeće grupe računa:
10 – zalihe materijala;
11 – zalihe nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i nedovršenih usluga;
59
12 – zalihe gotovih proizvoda;
13 – zalihe robe;
14 – stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja namijenjena prodaji;
15 – dati avansi;
Evidentiranje nabavke zaliha materijala
Evidenciju o promjenama na zalihama moguće je evidentirati na tri različita nivoa:
1. U finansijskom knjigovodstvu-kroz sintetičku evidenciju po vrijednosti i analitičku
evidenciju po vrsti i vrijednosti;
2. U materijalnom knjigovodstvu-kroz analitičku evidenciju po vrsti, količini i
vrijednosti;
3. U okviru magacinske-skladišne evidencije-kroz evidenciju po vrsti i količini;
Materijalno-finansijsko knjigovodstvo povezano je i sa finansijsko knjigovodstvenom (prate
se promjene po vrijednostima) i materijalnom knjigovodstvenom evidencijom (prate se
promjene u količinama).
Primjer 93. Proizvodno preduzeće je u toku obračunskog perioda evidentiralo promjene na

zalihama osnovnog materijala „A“ prizane u tabeli. U ukupnoj nabavnoj vrijednosti zaliha
nabavljenih u toku perioda, 350 KM se odnosi na troškove prevoza.
Datum promjene Daokument Količina (kg) Stanje (kg) Cijena bez PDV-a Iznos bez PDV-a
01.01. Popisna lista 100 100 10,00 1.000,00
05.01. Prijemnica 100 200 15,00 1.500,00
10.01. Izdatnica 50 150
15.01. Izdatnica 50 100
18.01. Prijemnica 200 300 13,00 2.600,00
20.01. Povratnica 30 330
22.01. Prijemnica 150 480 11,00 1.650,00
25.01. Izdatnica 100 380
26.01. Izdatnica 50 330
31.01. Prijemnica 50 380 12,00 600,00
Ukupna nabavna vrijednost raspoloživih zaliha u periodu 7.350,00
Ukupna nabavna vrijednost zaliha nabavljenih u toku perioda 6.350,00
I Ukoliko se zalihe materijala prate po nabavnim cijenama, a nabavke evidentiraju preko

računa 100, fakturnu vrijednost nabavljenih zaliha u toku perioda treba knjižiti:
1000 Vrijednosti po obračunu od dobavljača 6.000
60
Troškovi po fakturi domaćeg prevoznika:
1001 Zavisni troškovi nabavke 350

4320 Dobavljači u zemlji 410
Knjiženje obračuna nabavne vrijednosti nabavljenih zaliha:
1009 Obračun nabavke 6.350

1000 Vrijednost po obračunu dobavljača 6.000
1001 Zavisni troškovi nabavke 350
Knjiženje zaduženja zaliha materijala po nabavnoj vrijednosti:
1010 Materijal u skladištu 6.350

1009 Obračun nabavke materijala 6.350
II Ukoliko se obračun nabavke ne knjiži preko računa 100:

III Ukoliko se zalihe materijala prate po planskoj cijeni od npr. 14,00 KM/kg, nabavka se
evidentira:

10109 Odstupanje planskih od nabavnih cijena materijala 650
IV Ukoliko se zalihe materijala prate po planskoj cijeni od npr. 10,00 KM/kg, nabavka se
evidentira:

10109 Odstupanje planskih od nabavnih cijena materijala 1.350
V Ukoliko se zalihe materijala prate u okviru glavne knjige finansijskog i u okviru glavne
knjige pogonskog računovodstva:
61
5100 Nabavka materijala 6.350

9010 Račun za preuzimanje nabavke materijala 6.350
VI Ukoliko se zalihe materijala prate u okviru glavne knjige finansijskog i u okviru glavne
knjige pogonskog računovodstva, te planska cijena je 14 KM/kg:

9109 Odstupanje od planske cijene materijala 650
VII Ukoliko se zalihe materijala prate u okviru glavne knjige finansijskog i u okviru glavne
knjige pogonskog računovodstva, te planska cijena je 10 KM/kg:

9109 Odstupanje od planske cijene materijala 1.350
Primjer 94. Preduzetnik koji se nije registrovao kao PDV obveznik izvršio je nabavku
materijala od domaćeg dobavljača, PDV obveznika. Dobavljač je na svojoj fakturi iskazao
11.700 KM sa PDV-om, od toga 1.700 KM PDV.
Ako vodi dvojno knjigovodstvo, a promjene na zalihama prati po nabavnim cijenama,
preduzetnik će nabavku materijala evidentirati samo stavom:
Primjer 95. Proizvodno preduzeće izvršilo je nabavku 4 auto-gume za luksuzno vozilo i 4

auto-gume za kamion. Cijena jedne auto-gume za luksuzno vozilo iznosi 200 KM bez PDV-a,
a jedne auto-gume za kamion 1.000 KM bez PDV-a. Po dvije auto/gume za luksuzno i teretno
vozilo date su u upotrebu direktno po izvršenoj nabavci.
1032 Auto-gume u skladištu 468
62
1035 Auto-gume u upotrebi 468
Napomena: PDV obračunat na vrijednosst auto guma za luksuzno vozilo nije evidentiran kao
ulazni-akontacioni PDV jer se, u skladu sa važećim propisima, ne može koristiti kao odbitak.
Primjer 97. Preduzeće za proizvodnju sokova izvršilo je nabavku 5.000 PET boca zapremine
1 l/boci, po cijeni od 0,20 KM/kom bez PDV-a.
1031 Ambalaža u skladištu 1.000

Evidentiranje nabavke zaliha robe

Početno vrednovanje zaliha robe vrši se po nabavnoj vrijednosti koju čine neto fakturnu
vrijednost i zavisne troškove nabavke (uvozne carine, špediterski troškovi, troškovi prevoza,
manipulativni troškovi-utovar, istovar, nadzor, troškovi osiguranja i drugi troškovi).
Primjer 98. Trgovačko društvo je u toku perioda evidentiralo promjene na zalihama robe
„B“ prikazane u narednoj tabeli.
01.01. Popisna lista 100 100 10,00 1.000,00
05.02. Kalkulacija 100 200 15,00 1.500,00
10.02. Faktura 50 150 15 750,00
15.03. Kalkulacija 50 200 15 750,00
18.03. Kalkulacija 200 400 13,00 2.600,00
20.03. Faktura 100 300 15,00 1.500,00
22.03. Faktura 150 150 15,00 2.250,00
U koloni 5 tabele navedene su nabavne, odnosno prodajne cijene robe bez PDV-a, u
zavisnosti od toga da li se radi o nabavci ili o prodaji robe.
I Nabavka robe, kada se obračun nabavne vrijednosti ne vrši posredstvom računa 130,
promjene na zalihama robe u skladištu prate se po nabavnim cijenama i samo u finansijskom
računovodstvu:
63
1310 Roba u skladištu 4.100
II Nabavka robe, kada se obračun nabavne vrijednosti ne vrši posredstvom računa 130,
promjene na zalihama robe u skladištu prate se po nabavnim cijenama i u finansijskom
računovodstvu i u pogonskom računovodstvu:

9010 Račun za preuzimanje nabavki robe 4.100
III Nabavka robe, kada se obračun nabavne vrijednosti ne vrši posredstvom računa 130,
promjene na zalihama robe u skladištu prate se veleprodajnim cijenama (350 kg po 15
KM/kg) i samo u finansijskom računovodstvu:
1320 Roba u stovarištu 5.250

1329 Ukalkulisana razlika u cijeni robe u stovaritštu 1.150
IV Ako se promjene na zalihama prate po veleprodajnim cijenama u finansijskom i u

pogonskom računovodstvu:
5000 Nabavka robe 4.100

9010 Račun za preuzimanje nabavki robe 4.100
91119 Ukalkulisana razlika u cijeni robe u prometu na malo 1.150
V Ako se promjene na zalihama prate po maloprodajnim cijenama samo u finansijskom

računovodstvu (maloprodajna vrijednost = 5.250 KM + 17% PDV):
1330 Roba u prometu na malo 6.143

1334 Ukalkulisani PDV u prometu na malo 893
VI Ako se promjene na zalihama prate po maloprodajnim cijenama i u finansijskom

računovodstvu i u pogonskom računovodstvu (maloprodajna vrijednost = 5.250 KM + 17%
PDV):

9112 Roba u prodavnicama 6.143
64
Primjer 99. Sa dobavljačem iz Kine potpisan je ugovor o isporuci autodijelova. Ugovorena
je isporuka FCO luka Kopar, Slovenija. Na datum 31.12. u luci se nalazila određena količina
dijelova ukupne fakturne vrijednosti 20.000 eura. Troškovi skladištenja do datuma bilansa
stanja iznose 2.000 eura.
1350 Roba na putu 43.028

Test – nabavna vrijednost zaliha robe je 100.000 KM, neto prodajna vrijednost je 120.000
KM, prodajna vrijednost bez PDV-a je 140.000 KM, a stopa PDV-a je 17%. Po kojoj
vrijednosti će zalihe robe biti iskazane u skladu sa MRS 2: a) 100.000 KM; b) 120.000 KM;
c) 140.000 KM; d) 117.000 KM; e) 140.400 KM; f) 163.800 KM
Ukratko o računovodstvu zaliha učinaka

Ralikujemo tri tradicionalna sistema obračuna cijene koštanja: dodatna, diviziona i
kalkulacija vezanih proizvoda.
Sljedeći primjeri pojašnjavaju tehnike knjiženja prenosa početnog stanja zaliha učinaka iz
finansijskog u pogonsko računovodstvo, te evidentiranje efekata promjene krajnjih u odnosu
na početne zalihe učinaka na kraju obračunskog perioda, na osnovu podataka iz pogonskog
obračuna.
Primjer 100. Početno stanje na računu nedovršene proizvodnje iznosi 50.000 KM, a na
računu gotovih proizvoda 100.000 KM. Stanje na zalihama učinaka utvrđeno redovnim
godišnjim popisom iznosi 30.000 KM, odnosno, 90.000 KM respektivno.
Knjiženje prenosa početnog stanja zaliha učinaka iz glavne knjige finansijskog u glavnu
knjigu pogonskog računovodstva:
9500 Nedovršena proizvodnja 50.000

9000 Račun za preuzimanje zaliha učinaka 150.000
Ako se zalihe gotovih proizvoda na skladištu prate po prodajnoj vrijednosti, račun 9600 se
prilikom otvaranja početnog stanja zadužuje za iznos prodajne vrijednosti, a račun 9690-
odstupanje u troškovima proizvodima se odobrava za iznos odstupanja sadržanog u početnim
zalihama.
Korekcija krajnjeg u odnosu na početno stanje zaliha učinaka knjiži se:
65
6311 Smanjenje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje 20.000
6313 Smanjenje vrijednosti zaliha gotovih proizvoda 10.000
U slučaju kada su krajnje zalihe veće od početnih, odgovarajućim računi zaliha učinaka bili
bi terećeni za iznos povećanja, uz odobrenje računa 630-povećanje vrijednosti zaliha učinaka.
Primjer 101. Početno stanje na računu proizvoda u prodavnici proizvođača iznosi 58.500
KM. Stopa ukalkulisane razlike u cijeni je 105.
Knjiženje prenosa početnog stanja zaliha učinaka iz glavne knjige finansijskog računovodstva
u glavnu knjigu pogonskog računovodstva:
9120 Proizvodi u prodavnicama proizvođača 58.500

9121 Razlika u cijeni proizvoda u prodavnici proizvođača 4.545
9122 Ukalkulisani PDV u prodajnoj cijeni proizvoda 8.500
9000 Račun za preuzimanje zalih 45.455
Priznavanje zaliha poljoprivrednih proizvoda

Prema MRS 41, poljoprivredni proizvodi ubrani sa bioloških sredstava u momentu ubiranja
vrednuju se po fer vrijednosti umanjenoj za procjenjene troškove prodaje. Dobitak ili gubitak
pri početnom priznavanju poljoprivrednih proizvoda uključuje se u neto dobitak ili gubitak
perioda u kojem su utvrđeni.
Primjer 102. Preduzetnik se bavi proizvodnjom malina na vlastitim malinjacima. Sa
malinjaka je ubrano 1.000 kg malina čija fer vrijednost, umanjena za procijenjene troškove
prodaje, iznosi 5.000 KM. Maline se namjeravaju prodati privrednom društvu koje vrši
preradu voća i povrća.
Uz pretpostavku da stvarna cijena koštanja 1.000 kg ubranih malina iznosi 4.500 KM,
knjiženje bi bilo:

9510 Prenos proizvoda iz proizvodnje u skladište 4.500
9591 Odstupanje troškova nedovršene proizvodnje 500
6302 Povećanje vrijednosti zaliha gotovih proizvoda 5.000
Ako bi početno vrednovanje zaliha malina bilo izvršeno u visini tržišne vrijednosti malina,
umanjene za procijenjene troškove prodaje, ali bez prethodnog formiranja cijene koštanja
zaliha, priznavanje zaliha bi se proknjižilo stavom:

0315 Ostali višegodišnji zasadi 5.000
66
Početno vrednovanje zaliha učinaka proisteklih iz ugovora o izgradnji
Računovodstveni obuhvat aktivnosti proisteklih iz ugovora o izgradnji različit je kod
investitora u odnosu na izvođača radova. Ukoliko je investitor ujedno i izvođač radova,
potrebno je praviti razliku između situacije kada se sredstvo gradi za vlastite potrebe
investitora u odnosu na situaciju kada se gradi za tržište.
Prilikom izgradnje sredstva mogu se pojaviti različiti načini finansiranja izgradnje:
1. Gradnja po sistemu jedan investitor-jedan izvođač – investitor i izvođač nisu ista lica,
a investitor izgradnju finansira iz svojih izvora;
2. Gradnja kada je investitor ujedno i izvođač, a sredstvo se gradi za vlastite potrebe;
3. Gradnja kada je investitor ujedno i izvođač, a sredstvo se gradi za tržište;
4. Gradnja po sistemu jedan investitor-više izvođača;
5. Gradnja po sistemu više investitora-jedan ili više izvođača;
Primjer 103. Investitor je za izgradnju poslovnog objekta za tržište angažovao građevinsko
preduzeće. Ugovorena vrijednost radova iznosi 2.000.000 KM. Radovi nisu okončani u istom
obračunskom periodu kad su započeli. Građevinsko preduzeće investitoru krajem svkaog
mjeseca ispostavlja privremen situacije. Vrijednost radova po prvoj privremenoj situaciji
(obračun za decembar) iznosi 300.000 KM.
Knjiženje prve privremene situacije u knjigama investitora:
5300 Troškovi proizvodnih usluga na izradi porizvoda 300.000

9350 Troškovi proizvodnih usluga 300.000
67
9020 Račun za preuzimanje troškova 300.000
Na datum bilansa stanja, investitor će u finansijskom računovodstvu iskazati cijenu koštanja

objekta formiranu do 31.12.:

6300 Povećanje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje 300.000
Test – Koji se od navedenih troškova mogu pripisati aktivnostima ugovora o izgradnji: a)

troškovi rada i nadzora na gradilištu; b) troškovi materijala korišteni u izgradnji; c)
troškovi istraživanja i razvoja čije naknađivanje nije određeno ugovorom; d) procijenjeni
troškovi otklanjanja nedostatka u garantnom roku, uključivši očekivane ostale troškove
garancije
Vrednovanje zaliha nakon početnog priznavanja

Prema MRS 2 zalihe na datum bilansa stanja treba vrednovati po nabavnoj vrijednosti (cijeni
koštanja) ili neto prodajnoj vrijednosti u zavisnosti od toga koja je niža.
U okviru MRS 2 pravi se razlika između neto prodajne i fer vrijednosti zaliha. Neto prodajna
vrijednost zaliha predstavlja iznos koje prodavac očekuje da ostvari od prodaje zaliha u
redovnom poslovanju. Fer vrijednost je vrijednost za koju bi se zalihe mogle razmjeniti
između dobro obavještenih i voljnih strana.
Test – U skladu sa MRS 2-zalihe, bilansiranje zaliha trgovačke robe na datum bilansa stanja
vrši se po: a) fer, prodajnoj vrijednosti; b) fer ili nabavnoj vrijednosti, u zavisnosti od toga
koja je niža; c) tržišnoj ili neto prodajnoj vrijednosti, u zavisnosti od toga koja je niža; d)
nabavnoj ili neto prodajnoj vrijednosti, u zavisnosti od toga koja je niža;
Obračun i evidentiranje utroška zaliha materijala
Test – U uslovima postojanja trenda smanjenja nabavnih cijena zaliha materijala do najvišeg
iznosa bruto finansijskog rezultata u periodu dovešće primjena: a) FIFO metod; b) LIFO
metod; c) metoda ponderisane prosječne cijene; d) metoda specifične identifikacije
Test – Zaokružite tačne tvrdnje: a) u uslovima rasta cijena zaliha primjenom FIFO metode
preduzeće će iskazati manju neto dobit nego što bi to bilo primjenom metode prosječne
cijene; b) u uslovima rasta cijena zaliha primjenom FIFO metode preduzeće će iskazati
veću neto dobit nego što bi to bilo primjenom metode prosječne cijene; c) u uslovima
pada cijena zaliha primjenom FIFO metode preduzeće će iskazati veću neto dobit nego što bi
to bilo primjenom metode prosječne cijene i LIFO metode; d) u uslovima pada cijena zaliha
primjenom FIFO metode preduzeće će iskazati manju neto dobit nego što bi to bilo
primjenom metode prosječne cijene;
68
Jedna od metoda pomoću koje se može izračunati nabavna vrijednost utrošenih zaliha
materijala je FIFO metoda. Metoda se zasniva na pretpostavci da se zalihe materijala troše
istim redosljedom kojim su i nabavljene.
Materijalno finansijska kartica materijala A:
Ulaz Izlaz Stanje Cijena Duguje Potražuje Saldo
100 100 10 1.000 1.000
100 200 15 1.500 2.500
50 150 10 500 2.000
50 100 10 500 1.500
200 300 13 2.600 4.100
30 330 10 300 4.400
150 480 11 1.650 6.050
30 450 10 300 5.750
70 380 15 1.050 4.700
30 350 15 450 4.250
20 330 13 260 3.990
50 380 12 600 4.590
630 250 380 - 7.650 3.060 4.590
Kumulativnu vrijednost utrošenih zaliha materijala uz pretpostavku da se zalihe prate po

nabavnim cijenama samo u okviru glavne knjige finansijskog računovodstva treba
evidentirati:
5110 Troškovi osnovnog materijala i sirovina za izradu 3.060

Ako se promjene na zalihama prate po nabavnoj cijeni u glavnoj knjizi finansijskog i glavnoj
knjizi upravljackog računovodstva:

93 ili 95 Troškovi materijala za izradu 3.060
Primjena LIFO metode zasniva se na pretpostavci da se zalihe realizuju obrnutim

redosljedom u odnosu na redosljed nabavke, odnosno da se u proizvodnju uvijek izdaju zalihe
koje su nabavljene posljednje.
100 100 10 1.000 1.000
100 200 15 1.500 2.500
50 150 15 750 1.750
50 100 15 750 1.000
200 300 13 2.600 3.600
30 330 15 400 4.050
150 480 11 1.650 5.700
30 450 11 330 5.370
69
70 380 11 770 4.600
30 350 11 330 4.270
20 330 11 220 4.050
50 380 12 600 4.650
630 250 380 - 7.650 3.150 4.650
Primjena metode ponderisane prosječne nabavne cijene rezultira uprosječenim iznosom

troškova materijala u odnosu na FIFO i LIFO metodu.
100 100 10 1.000 1.000
100 200 15 1.500 2.500
50 150 12,5 625 1.875
50 100 12,5 625 1.250
200 300 13 2.600 3.850
30 330 12,8 385 4.235
150 480 11 1.650 5.885
100 380 12,3 1,226 4.659
50 330 12,3 613 4.046
50 380 12 600 4.646
630 250 380 - 7.735 3.089 4.646
Ako se zalihe materijala prate po planskim nabavnim cijenama, evidentiranje utroška

materijala obavezno prati i odgovarajuća korekcija na računu odstupanje stvarnih od planskih
cijena materijala.
Odstupanje stvarnih od planskih cijena = promet potražne strane računa 1010 ili
9100/promet dugovne strane računa 1010 ili 9100*saldo na računu 10109, odnosno, 9109
Primjer 93. Proizvodno preduzeće je u toku obračunskog perioda evidentiralo promjene na
zalihama osnovnog materijala „A“ prizane u tabeli. U ukupnoj nabavnoj vrijednosti zaliha
nabavljenih u toku perioda, 350 KM se odnosi na troškove prevoza.
01.01. Popisna lista 100 100 10,00 1.000,00
05.01. Prijemnica 100 200 15,00 1.500,00
10.01. Izdatnica 50 150
70
15.01. Izdatnica 50 100
18.01. Prijemnica 200 300 13,00 2.600,00
20.01. Povratnica 30 330
22.01. Prijemnica 150 480 11,00 1.650,00
25.01. Izdatnica 100 380
26.01. Izdatnica 50 330
31.01. Prijemnica 50 380 12,00 600,00
Uz pretpostavku da se zalihe prate u okviru glavne knjige finansijskog računovodstva, po

planskoj cijeni od 14 KM/kg i da se koristi FIFO metoda, kumulativnu vrijednost utrošenih
zaliha materijala u toku obračunskog perioda treba evidentirati:

U literaturi se može naići na pristup prema kome se prenos adekvatnog iznosa odstupanja sa
konta zaliha na rashode vrši po „bruto principu“:

5119 Odstupanje od cijena materijala 440
Oba načina knjiženja imaju potpuno iste efekte na finansijski rezultat perioda.
Dalje, nabavna vrijednost neutrošenih zaliha materijala, tj. zaliha vraćenih iz proizvodnje na
skladište zavisi od metode korištene za izračunavanje vrijednosti izlaza sa zaliha (FIFO,
LIFO i metod ponderisane prosječne cijene).
Primjer 105. Preduzetnik drži servis teretnih motornih vozila. Prema podacima iz radnih
naloga, za izvršenje fakturisanih usluga u junu utrošeni su rezervni dijelovi čija nabavna
vrijednost iznosi 7.000 KM. Preduzetnik je PDV obveznik.
Knjiženje utroška rezervnih dijelova:
5114 Troškovi ostalog materijala za izradu 7.000

1020 Rezervni dijelovi u skladištu 7.000
Ako se pretpostavi da su rezervni dijelovi utrošeni kroz zamjenu u garantnom roku koji je
odobren korisnicima usluga servisa:
5123 Troškovi rezervnih dijelova za servisiranje u garantnom roku 7.000

Primjer 106. Privredno društvo se bavi prometom kancelarijskog materijala i pružanjem

usluga fotokopiranja. Za izvršenje usluga fotokopiranja u toku jednog mjeseca bilo je
neophodno utrošiti fotokopirajući papir čija nabavna vrijednost iznosi 500 KM.
71
5128 Troškovi ostalog režijskog materijala 500

1015 Kancelarijski material 500
Primjer 107. Prilikom stavljanja u upotrebu auto-guma za luksuzno vozilo nabavne

vrijednosti od 936 KM izvršen je njihov 100% otpis.
5125 Troškovi auto-guma i ambalaže 936

1039 Ispravka vrijednosti auto-guma datih u upotrebu 936
Primjer 108. U proizvodnju je izdata bespovratna ambalaža koja se koristi za pakovanje

proizvoda. Nabavna vrijednost ambalaže iznosi 1.000 KM.
5125 Troškovi auto-guma i ambalaže 1.000

1031 Ambalaža u skladištu 1.000
Obračun i evidentiranje nabavne vrijednosti prodate robe

100 100 10 1.000 1.000
100 200 15 1.500 2.500
50 150 10 500 2.000
50 200 15 750 2.750
200 400 13 2.600 5.350
50 350 10 500 4.850
50 300 15 750 4.100
100 200 15 1.500 2.600
50 150 13 650 1.950
450 300 150 - 5.850 3.900 1.950
Ukoliko pretpostavimo da je prodato ukupno 300 kg robe po prodajnoj cijeni od 15 KM.
Nabavna vrijednost 300 kg robe iznosi 3.900 KM (ilustrovano u tabeli iznad). Primjena se
odnosi na FIFO metod. Pored FIFO metode u skladu sa MRS 2 mogu se primjenjivati i ostale
metode.
I Ako se zalihe prate po veleprodajnim cijenama u finansijskom računovodstvu:
5011 Nabavna vrijednost prodate robe na veliko 3.900

1329 Ukalkulisana razlika u cijeni u prometu robe na veliko 600
II Ako se zalihe prate po veleprodajnim cijenama u finansijskom i u pogonskom

računovodstvu:
5011 Nabavna vrijednost prodate robe na veliko 3.900

9811 Nabavna vrijednost prodate robe iz stovarišta 3.900
72
91119 Razlika u cijeni robe u stovarištu 600
III Ako se zalihe prate po maloprodajnim cijenama u finansijskom računovodstvu:
5010 Nabavna vrijednost robe prodate na malo 3.900

1339 Ukalkulisana razlika u cijeni u prometu robe na malo 600
IV Ako se zalihe prate po maloprodajnim cijenama u finansijskom i u pogonskom

računovodstvu:
5010 Nabavna vrijednost robe prodate na malo 3.900

91129 Razlika u cijeni robe u prodavnici 600
91124 Ukalkulisani PDV 765
9112 Roba u prodavnicama 5.265
Računovodstveni obuhvat viškova i manjkova na zalihama

Kontnim okvirom za preduzeća, zadruge, druga pravna lica i preduzetnike propisamo je da se
manjkovi na zalihama obuhvataju kontom 576, a viškovi na kontu 676. Računovodstveno,
viškovi se uvijek smatraju prihodom, dok manjkovi rashodima ili potraživanjima, u
zavisnosti od toga da li se knjiže na teret rashoda perioda ili se za njihov iznos tereti
odgovorno lice (skladištar, vozač i sl.)
Proizvodna preduzeća koja promjene na zalihama učinaka djelomično ili u cijelini prate u
okviru klase 9, utvrđene viškove ili manjkove evidentiraju na teret ili u korist računa 983-
otpisi, manjkovi i viškovi poluproizvoda i proizvoda, 992-manjkovi materijala i robe, 994-
viškovi materijala i robe.
Ukoliko se promjene na zalihama materijala u skladištu prate po nabavnim cijenama, manjak
treba evidentirati:
I Ako se PDV na utvrđeni manjak ne obračunava, a cijeli manjak tereti rashode perioda:
5762/D; 1010/P
II Ako se PDV na utvrđeni manjak ne obračunava, a cijeli manjak tereti odgovorno lice:
2224/D; 1010/P
III Ako se PDV na utvrđeni manjak obračunava, a cijeli manjak tereti rashode perioda:
73
5762/D; 1010/P; 4724/P
IV ako se PDV na utvrđeni manjak obračunava, a cijeli manjak tereti odgovorno lice:
2214/D; 1001/P; 4724/P
V Moguća je i situacija kada se za dio manjka terete rashodi perioda, a za dio odgovorno lice
Ukoliko se zalihe materijala u skladištu vode po planskim nabavnim cijenama, evidentiranje
manjka ili viška na zalihama obavezno uključuje adekvatnu korekciju na računu 10109-
odstupanje planskih od nabavnih cijena materijala. Račun 10109 se zadužuje ukoliko je
planska vrijednost materijala, prije knjiženja manjka, veća od njegove nabavne vrijednosti i
račun 10109 se odobrava ukoliko je planska vrijednost materijala, prije knjiženja manjka,
manja od njegove nabavne vrijednosti.
Primjer 110. Ukupan dugovni promet na računu 1010-Materijal u skladištu u toku poslovne
godine iznosio je 100.000 KM, a ukupan potražni promet 90.000 KM. Potražni saldo na
računu 10109 na dan 31.12., prije korekcije za vrijednost manjka iznosi 10.000 KM.
Redovnim godišnjim popisom utvrđen je manjak materijala čija planska vrijednost iznosi
1.000 KM. Odgovorno lice se tereti sa 50% utvrđenog manjka, dok se za drugih 50% terete
rashodi perioda. Na utvrđeni manjak se plaća PDV.
5762 Manjkovi materijala 527

2224 Potraživanja od zaposlenih po osnovu manjkova 527
4724 PDV obračunat na manjkove 154
Korekcija na računu odstupanja u iznosu od 100:

90.000/100.000*10.000 = 9.000 KM – odstupanje od utrošenog materijala
10.000-9.000 = 1.000 KM – preostali saldo odstupanja
1.000/10.000*1.000=100 KM – odstupanje koje se odnosi na utvrđeni manjak.
Primjer 111. Ukupan dugovni promet konta 1010-materijal u skladištu u toku poslovne
godine iznosio je 100.000 KM, a ukupan potražni promet 90.000 KM. Potražni saldo na
računu 10109 na dan 31.12., prije korekcije po popisu, iznosio je 10.000 KM. Redovnim
godišnjim popisom utvrđen je višak na zalihama materijala čija planska vrijednost iznosi
1.000 KM.

6762 Viškovi materijala 900
Korekcija na računu odstupanja u iznosu od 100 dobije se na identičan način kao u primjeru
110.
Primjer 115. Preduzeće u svom sastavu ima servis putničkih automobila marke Volkswagen.
Vanrednim popisom utvrđen je manjak na skladištu rezervnih dijela. Vrijednost utvrđenog
manjka iznosi 5.000,00 KM. Za manjak se tereti odgovorno lice u preduzeću.
74
2224 Potraživanja od zaposlenih po osnovu manjka 5.850

4724 PDV obračunat na manjak 850
Primjer 117. Utvrđen je manjak robe u prodavnici u vrijednosti od 1.170 KM. Ukupan
dugovni promet konta 1330 u toku godine iznosi 23.400 KM, a ukupan potražni promet konta
1334 iznosi 3.400 KM, a ukupan potražni promet konta 1339 iznosi 4.000 KM. Za cjelokupan
iznos manjka tereti se odgovorno lice.
2224 Potraživanja od zaposlenih po osnovu manjka 1.170

1334 Ukalkulisani PDV u prometu robe na malo 170
4724 PDV obračuna na manjkove 170
Da je roba prodata, nabavna vrijednost prodate robe bila bi proknjižena:
5010 Nabavna vrijednost prodate robe u prometu na malo 800

1334 Ukalkulisani PDV u prometu robe malo 170
1339 Ukalkulisana razlika u cijeni robe u prometu na malo 200
Primjer 118. Zalihe robe u veleprodaji vode se po prodajnim cijenama. Redovnim godišnjim
popisom utvrđen je višak robe u vrijednosti od 1.000 KM. Prosječna stopa ukalkulisane
razlike u cijeni iznosi 15%.

6765 Viškovi robe 850
Primjer 119. Utvrđen je višak robe u prodavnici u vrijednosti od 1.170 KM. Ukupan dugovni
promet na kontu zaliha robe u maloprodaji u toku godine iznosi 23.400 KM, ukupan potražni
promet na kontu ukalkulisani PDV 3.400 KM, a ukupan potražni promet na kontu
ukalkulisana razlika u cijeni robe u maloprodaji 2.000 KM.

1339 Razlika u cijeni robe u prometu na malo 100
75
6765 Viškovi robe 900
Razlika u cijeni robe u prometu na malo:

23.400-3.400 = 20.000
2.000/20.000*100=10%
(1.170-170)*10%=100
Primjer 120. (knjiženje manjka na zalihama robe u veleprodaji)

Primjer 121. (knjiženje manjka na zalihama robe u prometu na malo, kada se za manjak
potražuje od odgovorno lica i kada se za manjak terete rashodi perioda)
Primjer 122. (knjiženje viškova na zalihama robe)
Primjer 123. (knjiženje viškova na zalihama robe)
Primjer 124. Popisom je utvrđen višak na zalihama gotovih proizvoda na skladištu čija
planska prodajna vrijednost iznosi 10.000 KM. Prosječna stopa odstupanja sadržana u
zalihama gotovih proizvoda iznosi 10%.

9690 Odstupanje u troškovima proizvoda 1.000
9836 Viškovi zaliha poluproizvoda i proizvoda 9.000
Ako bi se viškovi evidentirali i u glavnoj knjizi finansijskog računovodstva:

6769 Ostali viškovi 9.000
Primjer 125. Popisom je utvrđen manjak na zalihama gotovih proizvoda na skladištu čija
planska prodajna vrijednost iznosi 10.000 KM. Prosječna stopa odstupanja sadržana u
zalihama gotovih proizvoda iznosi 10%.
U okviru glavne knjige upravljačkog računovodstva:
9832 Manjkovi na zalihama poluproizvoda i proizvoda 9.000
Ukoliko manjkovi podliježu oporezivanju, PDV se evidentira samo u glavnoj knjizi

finansijskog računovodstva:
76
5559 OStali porezi koji terete troškove 1.700

4724 PDV obračunat na manjkove 1.700
Ukoliko se za manjkove tereti odgovorno lice, u glavnoj knjizi finansijskog računovodstva:
2224 Potraživanja od zaposlenih po osnovu manjkova 11.700

Ako bi se manjkovi na skladištu gotovih proizvoda evidentirali u glavnoj knjizi upravljačkog

i u glavnoj knjizi finansijskog računovodstva:

5769 Ostali manjkovi 9.000
Primjer 126. Popisom je utvrđen višak na zalihama gotovih proizvoda u prodavnici.

Maloprodajna vrijednost gotovih proizvoda iznosi 11.700 KM. Prosječna stopa ukalkulisane
RUC sadržane u zalihama iznosi 10%.
Ukoliko se viškovi na zalihama proizvoda u prometu na malo evidentiraju u glavnoj knjizi
upravljačkog i finansijskog računovodstva:

9121 Ukalkulisana razlika u cijeni u proizvodima 1.000
9122 Ukalkulisani PDV u proizvodima u prometu na malo 1.700
6769 Ostali viškovi 9.000
Primjer 127. Popisom je utvrđen manjak na zalihama gotovih proizvoda u prodavnici.

Maloprodajna vrijednost manjka iznosi 11.700 KM. Prosječna stopa ukalkulisane razlike u
cijeni sadržana u zalihama gotovih proizvoda iznosi 10%.
Knjiženje manjkova proizvoda u prodavnici proizvođača, kada manjkovi terete rashodi
perioda, i kada se manjkovi evidentiraju u glavnoj knjizi upravljačkog i u glavnoj knjizi

77
5769 Ostali manjkovi 10.700
Knjiženje manjkova proizvoda u prodavnici proizvođača, kada manjkovi terete odgovorno

lice, i kada se manjkovi evidentiraju u glavnoj knjizi upravljačkog i u glavnoj knjizi

Ostali nepomenuti prihodi-6799, predstavljaju prihode po osnovu naknade štete od fizičkog

lica i vrednovani su iznosom „izgubljene zarade“ u iznosu od 1.000 KM.
Primjer 128. Redovnim godišnjim popisom utvrđen je višak na zalihama poluproizvoda čija
planska cijena koštanja iznosi 5.000 KM, a stvarna cijena koštanja 4.000 KM.
Viškovi, odnosno, manjkovi na zalihama poluproizvoda evidentiraju se samo u glavnoj knjizi
upravljačkog računovodstva. Evidenitranje se ne vrši u glavnoj knjizi finansijskog
računovodstva zato što poluproizvod idu u narednu fazu proizvodnje.
Knjiženje viškova zaliha poluproizvoda:
9580 Poluproizvodi u skladištu 5.000

9591 Odstupanje u troškovima poluproizvoda 1.000
Knjiženje manjkova zaliha poluproizvoda:

9591 Odstupanje u troškovima poluproizvoda 1.000
9580 Poluproizvodi u skladištu 5.000
78
Evidentiranje prodaje zaliha materijala
Dobici ili gubici od prodaje materijala se priznaju po „neto principu“, odnosno, u visini
razlike između postignute prodajne i nabavne cijene prodatih količina materijala.
Sa aspekta PDV-a, prodaja materijala od strane poreskog obveznika ima potpuno isti tretman
kao i prodaja robe i gotovih proizvoda, odnosno, pružanje oporezivih usluga.
Primjer 129. Preduzeće koje se bavi proizvodnom odjevnih predmeta, prodalo je 100 m2
platna po cijeni od 5,85 KM/m2, u koju je uključen PDV. Nabavna vrijednost prodatih zaliha
materijala iznosi 400 KM.
Ako se zalihe materijala prate u glavnoj knjizi u finansijskom i u glavnoj knjizi upravljačkog
računovodstva:
2010 Kupci u zemlji 585

4700 PDV u izdatim fakturama 85
5010 Nabavka materijala 400
6750 Dobici po osnovu prodaje materijala 100
9910 Nabavna vrijednost prodatog materijala 400
9100 Materijal u skladištu 400
Primjer 130. Preduzeće koje se bavi proizvodnjom odjevnih predmeta, prodalo je 100 m2
platna po cijeni od 3,51 KM/m2, u koju je uključen PDV. Nabavna vrijednost prodatih zaliha
materijala iznosi 400 KM.
Ako se zalihe materijala prate u glavnoj knjizi u finansijskom i u glavnoj knjizi upravljačkog
računovodstva:

5750 Gubici po osnovu prodaje materijala 100
9910 Nabavna vrijednost prodatog materijala 400
79
Stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja
Vrednovanje stalnih sredstava namijenjenih za prodaju u skladu sa MSFI 5
Prema MSFI 5, stalna sredstva, klasifikovana kao sredstva namijenjena za prodaju, vrednuju
se po iznosu nižem od knjigovodstvenog iznosa i iznosa fer vrijednosti, umanjenog za
troškove prodaje.
Primjer 131. Uprava preduzeća za proizvodnju prirodnih sokova usvaja plan prodaje mašine
za proizvodnju sokova. Nabavna vrijednost mašine iznosi 500.000 KM, a ispravka vrijednosti
do dana klasifikacije mašine kao sredstva namijenjenog za prodaju 50.000 KM. Sa kupcem je
ugovorena cijena od 450.000 KM. Uprava procjenjuje da troškovi demontaže i dovođenja
mašine u prodajno stanje iznosi 40.000 KM.
5854 Obezvređenje stalnih sredstava namijenjenih prodaji 10.000

1441 Korištena postrojenja i oprema namijenjena prodaji 450.000
0221 Oprema 500.000
Primjer 132. Građevinska firma je, zbog nemogućnosti naplate dijela svojih potraživanja po
osnovu izvedenih građevinskih radova, od investitora preuzela dva trosobna stana. Iznos
tako namirenog potraživanja je 200.000 KM, a fer vrijednost, umanjena za procijenjene
troškove prodaje, preuzetih stanova procijenjena je na 180.000 KM (bez PDV-a). Kupci
stanova su spremni da ih kupe u njihovom trenutnom stanju.

1420 Građevinski objekti namijenjeni prodaji 200.000
80
Dati avansi
Primjer 134. Isplaćen je avans za robu dobavljaču u zemlji u iznosu od 20.000 KM.
Dobavljač nema status povezanog pravnog lica.
1502 Avansi dati drugim pravnim licima u zemlji 20.000

Primjer 135. Isplaćen je avans dobavljaču-povezanom pravnom licu u inostranstvu u iznosu

od 10.000 eura.
1500 Avansi dati dobavljačima-povezanim pravnim licima 19.558

2420 Poslovni račun-strana valuta 19.558
Primjer 136. Ino dobavljaču je početkom decembra isplaćen avans u iznosu od 15.000 CHF.
Kurs CHF na datum isplate avansa iznosi 1,19566, a na datum bilansa stanja 1,21345.
1503 Avansi dati drugim pravnim licima u inostranstvu 267

6620 Pozitivne kursne razlike 267
Primjer 137. Utvrđeni imparitetni gubici na avansima datim dobavljačima u zemlji iznosi
10.000 KM.
5890 Obezvređenje potraživanja za date avanse 10.000

1592 Ispravka vrijednosti avansa datih drugim pravnim licima 10.000
Napomena: Prema MRS 39, pravno lice na svaki datum bilansiranja treba da procijeni
postoji li objektivan dokaz da su neka finansijska sredstva obezvređenja, ako postoji, gubitak
njihovog obezvređivanja treba priznati na teret rashoda perioda.
81
POGLAVLJE IV – KLASA 2 (Kratkoročna potraživanja, plasmani, gotovina i
gotovinski ekvivalenti)
Kratkoročna potraživanja
Nakon početnog priznavanja, zajmove i potraživanja, treba vrednovati po amortizovanoj
nabavnoj vrijednosti putem korištenja metode efektivne kamatne stope.
Grupa računa 20, obuhvataju slijedeće sintetičke račune:
200 – Kupci povezana pravna lica;
201 – Kupci u zemlji;
202 – Kupci u inostranstvu;
209 – Ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca;
Nastanak potraživanja se evidentira zaduženjem računa grupe 20, u korist odgovarajućih
računa prihoda i obračunatog PDV-a, odnosno, u korist računa obaveza po osnovu specifičnih
poslova.
Pozitivne kursne razlike se knjiže na teret računa potraživanja u stranoj valuti, u korist računa
662 – pozitivne kursne razlike. Negativne kursne razlike u korist računa potraživanja u
stranoj valuti, na teret računa 562 – negativne kursne razlike.
Pozitivni efekti valutnih klauzula knjiže se na teret računa potraživanja sa valutnom
klauzulom, u korist računa 663 – prihodi od efekata valutne klauzule. Negativni efekti
valutne klauzule knjiže se u korist računa potraživanja sa valutnom klauzulom, na teret
računa 563 – rashodi po osnovu valutne klauzule.
Primjer 138. Zavisnom pravnom licu su prodati gotovi proizvodi u vrijednosti od 20.000 KM
bez PDV-a, čija stvarna cijena koštanja iznosi 15.000 KM.
Za prodaju gotovih proizvoda kupcu-povezanom pravnom licu u glavnoj knjizi finansijskog
računovodstva:
2000 Potraživanja od kupaca-povezana pravna lica 23.400

6100 Prihodi od prodaje povezanom pravnom licu 20.000
4700 PDV u izdatim fakturama 3.400
Za prodaju gotovih proizvoda kupcu-povezanom pravnom licu u glavnoj knjizi upravljačkog

računovodstva:
9800 Troškovi prodatih proizvoda 15.000

9690 Odstupanje u troškovima prodatih proizvoda 5.000
82
PDV obračunat prilikom knjiženja prodaje uvijek se knjiži samo u finansijskom
računovodstvu.
Primjer 139. Vrijednost izvršenih građevinskih usluga investitoru u građevinskom objektu

namjenjenom tržištu iznosi 100.000 KM, bez PDV.
2010 Potraživanja od kupaca u zemlji 117.000

6112 Prihodi od pružanja usluga na domaćem tržištu 100.000
Primjer 141. Po nalogu domaćeg proizvodnog preduzeća, izvršen je izvoz njegovih gotovih
proizvoda u vrijednosti od 20.000 eura. Izvoznik je sa ino-kupcem ugovorio zaštitu svog
potraživanja fakturisanjem potraživanja na odgovarajući iznos USD, utvrđen prema odnosu
eura i dolara na datum izvoza. Zbog pada vrijednosti EUR u odnosu na USD, izvoznik je do
datuma bilansa stanja ostvario pozitivne efekte po osnovu ugovorene valutne klauzule u
iznosu od 1.000 eura.
Knjiženje izvoza proizvoda u svoje ime i za tuđi račun:
2023 Potraživanja od ino kupaca po osnovu izvoza za tuđi račun 39.117

4411 Obaveze po osnovu izvoza za tuđi račun 39.117
Knjiženje pozitivnih efekata ugovorene valutne klauzule:
2023 Potraživanja od ino kupaca po osnovu izvoza za tuđi račun 1.956

6630 Prihodi po osnovu efekata ugovorene valutne klauzule 1.956
Naplata potraživanja od ino kupca:

2023 Potraživanja od ino kupca po osnovu izvoza za tuđi račun 41.073
Primjer 143. U toku poslovne godine, na računu 601 – prihodi od prodaje robe na domaćem
tržištu, evidentiran je promet od 500.000 KM. Na osnovu iskustva iz prethodnih godina,
procjenjuje se da 2% od ukupne realizacije neće biti naplaćeno.
Knjiženje indirektnog otpisa:
5899 Obezvređenje stalne imovine 10.000

2091 Ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca 10.000
Za naplatu indirektno otpisanih potraživanja od kupaca (npr. u iznosu od 15.000):
83
2091 Ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca 15.000
6899 Prihodi od usklađivanja vrijednosti ostale imovine 15.000
Primjer 144. Direktno otpisana potraživanja od kupca iznose 5.000 KM
5780 Rashodi po osnovu ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja 5.000

Grupa računa 21, obuhvataju slijedeće sintetičke račune:

210-potraživanja od izvoznika;
211-potraživanja po osnovu izvoza za tuđi račun;
212-potraživanja po osnovu konsignacione i komision prodaje;
213-ostala potraživanja iz specifičnih poslova;
219-ispravka vrijednosti potraživanja iz specifičnih poslova;
Primjer 145. Privredno društvo proizvodi specijalne alatne mašine namijenjene ino tržištu.
Izvoz obavlja preko društva specijalizovanog za prodaju i zastupanje domaćih privrednih
društava u inostranstvu. Prodajna vrijednost mašine isporučene ino kupcu preko izvoznika
iznosi 100.000 KM, a njena cijena koštanja 85.000 KM.
Knjiženje kod proizvođača u glavnoj knjizi finansijskog računovodstva:
2101 Potraživanja od izvoznika drugih pravnih lica 117.000

6121 Prihodi od prodaje proizvoda preko izvoznika 100.000
Knjiženje kod proizvođača u glavnoj knjizi upravljačkog računovodstva:
9800 Troškovi prodatih proizvoda 85.000

9690 Odstupanje u troškovima gotovih proizvoda 15.000
Primjer 147. Dva privredna društva su na osnovu ugovora o zajedničkom ulaganju izvršila
nabavku opreme u vrijednosti od 100.000 KM, bez PDV-a. Ugovorm je precizirano da svaki
od učesnika u zajedničkom poduhvatu učestvuje sa 50%.
Nosilac zajedničkog poduhvata, nabavku zajednički kontrolisane opreme, knjiži:
0221 Oprema 100.000

84
Knjiženje prenosa dijela od 50% opreme kojeg kontroliše druga ugovorna strana:
0221 Oprema -50.000

2130 Potraživanja iz zajedničkih i specifičnih poslova 58.500
Primjer 148. Po osnovu upotrebe zajednički kontrolisane opreme iz primjera 147., u prvom
mjesecu nakon nabavke ostvareni su prihodi od usluga u iznosu od 20.000 KM, bez PDV-a.
Faktura za izvršene usluge u poslovnim knjigama nosioca zajedničkog poduhvata knjiži se:

Prenos 50% prihoda od zajedničkih ulaganja na drugog učesnika u zajedničkom poduhvatu:

6112 Prihodi od pružanja usluga na domaćem tržištu -10.000
4490 Obaveze iz specifičnih poslova prema povezanim pravnim licima 11.700
Primjer 149. Uprava zavisnog pravnog lica objavila je isplatu dividende u ukupnom iznosu
od 100.000 KM. Učešće matičnog pravno lica u kapitalu zavisnog pravnog lica iznosi 80%.
2201 Potraživanja za dividendu od zavisnih pravnih lica 80.000

6605 Prihodi od dividend od povezanih pravnih lica u zemlji 80.000
Primjer 151. Za prodatu trgovačku robu, čija prodajna vrijednost sa PDV-om iznosi 58.500
KM, od kupca je preuzeta mjenica sa rokom dospjeća od tri mjeseca, uz kamatnu stopu od
8%/godišnje.
Fer vrijednost potraživanja (eskontovana vrijednost mjenice) = 57.728 KM.
Knjiženje prodaje robe:

6011 Prihodi od prodaje robe na veliko na domaćem tržištu 49.228
85
U skladu sa MRS 39, početna vrijednost potraživanja od kupaca utvrđena je u visini fer
vrijednosti, a PDV primjenom stope od 17% na prodajnu vrijednost robe bez PDV-a.
Knjiženje namirenja potraživanja preuzimanjem mjenice:
2380 Mjenice 58.500

2380 Kamata budućeg perioda sadržana u mjeničnoj vrijednosti 772
Knjiženje eskonta mjenice po isteku perioda od tri mjeseca:

2380 Kamata budućeg perioda sadržana u mjeničnoj vrijednosti 772
2380 Mjenice 58.500
6612 Prihodi od kamata po HOV 772
Primjer 152. Na depozite kod banke, oročene na period od 6 mjeseci, banka obračunava i
plaća kamatu kvartalno, po stopi od 2% godišnje. Suma oročenih depozita iznosi 1.000.000
KM.
Potraživanja za kvartalni iznos kamate treba proknjižiti:
2210 Potraživanja za ugovorenu kamatu od drugih pravnih lica 5.000

6613 Prihodi od kamata po drugim finansijskim plasmanima 5.000
Primjer 153. Radniku Marku Markoviću isplaćena je akontacija za službeni put u

inostranstvo u iznosu od 200,00 eura. Po povratku sa službenog puta radnik je podnio
obračun putnih troškova u ukupnom iznosu od 190,00 eura (372,00 KM), od čega se 117,00
KM odnosi na obračunate dnevnice, a 255,00 KM na troškove hotelskog smještaja.
Knjiženje isplaćene akontacije:
2221 Akontacija za službeno putovanje u stranoj valuti 392

2470 Glavna blagajna (u stranoj valuti) 392
Knjiženje obračuna putnih troškova:
5299 Troškovi bruto naknada po osnovu ostalih naknada 117

5509 Ostale neproizvodne usluge 255
2221 Akontacije za službeno putovanje u stranoj valuti 392
86
Primjer 154. Vanrednim popisom zaliha robe u prodavnici utvrđen je manjak na zalihama
robe maloprodajne vrijednosti od 1.170 KM. Manjak tereti odgovorno lice. Prosječna stopa
ukalkulisane razlike u cijeni u maloprodaji je 15%.
Knjiženje utvrđenog manjka:

1339 Ukalkulisana razlika u cijeni robe u prometu na malo 150
6799 Ostali nepomenuti prihodi 150
Primjer 155. Nepažnjom vozača, na službenom putu je došlo do oštećenja karoserije

službenog automobila. Troškovi popravke vozila, po fakturi ispostavljenoj od strane
ovlaštenog auto-servisa, iznose 2.340 KM i padaju na teret vozača.

Primjer 157. Ukupne akontacije poreza na dobit isplaćene u toku poslovne godine iznose
12.000 KM. Konačna poreska obaveza utvrđena za tu poslovnu godinu iznosi 10.000 KM.
Više plaćene akontacije poreza na dobit:
2240 Potraživanja za više plaćeni porez na dobit 2.000

4810 Obaveze za porez na dobit preduzeća -2.000
Na dugovnu stranu računa 224, prenose se dugovna salda utvrđena na računima grupe 48,
storno knjiženjem (crveni storno), kako bi se izbjeglo podcjenjivanje aktive, odnosno, pasive
bilansa stanja.
Primjer 158. Prema konačnom obračunu obaveza po osnovu naknada za korištenje voda
(obrazac PVN 1), ukupna obaveza privrednog društva za 2009. godinu iznosi 2.000 KM. U
toku godine društvo je prijavilo i platilo 2.500 KM po osnovu tih naknada. Uplate su knjižene
na dugovnoj strani računa 4821.
Knjiženje konačnog obračuna naknada:
5552 Naknada za korištenje voda 2.000

4821 Naknada za korištenje voda -500
2253 Potraživanja po osnovu preplaćenih ostalih obaveza 500
4821 Naknada za korištenje voda 2.000
87
Primjer 159. Radnici koja se nalazi na trudničkom bolovanju, za drugi mjesec nakon početka
korištenja bolovanja isplaćena je neto plata u iznosu od 500 KM.
Potraživanja od Fonda dječije zaštite po osnovu refundacije neto plate isplaćene radnici:
2260 Potraživanja po osnovu isplaćenih naknada za trudničko bolovanje 500

6502 Prihodi od dotacija 500
Primjer 160. Špediter je, u ime i za račun uvoznika robe, sa svog žiro računa uplatio obaveze
po osnovu carine, carinskog evidentiranja i PDV-a u ukupnom iznosu od 5.500 KM.
Za plaćene uvozne dažbine u ime i za račun uvoznika, prema JCI broj... :
2263 Potraživanja od drugih lica za plaćene obaveze 5.500

Primjer 161. Osnovnom sudu je isplaćen depozit u iznosu od 400 KM po osnovu akontacije
za naknadu troškova angažovanja stalnog sudskog vještaka finansijske struke.
Uplaćen depozit za nadoknadu troškova sudskog vještačenja:
2264 Depoziti kod sudova za vještačenje 400

2410 Poslovni račun – domaća valuta 400
Na kraju, za objavljivanje informacija o kratkoročnim potraživanjima kao jednom od oblika

finansijske aktive pravnog lica, relevantni su sljedeći standardi: MRS 32, MRS 39, MSFI 7,
MRS 18.
Kratkoročni finansijski plasmani
Kratkoročnim finansijskim plasmanima smatraju se plasmani po osnovu: odobrenih kredita,
plasmani u dugoročne ili kratkoročne HOV i drugi plasmani koji su nadoknadivi u periodu od
godinu dana ili čiji rok dospjeća nije duži od godinu dana.
Primjer 162. Dio odobrenog dugoročnog robnog kredita koji na naplatu dospjeva u periodu
do sljedećeg datuma bilansa stanja iznosi 20.000 KM.
Za dio dugoročnog robnog kredita koji dospjeva u periodu do godinu dana:

Dio dugoročnih kredita drugim pravnim licima koji dospjeva do
2331 20.000
godinu dana
0431 Dugoročni robin krediti pravnim licima u zemlji 20.000
88
Primjer 164. Uprava akcionarskog društva donijela je odluku da izvrši otkup 10.000
sopstvenih akcija. Akcije su emitovane po tržišnoj cijeni od 10 KM/akciji, a otkupljene akcije
po cijeni od 8 KM/akciji. Nominalna cijena akcija je 8 KM/akciji. Namjera uprave je da
izvrši poništavanje otkupljenih sopstvenih akcija.
Za ulaganje u otkup sopstvenih akcija:
2372 Ulaganja u otkup sopstvenih akcija radi poništenja 80.000

2439 Novčana sredstva izdvojena za druge namjene 80.000
Za poništenje otkupljenih sopstvenih akcija:

3200 Emisiona premija ostvarena prodajom akcija 20.000
2372 Ulaganja u otkup sopstvenih akcija radi poništenja 80.000
3221 Kapitalne reserve 20.000
Prema MRS 32 – finansijski instrumenti, ako pravno lice otkupi sopstvene akcije, vrijednost
tog otkupa se odzima od akcionarskog kapitala. U bilansu uspjeha društva ne priznaje se niti
gubitak, niti dobitak pri kupovini, prodaji. U okviru rezervi iskazuje se razlika između
prodajne i kupovne vrijednosti ovih akcija, ako se namjeravaju ponovo prodaji, odnosno,
između nominalne i kupovne vrijednosti, ako se akcije namjeravaju poništiti.
Primjer 166. Prema sporazumu sa drugim članovima društva sa ograničenom odgovornošću,
jedan od članova namjerava da povuče svoj udio iz društva. Fer vrijednost njegovog udjela
utvrđena je procjenom od strane ovlaštenog procjenjivača i iznosi 30.000 KM, a nominalna
vrijednost 2.500 KM. Udio je ponuđen na otkup društvu.
Otkup udjela od strane društva knjiži se:
2373 Ulaganje u otkup sopstvenih udjela radi poništenja 30.000

Poništenje otkupljenih sopstvenih udjela:
3020 Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću 2.500

7200 Dobitak ili gubitak 27.500
2373 Ulaganja u otkup sopstvenih udjela radi poništenja 30.000
Primjer 167. Privredno društvo je kod domaće poslovne banke oročilo sredstva u iznosu od
20.000 KM na period od tri mjeseca, uz kamatnu stopu od 1% mjesečno.
Knjiženje kratkoročno oročenih depozita:
2381 Kratkoročno oročena sredstva u domaćoj valuti 20.000

89
Primjer 168. Privredno društvo kod strane poslovne banke ima kratkoročno oročene
depozite u iznosu od 10.000$ plasirane s ciljem obezbjeđenja učešća u odobrenom
kratkoročnom kreditu. Prema ugovoru sa bankom, oročenje traje do isteka perioda povrata
kredita. Obračunate negativne kursne razlike na oročene depozite na datum bilansa stanja
iznose 200 KM.
Evidentiranje negativnih kursnih razlika:
5629 Ostale negativne kursne razlike 200

2382 Kratkoročno oročena sredstva u stranoj valuti 200
Evidentiranje eventualno pozitivnih kursnih razlika:
2382 Kratkoročno oročena sredstva u stranoj valuti 200

6630 Prihodi po osnovu efekata valutne klauzule 200
Gotovina i ekvivalenti gotovine

Prema MRS 7-Izvještaj o tokovima gotovine, gotovina obuhvata novac u blagajni i novac na
računima kod poslovnih banaka (depoziti po viđenju).
Ekvivalenti gotovine su HOV koje se brzo i lako konvertuju u gotovinu, ali se njima, po
pravilu, ne trguje na finansijskom tržištu.
Primjer 169. Potraživanje od kupaca A u iznosu od 2.000 KM naplaćeno je preuzimanjem
bariranog čeka koji glasi na istu nominalnu vrijednost.
Za naplaćeno potraživanje preuzimanjem čeka:
2400 Čekovi pravnih lica i preduzetnika 2.000

2010 Potraživanje od kupaca u zemlji 2.000
Primjer 170. Dnevni pazar prodavnice mješovite robe iznosi 11.700 KM. Pazar je položen na
žiro račun.
Knjiženje dnevnog pazara:
2461 Blagajna poslovnih jedinica 11.700

6010 Prihodi od prodaje na malo na domaćem tržištu 10.000
4730 PDV na promet naplaćen u gotovom 1.700
Knjiženje pologa pazara na žiro račun:
2419 Prelazni račun 11.700

Prema izvodu poslovne banke, promjena koja se odnosi na položeni pazar treba evidentirati:
90

Upotreba prelaznog žiro računa neophodna je iz dva razloga:

I Prvi razlog je tehnički, jednim knjigovodstvenim stavom se evidentira odliv gotovine iz
blagajne (knjiženje na osnovu blagajničkog dnevnika), a drugim priliv te iste gotovine na žiro
račun (na osnovu izvoda o promjenama na žiro računu);
II Drugi razlog je suštinski, omogućava da se ostvari kontrola nad licima koja su materijalno
zadužena i odgovorna za gotovinu i omogućava se kontrola prometa i salda gotovine;
Primjer 171. Sa žiro računa je podignuto 1.000 KM za dnevne potrebe glavne blagajne.
Knjiženje izvoda poslovne banke:

Za gotovinu podignutu sa žiro računa:,
2460 Glavna blagajna 1.000

U skladu sa važećim propisima, interno prebijanje gotovine nije dovoljno, u smislu da se

svaki iznos gotovine zaprimljen u blagajnu treba položiti na žiro račun, dok se za bilo koje
plaćanje novac obezbjeđuje podizanjem gotovine sa žiro računa.
Primjer 172. Prema ugovoru sa poslovnom bankom, dozvoljeno prekoračenje po tekućem
računu pravnog lica iznosi 50.000 KM. Dospjele obaveze pravno lice izmiruje iz dozvoljenog
prekoračenja, do se svi priliva na žiro račun prvenstveno koriste za namirenje iskorištenog
prekoračenja. Ukupan priliv gotovine na tekućem računu u toku jednog dana iznosio je
75.000 KM, od čega po osnovu naplate potraživanja od kupaca 60.000 KM, po osnovu
pologa gotovine iz blagajni 10.000 KM, a po osnovu naplate čekova 5.000 KM. Ukupno
iskorišćeno prekoračenje po tekućem računu, zaključno sa prethodnim danom, iznosilo je
40.000 KM.
Knjiženje izvoda poslovne banke:

4220 Obaveze po kratkoročnim finansijskim kreditima u zemlji 40.000
2400 Čekovi pravnih lica i preduzetnika 5.000
Primjer 173. Priliv na devizni račun po osnovu naplate potraživanja od ino-kupaca iznosi
15.000 evra. Po nalogu pravnog lica, banka je izvršila konverziju evra u konvertibilne marke
91
i izvršila prenos sredstava na poslovni račun u domaćoj valuti. Provizija za konverziju iznosi
0,50%.
Priliv deviznih sredstava:

2021 Potraživanja od kupaca u inostranstvu 29.337
Konverzija i prenos na poslovni račun u domaćoj valuti:

5532 Troškovi za bankarske usluge (konverzija) 147
Priliv sredstava na poslovni račun u domaćoj valuti:

Primjer 174. Izvršena je devizna doznaka po osnovu plaćanja obaveza prema ino dobavljaču
u protivvrijednosti od 10.000 eura. Provizija po doznaci iznosi 0,60%.
4330 Obaveze prema dobavljačima u inostranstvu 19.558

5531 Troškovi platnog prometa sa inostranstvom 117
Primjer 177. Radi obezbjeđenja neophodnih deviznih sredstava za potrebe isplate akontacije
za službeni put u inostranstvo poslovnoj banci je dat nalog za isplatu gotovine u vrijednosti
od 500 eura. U tu svrhu, sa poslovnog računa u domaćoj valuti izvršen je prenos
odgovarajuće protivvrednosti. Provizija koju banka naplaćuje prilikom prodaje deviza iznosi
1,00%.
Knjiženje prenosa sredstava sa poslovnog računa u domaćoj valuti:
2483 Novčana sredstva kod banke za kupovinu deviza 988

2410 Poslovni račun-domaća valuta 988
Knjiženje kupovine deviza:

5532 Troškovi za bankarske usluge 10
2483 Novčana sredstva kod banke za kupovinu deviza 988
92
Primjer 178. Usljed permanentne nelikvidnosti, nad poslovnom bankom je, po nalogu
Agencije za bankarstvo Republike Srpske, otvoren stečajni postupak. Depoziti po viđenju
koje pravno lice ima na svom poslovnom računu kod te banke iznose 20.000 KM.
Neiskorištena novčana sredstva kod banke nad kojom je otvoren stečajni postupak:

Novčana sredstva čije je korištenje ograničeno ili umanjena
2490 20.000
vrijednost
Akontacija poreza na dodatnu vrijednost (PDV)

PDV pripada kategoriji poreza, kojim se kao i porezom na promet, oporezuje krajnja
potrošnja. Porez na promet je jednofazni, dok je PDV višefazni metod oporezivanja, kojim se
oporezuje nova vrijednost dodata u svakoj od faza, sve do faze prometa proizvoda ili usluge
krajnjem potrošaču.
U skladu sa odbitnom (kreditnom) metodom poreski obveznici ne utvrđuju visinu dodate
vrijednosti, nego direktno visinu poreza, i to kao razliku između iznosa poreza obračunatog
na izlaznim fakturama (za isporučene oporezive proizvode i usluge, primljene avanse) i
iznosa poreza sadržanog u fakturama dobavljača (za isporučene oporezive proizvode i usluge,
date avanse).
Obračun stvarne poreske obaveze u sistemu PDV-a moguće je vršiti pomoću tri različite
metode i to:
1. Metoda dodatka;
2. Metoda odbitka;
3. Odbitna (kreditna) metoda – PDV se utvrđuje kao razlika izlaznog (poreza koji
zaračunavaju svojim kupcima) i ulaznog (porez zaračunat od strane dobavljača,
ukoliko je dobavljač porezni obveznik). U većini zemalja ova metoda je
najprihvaćenija.
Primjer 179. Privredno društvo koje se bavi prometom lijekova i medicinske opreme izvršilo
je uvoz medicinske opreme u vrijednosti od 50.000 KM. U postupku carinjenja obračunat mu
je trošak terminala od 100 KM i taksa koja se naplaćuje pri uvoz u iznosu od 250 KM. Ostali
troškovi koji se uključuju u carinsku osnovicu iznose 500 KM. Na uvoz medicinske opreme
predviđeno je plaćanje carinskog evidentiranja u iznosu od 1%, što iznosi 580,50. Nadležni
carinski organ izvršio je obračun PDV-a u iznosu od 8.730,95 KM, po stopi od 17% na
carinsku osnovicu koja je utvrđena u visini od 51.358,50 KM. Uplata PDV-a je izvršena na
osnovu ispostavljenog carinskog računa.
Za uvoz medicinske opreme:

4826 Obaveze za carine i carinsko evidentiranje 509
4829 Obaveze za ostale dažbine 250
93
4944 Obračunati zavisni troškovi nabavke 600
4840 Obaveze za PDV plaćen prilikom uvoza 8.731
Primjer 180. Privredno društvo A je privrednom društvu B uplatilo avans za robu u iznosu
od 11.700 KM.
Uplata avansa u poslovnim knjigama društva A:
1502 Avansi dati drugim pravnim licima 11.700

Primljena avansna poreska faktura od društva B:
2899 Ostala aktivna vremenska razgraničenja 10.000

2720 PDV u datim avansima 1.700
4990 Ostala pasivna vremenska razgraničenja 11.700
Rješenje prema kojem ulazni PDV sadržan u datom avansu treba evidentirati direktno,
prilikom evidentiranja promjena na žiro računu prema izvodu poslovne banke, knjiži se
stavom:
1502 Avansi dati drugim pravnim licima 10.000

Na kraju, oporezive usluge izvršene od strane nerezidenata, iako ne utiču na visinu ukupne
poreske obaveze, takođe moraju biti evidentirane u poreskim i knjigovodstvenim
evidencijama poreskog obveznika i prijavljene kroz mjesečnu poresku prijavu, u tom smislu
slijedi primjer 182.
Primjer 182. Pravno lice sa sjedištem u Srbiji registrovano je za pružanje usluga popravke
poljoprivredne mehanizacije. Za usluge izvršene u oktobru, pravnom licu sa sjedištem u
Republici Srpskoj ispostavljena je faktura na iznos od 2.000 eura.
Korisnik usluge u svojim poslovnim knjigama evidentira:
2730 PDV obračunat na usluge ino lica 665

5320 Troškovi za usluge na tekućem održavanju osnovnih sredstava 3.912
4701 PDV u računima izdatim od strane nerezidenata 665
Obračunati PDV unosi se u poresku prijavu na obe strane, tj. tretira se i kao ulazni i kao
izlazni PDV.
94
Aktivna vremenska razgraničenja
Upotreba računa aktivnih vremenskih razgraničenja obično se dovodi u vezu sa ispravnom
vremenskom alokacijom prihoda i rashoda, odnosno, pravilnim utvrđivanjem finansijskog
rezultata u periodu.
Račune aktivnih vremenskih razgraničenja čine:
1. Tranzitorne pozicije aktive - izdaci koji ne predstavljaju rashode tekućeg perioda,
odnosno, unaprijed plaćeni troškovi;
2. Anticipativne pozicije aktive – obračunati prihodi tekućeg perioda u vezi sa kojima će
se priliv gotovine ostvariti tek u budućem periodu;
Primjer 183. Izvršena je pretplata na Službeni glasnik RS za 2009. godinu u iznosu od 351
KM. Na dan polugodišnjeg, odnosno, godišnjeg obračuna pola iznosa godišnje pretplate
treba prenijeti na rashode.
Za izvršenu pretpatu na Službeni glasnik RS:
2802 Unaprijed plaćena pretplata – AVR 351

Knjiženje fakture za polugodišnju pretplatu:
2700 PDV u primljenim računima od dobavljaća 26

5593 Troškovi pretplate na stručne časopise i publikacije 150
4320 Obaveze prema dobavljačima u zemlji 176
Knjiženje poravnavanja na računu AVR-a:

2802 Unaprijed plaćena pretplata – AVR 176
Primjer 184. Privredno društvo je na osnovu propisa o zdravstvenoj zaštiti radnika ostvarilo
pravo na povrat (refundaciju) isplaćenih neto plata radniku koji se nalazi na bolovanju u
iznosu od 1.500 KM.
Knjiženje ostvarenog prava na refundaciju po osnovu rješenja Fonda:
2818 Ostali obračunati prihodi tekućeg perioda – AVR 1.500

6502 Prihodi od dotacija 1.500
Primjer 185. U skladu sa odredbama kupoprodajnog ugovora, kupcu su obračunate zatezne

kamate u iznosu od 5.000 KM.
95
Knjiženje obračunatih kamata:
2890 Obračunati prihodi po osnovu kamata – AVR 5.000

6616 Prihodi od zateznih kamata u zemlji 5.000
POGLAVLJE V - KLASA 3 (Kapital)

Osnovni kapital
Kapital se obično raščlanjuje na tri osnovne komponente:
1. Osnovni kapital;
2. Rezerve – mogu biti: kapitalne, zakonske, statutarne, rezerve od usklađivanja
knjigovodstvene i fer vrijednosti pojedinih imovinskih pozicija i rezerve od
usklađivanja nominalne i tržišne vrijednosti emitovanih HOV;
3. Neto dobitak.
Primjer 189. AD je osnovano emisijom 100.000 akcija nominalne vrijednosti od 10

KM/akciji. Ukupna tržišna vrijednost emitovanih akcija iznosi 1.200.000 KM.
Knjiženje emisije:
2410 Poslovni račun-domaća valuta 1.200.000

3000 Obične akcije 1.000.000
3200 Emisiona premija 200.000
Za razliku od akcionarskih društava, društva sa ograničenom odgovornošću (DOO), ne

podliježu reviziji finansijskih izvještaja, osim ako po klasifikacije ne spadaju u srednje i
veliko preduzeće. DOO nemaju obavezu javnog objavljivanja finansijskih izvještaja.
Primjer 191. DOO osnovano je uplatom novčanog dijela osnovnog kapitala u iznosu od
2.000 KM i unosom opreme (ulog u stvarima) procijenjenje vrijednosti od 10.000 KM.
Knjiženje osnivanja društva:

0221 Oprema 10.000
3020 Udjeli u društvo sa ograničenom odgovornošću 12.000
Prema važećim zakonskim propisima, uplata novčanog dijela u DOO može biti izvršena na
način se prilikom osnivanja društva uplati 50%, a preostalih 50% u roku od dvije godine od
osnivanja. U poslovnim knjigama društva pojavljuje se pozicija „upisani neuplaćeni kapital“,
koja po svojoj suštini predstavlja svojevrsnu ispravku vrijednosti kapitala.
96
Primjer 192. DOO osnovano je uplatom novčanog dijela osnovnog kapitala u iznosu od
2.000 KM i unosom opreme (ulog u stvarima) procijenjenje vrijednosti od 10.000 KM.
Prilikom osnivanja, upisani dio osnovnog kapitala uplaćen je u iznosu od 1.000 KM.
Knjiženje osnivanja društva:
3120 Upisani neuplaćeni udjeli u DOO 2.000

3020 Udjeli u DOO 2.000
0221 Oprema 10.000
3020 Udjeli u DOO 10.000
Knjiženje uplate preostalog dijela osnovnog kapitala:

Primjer 193. AD je otkupilo 10.000 svojih običnih akcija po cijeni od 12 KM/akciji.

Nominalna vrijednost jedne akcije je 10 KM.
U glavnoj knjizi društva evidenitra se:
2371 Ulaganja u otkup sopstvenih akcija 100.000

3200 Emisiona premija 20.000
Primjer 194. Preduzeće iz primjera 193 je 2.500 otkupljenih sopstvenih akcija prodalo po
cijeni od 11 KM/akciji.
Prodaja 2.500 otkupljenih sopstvenih akcija:

Primjer 195. Upravni odbor Preduzeća iz primjer 193 je nakon 12 mjeseci donjeo odluku o
poništenju 7.500 otkupljenih sopstvenih akcija.
Knjiženje poništenja 7.500 otkupljenih sopstvenih akcija:

97
Primjer 199. Odlukom skupštine lokalne zajednice osnovana je fondacija za očuvanje i
njegovanje kulturno-istorijske tradiije lokalnog stanovništva. U cilju stvaranja neophodnih
materijalnih pretpostavki za njeno osnivanje i početak rada, fondaciji je iz budžeta grada
bespovratno doznačen iznos od 10.000 KM.
Knjiženje osnivanja Fondacije:

3090 Kapital neprofitnih pravnih lica 10.000
Test – prema konceptu očuvanja finansijskog kapitala, realna vrijednost vlastitog kapitala
nekog privrednog društva očuvana je ukoliko je: a) kumulativni saldo neto dobitka na kraju
obračunskog perioda veći od kumulativnog salda neto dobitka na početku perioda; b) suma
izvora sredstava na kraju obračunskog perioda veća od sume izvora sredstava na početku
obračunskog perioda; c) suma pozicija koje čine vlastiti kapital na kraju obračunskog perioda
veća od sume pozicija koje čine vlastiti kapital na početku perioda; d) suma pozicija koje
čine vlasititi kapital na kraju obračunskog perioda veća od sume pozicija koje čine
vlastiti kapital na početku perioda, isključujući u oba slučaja doprinose vlasnika i
isplate vlasnicima.
Rezerve
Grupom računa 32 – rezerve obuhvaćeni su sljedeći sintetički računi:
320 – emisiona premija-pozitivna razlika između prodajne i nominalne vrijednosti

emitovanih (prodatih) akcija;
321 – zakonske rezerve;
322 – statutarne rezerve.
Primjer 200. Skupština akcionarskog društva odobrila je drugu emisiju običnih akcija.
Emitovano je 10.000 akcija čija je nominalna vrijednosst 10 KM/akciji, po tržišnoj cijeni od
13 KM/akciji.
Knjiženje emisije akcija:

Akcionarsko Društvo je dužno da u zakonskim rezervama unosi 5% dobitka tekuće godine,

sve dok te rezerve zajedno sa rezervama kapitala, ne dostignu visinu od najmanje 10%
osnovnog kapitala ili statutom određeni veći dio osnovnog kapitala. Zakonske rezerve se
koriste za pokriće gubitka, a ukoliko prelaze propisani iznos, mogu se koristiti i za povećanje
osnovnog kapitala.
98
Akcionarsko Društvo svojim osnivačkim aktom može propisati i obavezu formiranja
statutarnih rezervi. U statutarne rezerve mogu se unositi samo iznosi koji potiču iz dobitka.
Primjer 201. Neto dobitak akcionarskog društva utvrđen u bilansu uspjeha iznosi 100.000
KM. Skupština akcionara je usvojila godišnji finansijski izvještaj društva i odobrila
predloženu raspodjelu neto dobitka, u skladu sa čim je od utvrđenog neto dobitka
raspoređeno u zakonske rezerve.
3400 Neraspoređeni dobitak ranijih godina 5.000

3210 Obavezne reserve koje se formiraju u skladu sa zakonom 5.000
Grupom računa 33 obuhvaćene su revalorizacione rezerve i nerealizovani dobici i gubici po

osnovu finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju.
Test – Efekte povećanja fer vrijednosti finansijski sredstava prezentuju se u: a) bilansu

uspjeha, ako je riječ o finansijskim sredstvima koja su klasifikovana kao sredstva koja se drže
do roka dospijeća; b) bilansu uspjeha, ako se radi o finansijskim sredstvima klasifikovanim
kao finansijska sredstva raspoloživa za prodaju; c) bilansu stanja, ako je riječ o zajmovima
odobrenim nepovezanim pravnim licima; d) bilansu stanja, ako je riječ o finansijskim
sredstvima klasifikovanim kao finansijska sredstva raspoloživa za prodaju;
Finansijski rezultat
99
Bruto rezultat predstavlja pozitivnu ili negativnu razliku između prihoda i rashoda priznatih u
bilansu uspjeha.
Neto rezultat predstavlja razliku između bruto rezultata i obaveza za porez na dobit, utvrđene
u poreskom bilansu za identičan vremenski period.
Bilansiranju bruto i neto finansijskog rezultata prethodi procedura zaključnih knjiženja koja
se provodi upotrebom konta klase 7 – otvaranje i zaključak računa stanja i uspjeha.
Primjer 202. Neto finansijski rezultat društva ABC d.o.o. utvrđen u izvještaju o ukupnom
rezultatu u periodu, iznosi 50.000 KM, a dio tekuće poreske obaveze za porez na dobit,
utvrđene u poreskom bilansu (godišnjoj poreskoj prijavi poreza na dobit) koji nije izmiren
kroz uplatu akontacija tokom obračunskog perioda 2.000 KM.
Za prijenos neraspoređenog neto dobitka i neplaćene obaveze za porez na dobit:
7240 Prenos dobitka i gubitka 50.000

3410 Neraspoređeni dobitak tekuće godine 50.000
4810 Obaveze za porez na dobit preduzeća 2.000
POGLAVLJE VI – KLASA 4 (Dugoročna rezervisanja i obaveze)
100
Dugoročna rezervisanja
U skladu sa MRS 37, rezervisanjima se smatraju obaveze koje su neizvjesne u pogledu

rokova dospjeća i iznosa koji se priznaju. Rezervisanja se priznaju:
1. Kada pravno lice ima obavezu koja je nastala kao rezultat prošlog događaja;
2. Kada je vjerovatno da će odliv resursa koji sadrže ekonomske koristi biti potreban za
izmirenje obaveze;
3. Kada se iznos obaveze pouzdano može procijeniti;
Test – rezervisanje treba priznati kada (u skladu sa MRS 37): a) subjekt ima sadašnju
obavezu kao rezultat prošlog događaja; b) je vjerovatno kako će podmirenje obaveze
zahtijevati odliv resursa koji predstavljaju ekonomske koristi; c) se iznos obaveze može
pouzdano procijeniti;
U domaćoj teoriji i praksi uobičajeno je pravilo da se na računima dugoročnih rezervisanja

obuhvataju procijenjene obaveze za pokriće troškova i rizika proisteklih iz poslovanja, koji će
se pojaviti u narednim godinama, i to obično u periodima dužim od godinu dana.
Razlozi i okolnosti za dugoročna rezervisanja
Osnovni smisao rezervisanjaa da se u bilansu uspjeha izvrši sučeljavanje rashoda i prihoda

koji pripadaju istom obračunskom periodu, u skladu sa načelom uzročnosti.
Ukoliko su rezervisanja iskorištena, odnosno ukoliko su nastali troškovi, rezervisanja trebaju

biti ukinuta. Ukidanje neiskorištenih rezervisanja uvijek se vrši u korist prihoda.
Rezervisanja za troškove u garantnom roku (grupa računa 400)
Rezervisanja za troškove po osnovu održavanja u garantnom roku.
Primjer 203. Trgovačko društvo se bavi maloprodajom radio i TV aparata, frižidera,

električnih šporeta i drugih elektro uređaja za domaćinstva. Za svaku prodatu stavku,
kupcima se odobrava garantni rok na period od 15 mjeseci. Ukupna neto prodaja elektro-
uređaja za domaćinstva ostvarena u toku 2009. godine iznosi 1.000.000 KM. Prema iskustvu
iz prethodnih godina, 2% od ukupne neto prodaje odnosi se na prodatu robu kupcima koji
vrše reklamaciju u garantnom roku.
Troškovi rezervisanja trebaju biti uključeni u bilans uspjeha za 2009. godinu:
5410 Troškovi rezervisanja za troškove u garantnom roku 20.000

4000 Rezervisanja za troškove u garantnom roku 20.000
Primjer 204. Troškovi popravke elektro-uređaja za koje je odobren garantni rok u toku 2010.
godine iznose 15.000 KM. Popravka je izvršena u ovlaštenom servisu za šta je serviser
ispostavio račun, sa obračunatim PDV-om.
101
Troškovi popravke:
5391 Troškovi za usluge u prometu proizvoda i usluga 15.000

4320 Obaveze prema dobavljačima u zemlji 15.000
Ili

Ukoliko se troškove evidentiraju na teret rashoda perioda, ukidanje rezervisanja se knjiži:

6798 Prihodi od ukidanja dugoročnih rezervisanja 20.000
Ukoliko se troškovi evidentiraju na teret rezervisanja:

Test – Rezervisanja za investiciono održavanje građevinskog objekta je moguće izvršiti ako:

a) entitet namjerava promjeniti djelatnost koja se obavlja subjektu; b) izvršiti renoviranje
ugostiteljskog objekta; c) ako su promjenjeni uslovi propisani zakonom koje objekat mora
ispunjavati; d) ništa od navedenog;
Rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogastava (grupa računa 401)
Test – Šta se od navedenog priznaje kao dugoročno rezervisanje: a) pozitivna razlika između
dobitka u bilansu uspjeha i poreske osnovice iskazane u poreskoj prijavi za porez na dobit; b)
negativna razlika između dobitka u bilansu uspjeha i poreske osnovice iskazane u poreskoj
prijavi za porez na dobit; c) obaveza uređenja eksploatisanog zemljištva; d) procjenjeni
gubici u 2018. godini;
Rezervisanja za zadržane kaucije i depozite (grupa računa 402)
102
Rezervisanja za troškove po osnovu zadržanih kaucija i depozita za posao izvršen kvalitetnu i
o roku. Primjer takvih poslova su građevinski radovi u koje investitor zadrži garantni depozit
kojeg vraća izvođaču radova tek po isteku garantnog perioda.
Primjer 206. Ukupna vrijednost građevinskih radova na izgradnji proizvodne hale

fakturisana investitoru od strane građevinskog preduzeća iznosi 500.000 KM. U skladu sa
ugovorom o izvođenju radova, investitor u periodu od dvije godine od dana prijema objekta
zadržava 5% od vrijednosti izvedenih radova na ime garantnog depozita za kvalitet.
Za zadržani garantni depozit:
0483 Dugoročno dati depoziti kod pravnih lica u zemlji 25.000

Ukoliko se očekuje da će u garantnom roku nastati troškovi za popravke nedostataka u visini

od 2%:
5430 Troškovi rezervisanja za zadržane kaucije i depozite 10.000

4021 Rezervisanja za zadržane depozite 10.000
Rezervisanja za troškove restruktuiranja (grupa računa 403)
Rezervisanja za naknade i beneficije zaposlenih (grupa računa 404)
Rezervisanja za naknade i beneficije zaposlenih priznaju se i vrednuju se u skladu sa MRS 19

– Primanja zaposlenih.
Kratkoročnim primanjima zaposlenih smatra se svaki oblik primanja koji u potpunosti

dospijeva tokom12 mjeseci (bruto plate i bruto naknade zaposlenim, plaćen godišnji odmor,
plaćeno bolovanje, premije, medicinska njega, smještaj, topli obrok i sl.)
Razlikujemo rezervisanja za: otpremnine, jubilarne nagrade i druge obaveze prema

zaposlenim.
Primjer 210. Zbog odluke uprave trgovačkog društva, 10 radnika zaposlenih u

maloprodajnom objektu u kome je obustavljeno poslovanje treba da bude proglašeno
tehnološkim viškom. Procijenjena sadašnja vrijednost otpremnina za radnike iznosi 50.000
KM.
Rezervisanja za otpremnine evidentiraju se stavom:
5450 Troškovi rezervisanja za otpremnine 50.000

4040 Rezervisanja za otpremnine 50.000
Ostala dugoročna rezervisanja (grupa računa 405)
103
Ostala dugoročna rezervisanja obuhvataju:
4090-dugoročna rezervisanja po osnovu izdatih garancija;
4091-dugoročna rezervisanja za štetne ugovore;
4092-dugoročna rezervisanja po osnovu sudskih sporova;
4094-dugoročna rezervisanja za ostale vjerovatne troškove;
Priznavanje i vrednovanje ostalih dugoročnih rezervisanja vrši se u skladu sa MRS 37.
Primjer 211. Obaveza prema dobavljaču za osnovna sredstva u iznosu od 100.000 KM, čiji
je rok dospijeća istekao 30.11. nije isplaćena ni do kraja poslovne godine. Uprava dužnika
procjenjuje da njeno izmirenje neće biti moguće prije 31.03. naredne godine. U skladu sa
ugovorom, u slučaju zakašnjenja plaćanja, dobavljaču pripadaju penali po stopi od 0,1%
dnevno.
Dužnik u svojim poslovnim knjigama prezentuje:
5490 Troškovi rezervisanja za ostala dugoročna rezervisanja 12.100

4094 Dugoročna rezervisanja za ostale vjerovatne troškove 12.100
12.000 = 100.000*0,121
Dugoročne obaveze
Obaveze koje se mogu konvertovati u kapital (grupa računa 410)
Primjer 212. Vlasnici ortačkog društva su donijeli odluku da se potraživanja ortaka Marka
Markovića od društva, nastala po osnovu pružanja transportnih usluga društvu, konvertuju u
ulog čija nominalna vrijednost odgovara tržišnoj vrijednosti izvršenih usluga i iznosi 50.000
KM.
4320 Obaveze prema dobavljačima 50.000

3040 Ulozi članova ortačkog društva 50.000
Dugoročne finansijske obaveze
Dugoročne finansijske obaveze nastaju po osnovu uzetih dugoročnih kredita, dugoročnog

leasing-a i emisije dugoročnih HOV.
Primjer 214. Društvo je podiglo dugoročni kredit od poslovne banke u iznosu od 150.000
KM uz kamatnu stopu od 13% godišnje. Kredit se otplaćuje po sistemu jednakih mjesečnih
anuiteta tokom perioda od tri godine. Iznos mjesečnog anuiteta je 5.054,10 KM.
104
4130 Dugoročni finansijski krediti od banaka u zemlji 150.000
Primjer 215. Pozitivne kursne razlike na neotplaćenom dijelu dugoročnog kredita odobrenog
u CHF iznosi 5.000 KM.
Knjiženje pozitivnih kursnih razlika:
4140 Dugoročni finansijski krediti u inostranstvu 5.000

6620 Pozitivne kursne razlike obračunate u skladu sa MRS 21 5.000
Primjer 216. DOO je izvršilo emisiju 1.000 dugoročnih obveznica po nominalnoj vrijednosti
od 100.000 KM.
Knjiženje emisije:

4120 Obaveze po izdatim dugoročnim obveznicama 100.000
Obaveze po osnovu finansijskog lizinga vrednuju se i prezentuju u skladu sa MRS 17.

Vrijednost dugoročnih obaveza po finansijskom lizingu u zemlji priznaju se u korist konta
4150, a u inostranstvu priznaju se u korist konta 4160.
Dugoročne obaveze sa valutnom klauzulom na dan bilansa obračunavaju se prema valutnoj

klauzuli. Smanjenje obaveza po osnovu valutne klauzule knjiži se u korist računa 663-prihodi
od efekata valutne klauzule, a povećanje na teret računa 563-rashodi od efekata valutne
klauzule.
Odložene poreske obaveze
Kao i odložena poreska sredstva i odložene poreske obaveze se priznaju i vrednuju u skladu
sa MRS 12. Odložene poreske obaveze biće bilansirane uvijek onda kada poreski propisi u
poreske svrhe dozvoljavaju korištenje rashoda koji još nisu priznati u računovodstvenom
smislu ili kada se prihodi oporezuju kasnije u odnosu na obračunski period u kom su zarađeni
i priznati u bilansu uspjeha perioda.
Primjer okolnosti koji mogu dovesti bilansiranja odloženih poreskih obaveza:
1. Poreski dozvoljena ubrzana amortizacija;

2. Različit poreski i računovodstveni tretman troškova održavanja imovine koja se
amortizuje;
3. Različit tretman umanjenja vrijednosti goodwilla-;
4. Razlike u tretmanu troškova iscrpljivanja;
5. Razlike u tretmanu „ulaganja u tuđa osnovna sredstva“;
105
Primjer 218. Pravno lice vrši amortizaciju opreme aktivirane 01.01.2008. godine. Nabavna
vrijednost opreme je 50.000, a procijenjen korisni vijek 5 godina. Za računovodstvene
potrebe se koristi linearna, a u poreske svrhe metoda ubrzane amortizacije.
Iznos amortizacije za računovodstvene potrebe (linearni metod) = 10.000
Iznos amortizacije za poreske svrhe (ubrzana amortizacija -1 godina) = 20.000
U poslovnim knjigama poreskog obaveznika za 2008. godinu treba evidentirati poreske

efekte troškova amortizacije u iznosu od 20.000 KM, umjesto od 10.000 KM koliko ih je
uključeno u bilans uspjeha. Ako se pretpostavi da pravno lice, ne računajući troškove
amortizacije, ostvaruje bruto dobitak u iznosu od 30.000 KM godišnje, različit poreski u
odnosu na računovodstveni tretman amortizacije, uticaće na efekte na finansijski rezultat koji
bi se u 2008. godini trebao evidentirati stavom:

7220 Odloženi poreski rashodi perioda 1.000
4180 Odložene poreske obaveze 1.000
4810 Obaveze za porez na dobit 1.000
U naredne dvije godine (2009. i 2010.) saldo na računu 4180 će se povećati za dodatnih 1.000
KM (500+500), a u 2011. i 2012. godini ukupan saldo odloženih poreskih obaveza od 2.000
KM biće ravnomjerno poništen. Odgovorajuće knjiženje ukupnih poreskih efekata u 2011. I
2012. godini će biti:

4180 Odložene poreske obaveze 1.000
Ostale dugoročne obaveze
Ostale dugoročne obaaveze su: obaveze za primljene depozite i kaucije sa rokom preko 1
godine, obaveze za reprogramirane dugove po osnovu janih prihoda i ostale razne dugoročne
obaveze za koje nije predviđen poseban račun.
Primjer 219. Prema sporazumu sa Poreskom Upravom RS, proizvodnom pravnom licu
izvršen je reprogram obaveza po osnovu neplaćenih javnih prihoda i to: porez na dobit u
iznosu od 50.000 KM, porez na dohodak po osnovu ličnih primanja zaposlenih u iznosu od
10.000 KM, doprinosi u iznosu od 42.000 KM.
106
4510 Obaveze za porez na zarade i naknade zarada zaposlenih 10.000
4520 Obaveze za doprinose za PIO na zarade i naknade zarada 24.000
4521 Obaveze za doprinose za zdravstveno osiguranje zaposlenih 15.000
4522 Obaveze za doprinose za osiguranje od nezaposlenosti 1.000
4523 Obaveze za doprinose za dječiju zaštitu 2.000
4191 Obaveze za reprogramirane dugove po osnovu javnih prihoda 102.000
Kratkoročne obaveze
U skladu sa MRS 1, kratkoročnim obavezama se smatraju:
1. Obaveze za koje pravno lice očekuje da će ih izmiriti u toku redovnog poslovnog

ciklusa;
2. Obaveze koje se drže prvenstveno radi trgovanja;
3. Obaveze čije izmirenje se očekuje u period kraćem od 12 mjeseci od datuma
završavanja posljednjeg obračunskog perioda;
4. Obaveze za koje ne postoji bezuslovno pravo odlaganja njihovog izmirenja za
najmanje 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma;
Kratkoročne finansijske obaveze
Primjer 220. Dobavljaču je, na ime izmirenja obaveza za preuzetu robu, izdata mjenica.
Ukupan mjenični iznos je 20.000 KM u čemu je sadržano i 500 KM kamate.
Izmirenje obaveza prema dobavljaču, kupac u svojim poslovnim knjigama evidentira:

4219 Kamate sadržane u kratkoročno emitovanim HOV 500
4210 Obaveze po emitovanim kratkoročnim HOV 20.000
Isplata mjeničnog iznosa o roku dospjeća:
4210 Obaveze po emitovanim kratkoročnim HOV 20.000

5611 Rashodi kamata sadržanih u izdatim mjenicama 500
4219 Kamate sadržane u kratkoročno emitovanim HOV 500
U skladu sa MRS 1, u korist računa 424 i 425 evidentira se dio dugoročnih finansijskih
obaveza koje za plaćanje dospjevaju u periodu od 12 mjeseci, odnosno do narednog datuma
bilansa stanja.
107
Primjer 221. Pravnom licu je 01.01.2008. godine od strane domaće poslovne banke odobren
dugoročni kredit u iznosu od 100.000 KM, na period otplate od dvije godine, uz kamatnu
stopu od 8%, godišnje. Ugovorena je otplata kredita u 24 jednaka mjesečna anuiteta.
Mjesečni anuitet iznosi 4.522,73 KM.
Dio dugoročnih kreditnih obaveza koje su za plaćanje dospjele u periodu 01.01 –

31.12.2008. godine, u iznosu od 48.008 KM, korisnik kredita evidentira stavom:
4130 Dugoročni finansijski krediti od banaka u zemlji 48.008

4240 Dio dugoročnih kredita u zemlji koji dospjeva za plaćanje 48.008
Obaveze iz poslovanja
Obaveze iz poslovanja čine: primljeni depoziti, kaucije i avansi; dobavljači-povezana pravna

lica; dobavljači u zemlji; dobavljači u inostranstvu; ostale obaveze iz poslovanja.
S obzirom da se avans često u praksi koristi za potrebe očuvanja likvidnosti i solventnosti

pravnog lica, bez korištenja bankarskih kredita. U tom smislu pravilno bilansiranje avansa u
sistemu PDV-a podrazumjeva obračun PDV-a od strane primaoca avansa i ispostavljanja
avansne poreske fakture kupcu.
Primjer 223. Kupac je dobavljaču uplatio avans za robu u iznosu od 117.000 KM. U iznos
avansa uključen je PDV obračunat po stopi od 17%.
Prijem avansa dobavljač evidentira stavom:

4300 Primljeni avansi 117.000
A za avansnu poresku fakturu ispostavljenu kupcu:
4300 Primljeni avansi -17.000

4710 PDV po primljenim avansima 17.000
Primjer 224. Prema podacima iz prometnog lista kupaca u zemlji, potražni saldo (pretplata)
na računima kupaca, prije provođenja predzaključnih knjiženja, iznosi 10.000 KM, a čina ga
pojedinačna salda na ukupno tri analitička računa.
Za prenos potražnih salda sa računa kupaca na račune primljenih avansa:
2010 Potraživanja od kupaca u zemlji -10.000

108
Primjer 225. Pravno lice se u okviru svoje maloprodajne djelatnosti bavi prodajom piva po
diskontnim cijenama. U toku dana od kupaca piva je u gotovom novcu naplaćena kaucija za
povratnu ambalažu (pivske gajbe) u iznosu od 1.000 KM.
U skladu sa propisima kojima je regulisano poslovanje sa gotovim novcem, sve iznose

gotovine naplaćene po bilo kom osnovu, istog ili najkasnije narednog radnog dana, treba
položiti na poslovni račun.

4301 Primljene kaucije 1.000
Primjer 226. Od dobavljača je primljena faktura za izvršene usluge redovnog servisiranja

transportne opreme. Fakturna vrijednost izvršene usluge, bez PDV-a iznosi 2.000 KM.
5320 Troškovi za usluge na tekućem održavanju osnovnih sredstava 2.000

Primjer 227. U skladu sa uslovima nabavke, definisanim u ugovoru o kupoprodaji

sklopljenim sa dobavljačem zaliha materijala, fakturna vrijednost nabavljene količin zaliha
(bez PDV-a) iznosi 5.000 KM. Zalihe materijala se prate po stvarnim nabavnim cijenama, u
okviru glavne knjige finansijskog računovodstva. Faktura dobavljača nije primljena.
Za nabavljene zalihe materijala:

4321 Obaveze za nefakturisane nabavke u zemlji 5.850
Knjiženje zaprimljene fakture od dobavljača:
4321 Obaveze za nefakturisane nabavke u zemlji 5.850

Primjer 228. Proizvodno preduzeće je dobavljaču za materijal platilo 10.000 KM.
Za plaćanje obaveze prema dobavljaču za materijal:

109
Primjer 230. Obaveze prema dobavljaču za robu, nominalnog iznosa od 10.000 KM,
izmirena je izdavanjem mjenice na iznos koji, osim nominalnog iznosa duga, sadrži i kamatu
po stopi od 5%, godišnje. Rok važenja mjenice je 90 dana.
Knjiženje izmirenja obaveze prema dobavljaču za robu:

4392 Kamate budućeg perioda sadržane u izdatim mjenicama 123
4392 Obaveze po izdatim mjenicama 10.123
Isplata mjenice po isteku perioda od 90 dana knjiži se stavom:
4392 Obaveze po izdatim mjenicama 10.123

5611 Rashodi kamata koje su sadžane u izdatim mjenicama 123
4392 Kamate budućeg perioda sadržane u izdatim mjenicama 123
Primjer 232. Od dobavljača je primljeno knjižno odobrenje izdato po osnovu naknadno

odobrenog rabata u iznosu od 10.000 KM, za nabavke robe izvršene u toku 2009. godine.
Sva roba nabavljena od dobavljača je prodata u toku godine.
Knjiženje naknadno odobrenog rabata:

6799 Ostali nepomenuti prihodi – naknadno odobreni rabati 10.000
Primjer 233. Izvršen je otpis zastarjele obaveze prema dobavljaču u iznosu od 1.000 KM.

6792 Prihodi od otpisa obaveza po osnovu zakona 1.000
110
Obaveze iz specifičnih poslova
Primjer 234. Spoljnotrgovinsko preduzeće vrši uvoz materijala za račun domaćeg

proizvodnog preduzeća. U tu svrhu, uvozniku je uplaćen avans u iznosu od 100.000 KM.
Prema obračunu uvoznika, ukupna nabavna vrijednost uvezenog materijala iznosi 95.000
KM (bez PDV-a), od čega se 5.000 KM neto odnosi na proviziju uvoznika. PDV obračunat
prilikom uvoza iznosi 16.150 KM.
Uvoznik prijem avansa evidentira stavom:

4491 Ostale obaveze iz specifičnih poslova 100.000
U poslovnim knjigama proizvodnog preduzeća, prijem uvezenog materijala od uvoznika

evidentira se stavom:
1000 Vrijednost materijala po obračunu dobavljača 95.000

2710 PDV plaćen pri uvozu 16.150
4401 Obaveze prema uvoznicima drugim licima u domaćoj valuti 90.000
Obaveze za zarade i naknade zarada
U skladu sa odredbama propisa, radnik ima pravo na platu i naknadu plate za vrijeme
odsustva s rada u slučajevima predviđenim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu i ugovorom o radu.
Bruto zarada obuhvata neto zaradu, porez na dohodak i doprinose. U skladu sa propisima,
osnovica za obračun doprinosa je ukupan iznos zarade zaposlenog, a osnovica za porez je
bruto zarada iz koje su isključeni obračunati doprinosi i sva propisana umanjena.
Neto zarada se uvećava za minuli rad obračunat po stopi od 0,50% za svaku navršenu godinu
radnog staža, a zatim po osnovu naknada plata obračunatih po osnovu:
1. Obavljanja visoko složenih i izuzetno značajnih poslova;

2. Obavljanja poslova pod posebno otežanim radnim uslovima;
3. Posebnih rezultata u radu;
4. Rada noću za 35%;
5. Prekovremenog rada za 35%;
6. Rada na dane državnog praznika i druge neradne dane za 35%;
7. Stručnog obrazovanja i usavršavanja za potrebe poslodavca;
111
Prema važećem zakonu o porezu na dohodak, porez na dohodak se računa po stopi od 8%.
Zaposleni radnici, kao obveznici poreza na dohodak, imaju pravo na umanjenje poreske
osnovice za:
1. Godišnji lični odbitak poreskog obveznika u iznosu od 3.600 KM;

2. 30% ličnog odbitka iz prethodne tačke po svakom izdržavanom članu uže porodice;
3. Iznos kamate plaćene na stambene kredite;
4. Iznos uplaćenog penzijskog doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje u iznosu
od 1.200 KM godišnje.
Zakonom je definisano da isplatilac (poslodavac) neto plate može da umanji poresku

osnovicu za 300 KM (tačka 1) na mjesečnom nivou, dok sva ostala prava umanjenja
ostvaruje na osnovu poreske kartice ili podnošenjem godišnje poreske prijave.
Visina i način obračuna doprinosa na zarade propisani su Zakonom o doprinosima. Zakonom

su propisane sljedeće stope doprinosa:
1. Za penzijsko i invalidsko osiguranje, 17%;

2. Za zdravstveno osiguranje, 11,5%;
3. Za osiguranje od nezaposlenosti, 0,7%;
4. Za dječiju zaštitu, 1,4%.
Ukoliko je zarada zaposlenog utvrđena u neto iznosu, formula za preračunavanje neto zarade
na bruto zaradu je:
Bruto zarada = (neto zarada – 20)/0,63848
Primjer 237. Ukupne neto zarade 10 zaposlenih radnika za avgust 2010. godine iznose
10.000 KM. Pri obračunu poreza na dohodak radnicima se priznaje zakonom utvrđeno
umanjenje osnovice u iznosu od 250 KM/mjesečno.
Primjer obračuna bruto zarada zaposlenih:
1 Neto zarada za jednog zaposlenog 1.000

2 Bruto zarada za jednog zaposlenog (neto zarada - 20)/0,63848 1.534,90
3 Doprinosi za PIO bruto zarada*17% 260,93
4 Doprinosi za zdravstveno osiguranje bruto zarada*11,5% 176,51
5 Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti bruto zarada*0,7% 10,74
6 Doprinosi za dječiju zaštitu bruto zarada*1,4% 21,49
7=
UKUPNI DOPRINOSI bruto zarada*30,60% 469,67
3+4+5+6
8 (2-7) Bruto dohodak prije oporezivanje 1.065,23
9 Neoporezivi dohodak 250
10 (8-9) Osnovica za porez na dohodak 815,23
11 (10*10%) Porez na dohodak 81,52
112
Knjiženje bruto zarada:
5200 Troškovi bruto zarada 15.349

4500 Obaveze za neto zarade i naknade zarada 10.000
4510 Obaveze za porez na zarade i naknade zarada 652
4520 Obaveze za doprinose na zarade i naknade zarada 4.697
Potraživanja po osnovu priznatog prava za refundaciju knjiži se na teret konta 226-ostala

kratkoročna potraživanja, u korist računa 650-prihodi od premija, subvencija, itd.
Naknade zaposlenim po osnovu dnevnica za službeni put, prevoz kod dolaska na posao i
povratka sa posla, rada na terenu, toplog obroka, itd. Evidentiraju se na teret konta 529-
troškovi bruto ostalih ličnih rashoda, u korist konta 463-obaveze prema zaposlenim.
Primjer 238. Povodom novogodišnjih praznika, za djecu zaposlenih radnika obezbijeđeni su

novogodišnji paketići, ukupne nabavne vrijednosti 5.000 KM.
Knjiženje odluke o nabavci novogodišnjih paketića:
5299 Troškovi bruto naknada po osnovu ostalih naknada 5.000

4560 Obaveze za ostala neto lična primanja 5.000
Knjiženje fakture dobavljača za novogodišnje paketiće:
4560 Obaveze za ostala neto lična primanja 5.000

Druge obaveze
Druge obaveze obuhvataju: obaveze po osnovu kamata i troškova finansiranja, obaveze za

dividendu, obaveze za učešće u dobitku, obaveze prema zaposlenim, obaveze prema
članovima upravnog i nadzornog odbora, obaveze prema fizičkim licima za naknade po
ugovoru, obaveze za neto prihod od samostalne djelatnosti, ostale obaveze.
Primjer 239. U skladu sa poslovnom politikom pravnog lica, kupcima koji više od 50%
kupljene robe plate avansno, mjesečno se odobrava kasa-skonto u visini od 2% od vrijednosti
kupljene robe. Kasa skonto po navedenom osnovu iznosi 2.000 KM.
5692 Rashodi po osnovu odobrenog kasa skonto 2.000

4602 Obaveze za odobreni kasa-skonto 2.000
Primjer 241. Rashodi kamata po osnovu odobrenog dugoročnog kredita iznose 16.958 KM.
113

Primjer 242. U skladu sa odlukom skupštine akcionara, dio neto dobitka ostvarenog u
prethodnoj poslovnoj godini, u iznosu od 50.000 KM, raspoređuje se u korist akcionara,
vlasnika običnih akcija. Dividende će biti isplaćene prenosom novčanih sredstava na tekuće
račune akcionara.
3400 Neraspoređeni dobitak ranijih godina 50.000

4611 Obaveze za dividend po osnovu običnih akcija 50.000
Isplata otpremnina od strane poslodavca nisu oporezive porezom na dohodak, niti se na njih
obračunavaju doprinosi. Druge naknade poput jubilarnih nagrada, naknada za smještaj i
ishranu smatraju se oporezivim ličnim primanjima.
Primjer 243. Radniku je povodom provedenih 20 godina u radnom odnosu kod pravnog lica,
isplaćena jubilarna nagrada u neto iznosu od 2.000 KM.
Bruto isplaćena jubilarna nagrada = 2.000/0,63848 = 3.132,44 KM
Doprinosi = 3.132,44 KM*30,60%/100 = 958,53 KM
Porez na dohodak = 3.132,44-958,53)*8%/100 = 173,91 KM
Knjiženje bruto iznosa obračunate jubilarne nagrade:
5299 Troškovi bruto naknada po osnovu ostalih naknada zaposlenim 3.132

4636 Obaveze prema zaposlenim za jubilarne nagrade 2.000
4570 Obaveze za poreze na ostala lična primanja 174
4580 Obaveze za doprinose na ostala lična primanja 958
Primjer 244. Radnik MM je podnio obračun putnih troškova nastalih na službenom putu u
Srbiji. Radniku je pri odlasku na službeni put isplaćena akontacija u iznosu od 100 eura. Za
provedeno vrijeme na službenom putu pripada mu jedna dnevnica u iznosu od 50eura. Uz
obračun, radnik je priložio i račun za hotelski smještaj u iznosu od 100 eura.
5299 Troškovi bruto naknada po osnovu ostalih naknada zaposlenim 293

2221 Akontacija za službeno putovanje 196
Obaveze prema zaposlenim za naknadu troškova na službenom
4630 97
putu
114
Primjer 245. Prema odluci skupštine akcionara, neto naknade članovima Upravnog odbora
društva utvrđene su u mjesečnom iznosu od 2.500 KM.
Bruto naknade se obračunavaju isto kao i u primjeru 243.
Knjiženje bruto naknada članovima UO:
5220 Troškovi bruto naknada članovima UO 3.916

4640 Obaveze za neto naknade članovima UO i NO 2.500
4570 Obaveze za poreze na ostala lična primanja 218
4580 Obaveze za doprinose na ostala lična primanja 1.198
U slučaju isplate ugovorene zakupnine, zakupodavcu-fizičkom licu, porez na dohodak se

računa na osnovicu koja čini dohodak ostvaren izdavanjam pod zakup imovine, umanjene za
normirane troškove u visini od 20%.
Primjer 247. Po ugovoru o zakupu poslovnog prostora sa fizičkim licem, pravno lice mu na
ime korištenja zakupljenog prostora isplaćuje mjesečnu bruto naknadu u iznosu od 534 KM.
Porez na dohodak =(534 – 534*20%/100)*0,10=42,72 KM
Knjiženje obračuna mjesečne zakupnine u bruto iznosu:
5292 Troškovi bruto naknada po ostalim ugovorima sa fizičkim licima 542,72

4655 Obaveze za naknade po ugovoru o zakupu 500
4892 Obaveze za porez na dohodak na isplate po ugovorima 42,72
Primjer 248. Ugovorena naknada za pripremu i prezentaciju naučnog rada iz oblasti

računovodstva iznosi 500 KM, neto.
Porez na dohodak = (500 – 500*50%)*0,10=25 KM
Napomena: Umanjenje osnovice za porez na dohodak može biti 40%,50% i 60% u

zavisnosti od koje vrste autorskih prava se radi.
Knjiženje obračuna bruto naknade po ugovoru o autorskom djelu:
5291 Troškovi bruto naknada po ugovoru o autorskom djelu 525

4651 Obaveze za naknade po ugovoru o autorskom djelu 500
4892 Obaveze za porez na dohodak na isplate po ugovorima 25
115
Primjer 249. Mjesečna akontacija neto prihoda od samostalne djelatnosti na koju
preduzetnik plaća porez na dohodak iznosi 1.000 KM. U skladu sa odlukom preduzetnika,
mjesečna akontacija se redovno, po isteku svakog mjeseca doznačuje na njegov tekući račun.
Obračun bruto obaveza po osnovu mjesečne akontacije neto prihoda od samostalne

djelatnosti:
7231 Neto prihod od samostalne djelatnosti isplaćen u toku perioda 1.000

7210 Poreski rashodi perioda 100
Obaveze po osnovu akontacije neto prihoda od samostalne
4660 1.000
djelatnosti
4811 Obaveze za porez na neto prihod od samostalne djelatnosti 100
Primjer 250. U skladu sa administrativnom zabranom, radniku se od obračunate neto zarade

svakog mjeseca obustavlja po 200 KM, na ime izmirenja njegove obaveze po kratkoročnom
kreditu odobrenom od strane trgovačkog preduzeća koje se bavi prometom na malo odjeće i
obuće.
Knjiženje obustave:
4500 Obaveze za neto zarade i naknade zarada 200

4690 Obaveze za obustave iz neto zarada zaposlenih 200
Obaveze za troškove platnog prometa i druge bankarske usluge, obaveze za članarine

privrednim komorama, poslovnim udruženjima knjiže se direktno na teret računa rashoda,
bez njihovog praćenja preko računa obaveza.
Obaveze za porez na dodatu vrijednost
Kada je riječ o obračunu PDV-a, zahtjeva se da se svi iznosi PDV-a, kako ulaznog tako i
izlaznog, evidentiraju i iskažu u obračunatim (bruto) iznosima, bez mogućnosti i prava na
prebijanje u toku obračunskog perioda (kalendarskog mjeseca), makar i ako se odnose na isti
učinak. Po isteku obračunskog perioda vrši se tzv. saldiranje ulaznog i izlaznog PDV-a, tj.
upoređivanjem salda iskazanih na računima na kraju perioda. Višak obračunatog izlaznog u
odnosu na ulazni PDV na nivou jednog obračunskog perioda podrazumjeva obavezu unosa
izravnavajućeg salda na konto 479-obaveze za PDV po osnovu razlike između
obračunatog i akontacionog PDV-a. S druge strane, višak ulaznog u odnosu na izlazni PDV
poništava se unosom izravnavajućeg salda na kontu 279-potraživanja po osnovu razlike
između akontacionog i obračunatog PDV-a.
Ulazni (akontacioni) PDV obračunat od strane dobavljača oporezivih dobara ili usluga, u
momentu evidentiranja računa dobijenog od strane tog dobavljača direktno nema tretman
potraživanja, baš kao i što obračunate obaveze za PDV (obračunati PDV na računu
ispostavljenoj kupcu) ne predstavljaju stvarni iznos poreske obaveze. Ulazni PDV je sastavni
116
dio obaveze prema dobavljačima (povezan je sa odlivom gotovine), izlazni PDV je uključen
u potraživanja od kupaca (povezan je sa prilivom gotovine).
Informacije su relevantne i značajne (važne) ako njihovo izostavljanje ili kriva prezentacija
mogu da utiču na ekonomske i druge odluke koje korisnici finansijskih izvještaja donose na
osnovu tih informacija.
Informacije su pouzdane ako ne sadrže značajne greške i ako nisu pristrasne, tj. ako vjerno
prikazuju ono što u stvari predstavljaju ili se od njih očekuje da predstavljaju.
Metode obračuna PDV-a mogu biti: metoda dodatka, odbitna metoda i kreditna metoda. U
BIH se primjenjuje kreditna metoda, koja za razliku od druge dvije, u velikoj mjeri doprinosi
da informacije o obračunatom PDV-u od strane poreskog obveznika budu pouzdane.
Informacije moraju biti i vjerodostojne i neutralne. Ukoliko su informacije neutralne

obezbjediće se i to da su one pouzdane.
Informacije o PDV se objavljuju u: bilansu stanja (kao obaveza za PDV ili kao potraživanje
za više plaćen PDV), bilansu uspjeha (uključene u troškove nastale po osnovu oprezivih
dobara ili usluga ako se radi od PDV obveznik. Ako se ne radi o PDV obvezniku, po osnovu
nabavki na koje se obračunava ulazni PDV ne može ostvariti pravo na odbitakobračunatih
obaveza za PDV), te u notama uz finansijske izvještaje.
Informacije moraju biti blagovremene.
Primjer 251. Pravno lice se bavi prometom lijekova, medicinske opreme i medicinskog
materijala. Ukupna prodajna vrijednost opreme, medicinskog materijala i lijekova prodatih
jednoj veledrogeriji iznosi 76.050 KM.

4700 PDV sadržan u fakturama o prodaji 11.050
Primjer 252. Na osnovu ugovora o zajedničkim ulaganjima, kupac jedne garsonjere je

investitoru u novi građevinski objekat namjenjen tržištu uplatio avans u iznosu od 58.500
KM. Kupcu je ispostavljen avansna poreska faktura.
Prijem avansa investitor evidentira:
2410 Poslovni račun 58.500

4300 Primljeni avans 58.500
117
Knjiženje avansne poreske fakture ispostavljene kupcu:
4300 Primljeni avans 8.500

4710 PDV po primljenim avansima -8.500
Kada se ispune svi ugovoreni i zakonski uslovi, investitor kupcu treba da ispostavi konačnu
fakturu:

6110 Prihodi od prodaje proizvoda na malo na domaćem tržištu 50.000
Te da se izvrši storno ranije ispravljene avansne poreske fakture i prenos avansa:

4710 PDV po primljenim avansima -8.500
Primjer 253. Dnevni promet robe u maloprodajnom objektu, uključujući i PDV iskazan na
blagajničkim računima iznosi 7.020 KM. Sav promet je naplaćen u gotovom novcu.
Knjiženje dnevnog prometa:

4730 PDV po osnovu prodaje za gotovinu 1.020
U skladu sa važećim poreskim propisima, fizička lica-nerezidenti, mogu da ostvare pravo na

povrat PDV-a plaćen prilikom kupovine proizvoda i robe koje iznose iz zemlje prodavca.
Povrat PDV-a u ovom slučaju vrši prodavac.
Primjer 254. Fizičko lice-nerezident ostvarilo je pravo na povrat PDV-a u iznosu od 170
KM. Povrat je izvršen iz blagajne prodavca.
Knjiženje povrata:
4790 Obaveze za PDV 170

2461 Blagajna poslovnih jedinica 170
118
Primjer saldiranja ulaznog (akontacionog) i izlaznog (obračunatog) PDV-a uz
pretpostavljena salda na kontima grupa 27 i 47 izgleda ovako:

4710 PDV po primljenim avansima 10.000
4720 PDV po osnovu sopstvene potrošnje 2.000
4730 PDV po osnovu prodaje za gotovinu 10.000
2710 PDV plaćen prilikom uvoza 5.000
4790 Obaveze za PDV 7.000
Prema važećim propisima, iznos obaveze za PDV u iznosu od 7.000 KM plaća se do 10. u
mjesecu na propisan račun kod UIO.
U sistemu PDV-a poresko zastupništvo javlja se u slučajevima kada poreski obveznici:
1. Koji u BIH nemaju sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu, a obavljaju promet dobara ili
usluga na području BiH, te imenuju svoje poreske zastupnike;
2. Koji imaju sjedište na području BIH, u ime i za račun drugih lica, pružaju usluge
posredovanja ili trgovinskog zastupanja;
3. Korisnici oporezivih usluga-rezidenti BIH s ciljem unaprijeđenja poslovanja
pribavljaju usluge od lica koja nemaju sjedište u BIH i koja nisu imenovala svog
poreskog zastupnika;
Važno je naglasiti da podaci o nabavkama ili izvršenoj prodaji dobara ili usluga, kao i
podaci o pripadajućim iznosima PDV-a, uspostavljaju se u odvojenim poslovnim knjigama,
odnosno, po tom osnovu se ne uvećava bruto promet po kontima koji pripadaju finansijskom
računovodstvu zastupnika. Zaključujemo da se u poslovnim knjigama poreskog zastupnika, i
to na pretežno gotovinskoj osnovi, treba evidentirati samo:
1. Odlivi gotovine po osnovu plaćanja obaveza za PDV za račun poreskog obveznika;

2. Prilivi gotovine po osnovu povrata više plaćenih iznosa PDV-a;
3. Prilivi i odlivi gotovine od i ka stranom licu koje se zastupa;
4. Prihod i priliv gotovine po osnovu zastupničke provizije i nadoknade stvarnih
troškova nastalih u vezi sa poreskim zastupanjem;
119
Primjer 256. Privredno društvo ABC d.o.o. sa sjedištem u Banjoj Luci imenovano je za
poreskog zastupnika građevinsku firmu WARNER GMBH, sa sjedištem u Beču. Navedena
firma na području BiH iznajmljuje građevinske mašine koje se koriste za izgradnju i
rekonstrukciju lokalne mreže puteva. U aprilu 2009. godine firma WARNER GMBH je
lokalnim zajednicama fakturisala usluge zakupa pokretne imovine u neto vrijednosti od
20.000 eura. Obračunati PDV iznosi 6.650 KM. Drugih povezanih promjena nije bilo.
Plaćanje utvrđenih poreskih obaveza poreskog obveznika, firme WARNER, poreski zastupnik
treba da evidentira stavom:
2263 Potraživanja od drugih pravnih lica za plaćene obaveze 6.650

2439 Izdvojena novčana sredstva za druge namjene 6.650
Poreski zastupnik refundaciju plaćenog iznosa PDV-a od nerezidenta knjiži:

2263 Potraživanja od drugih pravnih lica za plaćene obaveze 6.650
Knjiženje povrata više plaćenog PDV-a na poslovni račun zastupnika, izvršenog od strane
poreskog organa u iznosu od npr. 2.000 KM:
2439 Izdvojena novčana sredstva za druge namjene 2.000

4699 Ostale obaveze 2.000
Primjena posebne šeme naplate poreskog duga od strane nelikvidnog ili nesolventnog
poreskog obveznika, kupce njegovih proizvoda, robe ili usluga dovodi u situaciju da se
„staraju“ o ispunjenju njegovih poreskih obaveza, u zavisnosti od obima oporezivog prometa
ostvarenog sa njim u konkretnom poreskom periodu.
Primjer 258. U skladu sa rješenjem poreskog organa, PDV obračunat na ispostavljenim

poreskim fakturama od strane poreskog obveznika M obavezni su da plaćaju njegovi kupci.
U toku poreskog perioda, od lica M primljene su fakture o izvršenim nabavkama robe u
iznosu od 10.000 KM, ne računajući obračunati PDV.
Uplatu PDV-a iskazanog na fakturi primljenoj od lica M na propisan račun javnih prihoda,
kad stiče i pravo na saldiranje ulaznog poreza obračunatog od strane dobavljača, kupac
knjiži stavom:

120
Obaveze za ostale poreze, doprinose i druge dažbine
Obaveze za ostale poreze, doprinose i druge dažbine čine:
480-obaveze za akcize;
481-obaveze za porez na dobitak;
482-obaveze za poreze, carine i druge dažbine iz nabavke ili na teret troškova;
483-obaveze za doprinose koji terete troškove;
484-obaveze za PDV plaćen pri uvozu;
489-ostale obaveze za poreze, doprinose i druge dažbine.
Akciznim proizvodima, prema odredbama Zakona o akcizama u BIH, smatraju se: naftni
derivati, duvanske prerađevine, bezalkoholna i alkoholna pića, pivo i vino, kafa).
Primjer 260. Ukupan poslovni prihod pravnog lica ostvaren u toku 2009. godine po osnovuu
obavljanja privrednih aktivnosti u Republici Srpskoj iznosi 2.500.000 KM. Naknada za šume,
obračunata po stopi od 0,07% na ukupan prihod iznosi 1.750 KM, a naknada za
protivpožarnu zaštitu, obračunata po stopi od 0,04% na ukupan poslovni prihod 1.000 KM.
Knjiženje obračunatih naknada za šume:
5553 Naknada za korištenje šuma 1.750

5559 Ostali porezi koji terete troškove 1.000
4822 Naknada za korištenje šuma 1.750
4827 Obaveze za naknade za protivpožarnu zaštitu 1.000
Primjer 261. Pravno lice je obveznik naknada za korištenje voda koje se računaju po osnovu
ekvivalentnog broja zaposlenih radnika u poreskom periodu. U toku godine, obveznik je
zapošljavao 10 radnika svih 12 mjeseci, u skladu sa čim je naknade za vode obračunato u
iznosu od 120 KM (10 radnika*12 mjeseci*0,50*2,00 KM).
Knjiženje obračunatih naknada za vode:
5552 Naknada za korištenje voda 120

4821 Obaveze za naknade za korištenje voda 120
Primjer 262. Obaveza pravnog lica po osnovu godišnje republičke takse iznosi 1.500 KM.
5557 Posebna republička i komunalna taksa 1.500

4829 Obaveze za ostale dažbine iz nabavke ili na teret troškova 1.500
Primjer 263. Pravno lice je za januar 2010. godine obračunalo i isplatilo 15.286 KM na ime
bruto zarada zaposlenih. Doprinosi za profesionalno osposobljavanje i zaštitu invalida plaća
se po stopi od 0,2% na isplaćene bruto zarade.
121
Knjiženje naknade po osnovu doprinosa za invalide:
5560 Doprinosi za profesionalno osposobljavanje invalida 31

4830 Obaveze za doprinose za zaštitu invalidnih lica 31
Pasivna vremenska razgraničenja
Na računima grupe 49-pasivna vremenska razgraničenja iskazuje se unaprijed naplaćeni,

odnosno, obračunati prihodi i troškovi tekućeg perioda za koje nije primljena odgovarajuća
knjigovodstvena isprava, odloženi prihodi i primljene donacije, odložene poreske obaveze i
druga pasivna vremenska razgraničenja.
Tranzitorne pozicije pasive obuhvataju sva primanja koja se odnose na prihode budućeg
obračunskog perioda, odnosno, unaprijed naplaćene prihode (konta 491, 493 i 494).
Anticipativne pozicije pasive obuhvataju troškove tekućeg perioda koji će se platiti u

budućnosti, tj. obračunate neplaćene troškove (konta 490, 492).
Primjer 264. Obračunate dospjele kamate po iskorištenom kratkoročnom kreditu kod

domaće poslovne banke iznosi 1.500 KM.
Knjiženje kamata obračunatih od strane dužnika:

4909 Obračunati ostali rashodi tekućeg perioda 1.500
Knjiženje obračuna pristiglog od poslovne banke:
4909 Obračunati ostali rashodi tekućeg perioda 1.500

Primjer 265. Naplaćeni prihodi od članarina u toku kalendarske godine iznose 5.000 KM, od
ćega se iznos od 1.000 KM odnosi na članarine za narednu godinu.
Naplata članarine:

4910 Obračunati prihodi budućeg perioda 5.000
Knjiženje dijela prihoda od članarine koji se odnosi na tekuću godinu:
122
4910 Obračunati prihodi tekućeg perioda 4.000
6530 Prihodi od članarina 4.000
Primjer 268. Kupcu je u decembru odobren kratkoročni robni kredit na iznos od 30.000 KM,
sa rokom dospjeća od 5 mjeseci i ugovorenom kamatnom stopom od 1% mjesečno. Troškovi
obrade kredita naplaćeni su po stopi od 2% od odobrenog iznosa.
Naplaćene troškove obrade robnog kredita treba evidentirati stavom:

4940 Razgraničeni prihodi po osnovu naplate troškova kredita 600
Konto 4940 amortizuje se linearno tokom vremena povrata kratkoročnog robnog

kredita.
Primjer 270. Trgovačko društve se bavi prodajom elektronske opreme. Za svaku prodatu
stavku, kupcima se odobrava garantni rok na period od 6 mjeseci. Ukupna neto prodaja
opreme ostavena u toku 2009. godine iznosi 500.000 KM. Prema iskustvima iz prethodnih
obračunskih perioda, na 1% od ukupne neto prodaje kupcima vrše opravdane reklamacije u
odobrenom garantnom roku.
Troškovi rezervisanja se knjiže:
5410 Troškovi rezervisanja za troškove u garantnom roku 5.000

4992 Kratkoročna rezervisanja za troškove u garantnom roku 5.000
GLAVA VII – KLASA 5 (Rashodi)
123
Rashodi se priznaju kada dođe do smanjenja budućih ekonomskih koristi povezanih sa
smanjenjem sredstava ili povećanjem obaveza koje se pouzdano mogu izmjeriti. U skladu sa
računovodstvenim načelom uzročnosti, rashodi se priznaju na osnovu direktne povezanosti
između nastalih rashoda i ostvarenih prihoda.
Ako neki izdatak ne donosi nikakave buduće ekonomske koristi, rashod se priznaje odmah
kada je taj izdatak učinjen. U suprotnom, kada se očekuje da će ekonomske koristi u pravno
lice priticati tokom nekoliko sukcesivnih obračunskih perioda, rashodi se priznaju kroz
sistemsku i racionalnu alokaciju, tj. amortizaciju.
Test – Rashod se u bilansu uspjeha priznaje: a) kada dođe do povećanja budućih ekonomskih
koristi povezanih s povećanjem sredstava ili smanjenja obaveza, koje se mogu pouzdano
izmjeriti; b) kada dođe do smanjenja budućih ekonomskih koristi povezanih s
povećanjem sredstava ili smanjenja obaveza, koje se mogu pouzdano izmjeriti; c) na
osnovu direktne povezanosti između nastalih troškova i ostvarenih prihoda; d) kada
izdatak ne donosi nikakve buduće ekonomske koristi ili kada i do iznosa do kojeg,
buduće ekonomske koristi ne ispunjavaju uslove, ili su prestale ispunjavati uslove, za
priznavanje u bilansu stanja kao sredstva
Kada se primjenjuje bilansni kontni okvir, poslovni rashodi prate se prema prirodnim
vrstama u finansijskom računovodstvu, odnosno, prema mjestima i nosiocima u
upravljačkom računovodstvu.
Rashodi od grupe 50 do grupe 55 pripadaju poslovnim rashodima i priznaju se prema bruto

principu, odnosno, u visini nabavne vrijednosti.
Nabavna vrijednost prodate robe (grupa 50)
Početne zalihe (1)
+ nabavka u toku godine (2)
Roba raspoloživa za prodaju (3=1+2)
- prodata roba (4)
Krajnje zalihe robe (5=3-4)
Postupak izračunavanja nabavne vrijednosti prodate robe suštinski se svodi na procjenu

vrijednosti krajnjih zaliha.
U ovom poglavlju se pojašnjava u kojoj mjeri odabir metode za obračun vrijednosti zaliha
robe utiče na visinu vrijednosti krajnjih zaliha, odnosno, nabavnu vrijednost prodate robe, a
samim tim i na visinu dobitka ili gubitka u periodu.
Primjer 271. Privredno društvo ABC d.o.o. bavi se veleprodajom robe. Tokom godine
evidentiralo je sljedeće promjene na zalihama robe na veleprodajnom skladištu:
1.1. Početno stanje 100kg*10 KM=1.000 KM
124
1.2. Nabavka 100kg*15 KM=1.500 KM
1.3. Prodaja 50kg
15.03. Prodaja 50kg
01.06. Nabavka 200kg*13KM=2.600 KM
01.10. Prodaja 100kg
01.11. Prodaja 100kg
Uz primjenu FIFO metode nabavna vrijednost krajnjih zaliha=nabavna vrijednost

robe raspoložive za prodaju-nabavna vrijednost prodate robe
NVKZ = 5.100 – 3.800 = 1.300
Uz primjenu LIFO metode nabavna vrijednost krajnjih zaliha=nabavna vrijednost

robe raspoložive za prodaju-nabavna vrijednost prodate robe
NVKZ = 5.100 – 4.100 = 1.000
Uz primjenu metode ponderisane prosječne cijene nabavna vrijednost krajnjih

zaliha=nabavna vrijednost robe raspoložive za prodaju-nabavna vrijednost prodate
robe
NVKZ = 5.100 – 3.816 = 1.284
Primjer 272. Uprava preduzeća za proizvodnju sokova usvojila je plan prodaje mašina za
proizvodnju. Nabavna vrijednost mašine iznosi 500.000 KM, a ispravka vrijednosti do dana
klasifikacije mašine kao sredstvo namijenjeno za prodaju 50.000 KM. Sa kupcem je
ugovorena cijena od 450.000 KM. Prilikom inicijalne klasifikacije, uprava preduzeća
procijenila je da troškovi demontaže i dovođenja mašine u prodajno stanje iznose 10.000
KM.
Pri inicijalnoj klasifikaciji mašine kao stalnog sredstva namijenjenog prodaji, prodavac
evidentira:

1441 Korištena postrojenja i oprema namjenjena prodaji 450.000
0221 Oprema 500.000
Knjiženje fakture o prodaji mašine:
125
5023 Nabavna vrijednost prodate opreme namjenjene prodaji 440.000

1441 Korištena postrojenja i oprema namjenjena prodaji 450.000
Troškovi materijala (grupa 51)
Primjer 273. Privredno Društvo koje posjeduje vlastiti servis motornih vozila izvršilo je
nabavku rezervnih dijelova nabavne vrijednosti 1.000 KM. Rezervni dijelovi su utrošeni za
potrebe periodičnog servisa vlastitog kamiona koji se koristi za prevoz robe.
5121 Troškovi rezervnih dijelova za tekuće održavanje 1.000

Primjer 274. S ciljem unapređenja prodaje, proizvodno preduzeće vlastitim kamionom vrši
prevoz gotovih proizvoda do skladišta kupca. Za potrebe adekvatnog opremanja kamiona,
izvršena je nabavka i montiranje nove cerade nabavne vrijednosti od 2.000 KM.
5124 Troškovi materijala u prometu proizvoda i robe 2.000

Primjer 275. Prema fakturi elektrodistributivnog preduzeća, troškovi električne energije

utrošeni u toku marta iznose 400 KM.
5133 Troškovi električne energije 400

Primjer 276. Poljoprivredno preduzeće u vlastitom terminalu skladišti naftu koja se koristi
za pogon poljoprivredne mehanizacije. Za potrebe proljećne sjetve izvršena je nabavka
ukupno 10 tona nafte po cijeni od 1.800 KM za tonu goriva. Dnevno se izvrši istakanje
prosječno 1.000 litara nafte.
Evidentiranje dnevnog utroška nafte:
5130 Troškovi naftnih derivate 1.800

1014 Gorivo i mazivo u skladištu 1.800
Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi (grupa 52)
126
Primjer 277. Obračunate bruto zarade po osnovu dopunskog rada za 5 radnika iznose 7.831
KM. Pravo na mjesečno umanjenje osnovice za obračun poreza na dohodak radnici
ostvaruju kod matičnog poslodavca, sa kojima imaju zaključen ugovor o redovnom radu.
Knjiženje obračunatih bruto zarada:
5200 Troškovi bruto zarada 7.831

4500 Obaveze za neto zarade i naknade zarada 5.000
4510 Obaveze za poreze na zarade i naknade zarada 435
4520 Obaveze za doprinose na zarade i naknade zarada 2.396
Bruto zarada = neto zarada/0,63848 (koeficijent je promjenjen i iznosi 0,603)
Primjer 278. Radniku MM je isplaćena otpremnina prilikom odlaska u penziju u iznosu od

3.000 KM, neto. Prema važećim poreskim propisima, na isplaćeni iznos otpremnine ne
plaćaju se porez na dohodak i doprinosi.
Knjiženje obračunate obaveze za otpremninu:
5299 Troškovi bruto naknada po osnovu ostalih naknada zaposlenim 3.000

4634 Obaveze prema zaposlenim po osnovu otpremnine 3.000
Primjer 279. Sa fizičkim licem je ugovorena neto naknada po osnovu izrade baze podataka
kojom se uspostavlja jedinstveni registar fizičkih lica, korisnika socijalnih davanja, u iznosu
od 5.000 KM neto.
Knjiženje obračunate naknade po ugovoru o djelu:
5291 Troškovi bruto naknada po ugovoru o autorskom djelu 5.252

4651 Obaveze za naknade po ugovoru o autorskom djelu 5.000
Bruto naknada fizičkom licu iznosi: 5.000/1,05042 = 5.252 KM
Porez na dohodak: (5.252 – 40%)*0,08 = 252 KM
Troškovi proizvodnih usluga (grupa 53)
127
Primjer 280. Građevinsko preduzeće je sa kooperantom ugovorilo izvođenje keramičkih
radova na stambeno-poslovnom objektu namijenjenom tržištu. Bruto fakturna vrijednost
izvedenih radova iznosi 35.100 KM.
U glavnoj knjizi finansijskog računovodstva kod naručioca radova treba evidentirati:
5300 Troškovi proizvodnih usluga na izradi proizvoda 30.000

Primjer 281. Preduzeće registrovano za pružanje usluga u poljoprivredi angažovano je na

pružanju stručnih usluga u proizvodnji grožđa koju organizuje drugo poljoprivredno
preduzeće. Sa fizičkim licem je sklopljen ugovor o obavljanju povremenih i privremenih
poslova kojim se to fizičko lice obavezalo da po nalogu davaoca usluga izvrši obrezivanje
vinove loze u jednom od vinograda u vlasništvu proizvođača. Isplaćena neto naknada
fizičkom licu po osnovu navedenog ugovora iznosi 1.000 KM.
Knjiženje bruto naknade po osnovu ugovora:
5301 Troškovi proizvodnih usluga u vršenju usluga 1.520

Obaveze za naknade po ugovoru o privremenim i povremenim
4652 1.000
poslovima
4898 Obaveze za doprinose na ostale prihode fizičkog lica 433
Primjer 282. Prema fakturi ispostavljenoj od strane prevoznika proizvođaču, troškovi

prevoza gotovih proizvoda od skladišta proizvođača do skladišta kupca iznose 2.340 KM.
5314 Troškovi otpreme gotovih proizvoda do skladišta kupca 2.000

Primjer 283. Troškovi mobilne telefonije za mjesec april iznose 585 KM.
5315 Troškovi PTT usluga 500

Na grupi računa 532-troškovi usluga održavanja, evidentiraju se troškovi tekućeg ili

investicionog održavanja stalne materijalne imovine, osim onih koje, u skladu sa MRS 16,
treba uključiti u knjigovodstvenu vrijednost imovine koja je predmet održavanja.
128
Primjer 284. Troškovi uslužnog pranja i čišćenja prozora i vrata iznose 351 KM.
Knjiženje troškova tekućeg održavanja:
5320 Troškovi za usluge na tekućem održavanju osnovnih sredstava 300

Primjer 285. Izvršena je zamjena dotrajalog elektromotora na agregatu za proizvodnju

električne energije za potrebe farme koke nosilja. Nabavna vrijednost elektromotora iznosi
5.000 KM, a kumulisana ispravka vrijednosti do trenutka zamjene 4.5000 KM. Nabavna
vrijednost novog elektromotora, uključujući i usluge zamjene, iznosi 6.000 KM.
Knjiženje troškova investicionog održavanja agregata za proizvodnju električne energije:
0220 Postrojenja 6.000

0228 Ispravka vrijednosti postrojenja 4.500
5702 Neotpisana vrijednost rashodovanih postrojenja i opreme 500
0220 Postrojenja 5.000
Primjer 286. Sa pravnim licem je sklopljen ugovor o zakupu kancelarijskog prostora na

period od 5 godina. Ugovoreno je plaćanje zakupnine jednom godišnje. Mjesečna zakupnina
iznosi 1.000 KM, neto. 01.07. je izvršena uplata zakupnine za 12 mjeseci unaprijed, uvećane
za pripadajući iznos PDV-a.
Isplata zakupnine, zakupac evidentira stavom:
2801 Unaprijed plaćene zakupnine za period od 12 mjeseci 14.040

Avansnu poresku fakturu primljenu od zakupodavca:
2700 PDV u primljenim fakturama od dobavljača 2.040

2801 Unaprijed plaćena zakupnina za period od 12 mjeseci -2.040
Troškovi zakupa za period 01.07 – 31.12.:
5332 Zakupnina kancelarijskog materijala 6.000

2801 Unaprijed plaćena zakupnina ua period od 12 mjeseci 6.000
Primjer 287. Privredno društvo iz Republike Srpske je na sajmu poljoprivredne opreme i

poljoprivrednih proizvoda u Novom Sadu zakupilo štand za izlaganje svojih proizvoda iz
programa zdrave hrane. U cijenu zakupa koja iznosi 5.000 evra bruto uključeni su i troškovi
uređenja zakupljenog izložbenog prostora u iznosu od 1.000 evra, te režijske i druge
materijalne troškove za vrijeme održavanja sajma.
129
Troškovi zakupa i uređenja štanda:
5340 Troškovi zakupa sajamskog prostora 7.823

5342 Troškovi usluga za uređenje štanda 1.956
4330 Obaveze prema dobavljačima u inostranstvu
Test – U skladu sa pravilima u okviru za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja kao

obaveza se priznaje: a) kamata iskazana na fakturi davaoca finansijskog lizinga u momentu
nabavke nabavke predmeta lizinga; b) vrijednost zakupnine iskazana na fakturi davaoca
operativnog lizinga; c) vrijednost zakupnine iskazana u ugovoru o operativnom lizingu; d)
kamata iskazana u otplatnom planu za kredit od banke;
Test – Operativni i finansijski lizing se razlikuju u sljedećem: a) visina mjesečnim plaćanja je

različita; b) pravu prenosa vlasništva nad sredstvom koje je predmet zakupa; c) roku
trajanja zakupa u odnosu na korisni vijek trajanja sredstva; d) sve gore navdeno
Primjer 288. Prema fakturi, troškovi reklamiranja u dnevnim novinama dostupnim na cjelom
prostoru Republike Srpske tokom mjeseca maja iznose 585 KM.
5350 Troškovi oglasa u novinama 500

4320 Obaveze prema dobavljačima u zemljim 585
Primjer 289. Za svrhe reklamiranja prodajnog asortimana besplatno su podjeljeni uzorci

trgovačke robe, veleprodajne vrijednosti 1.000 KM. Nabavna vrijednost uzoraka iznosi 900
KM.
5357 Sopstveni proizvodi i roba za reklamu i propaganda 1.070

1329 Razlika u cjeni robe u stovarištu 100
4722 PDV iskazan u internim poreskim fakturama za date uzorke 170
U skladu sa MRS 38, nijedno nematerijalno sredstvo nastalo u fazi istraživanja ne može biti
priznato. Izdaci povezani sa istraživanjem priznaju se na teret rashoda u momentu njihovog
nastanka, jer u fazi istraživanja pravno lice ne može dokazati da postoji nematerijalno
sredstvo koje će generisati buduće ekonomske koristi.
Test – Prema MRS 38, računovodstveni tretman troškova istraživanja podrazumjeva: a)

kapitalizaciju svih troškova istraživanja nastalih u obračunskom periodu; b) trećenje rashoda
perioda za iznos ukupno priznatih troškova istraživanja; c) trećenje rashoda perioda za
iznos priznatih troškova istraživanja, osim onog njihovog dijela koji se, u skladu sa
drugim relevantim standardima, može kapitalizovati; d) kapitalizaciju svih troškova
istraživanja nastalih u obračunskom periodu, osim ukoliko to nije suprotno poreskim
propisima.
130
Primjer 290. Prema fakturi Instituta za ispitivanje alternativinih proizvoda i proizvodnih
procesa u metalnoj industriji, troškovi istraživanja mogućnosti i ekonomske opravdanosti
konstrukcije novog tipa mašine za proizvodnju hladno valjane trake iznose 11.700 KM.
Istraživanjem je dokazana tehnička izvodljivost, ali ne i ekonomska opravdanost konstrukcije
navedene mašine.
Knjiženje fakture za istraživanje:
5362 Troškovi istraživanja novih materijala, proizvoda is l. 10.000

Primjer 292. Prema fakturi angažovane špediterske kuće, troškovi špediterskih usluga
izvršenih u vezi sa pripremom neophodne dokumentacije i nadzorom nad postupkom
carinskog evidentiranja izvoza gotovih proizvoda iznose 200 KM.
Knjiženje fakture za špediterske usluge:
5391 Troškovi za usluge u prometu proizvoda i usluga 200

Primjer 293. Prema fakturi komunalnog preduzeća, troškovi odvoza smeća za mjesec avgust
iznose 33 KM.
5392 Troškovi komunalnih usluga 28

Primjer 294. Prema gotovinskim računima prezentovanim uz putni nalog, radnik angažovan
kao vozač teretnog motornog vozila iz vlastitih sredstava je platio putarinu u ukupnoj
protivvrijednosti od 100 KM.
Knjiženje plaćene putarine i nadoknade troškova radniku:
5394 Naknada za korištenje auto-puteva 100

2460 Glavna blagajna 100
Troškovi amortizacije i rezervisanja (grupa 54)
Amortizacija se vrši s ciljem sistematskog rasporeda vrijednosti određenog sredstva tokom

njihovog korisnog vijeka upotrebe. Na teret grupe 54 knjiže se troškovi amortizacije stalnih
materijalnih i nematerijalnih sredstava:
- Koja se koriste duže od jednog obračunskog perioda;

- Koja imaju ograničen vijek upotrebe;
131
- Koja se drže radi upotrebe u procesu proizvodnje, prodaje ili pružanja usluga, za
iznajmljivanje dugima ili za administrativne svrhe.
Osnovna pretpostavka za obračun amortizacije je ta da pravno lice ekonomske koristi

sadržane u nekom sredstvu troši uglavnom putem korištenja tog sredstva u toku redovnog
poslovanja.
Obračunati iznos amortizacije tretira se rashodom perioda, osim u slučaju kad ga je

neophodno uključiti u nabavnu vrijednost-cijenu koštanja drugog sredstva.
Kao i troškovi amortizacije, troškovi rezervisanja se dovode u direktnu vezu sa primjenom

računovodstvenog načela uzročnosti, odnosno, potrebom sučeljavanja rashoda i prihoda koji
pripadaju istom obračunskom periodu.
Nematerijalni troškovi (grupa 55)
Nematerijalni troškovi obuhvataju troškove čiji je nastanak uslovljen obavljanjem redovne

poslovne aktivnosti i ne predstavljaju „novčani izraz utroška“ u procesu stvaranja učinaka
koje pravno lice realizuje na tržištu.
132
Na grupi računa 550-troškovi neproizvodnih usluga iskazuju se: zdravstvene, advokatske,
notarske, računovodstvene, revizijske, usluge čišćenja i druge neproizvodne usluge u korist
odgovarajućeg računa obaveze iz poslovanja 431, 432, 433.
Primjer 295. Prema fakturi izdatoj od strane agencije sa kojom je sklopljen ugovor o
pružanju računovodstvenih usluga, usluge vođenja poslovnih knjiga za mjesec septembar
iznose 585 KM, bruto.
5502 Troškovi računovodstvenih usluga 500

Primjer 296. Za potrebe reprezentacije u vlastitim prostorijama sa zaliha robe u veleprodaji

utrošene su zalihe prodajne vrijednosti od 2.000 KM. Prosječna stopa ukalkulisane razlike u
cjeni u zalihama iznosi 15%.
5516 Vlastiti proizvodi i roba utrošeni za prezentaciju 1.990

1329 Razlika u cjeni robe u stovarištu 300
4720 PDV po osnovu potrošnje u neposlovne svrhe 290
Na računu 522-troškovi premija osiguranja, iskazuju se troškovi premija osiguranja, osim

premija životnog osiguranja. Premije osiguranja se obično obračunavaju na godišnjem nivou i
često se plaćaju unaprijed za period od 1 godine, pa njihovo knjiženje prati upotreba
odgovarajućeg računa aktivnih vremenskih razgraničenja.
Primjer 297. Trgovačkom društvu je obračunat i fakturisan kvartalni iznos premije

obaveznog osiguranja od povrede na poslu za zaposlene radnike u iznosu od 300 KM.
Cjelokupan godišnji iznos premije prethodno je naplaćen.
Knjiženje kvartalne premije:
5526 Premije za obavezno osiguranje zaposlenih lica 300

2800 Unaprijed plaćena premija osiguranja 300
Primjer 298. Prema izvodu poslovne banke, naplaćena je provizija za usluge platnog
prometa u zemlji u iznosu od 15 KM.
5530 Troškovi platnog prometa u zemlji 15

133
Primjer 299. Obračunata je provizija po izdatoj garanciji u iznosu od 1.000 KM.
5532 Troškovi za bankarske usluge 1.000

4699 Ostale kratkoročne obaveze 1.000
Primjer 300. Obračunata mjesečna članarina Privrednoj komori RS iznosi 50 KM. Pun
godišnji iznos članarine prethodno je plaćen jednokratno.
5540 Članarina privrednoj komori 50

2809 Ostali unaprijed plaćeni troškovi 50
Primjer 301. Obračunati porez na nepokretnu imovinu za 2010. godinu iznose 300 KM.
5550 Porez na imovinu 300

4820 Obaveze za porez na imovinu 300
Na teret konta 555 evidentiraju se troškovi po osnovu naknada za korištenje voda, šuma,
protivpožarnu i protivgradnu zaštitu, naknada za uređenje građevinskog zemljišta, naknade za
odobrenje i priređivanje igara na sreću, obračunate akcize i ostali porezi.
Na računu 556-troškovi doprinosa iskazuju se obračunati doprinosi koji terete troškove

pravnog lica, u korist računa 483-obaveze za doprinose.
Primjer 302. Protiv kupca gotovih proizvoda čije sjedište se nalazi u inostranstvu pokrenut je
sudski spor pred domaćim privrednim sudom zbog prekoračenja ugovorenog roka za
plaćanje obaveza. Plaćeni sudski i troškovi vještačenja iznose 1.000 KM.
5592 Sudski troškovi i troškovi vještačenja 1.000

Terećenje troškova perioda opravdano je samo ako su ishodi sudskog spora, odnosno, naplata
potraživanja i nadoknada sudskih troškova od ino kupca krajnje neizvjesna.
Finansijski rashodi (grupa 56)
Primjer 303. Koriste se podaci iz primjera 214. Potrebno je evidentirati obračunatu kamatu
u prvom mjesecu otplate odobrenog i iskorištenog dugoročnog kredita.
134
Primjer 304. Preduzeće je 01.01. emitovalo obveznice nominalne vrijednosti od 100.000 KM,
uz kamatnu stopu od 10% godišnje i rok dospjeća od 5 godina. Kamata se plaća godišnje.
Tržišna kamatna stopa je 12%.
Kamata koja u prvoj godini pripada kupcima obveznice knjiži se stavom:
5612 Rashodi kamata po HOV 11.135

41019 Ispravka vrijednosti emitovanih HOV – DISKONT 1.135
Primjer 305. Obračunate zatezne kamate zbog kašnjenja u plaćanju prijavljenih obaveza za
porez na dobit iznose 350 KM.
5617 Kamate za neblagovremeno plaćene javne prihode 350

4609 Obaveze po osnovu ostalih finansijskih prihoda 350
Primjer 306. Trgovačko preduzeće, registrovano za obavljanje spoljnotrgovinskih poslova,

izvršilo je izvoz robe u vrijednosti od 10.000$. Na datum izvoza 1$ je vrijedio 1,65 KM.
Naplata potraživanja od ino kupca izvršena je nakon 30 dana kada je 1$ vrijedio 1,50 KM.
Knjižene naplate potraživanja od ino kupca:

5620 Negativne kursne razlike 1.500
Test – negativne kursne razlike nastaju: a) kad je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po
nižoj vrijednosti od srednjeg kursa koji se primjenjuje na dan podmirenja, usklađenja ili na
datum izvještaja o finansijskom položaju; b) kad je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu
po vrijednosti većoj od srednjeg kursa koji se primjenjuje na dan podmirenja,
usklađenja ili na datum izvještaja o finansijskom položaju; c) kad je pasivni konto
iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti većoj od srednjeg kursa koji se primjenjuje na dan
podmirenja, usklađenja ili na datum izvještaja o finansijskom položaju; d) kad je pasivni
konto iskazan u knjigovodstvu po nižoj vrijednosti od srednjeg kursa koji se
primjenjuje na dan podmirenja, usklađenja ili na datum izvještaja o finansijskom
položaju
Test - pozitivne kursne razlike nastaju: a) kad je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po
nižoj vrijednosti od srednjeg kursa koji se primjenjuje na dan podmirenja, usklađenja
ili na datum izvještaja o finansijskom položaju; b) kad je aktivni konto iskazan u
knjigovodstvu po vrijednosti većoj od srednjeg kursa koji se primjenjuje na dan podmirenja,
usklađenja ili na datum izvještaja o finansijskom položaju; c) kad je pasivni konto iskazan
u knjigovodstvu po vrijednosti većoj od srednjeg kursa koji se primjenjuje na dan
podmirenja, usklađenja ili na datum izvještaja o finansijskom položaju; d) kad je pasivni
135
konto iskazan u knjigovodstvu po nižoj vrijednosti od srednjeg kursa koji se primjenjuje na
dan podmirenja, usklađenja ili na datum izvještaja o finansijskom položaju
Primjer 308. Kupcu je odobren kasa-skonto od 2% na prodajnu vrijednost robe (bez PDV-a),
ukoliko izvrši avansno plaćanje u iznosu od najmanje 50% vrijednosti kupljene robe, a
preostalih 50% plati u roku od 10 dana. Ukupna prodajna vrijednost robe iznosi 20.000 KM.
Kupac je ispunio ugovorene uslove.
Knjiženje iskorištenog kasa-skonta:

5692 Kasa-skonto odobren kupcima 400
Ostali rashodi (grupa 57)
Ostali vanredni rashodi po svojoj suštini odgovaraju definiciji gubitka, sadržanoj u Okviru za
pipremu i prezentaciju finansijskih izvještaja prema kojoj, gubici predstavljaju druge stavke
koje zadovoljavaju definiciju rashoda koji mogu, iako ne moraju, da proisteknu iz redovnih
aktivnosti pravnog lica.
Gubici predstavljaju smanjenje ekonomskih koristi i kao takvi po svojoj prirodi nisu različiti
od drugih rashoda. Obično se prikazuju na neto osnovi, nakon umanjenja za odgovarajuće
prihode.
Primjer 309. Rashodovano je havarisano motorno vozilo čija nabavna vrijednost iznosi
30.000 KM, a akumulisana amortizacija do dana rashodovanja 20.000 KM.
Knjiženje rashodovanja transportne opreme:

Neotpisana vrijednost i dodatni troškovi rashodovane opreme –
5702 10.000
GUBICI
0220 Oprema 30.000
U slučaju kada se vrši prodaja nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme,

gubici (ili dobici) ostvareni prodajom utvrđuju se u visini razlike između prodajne vrijednosti
bez PDV-a i knjigovodstvene vrijednosti na datum prodaje.
Primjer 310. U julu je izvršena prodaja korištenog poslovnog prostora po ugovorenoj

prodajnoj cjeni od 100.000 KM na koju je obračunat porez na promet nepokretnosti i prava
po stopi od 3%. Nabavna vrijednost poslovnog prostora iznosi 150.000 KM, a akumulisana
amortizacija obračunata do početka godine 40.000 KM. Stopa amortizacije poslovnog
prostora, utvrđena za procijenjeni korisni vijek prostora od 50 godina, iznosi 2%.
Knjiženje amortizacije od 01.01 – 30.06.:
136

Knjiženje prodaje poslovnog prostora:

0218 Ispravka vrijednosti građevinski objekata 41.500
5705 Gubici po osnovu prodaje nekretnina 8.500
4899 Obaveze za ostale poreze, doprinose i druge dažbine 3.000
Na računu 571 – Gubici po osnovu prodaje i rashodovanja investicionih nekretnina, iskazuje

se sadašnja vrijednost investicionih nekretnina, umanjena za iznos prodajne vrijednosti, u
korist računa 023 – Investicione nekretnine.
Primjer 311. Investiciona nekretnina koja se prema usvojenoj računovodstvenoj politici prati
po modelu fer vrijednosti, procjenjene fer vrijednosti od 200.000 KM na datum zadnjeg
bilansa stanja, prodata je u toku jula za 150.000 KM.
Knjiženje prodaje:

5711 Gubici po osnovu prodaje investicionih nekretnina 50.000
0231 Investicione nekretnine 200.000
Primjer 314. Privredno društvo Y je za 5.000 KM na berzi kupilo 1.000 akcija privrednog
društva X, što predstavlja 0,5% učešća u kapitalu emitenta. Ulaganja su klasifikovana kao
ulaganja raspoloživa za prodaju. Ponderisana prosječna cjena akcija postignuta do datuma
bilansa stanja iznosi 6 KM/akciji.
Privredno društo Y je u bilansu stanja priznalo nerealizovane dobitke na akcijama:

U narednoj obračunskom periodu izvršena je prodaja svih 1.000 akcija po cijeni od 4

KM/akciji. Preduzeće Y knjiži:

5743 Gubici po osnovu prodaje HOV ostalih pravnih lica 1.000
Test – Preduzeće je prodalo 500 akcija po tržišnoj cijeni od 99 KM. Brokerska provizija je
1.000 KM, a naknada berzi 700 KM. Trošak sticanja je 96 KM/akciji, a knjigovodstvena
137
vrijednost akcija iznosi 100 KM. Rezultat ove transakcije je: a) dobitak od prodaje 2.000
KM; b) dobitak od prodaje 300 KM; c) gubitak od prodaje 200 KM; d) gubitak od prodaje
2.200 Km
Primjer 315. Izvršena je prodaja 100 dugoročnih obveznica inicijalno emitovanih po

nominalnoj cijeni od 100 KM/obveznici, Prodajna cijena jedne obveznice iznosi 80 KM.
Prodaja obveznica po cjeni ispod nabavne (nominalne) vrijednosti evidentira se:

5743 Gubici po osnovu prodaje HOV ostalih pravnih lica 2.000
Primjer 316. Prviredno društvo koje se bavi proizvodnjom trikotaže, prodalo je 100 m
platanja po cijeni od 5,85 KM/metru, u koju je uključen PDV. Nabavna vrijednost prodatih
zaliha materijala iznosi 600 KM.

5750 Gubici po osnovu prodaje materijala 100
Primjer 317. Redovnim godišnjim popisom utvrđen je manjak na skladištu povratne

ambalaže čija nabavna vrijednost iznosi 2.000 KM, a ispravka vrijednosti 1.500 KM. Za
iznos manjka se terete rashodi perioda.
Knjiženje manjka ambalaže:
5764 Manjkovi alata i inventara 500

02228 Ispravka vrijednosti alata i inventara 1.500
4700 PDV po izdatim fakturama 85
Primjer 319. U skladu sa odlukom uprave pravnog lica, potraživanja od radnika po osnovu
neopravdanih akontacija za službeni put u zemlji u iznosu od 100 KM otpisana su na teret
rashoda perioda.
5780 Rashodi po osnovu ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja 100

2220 Akontacije za službeno putovanje u domaćoj valuti 100
Primjer 320. Vanrednim pregledom i sortiranjem zaliha utvrđen je lom stakla na

veleprodajnom skladištu, procijenjene prodajne vrijednosti od 2.000 KM. Prosječna stopa
ukalkulisane razlike u cijeni u zalihama iznosi 15%. Utvrđen lom je oporeziv.
Knjiženje utvrđenog loma:
138
5791 Kalo, rastur, kvar i lom zaliha robe 1.700

5797 PDV na prekomjerni kalo, rastur, kvar i lom 290
4720 PDV po osnovu sopstvene potrošnje 290
Primjer 321. Prema izvršenoj presudi privrednog suda troškovi neuspjelo okončanog
sudskog spora vođenog sa dobavljačem opreme iznose 5.500 KM.
5792 Troškovi sudskih i drugih sporova 5.500

4691 Obaveze za plaćanje drugima po osnovu odgovornosti 5.500
Primjer 322. Saldo na računu 5793-Naknadno odobreni rabati formiran tokom obračunskog
perioda po osnovu naknadno odobravanih rabata domaćim kupcima robe iznosi 20.000 KM.
Izravnavanje salda na računu 5793 na datum bilansa stanja:
5793 Naknadno odobreni rabati po osnovu prodaje -20.000

6011 Prihodi od prodaje robe na veliko na domaćem tržištu -20.000
Test – Stanje na kontima potraživanja od kupaca na početku perioda iznosilo je 30.000 KM,
a na kraju perioda 20.000 KM. Ako prihodi od prodaje u toku perioda iznose 120.000 KM, a
naknadni rabati odobreni kupcima 10.000 KM, koliki su primici gotovine od kupaca u
obračunskom periodu? a) 110.000 KM; b) 120.000 KM; c) 130.000 KM; d) 140.000 KM.
Primjer 323. Prema Rješenju Republičke tržišne inspekcije, neophodno je izvršiti uplatu
novčane kazne u iznosu od 2.000 KM, zbog propusta učinjenih po osnovu neadekvatno
uspostavljenih trgovačkih evidencija u maloprodaji.
5794 Kazne za privredne prestupe i prekršaje 2.000

4691 Obaveze za plaćanje drugima po osnovu odgovornosti 2.000
Primjer 324. U skladu sa Odlukom direktora privrednog društva, lokalnom sportskom klubu
je isplaćena donacija u iznosu od 200 KM.
5798 Izdaci za humanitarne i kulturne namjene 200

Primjer 325. U skladu sa usvojenim računovodstvenim politikama, dugovna salda na

računima kupaca i dobavljača koja pojedinačno ne prelaze iznos od 5 KM, a starija su od
godinu dana, otpisuju se na teret rashoda perioda. Na datum sastavljanja bilansa utvrđen je
kumulativni iznos ovakvih salda od 100 KM, od čega se na račune potraživanja od kupaca u
zemlji odnosi 30 KM, a na račune obaveza prema dobavljačima u zemlji preostalih 70 KM.
Knjiženje otpisa potraživanja i obaveza:
139
5799 Nepomenuti ostali rashodi 100

4320 Obaveze prema dobavljačima u zemlji -70
2010 Potraživanja od kupaca u zemlji -30
Rashodi po osnovu obezvređenja imovine (grupa 58)
Priznavanje rashoda po osnovu obezvređenja imovine uslovljeno je MRS 36 i drugim

relevantim standardima, te računovodstvenim načelom opreznosti.
Primjer 326. Privredno društvo A pripojeno je privrednom društvu B. Privredno društvo B je

u bilansu pripajanja iskazalo goodwill utvrđen u visini pozitivne razlike između fer
vrijednosti ekonomskih koristi datih za kupovinu neto imovine privrednog društva A i fer
vrijednosti pribavljenih prepoznatljivih sredstava i obaveza po tom osnovu. Uprava društva
A utvrdila je računovodstvenu politiku za procjenu nadoknadivosti goodwill-a u skladu sa
kojom je na datum sljedećeg bilansa stanja utvrđeno njegovo obezvređenje u iznosu od
20.000 KM.
Knjiženje obezvređenja goodwill-a:
5803 Obezvređenje goodwill- 20.000
0129 Ispravka vrijednosti goodwill-a po osnovu obezvređenja 20.000
Primjer 327. Uprava privrednog društva utvrdila je obezvređenje telekomunikacione opreme

u iznosu od 20.000 KM zbog procjenjenog pada upotrebne vrijednosti te opreme
prouzrokovanog sniženjem cijena telekomunikacionih usluga.
5812 Obezvređenje opreme 20.000

0229 Ispravka vrijednosti opreme po osnovu obezvređenja 20.000
Primjer 328. Procijenjena nadoknadiva vrijednost investicione nekretnine koja se prati po

modelu nabavne vrijednosti na datum bilansiranja manja je u odnosu na njenu početnu
bilansnu vrijednost za 20.000 KM.
5820 Obezvređenje investicionih nekretnina 20.000

0238 Imparitetni gubici na investicionim nekretninama 20.000
Na računu grupe 584-Obezvređenje dugoročnih finansijskih plasmana i finansijskih sredstava

raspoloživih za prodaju, iskazuje se smanjenje tržišne vrijednosti dugoročnih finansijskih
plasmana i finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju, u korist ispravke vrijednosti po
osnovu obezvređenja, do visine koja nije pokrivena ranije ostvarenim nerealizovanim
140
dobicima po osnovu vrednovanja finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju. U tom
smislu slijedi primjer 330.
Primjer 330. U periodu između dva datuma bilansa stanja, ulaganja u 10.000 običnih akcija
klasifikovana kao finansijska sredstva raspoloživa za prodaju obezvređena su u iznosu od
10.000 KM. Akcije su inicijalno kupljene po nabavnoj cijeni od 2 KM po akciji, a u periodu
prije prethodnog datuma bilansa stanja revalorizovane na cijenu od 2,50 KM po akciji.
Knjiženje obezvređenja finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju:
3321 Nerealizovani dobici po osnovu akcija raspoloživih za prodaju 5.000

5841 Obezvređenje učešća u kapitalu drugih pravnih lica 5.000
0491 Ispravka vrijednosti po osnovu obezvređenja 10.000
Dobici i gubici od finansijskih sredstava koja se prate po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha
uključuju se u bilans uspjeha i kada nisu realizovani (što je u slučaju dobitka suprotno
računovodstvenom načelu uzročnosti), dok se dobici i gubici na finansijskim sredstvima
raspoloživih za prodaju (HOV) priznaju direktno u kapitalu, osim gubitaka po osnovu
obezvređenja tih sredstava i dobitaka i gubitaka proisteklih iz promjena kurseva stranih
valuta.
Primjer 331. Na berzi je u decembru kupljeno 1.000 akcija po cijeni od 5 KM/akciji.

Troškovi provizije isplaćene brokeru iznose 0,10 KM/akciji. Akcije su klasifikovane u grupu
finansijskih sredstava po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha namijenjenih trgovanju.
2350 Akcije namjenjene trgovanju 5.100

Od ukupnog broja kupljenih akcija, 300 akcija je prodato prije datuma bilansa stanja, dok
berzanska cijena preostalih akcija na datum 31.12. iznosi 3 KM/akciji. Negativne efekte
ostvarene po osnovu pada tržišne cijene kupljenih akcija od datuma kupovine do datuma
bilansa stanja (700 akcija*2 KM/akciji) treba proknjižiti stavom:

Obezvređenje finansijskih sredstava po fer vrijednosti kroz bilans
5860 1.400
uspjeha
2395 Ispravka vrijednosti akcija namijenjenih trgovanju 1.400
Primjer 332. Utvrđeni su gubici na avansima datim ino-dobavljaču, kao rezultat cjenovnih
poremećaja na ino tržištu, zbog čega je ino dobavljač spreman da za realnu vrijednost
primljenih avansa po ugovorenoj cijeni isporuči manju količinu robe u odnosu na prvobitno
ugovorenu. Usljed navedenog, došlo je do obezvređenja nominalne vrijednosti datih avansa
za iznos od 10.000 KM. Domaće pravno lice nije ugovorilo odgovarajuću zaštitu od
cjenovnog rizika.
5892 Obezvređenje potraživanja za date avanse 10.000

1592 Ispravka vrijednosti avansa datih drugim pravnim licima 10.000
141
Rashodi po osnovu promjene računovodstvenih politika i ispravki grešaka iz ranijih
godina i prenos rashoda (grupa 59)
Grupu rashoda 59 čine:
590-Rashodi po osnovu promjene računovodstvenih politika
591-Rashodi po osnovu ispravke grešaka iz ranijih godina
592-Prenos rashoda
Na računu 590-Rashodi po osnovu promjene računovodstvenih politika, iskazuju se efekti

promjene računovodstvenih politika po osnovu kojih, u skladu sa MRS 8, nije izvršena
korekcija početnog stanja prenesenog finansijskog rezultata iz prethodnih godina.
Test – Na šta se može primjeniti retrospektivni postupak u skladu sa MRS 8: a) ispravku

grešaka iz prethodnih promjena; b) ispravku grešaka u tekućem periodu; c) promjenu
korisnog vijeka trajanja opreme; d) promjenu metode obračuna amortizacije;
Test – Prema MRS 8, učinak promjene računovodstvene procjene priznaće se: a)

uključivanjem u dobitka ili gubitak u periodu promjene, ako promjena utiče samo na
taj period; b) uključivanjem u dobitak ili gubitak u proteklim periodima i periodu promjene,
ako promjena utiče na oboje; c) uključivanjem u dobitak ili gubitak u periodu promjene i
budućim periodima, ako projena utiče na oboje; d) usklađivanjem knjigovodstvenih
iznosa odgovarajuće stavke imovine, obaveza ili kapitala u periodu nastale promjene (u
mjeri u kojoj promjene računovodstvene procjene utiču na promjene u imovini i
obavezama ili se odnose na neku stavku kapitala)
Primjer 334. Vanrednim popisom zastarjelih zaliha materijala utvrđena su značajna

negativna odstupanja između njihovog stvarnog i knjigovodstvenog stanja. Analizom
mogućih uzroka za odstupanje utvrđeno je da su se ona pojavila, kako zbog, u prethodnim
obračunskim periodima, neadekvatno primjenjivanih računovodstvenih politika za
priznavanje specifičnih gubitaka na zalihama, kao što su kalo, rastur, kvar i lom, tako i zbog
nepriznavanja efekata obezvređenja zaliha i neadekvatnih procedura popisa u prethodnim
periodima. Ne postoji mehanizam da se izvrši pouzdana procjena nivoa gubitka na nivou
svakog od prethodnih perioda u zavisnosti od uzroka za odstupanje. Zalihe materijala prate
se po stvarnim nabavnim cijenama, a utvrđeno odstupanje na zalihama iznosi 30.000 KM.
Knjiženje korekcije na zalihama materijala:
5910 Rashodi po osnovu ispravke grešaka iz ranijih godina 30.000
142
Račun 599 – prenos rashoda koristi se u okviru procedure zaključnih knjiženja, za prenos
rashoda priznatih tokom obračunskog perioda na teret računa koji pripadaju grupa 50 do 59
na klasu 7, odnosno račun 711 – ukupni rashodi.
GLAVA VIII – KLASA 6 (Prihodi)
Prihodi se mogu definisati kao povećanje neto imovine pravnog lica, koja ne prati obaveze
vraćanja i do kojih je došlo po osnovu realizovanih učinaka, finansijskih plasmana ili po
osnovu nekih slučajnih, nepredvidivih okolnosti. U okviru za pripremu i prezentaciju
finansijskih izvještaja, prihodi su definisani kao povećanja ekonomskih koristi tokom
obračunskog perioda u obliku priliva ili povećanja sredstava ili smanjenja obaveza, što
dovodi do povećanja kapitala pravnog lica, izuzev onih povećanja koja su povezana sa
doprinosima od strane vlasnika kapitala po osnovu dokapitalizacije.
Prihode obuhvataju:
Poslovni prihodi – grupa 60 do 65;
143
Finansijski prihodi – grupa 66;
Ostali prihodi – grupa 67;
Prihodi po osnovu usklađivanja vrijednosti imovine – grupa 68;
Grupa 69 namijenjena je eventualnom priznavanju prihoda po osnovu promjene

računovodstvenih politika i ispravljanja grešaka iz ranijih obračunskih perioda (u slučajevima
kada je takve efekte opravdano uključiti u bilans uspjeha tekućeg perioda, u skladu sa MRS
8), te prenosu prihoda na klasu 7 – otvaranje i zaključak računa stanja i uspjeha, u okviru
zaključnih knjiženja, na datum bilansiranja finansijskog rezultata.
U skladu sa obračunskom osnovom računovodstva, prihodi se mogu smatrati ostvarenim kada

su verifikovani na tržištu, bez obzira da li su prethodno naplaćeni ili ne.
U skladu sa principom fakturisane realizacije prihodi se mogu priznati u trenutku

prihvatanja isporuke od strane kupca. Nasuprot ovom, nalazi se princip nefakturisane
realizacije koji je primjenjljiv samo u pojedinim slučajevima, poput prodaje robe i učinaka za
gotovinu.
Princip vrednovanja i priznavanja prihoda u trenutku okončanja proizvodnje ili neke od

njenih faza, iako primjenjljiv, objektivno je u suprotnosti sa principom realizacije, osim kada
se radi o proizvodima koji imaju zagarantovanu realizaciju po unaprijed utvrđenoj cijeni
(poput poljoprivrednih proizvoda čiju otkupnu cijenu garantuje država).
U slučajevima proizvodnje učinaka koja traje tokom dužeg vremenskog perioda i često se
proteže na više od jednog obračunskog perioda (npr. izgradnja građevinskog objekta), u
skladu sa MRS 11-Ugovori o izgradnji, polazi se od pretpostavke da rezultat neke aktivnosti
ne staje samo u trenutku realizacije, već postepeno, tokom cjelokupnog perioda proizvodnje,
pa se i prihodi priznaju prema stepenu dovršenosti posla.
Standardi koji definišu priznavanje prihoda su:
MRS 18-prihodi
MRS 11-ugovori o izgradnji
MRS 2 –
MRS 12-priznavanje prihoda od odloženih poreskih obaveza
MRS 21-priznavanje pozitivnih kursnih razlika
MRS 39-pri vrednovanju finansijskih sredstava po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha
MRS 41-priznavanje prihoda po osnovu vrednovanja biološke imovine i poljoprivrednih

proizvoda u momentu žetve po fer vrijednosti
Prihodi od prodaje robe (grupa 60)
144
U skladu sa MRS 18 prihodi od prodaje robe vrednuju se po fer vrijednosti naknade koja je
primljena ili se očekuje da će biti primljena od kupca.
Test – Prema MRS 18, priznavanje prihoda od prodaje vrši se: a) kada kupac prihvati
isporuku; b) kada se izvrši naplata ugovorenog iznosa od kupca; c) na datum potpisivanja
ugovora o prodaji; d) na datum kada je kupcu ispostavljena faktura o prodaji
Test – Primjer situacija kada subjekat ne priznaje prihod prema MRS 18 su: a) kada je
prodavac prenio značajne rizike i koristi vlasništva, ali pravno zadržava vlasništvo nad robom
isključivo radi zaštite naplativosti dospjelog iznosa; b) kada prodavac kupcu nudi povrat
novca, ako kupac nije zadovoljan kupljenom robom; c) kada se kupcu isporučeni proizvod
instališe i instaliranje je značajan dio ugovora koji subjekt još nije dovršio; d) kada
kupac ima pravo opozvati kupovinu iz razloga navedenog u ugovoru o kupovini i
subjekt nije siguran u pogledu vjerovatnoće povrata;
Fer vrijednost naknade utvrđuje se diskontovanjem budućih prihoda uz korištenje pripisane

kamatne stope. Razlika između fer vrijednosti i nominalnog iznosa naknade priznaje se kao
prihod od kamate.
Prihodi od prodaje priznaju se ako su zadovoljeni svi sljedeći uslovi: ako je prodavac na
kupca prenio sve značajne rizike i koristi od vlasništva nad robom; ako ne zadržava pravo
upravljanja u mjeri koja se obično povezuje sa vlasništvom; ako je moguće pouzdano
mjerenje prihoda; ako postoji vjerovatnoća da će prodaja biti praćena prilivom ekonomskih
koristi; ako troškovi koji su nastali ili će nastati u vezi sa prodajom mogu biti pouzdano
izmjereni.
Primjer 335. Povezanom pravnom licu prodata je roba čija prodajna vrijednost bez PDV-a
iznosi 10.000 KM.

6000 Prihodi od prodaje robe povezanim pravnim licima 10.000
Primjer 336. Kupcu, nepovezanom pravnom licu, prodata je roba sa veleprodajnog

skladišta, po prodajnoj vrijednosti od 20.000 KM.

Primjer 337. Dnevni Pazar prodavnice repromaterijala iznosi 5.850 KM.

6010 Prihod od prodaje na malo na domaćem tržištu 5.000
4730 PDV obračunat na promet naplaćen u gotovom 850
145
Primjer 338. Uprava proizvodnog preduzeća je usvojila plan prodaje opreme za
proizvodnju. Nabavna vrijednost opreme iznosi 500.000 KM, a ispravka vrijednosti od dana
klasifikacije kao stalnog sredstva namijenjenog za prodaju 50.000 KM. Sa kupcem je
ugovorena prodajna cijena od 450.000 KM.
Knjiženje fakture o prodaji:

6015 Prihodi od prodaje stalnih sredstava namijenjenih prodaji 450.000
Primjer 339. Izvršen je izvoz robe na ino-tržište. Ugovorena prodajna cijena robe iznosi
10.000 eura.
Evidentiranje izvoza robe:

6020 Prihodi od neposredne prodaje robe na ino tržištu 19.558
Prihodi od prodaje učinaka (grupa 61)
Pod učincima se podrazumjevaju gotovi proizvodi i usluge koje pravno lice prodaje na
domaćem ili ino tržištu.
Ugovori o izgradnji mogu biti: ugovori sa fiksnom cijenom i ugovori tipa troškovi plus.
Primjer 340. Matično pravno lice je zavisnom pravnom licu fakturisalo usluge održavanja
informacionog sistema u iznosu od 1.000 KM, neto.
Knjiženje fakture za izvršene usluge:

6101 Prihodi od prodaje usluga povezanim pravnim licima u zemlji 1.000
146
Primjer 341. Javnom preduzeću je od strane angažovanog društva za reviziju ispostavljena

faktura za izvršene usluge revizije finansijskih izvještaja za 2009. godinu na iznos od 11.700
KM, uključujući PDV od 17%.

Primjer 342. Dnevni Pazar u prodavnici gotovih proizvoda iznosi 7.020 KM.

4730 PDV obračunat na promet naplaćen u gotovm 1.020
Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka (grupa 62)
Poslovni događaji koji se obuhvataju na kontima grupe 62 po svojoj suštini predstavljaju

internu realizaciju i obuhvataju tri tipične vrste događaja:
1. Događaje koji se odnose na promjenu namjene raspoloživih učinaka, odnosno utrošak

učinaka koji se ne može direktno pripisati rashodima tekućeg perioda;
2. Dio koji se odnosi na potrošnju proizvoda i robe za reklamu i reprezentaciju, odnosno
bilo koja trošenja raspoloživih učinaka koja se u cjelini pripisuju rashodima tekućeg
perioda;
3. Dio koji se odnosi na interni transport, investiciono održavanje i druge slične vlastite
aktivnosti uslužnog tipa, zahvaljujući kojima se izbjegavaju eksterne obaveze i budući
novčani odlivi po tom osnovu;
Primjer 343. Uprava trgovačkog preduzeća čija djelatnost je promet na veliko

kompjuterskom opremom, donijela je odluku da se za potrebe opremanja vlastitih
administrativnih prostorija sa veleprodajnog skladišta preuzme oprema prodajne vrijednosti
od 10.000 KM. Nabavna vrijednost opreme aktivirane za vlastite potrebe iznosi 9.000 KM.
Knjiženje aktiviranja opreme:
0221 Oprema-kompjuterska 9.000

Prihodi po osnovu upotrebe robe za nekretnine, postrojenja i
6201 9.000
opremu
Osim navedenog knjiženja, u finansijskom računovodstvu je neophodno evidentirati i
smanjenje vrijednosti zaliha, uz istovremeno priznavanje nabavne vrijednosti aktivirane robe
na rashodima, što dovodi do promjene strukture aktive:
147
0221 Oprema-kompjuterska 9.000

1329 Ukalkulisana razlika u cijeni 1.000
Primjer 344. Za potrebe reprezentacije u vlastitim poslovnim prostorijama, sa zaliha robe

(koje se prate po stvarnim nabavnim cijenama) utrošena je roba nabavne vrijednosti od
1.000 KM.
Knjiženje aktiviranja materijala:
5510 Troškovi reprezentacije u vlastitim prostorijama 1.000

6206 Prihodi po osnovu upotrebe robe za reprezentaciju 1.000
Razduženje zaliha robe dovešće do priznavanja rashoda na teret konta 501.
Primjer 345. Vlastitim transportnim sredstvom izvršen je prevoz zaliha materijala do

vlastitog skladišta. Procijenjeni troškovi prevoza iznose 1.000 KM.
1001 Zavisni troškovi nabavke materijala 1.000

Prihodi po osnovu upotrebe vlastitog transporta za nabavku
6216 1.000
materijala
Promjene vrijednosti zaliha učinaka (grupa 63)
Primjer 346. Prema izvještaju pogonskog (upravljačkog) računovodstva, vrijednost zaliha

gotovih proizvoda na kraju obračunskog perioda viša je od njihove vrijednosti po bilansu
otvaranja za 30.000 KM.
Evidentiranje efekata povećanja vrijednosti zaliha gotovih proizvoda:

6302 Povećanje vrijednosti zaliha gotovih proizvoda 30.000
Primjer 347. Vrijednost krajnjih zaliha nedovršene proizvodnje niža je od njihove početne
vrijednosti za 20.000 KM.
Evidentiranje efekata smanjenja vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje:
148
6311 Smanjenje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje 20.000

1100 Zalihe nedovršene proizvodnje 20.000
Promjene vrijednosti investicionih nekretnina i bioloških sredstava koja se ne amortizuju
U skladu sa MRS 40, pravna lica koja u svojim poslovnim knjigama priznaju investicione
nekretnine, osim onih lica koja se nalaze u ulozi zakupca koja investicione nekretnine
klasifikuju u okviru poslovnog (operativnog) zakupa, pri vredovanju tih bilansnih pozicija
mogu da izaberu:
1. Metod fer vrijednosti – investiciona nekretnina nakon početnog vredovanja iskazuje

se po fer vrijednosti, a promjene fer vrijednosti se priznaju u dobitku ili gubitku;
2. Metod nabavne vrijednosti – investiciona nekretnina nakon početnog priznavanja
iskazuje se po amortizovanoj vrijednosti, umanjenoj za eventualne akumulisane
gubitke od obezvređenja;
Izbor između metoda fer i nabavne vrijednosti nije dozvoljen zakupcima koji svoje
investicione nekretnine priznaju u okviru poslovnog (operativnog) zakupa, jer MRS 40
149
zahtjeva da se takva ulaganja vrednuju primjenom metode fer vrijednosti. Slijede primjeri
nekretnina koje nije opravdano priznati kao investicione:
1. Nekretnine namijenjene za prodaju u okviru redovnog poslovanja (primjenjljiv je

MRS 2);
2. Nekretnine koje se grade ili se namjeravaju naknadno dalje izgrađivati po nalogu
investitora (primjenjljiv je MRS 11);
3. Nekretnine koje koristi njihov vlasnik (primjenjljiv je MRS 16);
4. Nekretnine koje se grade ili naknadno razvijaju sa namjerom da se u budućnosti
koriste kao investicione nekretnine (na ove nekretnine se do završetka njihove gradnje
primjenjuje MRS 16, nakon čega se one klasifikuju kao investicione nekretnine kada
počinje primjena MRS 40);
5. Nekretnine koje su nekom drugom pravnom licu izdate pod zakup u okviru
finansijskog zakupa (MRS 17);
Test – U smislu MRS 40, primjer investicionih nekretnina su: a) zemljište klasifikovano u
grupu sredstava namijenjenih prodaji; b) zemljište na kojem se gradi objekat namjenjen
tržištu; c) zemljište koje se drži za buduću nepoznatu upotrebu; d) zemljište koje se drži
sa ciljem dugoročnog porasta vrijednosti
Test - Ulaganje u nekretnine se, prema MRS 40, priznaje kao sredstvo: a) kada je vjerovatno
da će pravna osoba u budućnosti ostvariti ekonomsku korist od toga ulaganja ILI se cijena
ulaganja u nekretnine može tačno utvrditi; b) kada je vjerovatno da će pravna osoba u
budućnosti ostvariti ekonomsku korist od toga ulaganja I cijena ulaganja u nekretnine
se može tačno utvrditi; c) kada se nekretnina počne koristiti; d) sve gore navedeno
Prema MRS 40, kada pri vrednovanju svojih investicionih nekretnina koristi metodu fer
vrijednosti, pravno lice ne vrši njihovu amortizaciju.
Primjer 349. Prema procjeni, fer vrijednost zgrade koja je, prema ugovoru o poslovnom
zakupu, izdata pod zakup drugom pravnom licu i klasifikovana u okviru investicionih
nekretnina, između dva datuma bilansa stanja smanjena je za 50.000 KM.
Evidentiranje smanjenja fer vrijednosti ulaganja u građevinski objekat:
6420 Smanjenje vrijednosti investicionih nekretnina 50.000

0231 Građevinski objekti koji se drže u cilju iznajmljivanja 50.000
Ostali poslovni prihodi (grupa 65)
Ovi prihodi vrednuju se u skladu sa MRS 20, MRS 18 i drugim relevantnim

računovodstvenim standardima. Na računu 650-prihodi od premija, subvencija, dotacija,
regresa, kompenzacija, povraćaja poreskih dažbina, prihodi se iskazuju uporedo sa
150
zaduženjem računa 223-potraživanja od državnih organa i organizacija ili 241-poslovni
račun-domaća valuta.
Primjer 351. U skladu sa podsticajima izvoza domaćih proizvoda na tržište EU, ostvarena
prava na izvozne premije iznose 20.000 KM.
Knjiženje ostvarenih prava na premije:

Potraživanja od državnih organa po osnovu premija, regresa i
2231 20.000
kompenzacija
6500 Prihodi od premija 20.000
Na računu 651-prihodi od zakupnina, iskazuju se obračunati prihodi od zakupnina po osnovu

ugovora o poslovnom (operativnom) zakupu.
Primjer 352. Obračunati prihodi po osnovu zakupa poslovnog prostora za mjesec decembar
iznose 1.000 KM, neto. Zakupnina je od zakupca naplaćena unaprijed za period od šest
mjeseci.
Knjiženje obračunate zakupnine:

6512 Prihodi od zakupnine objekta 1.000
Storno srazmjerno dijela obaveza za PDV, prethodno evidentiranih po osnovu ispostavljene

avanse poreske fakture prilikom naplate zakupnine unaprijed za period od šest mjeseci, knjiži
se ovako:
4700 PDV u izdatim fakturama -170

4912 Unaprijed naplaćeni prihodi od zakupnine 170
A knjiženje poravnanja na Pasivnim vremenskim razgraničenjima:
4912 Unaprijed naplaćeni prihodi od zakupnine 1.170

2010 Prihodi od kupaca u zemlji 1.170
Test – Imovinu koju drže pod finansijskim najmom najmodavci trebaju početno priznati u
izvještaju o finansijskom položaju kao: a) investicionu nekretninu u iznosu koji je jednak
bruto ulaganju najam; b) investicionu nekretninu u iznosu koji je jednak neto ulaganju u
najam; c) potraživanje u iznosu koji je jednak bruto ulaganju u najam; d) potraživanje u
iznosu koji je jednak neto ulaganju u najam;
Primjer 353. Fudbalskom klubu su od strane lokalne zajednice donirana novčana sredstva u
iznosu od 5.000 KM, namijenjena pokriću rashoda u 2010. godini.
151
Priliv gotovine na račun fudbalskog kluba može se evidentirati:

6520 Prihodi od donacija 5.000
Primjer 354. U poslovnim knjigama strukovnog udruženja evidentirana su potraživanja po

osnovu članarina u iznosu od 100 KM.
2268 Ostala razna kratkoročna potraživanja 100

6530 Prihodi od članarina 100
Prihodi od članarina se prikazuju isključivo na obračunskog osnovi.
Primjer 355. Privrednom društvu je za isporučeni poslovno-knjigovodstveni program

naplaćena neto naknada u iznosu od 5.000 KM. Usluge instaliranja programa fakturisane su
odvojeno u iznosu od 500 KM. Sva prava na poslovno knjigovodstveni program zadržava
isporučilac.
Knjiženje prodaje licenciranih prava:

6542 Prihodi od software 5.000
6112 Prihodi od izvršenih usluga na domaćem tržištu 500
Prihodi grupe 654 se priznaju i vrednuju u skladu sa MRS 18, prema načelu nastanka
poslovnog događaja, a saglasno sa suštinom odgovarajućeg ugovora ili sporazuma.
Primjer 356. Iz budžeta RS su isplaćena novčana sredstva u iznosu od 10.000 KM Fondu za

zaštitu životne sredine, za pokriće nastalih kapitalnih rashoda u toku budžetske godine.
Priliv novčanih sredstava iz nenamjenskih izvora:

6550 Prihodi iz budžeta 10.000
Finansijski prihodi (grupa 66)
Priznavanje finansijskih prihoda povezano je sa investicionom aktivnosti, odnosno, aktivnosti

koje nisu povezane sa obavljanjem poslovne aktivnosti zbog kojih je to pravno lice osnovano.
Grupu 66, čine:
660-finansijski prihodi od povezanih pravnih lica;
152
661-prihodi od kamata;
662-pozitivne kursne razlike;
663-prihodi po osnovu efekata valutne klauzule;
664-prihodi od učešća u dobitku od zajedničkih ulaganja;
669-ostali finansijski prihodi;
Priznavanje i vrednovanje finansijskih prihoda vrši se u skladu sa MRS 18, MRS 21, MRS
31.
Primjer 357. Uprava zavisnog pravnog lica je izvršila objavu dividende u iznosu od
1.000.000 KM. Matično pravno lice u kapitalu zavisnog pravnog lica učestvuje sa 70%.
Knjiženje potraživanja za dividendu:
2201 Potraživanja za dividende od zavisnih pravnih lica 700.000

6605 Prihodi od dividende zavisnog pravnog lica 700.000
Primjer 358. Obračunate zatezne kamate kupcu koji u ugovorenom roku nije izmirio svoje
dospjele obaveze prema dobavljaču iznose 2.000 KM.
Knjiženje obračunatih zateznih kamata:
2212 Potraživanja za kamatu iz DPO odnosa 2.000

6616 Zatezne kamate u zemlji 2.000
Primjer 359. Pozitivne kursne razlike utvrđene preračunavanjem stanja na deviznom računu
na datum bilansiranja finansijskog rezultata iznose 250 KM.
2420 Devizni račun kod banaka u zemlji 250

6621 Pozitivne kursne razlike nastale preračunavanjem 250
Primjer 360. Pravnom licu sa sjedištem u inostranstvu koje nema status povezanog pravnog
lica odobren je dugoročni finansijski kredit u iznosu od 100.000 KM, uz grejs period od dvije
godine. Sa korisnikom kredita je ugovorena valutna klauzula na način da je ugovoreni povrat
kredita u unaprijed utvrđenom fiksnom iznosu rezervne valute. Prihod po osnovu ugovorene
valutne klauzule na datum bilansa stanja, preračunat na adekvatnu protivvrijednost u
domaćoj valuti, iznose 3.5000 KM.
Knjiženje prihoda po osnovu valutne klauzule:
0441 Ostali dugoročni krediti u inostranstvu 3.500

6631 Prihodi po osnovu valutne klauzule za zaštitu plasmana 3.500
153
Primjer 362. Preduzeće registrovano za pružanje telekomunikacionih usluga je objavilo
dividendu u iznosu od 1.000.000 KM. Pravno lice učestvuje sa 1% u kapitalu
telekomunikacionog preduzeća.
2213 Potraživanja za dividendu od ostalih pravnih lica 10.000

6690 Prihodi od učešća u dobitku drugih pravnih lica 10.000
Primjer 363. Na osnovu plaćanja obaveza prema ino-dobavljaču za robu, izvršenog u

ugovorenom roku, dobavljač je odobrio kasa-skonto u iznosu od 200 evra.
4330 Obaveze prema dobavljačima u inostranstvu 331

6692 Kasa skonto odobren od strane dobavljača 331
Ostali prihodi (grupa 67)
Za većinu dobitaka je uobičajeno da se priznaju na neto osnovi, tj. u visini pozitivne razlike
između mjerljivih ekonomskih koristi koje po osnovu njihovog priznavanja pritiču u pravno
lice I neto knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obaveza čijom prodajom, rashodovanjem,
otpisom i sl. nastaju.
Primjer 364. Rashodovano je havarisano motorno vozilo čija nabavna vrijednost iznosi
50.000 KM, a akumulisana amortizacija do dana rashodovanja 45.000 KM. Priznata šteta na
havarisanom vozilu od strane osiguravajućeg društva iznosi 10.000 KM.
Knjiženje rashodovanja transportne opreme:
2261 Potraživanja od osiguravajućih društava za naknadu štete 10.000

0220 Oprema 50.000
6706 Dobici po osnovu prodaje i rashodovanja opreme 5.000
154
Primjer 365. Izvršena je prodaja poslovnog postrojenja klasifikovanog u okviru investicionih
nekretnina koja se, u skladu sa MRS 40, prati prema modelu nabavne vrijednosti. Postignuta
prodajna vrijednost prostora iznosi 100.000 KM, nabavna vrijednost na datum prodaje
150.000 KM, a akumulisana amortizacija od datuma reklasifikacije objekta u grupu
investicionih nekretnina do datuma prodaje 60.000 KM.
Prodaja investicione nekretnine:
2010 Potraživanja od kupaca zemlji 103.000

0239 Ispravka vrijednosti investicionih nekretnina 60.000
0231 Investicione nekretnine-objekti 150.000
6711 Dobici po osnovu prodaje građevinskog objekta 10.000
4899 Obaveze za ostale poreze, doprinose i druge dažbine 3.000
Primjer 368. Na berzi je kupljeno 10.000 akcija po nabavnoj cijeni od 5 KM po akciji. Akcije
su klasifikovane u grupu finansijskih sredstava po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha. Od
ukupnog broja kupljenih akcija 5.000 je prodato u istom obračunskom periodu po cijeni od 7
KM po akciji.
Knjiženje prodaje 5.000 akcija:

2350 Akcije namjenjene trgovanju 25.000
6740 Dobici po osnovu prodaje akcija 10.000
Primjer 370. Utvrđen je višak robe u prodavnici, prodajne vrijednosti od 3.510 KM. Razlika
u cijeni robe sadržana u utvrđenom višku iznosi 200 KM.
Knjiže viška robe u prometu robe na malo:

1339 Razlika u cijeni robe na malo 200
6765 Viškovi robe 2.800
Primjer 371. Naplaćeno je potraživanje od domaćeg kupca u iznosu od 10.000 KM koje je u

prethodnom obračunskom periodu otpisano direktnom metodom.

6772 Prihodi po osnovu naplaćenih otpisanih potraživanja 10.000
Ukoliko se pretpostavi da je u prethodnom obračunskom periodu izvršen indirektni otpis

navedenog potraživanja, odnosno da je izvršena njegova ispravka vrijednosti:
155

2019 Ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca u zemlji 10.000
6771 Prihodi po osnovu naplaćenih otpisanih potraživanja 10.000
Na računu 678-prihodi po osnovu ugovorene zaštite od rizika, koji ne ispunjavaju uslove da

se iskažu u okviru revalorizacionih rezervi, iskazuje se pozitivan efekat ugovorene
revalorizacije ili ostalih oblika ugovorene zaštite od rizika, osim efekata po osnovu valutne
klauzule.
Primjer 372. Stranom trgovačkom preduzeću isplaćen je avans od 100.000 KM, što čini
100% iznos ugovorene nabavne vrijednosti specijalne laboratorijske opreme. Sav rizik
eventualne promjene tržišne cijene opreme na ino tržištu snosi dobavljač. Faktura za opremu
pristigla od dobavljača glasi na iznos koji odgovara protivvrijednosti od 110.000 KM.
Efekti ugovorene zaštite od cjenovonog rizika mogu se proknjižiti stavom:
0281 Dati avansi za NPO i investicione nekretnine u stranoj valuti 10.000

6780 Prihodi po osnovu ugovorene zaštite od rizika 10.000
Prihodi od usklađivanja vrijednosti imovine (grupa 68)
Primjer 373. Uprava privrednog društva utvrdila je obezvređenje telekomunikacione opreme

u iznosu od 20.000 KM zbog procijenjenog pada njene nadoknadive vrijednosti
prouzrokovanog snižavanjem cijena telekomunikacionih usluga.
Obezvređenje telekomunikacione opreme:
5812 Obezvređenje opreme 20.000

0229 Ispravka vrijednosti opreme po osnovu obezvređenja 20.000
Primjer 374. Procijenjena nadoknadiva vrijednost investicione nekretnine koja se prati po

modelu nabavne vrijednosti na datum bilansiranja veća je u odnosu na njenu početnu
bilansnu vrijednost za 10.000 KM. Na predmetnoj investicionoj nekretnini u prethodnom
obračunskom periodu priznato je obezvređenje u iznosu od 20.000 KM.
0238 Imparitetni gubici na investicionim nekretninama 10.000

6820 Prihodi po osnovu povećanja vrijednosti invest.nekretnine 10.000
156
Primjer 375. Procjenjeno povećanje neto prodajne vrijednosti zaliha robe u skladištu čija je
nabavna vrijednost u prethodnom obračunskom periodu smanjenja za 10.000 KM, do niže,
neto prodajne vrijednosti, iznosi 5.000 KM.
Knjiženje povećanja neto prodajne vrijednosti zaliha:
1310 Nabavna vrijednost robe u skladištu 5.000

6853 Prihodi od usklađivanja vrijednosti robe u skladištu 5.000
Na računu 687-prihodi od usklađivanja vrijednosti kapitala (negativni goodwill) veže se za

primjenu MSFI 3-poslovne kombinacije.
Test – Sljedeće tvrdnje su u skladu sa MSFI 3: a) goodwill se priznaje kao sredstvo; b)

goodwill predstavlja prihod; c) prihod se priznaje ako je prenesena naknada, ili njen
ekvivalent, manja od vrijednosti stečene imovine i preuzetih obaveza; d) prihod se
priznaje ako je prenesena naknada, ili njen ekvivalent, veća od vrijednosti stečene imovine i
preuzetih obaveza;
Prihodi po osnovu promjene računovodstvenih politika i ispravke grešaka iz ranijih godina

i prenos prihoda (grupa 69)
690-prihodi po osnovu promjene računovodstvenih politika (MRS 8)
691-prihodi po osnovu ispravke grešaka iz ranijih godina (MRS 8)
699-prenos prihoda
Primjer 376. Efekat povećanja bilansne vrijednosti zaliha po osnovu promjene

računovodstvene politike utvrđen je u iznosu od 10.000 KM. Retroaktivna primjena nove
računovodstvene politike nije vršena jer se radi o robi sa visokim koeficijentom obrta. Stopa
ukalkulisane razlike u cijeni robe u maloprodaji iznosi 10%.

1335 Ukalkulisani PDV u prometu na malo 1.870
1339 Ukalkulisana razlika u cijeni u prometu robe na malo 1.000
6900 Prihodi po osnovu promjene računovodstvenih politka 10.000
Primjer 377. Analizom pristiglih konfirmacija salda, pribavljenih tokom prethodnog

obračunskog perioda od kupaca i dobavljača, utvrđeno je da obaveza prema dobavljaču za
157
kancelarijski materijal u iznosu od 100 KM u okviru predzaključnih knjiženja provedenih na
prethodni datum bilansa stanja greškom nije otpisana u korist prihoda.
Za finansijske izvještaje se smatra da nisu sačinjeni u skladu sa MSFI, ako sadrže materijalno
značajne greške ili beznačajne greške koje su napravljene namjerno. Značajnost predstavlja
jednu od kvalitativnih karakteristika finansijskih izvještaja, definisanih u Okviru za pripremu
i prezentaciju finansijskih izvještaj. Informacije se smataraju značajnim ako njihovo
izostavljanje ili pogrešno navođenje može da utiče na ekonomske odluke korisnika
finansijskih izvještaja.
Test – U smislu okvira za sastavljanje i prezentovanje finansijskih izvještaja, značajnost neke

stavke ili informacije zavisi od: a) njene veličine (iznosa); b) njene prirode (karaktera); c)
njenog odnosa sa drugim povezanim stavkama i informacijama
Test – Šta čini informaciju relevantnom prema Okviru za sastavljanje i prezentaciju

finansijskih izvještaja: a) neutralnost; b) opreznost; c) vrijednost predviđanja i
potvrđivanja; d) sve gore navedeno
Test – Ograničenja u pogledu relevantnosti i pouzdanosti informacija prema Okviru za

sastavljanje i prezentovanje finansijskih izvještaja su: a) pravovremenost; b) ravnoteža
između koristi i troškova; c) ravnoteža između kvalitativnih obilježja
Test – Primjenu kvalitativnih obilježja finansijskih izvještaja ograničavaju: a) razumljivost;

b) pravovremenost; c) ravnoteža između koristi i troškova; d) ravnoteža između
kvalitativnih obilježja; e) sve gore navedeno
U kontekstu navedenog, korekciju obaveza prema dobavljačima koja greškom nije izvršena u
prethodnom obračunskom periodu moguće je provesti posredstvom konta 691, jer takav
postupak zasigurno neće umanjiti kvalitet prezentovanih informacija u finansijskom
izvještaju pravnog lica:
4320 Obaveze prema dobavljačima 100

6910 Prihodi po osnovu ispravke grešaka iz ranijih godina 100
Račun 699-prenos prihoda, koristi se u okviru procedure zaključnih knjiženja, za prenos

prihoda priznatih tokom obračunskog perioda u korist računa koji pripadaju grupa 60 do 69
na klasu 7, odnosno račun 710-ukupni prihod. Prenos prihoda se vrši tako što se:
1. Prvo u korist računa 699 prenosi kumulativni iznos izravnavajućih salda unesenih na
dugovnu stranu pojedinačnih analitičkih računa klase 6 koji odražavaju prirodne vrste
prihoda prihnatih u periodu, a zatim se
2. Na dugovnu stranu računa 699 unosi izravnavajući saldo, uz istovremeno odobrenje
računa 710-ukupni prihodi.
158
Prethodno opisanim postupkom prihodi su stavljeni u funkciju obračuna i knjiženja
periodičnog bruto, odnosno, neto finansijskog rezultata.
GLAVA IX – KLASA VII (Otvaranje i zaključak računa stanja i uspjeha)
Zaključna knjiženja započinju prenosom rashoda sa klase 5-Rashodi i prihoda sa klase 6-

Prihodi na odgovarajuća konta klase 7-Otvaranje i zaključak računa stanja i uspjeha.
Cilj zaključnih knjiženja je:
1. Obračun i iskazivanje bruto finansijskog rezultata u periodu;

2. Utvrđivanje i iskazivanje konačnih efekata obračunatih na osnovu priznavanja tekućih
i odloženih poreskih sredstava i obaveza;
3. Utvrđivanje neto finansijskog rezultata u periodu;
4. Prenos neto finansijskog rezultata i poreskih obaveza na odgovarajuća konta bilansa
stanja, čime se omogućava uspostavljanje bilansne ravnoteže na nivou tog bilansa;
5. Izravnanje konta stanja;
Prenos rashoda se provodi kroz dva osnovna knjigovodstvena stava:
I Zadužuje se analitički račun 5990-Prenos rashoda, a odobravaju se pojedinačni analitčki

računi troškova;
II Odobrava se analitički račun 5990, a zadužuje se račun 7110-Ukupni rashodi;
Prenos prihoda se provodi kroz dva osnovna knjigovodstvena stava:
I Odobrava se analitički račun 6990-Prenos prihoda, a zadužuju se pojedinačni analitički

računi prihoda;
II Zadužuje se analitčki račun 6990, a odobrava se račun 7100-Ukupni prihodi;
Nakon prenosa rashoda i prihoda na opisan način, salda sa konta grupe 7100 i 7110 zatvaraju
se unosom izravnavajućih salda na te račune i njihovim prenosom na račun 7120-Prenos
ukupnog rezultata.
Primjer 378. Ukupni rashodi priznati u toku perioda iznose 1.000.000 KM, a ukupni prihodi
perioda 1.200.000 KM.
Prenos rashoda na klasu 7:
7110 Ukupni rashodi 1.000.000

5990 Prenos rashoda 1.000.000
Prenos prihoda na klasu 7:
7100 Ukupni prihodi 1.200.000

6990 Prenos prihoda 1.200.000
159
Prenos salda sa konta 7110 i 7100 na konto 7120:
7110 Ukupni rashodi 1.000.000

7100 Ukupni prihodi 1.200.000
7120 Prenos ukupnog rezultata 200.000
Zatim se na računu grupe 72-Račun dobitka i gubitka, iskazuju ostvareni dobitak ili gubitak
na kraju obračunskog perioda, tekući i odloženi porez na dobit, obračunate međudividende i
drugi vidovi raspodjele dobitka i prenosa dobitka i gubitka:
7120 Prenos ukupnog rezultata 200.000

7200 Račun dobitka ili gubitka 200.000
Na kraju se na teret konta 7200 evidentiraju obračunati poreski rashodi, tj. oduzimaju se.
Primjer 379. Po osnovu činjenice da u poreskom bilansu (godišnja poreska prijava) nisu
prezentovani prihodi i rashodi u drugačijim iznosima u odnosu na njihvoe iznose
prezentovane u bilansu uspjeha (primjer 378.), obračunate obaveze za porez na dobit iznose
20.000 KM (200.000*0,10).
Knjiženje utvrđenih poreskih obaveza:

7210 Rashodi po osnovu tekućih poreskih obaveza 20.000
Primjer 380. Na osnovu podataka iz primjera 378.,379. treba izvršiti prenos neto dobitka i
preostalih obaveza za porez na dobit sa mješovitih na konta bilansa stanja, uz dodatne
pretpostavke da su u toku obračunskog perioda plaćene akontacije za porez na dobit u iznosu
od 15.000 KM, koje su evidentirane na dugovnu stranu konta 4811, te da nisu vršene isplate
međudividendi.

7210 Rashodi po osnovu tekućih poreskih obaveza 20.000
3410 Neraspoređeni dobitak 180.000
4811 Obaveze za porez na dobitak utvrđene u godišnjoj poreskoj prijavi 20.000
Nakon svih opisanih poslovnih promjena kroz primjer 378.,379. i 380. zaključujemo da je
ponovo uspostavljenja početna računovodstvena jednačina:
Sredstva = obaveze + kapital
Zaključak računa stanja
Na računu 730-Izravnanje računa stanja, vrši se zaključak računa glavne knjige.

Zaduženjem ovog računa u korist računa aktive, odnosno, odobrenjem ovog računa na teret
160
računa pasive. Knjiženje na računu 730 vrši se po pojedinim pozicijama bilansa stanja.
Nakon izvršenog zaključka svih račun stanja, zbir dugovne i potražne strane na računu 730
mora biti jednak.
Zaključna knjiženja predstavljaju posljednji korak u provođenju globalne procedura

knjigovodstva u jednom obračunskom periodu i neposredno prethode pripremi godišnjeg
finansijskog izvještaja.
Početna stanja utvrđena na pozicijama aktive i pasive na početku svake nove poslovne godine
ili u toku godine, prilikom otpočinjanja poslovanja novog pravnog lica i preduzetnika,
iskazuju se pomoću računa 700-Račun otvaranja glavne knjige finansijskog računovodstva.
Otvaranje glavne knjige vrši se zaduživanjem računa 700 u korist računa glavne knjige sa
pasivnim saldom, odnosno, zaduženjem računa glavne knjige sa aktivnim početnim saldom,
uz odobrenje računa 700. Poslije otvaranja svih računa glavne knjige zbir dugovne i potražne
strane računa 700 jednak je zbiru aktive, odnosno, pasive bilansa stanja na osnovu koga se
vrši otvaranje računa glavne knjige.
U slučaju kada je knjigovodstveni sistem zasnovan na obradi podataka pomoću računara,

upotreba računa 700 i 730 može se smatrati neobaveznim.
Pitanja sa ispitnih rokova
Test - U skladu sa MRS 34-Periodično finansijsko izvještavanje, prilikom sastavljanja

polugodišnjeg finansijskog izvještaja, porez na dobit se iskazuje u visini: a) plaćenih
akontacija poreza na dobit; b) obračunatih akontacija poreza na dobit; c) tačno izračunatog
poreza na dobit za prvih šest mjeseci; d) polovine iznosa obračunatog u prethodnoj godni;
Test – Upotrebna vrijednost u skladu sa MRS 36 je: a) sposobnost sredstava da zadovolji

potrebe eniteta; b) fer vrijednost umanjena za troškove prodaje; c) sadašnja vrijednost
budućih tokova gotovine koji se očekuje od kontinuiranog korištenja sredstava i od njegove
prodaje na kraju korisnog vijeka trajanja; d) sadašnja vrijednost procjenjenih budućih
tokova gotovine koji se očekuju od kontinuiranog korištenja sredstava i od njegove
prodaje na kraju korisnog vijeka trajanja
Test – U skladu sa MRS 10, na dan sastavljanja finansijskih izvještaja dividenda za tekuću
godinu se: a) iskazuje kao obaveza; b) ne iskazuje kao obaveza; c) iskazuje kao obaveza,
ako su isplaćene međudividende u toku godine; d) iskazuje kao obaveza, ako postoji namjera
vlasnika da ih isplati
Test – Među navedenim stavkama, kao tekuća (obrtna) imovina u bilansu stanja trebaju se
iskazati: a) nekretnine nabavljene radi dalje prodaje; b) predujmovi dati za nabavku
161
kancelarijskog namještaja; c) rezervni dijelovi za servisne usluge; d) računarski program-
software
Test – u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (bilans uspjeha) društvo je iskazalo neto dobit od
neprekinutog poslovanja u iznosu od 25.000 KM, neto gubitak od prekinutog poslovanja u
iznosu od 40.000 KM, i neto ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu od 30.000 KM. Na osnovu
navedenog: a) neto dobit perioda iznosi 25.000 KM; b) neto gubitak perioda iznosi 15.000
KM; c) ukupna neto sveobuhvatna dobit iznosi 15.000 KM; d) ukupni neto sveobuhvatni
gubitak iznosi 10.000 KM
Test – Primjer gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti su: a) primici od prodaje stalnih
sredstava; b) primici od naknada, provizija i drugih prihoda; c) plaćanja zaposlenicima;
d) primici od emisije novih akcija
Test – Primjer novčanih tokova od poslovnih aktivnosti su: a) novčani primici od prodaje
proizvoda; b) novčani primici od prodaje opreme; c) novčane isplate zaposlenima i za
račun zaposlenih; d) novčani zajmovi dati drugim osobama
Test – Obrtni kapital se izračunava kao: a) ukupna sredstva/ukupne obaveze; b) ukupna

sredstva – ukupne obaveze; c) tekuća (obrtna) sredstva /tekuće (kratkoročne) obaveze; d)
tekuća (obrtna) sredstva – tekuće (kratkoročne) obaveze
Test – Prema MSFI 5, kategorije stalnih sredstava namijenjenih prodaji i otuđenju, pored
ostalih, pripada i svako stalno sredstvo: a) koje više ne doprinosi priticanju ekonomskih
koristi u pravno lice; b) koje je u potpunosti amortizovano, bez obzira da li se nalazi u
upotrebi ili ne; c) koje uprava namjerava da proda u periodu do narednog datuma bilansa
stanja; d) koje je povučeno iz redovne upotrebe sa dokazivom namjerom i sposobnošću
uprave da ga proda u kratkoročnom periodu
Test – Inicijalna vrijednost opreme zakupljene kroz sistem finansijskog lizinga jednaka je: a)
fer vrijednosti opreme ili sadašnjoj vrijednosti minimalnih mjesečnih plaćanja za
zakup, u zavisnosti od toga koja je vrijednost niža; b) fer vrijednost opreme, ukoliko je
ona veća od njene nabavne vrijednosti; c) neto fakturnoj vrijednosti opreme, uvećanoj za
zavisne troškove nabavke; d) neto fakturnoj vrijednosti opreme, uvećanoj za zavisne troškove
nabavke i PDV iskazan na fakturi dobavljača
Test – Računovodstvene politike obuhvataju: a) tehnike procjene iznosa ispravke vrijednosti

potraživanja od kupaca; b) metode amortizacije nematerijalne imovine; c) metode
procjene fer vrijednosti biološke imovine; d) metode utvrđivanja nabavne vrijednosti-cijene
koštanja zaliha
Test – Računovodstvene procjene obuhvataju metode: a) izračunavanja neto prodajne

vrijednosti zaliha; b) amortizacije stalne materijalne imovine; c) obračuna nabavne
vrijednosti-cijene koštanja realizovanih zaliha; d) diskontovanja dugoročnih rezervisanja
Test – Prihodovni princip priznavanja državnih donacija prema MRS 20 podrazumjeva

priznavanje prihoda od donacija: a) u trenutku sticanja prava na donaciju ili prijema donirane
162
stvari, u zavisnosti od toga šta se desi ranije; b) u trenutku prijema gotovine, ukoliko se radi o
donaciji u obliku novca; c) na sistematskoj osnovi, paralelno sa nastankom troškova koji
odražavaju utrošak donirane stvari; d) po isteku perioda u kome su donirana novčana
sredstva potrošena u cjelosti
Test – Prema prihodovnom pristupu u skladu sa MRS 20, donacije u obliku sredstava se
priznaju: a) u korist kapitala; b) u korist prihoda; c) u korist prihoda na sistematskoj osnovi
u odnosu na rashode nastale korištenjem sredstva primljenog u donaciju; d) ništa od
navedenog
Test – Prihodi od donacija se prema MRS 20 priznaju u skladu sa: a) prihodovnim

pristupom; b) kapitalnim pristupom; c) prihodovnim ili kapitalnim pristupom; d) ništa od
navedenog
Test – Primjeri novačnih tokova od poslovnih aktivnosti su: a) novčani primici od

tantijema, naknada, provizija i drugih prihoda; b) novčani primici od prodaje nekretnina;
c) novčane isplate korisnika lizinga na ime smanjenja neizmirene obaveze koja se odnosi na
finansijski lizing; d) novčane isplate ili povrati poreza na dobit
Test – Primjer novčanih tokova od finansijskih aktivnosti su: a) novčani primici od prodaje
instrumenata dioničkog kapitala i dužničkih instrumenata drugih pravnih osoba; b) novčani
primici i novčane isplate od osiguravajućeg subjekta za premije i odštetne zahtjeve, anuitete i
druge koristi od polise osiguranja; c) novčane isplate vlasnicima za sticanje ili iskup
dionica subjekta; d) novčane otplate najmoprimca (korisnika lizinga) za smanjenje
nepodmirene obaveze koja se odnosi na finansijski lizing
Test – Koeficijent obrta potraživanja izračunava se kao: a) neto prodaja/prosječan

potraživanja od kupaca; b) prosječna potraživanja od kupaca/neto prodaja; c) neto prodaja-
prosječna potraživanja od kupaca; d) prosječna potraživanja od kupaca-neto prodaja
Test – Latentne rezerve predstavljaju razliku između: a) više neto prodajne i niže
knjigovodstvene vrijednosti bilansiranih zaliha; b) više knjigovodstvene i niže nadoknadive
vrijednosti bilansirane opreme; c) više fer i niže sadašnje (diskontovane) vrijednosti
bilansiranih nekretnina; d) više nominalne i niže knjigovodstvene vrijednosti bilansiranih
potraživanja od kupaca;
Test – Primjer korektivnih događaja (događaja koji su se desili nakon datuma bilansa stanja,
a prije objave finansijskih izvještaja), u skladu sa MRS 10 su: a) značajan pad tržišne
vrijednosti akcija kupljenih kroz datum bilansa stanja; b) procjena pravne službe o
postojanju male vjerovatnoće za pozitivnim ishodom sudskog spora pokrenutog protiv
kupca kome je isporuke proizvoda izvršena u prethodnom obračunskom periodu; c)
manjak na zalihama robe nabavljene prije isteka obračunskog perioda; d) procjena
rezervisanja za troškove restruktuiranja koje bi trebalo biti izvršeno u narednom
obračunskom periodu
Test – Primjer nekorektivnih događaja (događaja koji su se desili nakon datuma bilansa
stanja, a prije objave finansijskih izvještaja), u skladu sa MRS 10 su: a) značajan pad tržišne
163
vrijednosti akcija kupljenih do datuma bilansa stanja; b) procjena pravne službe o postojanju
male vjerovatnoće za pozitivnim ishodom sudskog spora pokrenutog protiv kupca kome je
isporuke proizvoda izvršena u prethodnom obračunskom periodu; c) višak na zalihama
materijala nabavljenom prije isteka obračunskog perioda; d) naplaćena otpisana
potraživanja od kupaca
Test – Zarada po akciji se izračunava kao: a) neto dobit za obične akcije/prosječan broj
običnih akcija; b) bruto dobit/prosječan broj običnih akcija; c) bruto dobit/ukupan broj
akcija
Test – Zarada od novčanog toka je: a) gotovina na žiro računu; b) dobit uvećana za
amortizaciju; c) dobit od finansijskih aktivnosti; d) ukupni prilivi na žiro račun
Test – EBITDA je: a) mjera troškova; b) mjera uspješnosti investicionih projekata; c) mjera
performanse koja se pokušava osloniti na novčane tokove, iako se radi o profitnoj
mjeri; d) metoda obračuna amortizacije
Test – Koje od dole navedenih stavki su stavke Izvještaja o finansijskom položaju: a) izdati
kapital i rezerve koje pripadaju vlasnicima matice; b) zalihe; c) finansijski troškovi; d)
rezervisanja; e) udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženih društava i zajedničkih
poduhvata obračunatih metodom udjela
Test – Stalno sredstvo koje se klasifikuje kao sredstvo namjenjeno prodaji se vrednuje po: a)
knjigovodstvenoj vrijednosti; b) fer vrijednosti; c) knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti
umanjenoj za troškove prodaje, zavisno šta je niže; d) po većoj od dvije, knjigovodsvene
ili fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje
Test – Zaokružite tačne tvrdnje: a) pravno lice priznaje potencijalna (nepredvidiva) sredstva;
b) pravno lice ne priznaje potencijalna (nepredvidiva) sredstva; c) pravno lice priznaje
potencijalne (nepredvidive) obaveze; d) pravno lice ne priznaje potencijalne
(nepredvidive) obaveze;
Test – Prema MRS 1, reklasifikaciona usklađivanja proizilaze: a) iz promjene viška

utvrđenog revalorizacijom u skladu sa MRS 16 ili MRS 38; b) po osnovu aktuarskih dobitaka
ili aktuarskih gubitaka po osnovu planova definisanih primanja; c) iz otuđenja inostranih
dijelova poslovanja; d) iz prestanka priznavanja finansijske imovine raspoložive za
prodaju
Test – Primjeri potencijalnih redovnih akcija su: a) povlaštene akcije koje se mogu
pretvoriti u redovne akcije; b) opcije i varanti; c) finansijske garancije; d) akcije koje se
izdaju nakon što su zadovoljeni uvjeti koji proizilaze iz ugovorenih odnosa poput
kupnje subjekata ili druge imovine
Test – Koji od ispod su pokazatelji investiranja: a) koeficijent zaduženosti; b) bruto marža

profita; c) zarada po akciji; d) dividenda po akciji
164
Test – Ukupna potraživanja od kupaaca matice M iznose 200.000 KM. Potraživanja od
zavisnog društva D1 iznose 40.000 KM, a potraživanja od zavisnog društva D1 30.000 KM.
Koji iznos potraživanja od kupaca će matica M iskazati u svom konsolidovanom bilansu: a)
70.000 KM; b) 130.000 KM; c) 200.000 KM; d) 270.000 KM
Test – Odnos pokrića kamate se izračunava kao: a) prihodi od kamata/troškovi kamata; b)

bruto dobit/troškovi kamata; c) dobitak prije kamata i poreza/troškovi kamata; d) dobitak
prije kamata/troškovi kamata
Test – Kada se kvantifikacija tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti vrši pomoću indirektne
metode, pozitivan neto finansijski rezultat se: a) umanjuje za troškove amortizaije u periodu;
b) umanjuje za priznate prihode od usklađivanja vrijednosti opreme; c) uvećava za
pozitivnu razliku između krajnjeg i početnog stanja obaveza prema dobavljačima; d)
umanjuje za negativnu razliku između krajnjeg i početnog stanja potraživanja od kupaca
Test – Reklasifikaciona usklađivanja su: a) iznosi reklasifikovani u ostalu sveobuhvatnu

dobit tekućeg perioda koji su u tekućem ili prethodnom periodu bili priznati u dobit ili
gubitak; b) iznosi reklasifikovani u ostalu sveobuhvatnu dobit budućeg perioda koji će u
tekućem ili budućem periodu biti priznati u dobit ili gubitak; c) iznosi reklasifikovani u
dobit ili gubitak tekućeg perioda koji su u tekućem ili prethodnom periodu bili priznati
u sklopu sveobuhvatne dobiti; d) iznosi reklasifikovani u dobit ili gubitak budućeg perioda
koji će u tekućem ili budućem periodu biti priznati u sklopu sveobuhvatne dobiti;
Test – Državne pomoći povezane sa sredstvima, uključujući nenovčane pomoći po fer

vrijednosti, mogu se prezentovati: a) u bilansu uspjeha kao prihod perioda u kojem su
primljene; b) u bilansu stanja samo iskazivanjem odgođenog prihoda; c) u bilansu stanja
isključivo kao odbitne stavke pri izračunavanju knjigovodstvene vrijednosti tog sredstva; d) u
bilansu stanja ili iskazivanjem odgođenog prihoda ili tretiranjem kao odbitne stavke pri
izračunavanju knjigovodstvene vrijednosti tog sredstva;
Test – Prema MRS 23, subjekat ima obavezu: a) kapitalizovati sve troškove
pozajmljivanja koji se mogu direktno pripisati sticanju, izgradnji ili proizvodnji
kvalifikovanog sredstva kao dio troška tog sredstva; b) troškove pozajmljivanja koji se
odnose na sticanje nekvalifikovanog sredstva priznati kao rashod perioda u kojem su
nastali; c) sve troškove pozajmljivanja (bez obzira odnose li se na sticanje kvalifikovanog ili
nekvalifikovanog sredstva) iskazati kao rashode perioda; d) kapitalizovati sve troškove
pozajmljivanja (bez obzira odnose li se na sticanje kvalifikovanog ili nekvalifikovanog
sredstva)
Test – Kursne razlike iskazane u finansijskom izvještaju matičnog pravnog lica po osnovu
preračunavanja bilansnih vrijednosti iskazanih u finansijskom izvještaju inostranog zavisnog
pravnog lica priznaju se u okviru: a) bruto finansijkog rezultata; b) izvještaja o ostalom
ukupnom rezultatu, odnosno, izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti; c) dugoročnih
rezervisanja; d) osnovnog kapitala iskazanog u konsolidovanom bilansu stanja matičnog
pravnog lica
165
Test – Ako je saldo obaveza prema dobavljačima na datum završetka obračunskog perioda
veće od salda tih obaveza na početku perioda, pozitivan efekat: a) umanjuje neto novčani tok
iz finansijske aktivnosti; b) povećava neto novčani tok iz finansijske aktivnosti; c) uvećava
neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti; d) smanjuje neto novčani tok iz poslovnih
aktivnosti;
Test – Elementi koji su izravno povezani s mjerenjem finansijskog položaja poslovnog

subjekta su: a) sredstva; b) obaveze i kapital; c) prihodi i rashodi; d) dobitak i gubitak
Test – Prema MRS 1 subjekat je dužan sastavljati svoje finansijske izvještaje: a) po

računovodstvenoj osnovi nastanka poslovnog događaja (sve finansijske izvještaje); b) po
računovodstvenoj osnovi nastanka poslovnog događaja, izuzev izvještaja o novčanim
tokovima; c) po računovodstvenoj osnovi nastanka poslovnog događaja, izuzev izvještaja o
novčanim tokovima i izvještaja o promjeni na kapitalu; d) po načelu blagajne, izuzev bilansa
stanja
Test – Neto dobit društva XY za 2011. godinu iznosi 100.000 KM, trošak amortizacije
25.000 KM, smanjenje obaveza za materijal 12.000 KM, povećanje potraživanja od kupaca
5.000 KM, a smanjenje zaliha gotovih proizvoda 8.000 KM. Novčani tok od poslovnih
aktivnosti iznosi: a) 110.000 KM; b) 116.000 KM; c) 124.000 KM; d) 129.000 KM
Test – Na početku razdoblja najma finansijski najam treba priznati u izvještaju o

finansijskom položaju najmoprimca: a) kao imovinu i obaveze po iznosima jednakim fer
vrijednosti iznajmljene nekretnine; b) kao imovinu i obaveze po sadašnjoj vrijednosti
minimalnih plaćanja najma, određenih na početku najma; c) kao imovinu i obaveze po
iznosima jednakim fer vrijednosti iznajmljene nekretnine ili, ako je niže, po sadašnjoj
vrijednosti minimalnih plaćanja najma, određenih na početku najma; d) svi početni
izravni troškovi najmoprimca dodaju se iznosu koji je poznat kao imovina
Test – Na svaki datum izvještaja o finansijskom položaju: a) monetarne stavke u stranoj

valuti treba iskazati primjenom zaključnog (spot) tečaja; b) monetarne stavke u stranoj
valuti treba iskazati primjenom tečaja strane valute na datum transakcije; c) nemonetarne
stavke vrednovane po trošku nabave, izražene u stranoj valuti, treba iskazati
primjenom tečaja strane valute na datum transakcije; d) nemonetarne stavke
vrednovane po fer vrijednosti, izražene u stranoj valuti, treba iskazati primjenom
tečaja strane valute važećeg na datum određivanaj fer vrijednosti
Test – Prema MRS 37, potencijalnim obavezama smatraju se: a) nastale, neizmirene obaveze
do datum bilansa stanja, koje najvjerovatnije neće biti izmirene u roku dospjeća; b) obaveze
čiji (ne) nastanak zavisi od događaja nakon datuma bilansa stanja; c) procijenjene
obaveze priznate po osnovu očekivanih troškova zamjene rezervnih dijelova u odobrenom
garantnom roku; d) obaveze čiji nastanak se očekuje ubrzo nakon datum bilansa stanja,
ukoliko dobavljač robe izvrši ugovorenu isporuku robe
Test – Učešće bez prava kontrole (manjinski interes) predstavlja učešće: a) manjinskih
akcionara u kapitalu akcionarskog društva; b) manjinskih akcionara u kapitalu zavisnog
166
pravnog lica; c) manjinskih akcionara u kapitalu matičnog pravnog lica; d) većinskih
akcionara u kapitalu zavisnog pravnog lica
Test – Primjer „operativnog segmenta“ u skladu sa MSFI 8 je: a) bilo koji organizacioni dio
uspostavljen u okviru pravnog lica; b) svaka poslovna jedinica, podružnica, proizvodna
linija i sl. uspostavljena sa ciljem ostvarenja profita; c) svako zavisno pravno lica; d)
svako pravno lice koje posluje u grupi povezanih pravnih lica;
Test – Prema MRS 21, nerealizovane pozitivne razlike utvrđene na datum bilansa stanja na
poziciji potraživanja od ino kupaca treba priznati u okviru: a) revalorizacionih rezervi; b)
prihoda od usklađivanja vrijednosti imovine; c) pasivnih vremenskih razgraničenja; d)
finansijskih prihoda
Test – U trošak zaliha (nabavna vrijednost zaliha/cijena koštanja zaliha) treba uključiti: a)
sve troškove nabavke; b) troškove konverzije; c) troškove prodaje; d) druge troškove koji
su nastali dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje
Test – Primjer novčanih tokova od investicionih aktivnosti su: a) novčani primici od

izdavanja akcija i drugih vlasničkih instrumenata; b) novčani primici s osnove prodaje
akcija drugih subjekata; c) novčane isplate dividende (ili udjela) vlasnicima društva; d)
novčane isplate za sticanje vlasničkih ili dužničkih instrumenata drugih subjekata
Test – Koje su od navedenih tvrdnji vezanih za privremen razlike tačne: a) odgođena poreska
sredstva su iznosi poreza na dobit plativi u budućim periodima koji se odnose na oporezive
privremen razlike; b) odgođene poreske obaveze su iznosi poreza na dobit plativi u
budućim periodima koji se odnose na oporezive privremen razlike; c) odgođena poreska
sredstva su iznosi poreza na dobit za povrat u budućim periodima koji se odnose na
odbitne privremen razlike; d) odgođene poreske obaveze su iznosi poreza na dobit za
povrat u budućim periodima koji se odnose na odbitne privremen razlike;
Test – Koje su od navedenih tvrdnji, vezanih za trezorske (vlastite) akcije, tačne: a) trezorske
akcije se u izvještaju o finansijskom položaju isakzuju kao finansijska imovina; b) trezorske
akcije se u izvještaju o finansijskom položaju iskazuju kao negativna stavka kapitala; c)
dobici ili gubici kod kupovine, prodaje, izdavanja ili poništenja trezorskih akcija priznaju se u
izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u dobitak ili gubitak; d) trezorske akcije mogu se kupiti i
držati od strane subjekta ili drugih članova konsolidovane grupe
Test – U skladu sa MRS 11, troškovi ugovora obuhvataju: a) troškove radne snage na
gradilištu, uključujući nadzor gradilišta; b) troškove prodaje; c) troškove iznajmljivanja
postrojenja i opreme; d) amortizaciju neiskorištenog postrojenja i opreme koji se ne koriste
u vezi sa datim ugovorom
Test – Priznavanje rashoda po principu tekućeg troška odgovaraju konceptu: a) održavanja

finansijskog kapitala; b) održavanje fizičkog kapitala; c) rentabilnost; d) solventnost
167
Test – Primjeri odliva iz investicionih aktivnosti su: a) otplata kredita za finansiranje obrtnih
sredstava; b) naplata prodate opreme; c) kupvina akcija sa namjerom učešća u
upravljanju; d) naplata potraživanja od kupaca
Test – Bilans uspjeha-izvještaj o ukupnom rezultatu u toku perioda po metodi nepotpunih

troškova ukupnih učinaka po neto principu može obuhvatati: a) stanje zaliha vlastitih učinaka
na kraju perioda; b) promjenu vrijednosti zaliha robe; c) smanjenje vrijednosti zaliha
vlastitih učinaka; d) troškove realizovanih gotovih proizvoda; e) prihode od prodaje
vlastitih učinaka; f) dobitke od prodaje materijala neiskorištenog u proizvodnji
Test – Šta je od navedenog prednost korporativnog načina organizovanja privrednih

društava: a) razdvojenost vlasničke i upravljačke funkcije; b) niski troškovi osnivanja; c)
veća mogućnost pribavljanja dodatnog kapitala; d) sve gore navedeno
Test – Pravna osoba treba obaviti kompenzaciju tekućih poreznih sredstava s tekućim
poreznim obavezama ako: a) ima zakonsko pravo na kompenzaciju priznatih iznosa i
namjerava ih podmiriti na neto osnovi ili istovremeno nadoknaditi sredstva i podmiriti
obaveze; b) ima zakonsko pravo na kompenzaciju priznatih iznosa ili ih namjerava podmiriti
na neto osnovi ili istovremeno nadoknaditi sredstva i podmiriti obaveze; c) pravna osoba ne
može obaviti kompenzaciju tekućih poreznih sredstava s tekućim poreznim obavezama
Test – Bruto dobitak iznosi 20.000 KM, troškovi materijala iznose 30.000 KM, obaveze
prema dobavljačima su se povećale za 10.000 KM, a potraživanja od kupaca se smanjila za
20.000 KM. Koliko iznosi gotovina na kraju perioda, ako je na početku iznosila 10.000 KM?
a) 60.000 KM; b) 40.000 KM; c) 30.000 KM; d) 10.000 KM
Test – U skladu sa MRS 11, prihodi po osnovu ugovora obuhvataju početni iznos prihoda
dogovoren ugovorom i: a) varijacije ugovorenog rada, zahtjeve i finansijske stimulacije ako
su posljedica zahtjeva nadzornog organa; b) varijacije ugovorenog rada, zahtjeve i
finansijske stimulacije u mjeri u kojoj će vjerovatno rezultirati prihodom i ako ih je
moguće pouzdano izmjeriti; c) varijacije ugovorenog radan, zahtjeve i finansijske
stimulacije ako su posljedica zahtijeva građevinskog inspektora;
Test – Prema konceptu održavanja fizičkog kapitala dobit se ostvaruje: a) ako su prihodi veći
od rashoda; b) ako je vrijednost stalnih sredstava veća na kraju perioda u odnosu na početak;
c) ako je premašena produktivna sposobnost na kraju perioda u odnosu na početak; d) ako je
premašena produktivna sposobnost na kraju perioda u odnosu na početak, poslije
isključivanja svih raspodjela i doprinosa vlasnicima u toku perioda
Test – U skladu sa MRS 27, obajava dividende zavisnog pravnog lica se priznaje kao: a)
prihod od učešća u kapitalu pravnih lica; b) povećanje vrijednosti učešća u kapitalu drugih
pravnih lica i prihoda od učešća u kapitalu povezanih pravnih lica; c) povećanje
potraživanja od povezanih pravnih lica i prihoda od učešća u kapitalu pravnih lica; d) ništa od
navedenog
Test – Društvo koristi indirektnu metodu za sastavljanje bilansa tokova gotovine.

Potraživanja su se smanjila za 120.000 KM, obaveze po kreditima povećale za 100.000 KM,
168
a obaveze prema dobavljačima su se smanjile za 200.000 KM. Koliki su ukupni prilivi
gotovine u toku perioda ako je gotovina na početku perioda iznosila 10.000 KM? a) 220.000
KM; b) 230.000 KM; c) 20.000 KM; d) 30.000 KM; e) ništa od navedenog
Test – Koeficijent obrta zaliha materijala računa se kao: a) plaćanje dobavljačima/prodaja

kupcima; b) nabavljene zalihe materijala/neto prodaja; c) nabavna vrijednost utrošenog
materijala/prosječne zalihe materijala; d) prosječne zalihe materijala/nabavna vrijednost
utrošenog materijala
Test – Zaokružite dole navedene TAČNE tvrdnje: a) prema MRS 1, dozvoljeno je

međusobno prebijanje sredstava (imovine) i njenih izvora; b) jedna stavka je materijalno
značajna ako njeno izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može uticati na ekonomske
odluke korisnika koje se zasnivaju na finansijskim izvještajima; c) u finansijskim
izvještajima treba objaviti uporedne informacije za prethodni period, osim ako se
prema nekom MRS/MSFI ne dozvoljava ili ne zahtjeva nešto drugo; d) imovina se
priznaje u bilansu stanja kada je vjerovatno da će buduće ekonomske koristi prilivati u pravno
lice bez obzira na mogućnost utvrđivanja njene vrijednosti ili cijene
Test – MSFI su standardi i tumačenja koja je usvojio Odbor za međunarodne

računovodstvene standarde (IASB) a obuhvataju: a) MSFI; b) MRS; c) Tumačenja Odbora
za tumačenje međunarodnog finansijskog izvještavanja (IFRIC) i bivšeg Stalnog
odbora za tumačenje
Test – Potencijalna (nepredviđena) obaveza je: a) moguća obaveza koja proizilazi iz

prošlih događaja i čije će se postojanje potvrditi samo nastanom ili izostankom jednog
ili više neizvjesnih budućih događaja na koje subjekt ne može u cjelosti uticati; b)
sadašnja obaveza koja proizilazi iz prošlih događaja, ali nije priznata budući da nije
vjerovatno da će podmirenje obaveze zahtjevati odliv resursa koji utjelovljavaju
ekonomske koristi ili iznos obaveze nije moguće izmjeriti s dovoljno pouzdanosti; c)
obaveza koja proizilazi iz nekih aktivnosti subjekta pri čemu je subjekt naznačio, na osnovu
prošle prakse, objavljenih politika ili dovoljno određenom sadašnjom izjavom, drugim
stranama da će preuzeti određene odgovornosti; d) obaveza koja proizilazi iz nekih aktivnosti
subjekta uslijed čega su stvorena, kod drugih strana, opravdana očekivanja da će te
odgovornosti ispuniti; e) ništa od navedenog
169
Banja Luka, 08.03.2015. godine
170

Skripta Iz Finansijskog Izvještavanja II

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Skripta Iz Finansijskog Izvještavanja II

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Iz Finansijskog Izvještavanja II

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Primjena MSFI kroz bilansni kontni okvir, Duško Šnjegota, Banja Luka, septembar

POGLAVLJE I – Uvod u finansijsko računovodstvo

 Obaveza – je sadašnja obaveza preduzeća zasnovana na prošlim događajima, za čije

 Provjeru da li su salda dugoročnih rezervisanja procjenjena i korigovana u skladu sa

 Interna (trebovanja i izdatnice materijala, kalkulacije cijena, obračun bruto zarada i

 Nastanaka poslovnog događaja – efekti poslovnih promjena priznaju se u momentu

 Koncept istorijskog troška – sredstva se evidentiraju u iznosima plaćenog novca

 Koncept fizičkog kapitala

Za registraciju prava na knjigovodstveni program

Za aktiviranje ulaganja u razvoj

Primjer 2. Proizvodno pravno lice je od domaćeg poslovnog partnera kupilo licencu za

Za troškove pipreme proizvodnog pogona

Dobitak od 10.000 KM koji predstavlja razliku između procjenjene i knjigovodstvene

Za prenos – zatvaranje avansa

Nabavka po fakturi ino dobavljača

Izmirenje obaveza prema ino dobavljaču, prenosom avansa

Nakon početno priznavanja nematerijalno sredstvo se vodi po njegovoj nabavnoj vrijednosti

Prema MRS 38, alternativni način je

Korisnik lizinga nematerijalno sredstvo pod finansijskim lizingom nakon početnog

U slučaju da se u nekom od narednih perioda odlući poništiti prethodno priznate efekte

Ukoliko je preduzeće imalo mogućnost da od vlasnika nadoknadi iznos od 15.000 KM

6799 Ostali nepomenuti prihodi 5.000

U skladu sa MRS 38 za nematerijalna ulaganja u finansijskim izvještajima treba objaviti:

 Informaciju o upotrebnom vijeku sredstva (neodređen ili konačan), ako je konačan,

 MRS 11 – Ugovori o izgradnji;

4320 Dobavljači u zemlji 1.150

Za troškove montaže opreme

Primjer 19. Trgovačko privredno društvo angažovalo je izvođača radova iz oblasti

Prosječni izdatak = 6.100.000/6 = 1.016.667 KM

Za prvu privremenu situaciju

Za preostalih 6 mjeseci privremene situacije

Za obračun kamate za mjesec mart

Za obračun kamate za preostalih 6 mjeseci

Za aktiviranje građevinskog objekta

Napomena: U poslovnim knjigama akcionarskog društva ne treba priznati dobitak po osnovu

Primjer 26. Privredno društvo je u zamjenu za građevinsko zemljište, 01.01.2009. godine

Ugovori o izgradnji mogu biti:

Prikazanom knjiženju prethodilo bi formiranje zaliha gotovih proizvoda u korist prihoda na

Za knjiženje prve rate po osnovu ugovora o finansijskom lizingu:

Za evidentiranje nabavke opreme:

Za prenos salda sa računa datih avansa:

Primjer 31. Poljoprivrednoj zadruzi je bez naknade dodijeljeno neobrađeno poljoprivredno

Za obračunati porez za promet nepokretnosti i prava

Za stavljanje zemljišta u funkciju

Investicione nekretnine obuhvataju imovinu koju posjeduje vlasnik sa ciljem ostvarivanja

Za obračun poreza na prenos vlasništva

Za aktiviranje izgrađene nekretnine

Amortizacija = nabavna vrijednost – rezidualna vrijednost)/procjenjeni korisni vijek iskazan

Amoritzacija = (nabavna vrijednost – rezidualna vrijednosti)*dvostruka linearna stopa

Po ovoj metodi amorizacija za posljednju godinu upotrebe sredstva izračunava se u iznosu

5X + 50% = 100%  X=10%

Amortizacija = (nabavna vrijednost – rezidualna vrijednost)/procjenjeni korisni vijek iskazan

Amortizacija = (nabavna vrijednost – rezidualna vrijednost)/procjenjeni korisni vijek

Amortizacija = (68.000 – 8.000)/5 = 12.000 KM

Ib) Metoda opadajućeg salda (35%)

Ic) Funkcionalna metoda

c) Koju od metoda od prethodno dvije navedene biste preporučili i zašto:

U prvoj i svakoj narednoj godini upotrebe kancelarijskog prostora nakon izvršene