Gustoća zraka smanjuje se porastom temperature pa se lakši topliji zrak diže u više slojeve

atmosfere. Zbog razlike u gustoći zrak neprestano kruži u prirodi.

Zrak je smjesa plinova. Najzastupljeniji sastojci zraka su dušik i kisik. Točnim mjerenjima je
utvrđeno da je u zraku volumni udio kisika u zraku 20,93 %, a dušika 78,1 %.
Dobro znamo da u zraku ima i vodene pare. zraku, osim dušika i kisika, u malim količinama
ima plemenitih plinova (argona, neona, helija, kriptona i ksenona), ugljikova dioksida i
metana. U blizini većih naselja i nekih tvornica u zraku ima nekih plinova i čestica koje
onečišćuju zrak.

Zanimljivosti o tome što bi se dogodilo s našim planetom Zemljom da u potpunosti ostane bez
kisika na samo 5 sekundi
Za početak, svi koji su vani, osobito neodjeveni (kao primjerice na plaži) istog trena bi imali
jake opekline od sunca. Kisik koji se nalazi u zraku naime štiti našu kožu od štetnih UV zraka, i
bilo bi dovoljno i tih 5 sekundi da ona bude previše izložena opasnom zračenju.
Također, nestalo bi vode, jer njezin važan sastojak upravo i jest kisik. Ovo se odnosi i na
nestanak mnogih biljki koje sadržavaju visok udio vode.
Nebo bi se posred dana u potpunosti zacrnilo. Manje čestica od koje se svjetlost može odbijati
pretvorilo bi nebo u tamno, gotovo skroz mračno.
Svi neobrađeni komadi metala 'priljepili' bi se jedni uz drugo. Jedina stvar koja zapravo
sprječava metalne predmete da se 'spoje' jest kisik, a nestankom njega naprosto bi se zavarili
razni dijelovi metala.
Zemljina kora na površini bi se smrvila, jer se ona zapravo sastoji 45 posto od kisika.
Svačije unutrašnje uho bi eksplodiralo. Da, dobro čitate - ljudi bi izgubili oko 21 posto
zračnog pritiska u ušima, pa unutrašnji dijelovi slušnog sustava ne bi izdržali.
Sve zgrade koje su izgrađene od betona kolapsirale bi. Kisik je najvažnija veza kemijskih
sastojaka betona koji ga drži čvrstim, pa bi njegovim nestankom podrška nestala i zgrade bi se
naprosto urušile.