Gustoća zraka smanjuje se porastom temperature pa se lakši topliji zrak diže u više slojeve

atmosfere. Zbog razlike u gustoći zrak neprestano kruži u prirodi.

Zrak je smjesa plinova. Najzastupljeniji sastojci zraka su dušik i kisik. Točnim mjerenjima je
utvrđeno da je u zraku volumni udio kisika u zraku 20,93 %, a dušika 78,1 %.
Dobro znamo da u zraku ima i vodene pare. zraku, osim dušika i kisika, u malim količinama
ima plemenitih plinova (argona, neona, helija, kriptona i ksenona), ugljikova dioksida i
metana. U blizini većih naselja i nekih tvornica u zraku ima nekih plinova i čestica koje
onečišćuju zrak.

U pluća Plavog kita može stati oko 5.000 litara zraka, oko 1000 puta više od prosječnog čovjeka.

 Kisik je jedan od osam najzastupljenijih elemenata u prirodi. Kisik je pri sobnoj

temperaturi i normalnom tlaku plin, bez boje i mirisa, veće gustoće od zraka,
podržava gorenje ali ne gori. veće je gustoće od zraka
 podržava gorenje, ali ne gori
Kisik je kemijski element bez kojeg nema života. Sniženjem temperature može se ukapljivati
(tzv. “tekući kisik”), pa čak i prijeći u čvrsto stanje, pri čemu postaje plavičasto obojen.
U vodi je slabo topljiv, ali ipak dovoljno za opstanak života u vodi. Topljivost kisika se smanjuje
povišenjem temperature.
Što bi se dogodilo da nekim slučajem nestane kisika u atmosferi na 5 sekundi?

 Svaki auto i zrakoplov bi stao, no i brzo bi se pokrenuo nakon povratka kisika. Svaka bi se
vatra zaustavila, no plinovi bi i dalje ostali toliko zagrijani da bi s lakoćom reagirali s
kisikom i ponovno pokrenuli paljenje.
 Svaki motor s unutarnjim izgaranjem prestao bi raditi. To znači da bi se svaki zrakoplov
koji polijeće i slijeće na pistu odmah srušio, dok bi zrakoplovi u zraku mogli još neko
vrijeme letjeti.
 Svaka vatra i bilo što povezano s njom istog trena bi se ugasilo.
 Svi bi na plaži dobili opekotine. Ozon je izotop kisika, te blokira većinu ultraljubičastog
zračenja. Bez ozona bili bismo sprženi.