Vladimir Rosić

Domski odgoj

1. Znanost i pedagogija
- najopćenitije, znanost označava sveukupno znanje
- pedagogija kao znanost istražuje odgojni proces
- ZNANOST – sistematizirano znanje o pojavama stvarnosti stečeno na temelju
metodički provedenog istraživanja, uz potvrdu empirijskih ili logičkih dokaza
- PEDAGOGIJA – sistematizirano znanje o odgoju stečeno na temelju pedagoškog
istraživanja

2. Fenomen odgoja
- u jednostavnim zajednicama
 difuzni odgoj – odgoj koji je funkcija cjelokupne zajednice
 funkcionalni odgoj – predstavlja sve one činitelje koji bez određene namjere vrše
utjecaj na razvitak i oblikovanje čovjeka
- u razvijenim, složenim zajednicama
 intencionalni (namjerni) odgoj – svjesno, svrhovito i namjerno djelovanje u skladu
s cilje i zadaćom odgoja

- nekoliko ishoda razvoja odgojne prakse

 institucionalizirani odgoj – zadržavanje ideje funkcionalnoga odgoja neovisno o
stupnju društvenog razvoja
 slobodni (anarhični) odgoj – ideja anarhizma koji zastupa pravo pojedinca na
uređenje svog života i djelovanja na ustroj zajednice, neovisan je o društvenom
kontekstu
 koncept odgoja u civilnom društvu – polazi od dobrovoljnosti kao ustrojbene
odredbe zajednice, sve odgojne prakse se temelje na dobrovoljnosti sudjelovanja,
pa načelno ne može biti superiornih i inferiornih odgojnih praksi

ODGOJ – usmjereni razvoj čovjeka prema određenim ciljevima

1
3. Pogled na odgoj
- odgoj je temljni pojam pedagogije – znanosti o odgoju
- odgoj je jedna od temeljnih potreba čovjeka i društva
- odgoj je proces socijalizacije djece i mladeži koju pomaže i potiče generacija odraslih
te on zapravo nikada ne prestaje
- promatrajući odgoj u povijesnom slijedu, zapažamo tri njegove temeljne zadaće:
1. zadaća u prilagođavanju ili adaptiranju čovjeka na dato, na unaprijed
modelirane načine mišljenja, ponašanja i djelovanja ljudi
2. zadaća u osposobljavanju čovjeka za stvaranje promjena u društvu i/ili za
mijenjanje društvene stvarnosti
3. zadaća u stvaralaštvu, kreativnosti i aktivnom, korektnom djelovanju na
razvoj sposobnosti, potrebe i mogućnosti svakog djeteta, mladeži

4. Cilj i zadaće odgojnog rada u domovima

CILJ ODGOJA – polazišna točka odgajateljeve djelatnosti, to je norma za odgajatelja i
odgajanika
- cilj domske pedagogije – stjecanje spoznaje o odgoju i
sistematizacija tako stečenih znanja radi daljih istraživanja i primjene u domskoj praksi

ZADAĆE ODGOJA – predstavljaju konkretizaciju cilja odgoja

- opća je zadaća učeničkih domova da osiguraju najpovoljnije životne, radne, društvene,
a posebno pedagoške uvjete učenicima za što samostalnije stjecanje općeg i stručnog
obrazovanja u školama
- opći ciljevi i zadaće učeničkih domova:
 osigurati optimalne mogućnosti i poticaj za odgoj i napredak u obrazovanju u
domu i izvan njega
 osigurati odgovarajući smještaj i prehranu
 vođenje brige o zdravlju, pravilnom psihofizičkom razvitku
 osigurati adekvatnu cjelokupnu organizaciju rada
- zadaće odgojnog rada u domovima izvode se iz 3 područja života i rada mladeži:
- iz područja rada i radnih aktivnosti
- iz područja učenja
- iz područja životnih aktivnosti mladih

2
5. Domska pedagogija
DOMSKA PEDAGOGIJA – znanstv. disciplina opće (sustavne) pedagogije koja istražuje,
proučava, unapređuje i anticipira odgoj u domovima, uvjete i mogućnosti, organizaciju života
i rada, načela, metode i sredstva odgojnog rada te međusobne interakcije unutar odg.-obraz.
djelatnosti i između društva i svijeta rada
- predmet domske pedagogije – odgoj u domovima
- temeljna svrha domske pedagogije – izučavanje, praćenje, proučavanje, istraživanje
zakonitosti i unapređivanje domskog odgoja tijekom boravka učenika u domu, poticanje i
ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj prema potrebama, mogućnostima i sposobnostima
učenika i odgajatelja
- zadaci domske pedagogije
a) deskriptivni zadatak – opis fenomena i problema koji ulaze u domsku pedagogiju,
ali i stvaranje pojmovnog sustava, redefiniranje pojmova domske pedaogije
b) klasifikacijski zadatak – unošenje reda u deskripcijsku građu, sistematiziranje i
klasificiranje
c) eksplanacijski zadatak – objašnjenje tijeka razvoja fenomena odgoja ili odgojnih
procesa, posljedice koje izaziva tijek odgojnog procesa (što, kako, kada, gdje se
dogodilo)
d) eksplorativni zadatak – istraživanje mnogih činjenica socio-kulturnog života koje
ulaze u područje predmeta domske pedagogije
e) eksplikativni zadatak – istraživanje i objašnjavanje uzročno-posljedičnih veza
među pojavama, odgovara se na pitanje „zašto“; tako se mogu vršiti predviđanja
unutar odgojnog fenomena
f) normativni zadatak – odnosi se na segmente odgojnog fenomena, na ispitivanje
uvjeta, čimbenika i interakcija koje prate odr. vrijednosti; pretpostavlja i traži
kritiku postojećeg

6. Domska pedagogija u strukturi polja pedagogije

- polja pedagogije:
1. sustavna (opća) pedagogija – bavi se sistematizacijom temeljnih, tj. općih spoznaja
o dgoju
2. metodologija pedagogije – bavi se istraživanjima odgojnog fenomena, tj. putovima
dolaženja do spoznaja u pedagogiji

3
 3. didaktika (teorija obrazovanja/nastave) – bavi se proučavanjem različitih situacija u
kojima se odvija proces učenja i poučavanja
4. povijest pedagogije – proučava odgoj u dimenziji prošlosti u različitim društvima i
kulturama
5. komparativna pedagogija – bavi se proučavanjem odgojnih rješenja u različitim
suvremenim društvima
6. posebne pedagogije – bave se istraživanjem različitih posebnih problema
pedagogije ili posebnih situacija odgoja
7. domska pedagogija – pedagoška disciplina koja proučava odg.-obraz. proces u
domovima u specifičnim uvjetima domskog života izvan obitelji
- usko surađuje i koristi saznanja drugih grana i područja polja pedagogije, jer
domski odgoj polazi od individualiteta i podrazumijeva otvoren i kreativan
odgojni proces
- svrstava se u mlade (novije) znanstveno-ped. discipline
- u izgrađivanju svoje predmetno-metodološke utemeljenosti, mora se povezati s
drugim znanostima i znanstv. disciplinama preko barem 3 oblika povezivanja:
 predmetna – da primjenjuje spoznaje drugih znanosti u svom
predmetu proučavanja
 metodološka – da primjenjuje metodologiju drugih znanosti i znanstv.
disciplina
 inter, multi i transdisciplinarnost – svako istraživanje bilo kojeg
fenomena nije moguće proučavati a da se ne razmatraju inter i
multidisciplinarni aspekti tog problema

7. Učenički domovi u sustavu odgoja i obrazovanja RH

- važnost učeničkih domova u odg.-obraz. sustavu često je bila neodređena
- dosadašnji zakoni o školstvu i o pojedinim vrstama i stupnjevima škola nisu
obuhvaćali učeničke domove u dijelovima gdje su bile sistematizirane ustanove školskog
sustava
... to je bio ostatak tradicionalnog shvaćanja uvriježenog u nas, da su učenički
domovi socijalne ustanove za zbrinjavanje djece i mladeži
- o domovima se govorilo samo kao o dijelu učeničkog (i studentskog) standarda

4
- učenički domovi su bili „dodatak“ sustavu obrazovanja i bez sadržajno-programske
povezaosti u školovanju učenika
- učenički domovi su srednjoškolske ustanove koje svoju zadaću ostvaruju sukladno
zakonu o srednjem školstvu, svojim programima ostvaruju podršku cjelovitom razvoju
učenika i uspješnom svladavanju cjeloživ. osobnog programa razvoja i obrazovanja
- najstariji domovi u RH su Učenički dom Hrvatski učiteljski konvikt (1899.) i Učenički
dom Marije Jambrišak (1900.)
- odgojno-obraz. rad ostvaruju odgajatelji
- strategija razvoja učeničkih domova povezana je s razvojem mreže SŠ u RH

Pojam učeničkog doma

UČENIČKI DOMOVI – srednjoškolske ustanove koje svoju zadaću ostvaruju sukladno
zakonu o srednjem školstvu uz niz posebnosti
- bez uč. domova hrv. školski sustav i njegov kvalitetan razvoj bio bi nepotpun i
nedostupan mnogim učenicima
- uč. domovi postoje u cijelom svijetu, mogu biti državni, privatni ili u vlasništvu
vjerskih i karitativnih organizacija te raznovrsnih udruga
- imaju značajnu odgovornu društvenu i pedagošku ulogu u odgoju i obraz.
- svojim programom rada osiguravaju osnovne egzistencijalne uvjete za odgoj i obraz.
učenika (smještaj, prehrana, zdravst. zaštita, organizac. života i rada u domu i izvan njega)
- to su odg.-obraz. ustanove u kojima žive učenici SŠ za vrijeme svojega školovanja, a
uređene su da bi im olakšavale učenje i uspješan završetak školovanja u novim sredinama
izvan obiteljskog ozračja, ali i osigurale smještaj, prehranu, odg.-obraz. rad, kulturne i
druge aktivnosti
- nazivi: internat, konvikt, alumnat, koledž, dom učenika, đački dom
- njihova djelatnost dio je djelatnosti srednjeg školstva i s njom su programski povezani

Osobitosti učeničkog doma

- učenički dom nije jednak školi (ima svoju organizaciju i tehnologiju rada)
- uč. dom ima učenike različitih struka (škola)
- odgajatelji nisu specijalisti za sve predmete koje učenici slušaju u školama
- odgajatelji planiraju svakodnevni rad i život udomu, sve je „u rukama“ odgajatelja
- dom ne ocjenjuje već prati rad učenika

5
Svrha i zadaće učeničkog doma
- opća zadaća – osigurati najpovoljnije životne, radne, društvene i pedagoške uvjete
učenicima za što samostalnije stjecanje općeg i stručnog obraz. u SŠ
- posebne zadaće – ovise o vrsi SŠ i programima u koje je učenik uključen osobnim
izborom
- specijalni zadaci – proizlaze iz specijalnih potreba, interesa, sposobnosti i mogućnosti
učenika i domske sredine (mogu uključivati i stručnu pomoć izvan doma)

Dom kao odgojna sredina

- odgojni proces se uvijek odvija u odgojnoj sredini
- različite sredine mogu imati odgojno značenje, u osnovi razlikujemo:
 intencionalne odgojne sredine (obitelj, škola, učenički dom – osnovna djelatnost
je odgoj)
 funkcionalne odgojne sredine (ustanove i soc. sredine u kojima se uz ostalo,
neintencionalno ostvaruje odgojni proces)
- najvažnije odgojne sredine: obitelj, predškolske ustanove, sredine slobodnog vremena,
škola (učenički dom), mediji, proizvodne sredine, vršnjačke skupine
- podjednaki odgojni postupci proizvode različite odgojne učinke na različite pojedince
pa zato govorimo o njihovoj nejednakoj odgojivosti, zato odgoj treba biti individualiziran
- u različitim odgojnim sredinama odgajanik stječe različita iskustva, svaka odg. sredina
raspolaže sa specifičnim odg.-obraz. potencijalima
- uč. dom je temeljna odgojna sredina, u interakciji domskog života učenik se uspješno
uči i priprema za život
- glavni odgajatelji – čimbenici koji utječu na dijete svjesno i namjerno (roditelji,
odgajatelji, učitelji, odgojne ustanove)
- sporedni odgajatelji – svi ostali čimbenici koji utječu na razvoj djeteta, njihovo
utjecanje nije izrazito namjerno i svjesno
- iako se ne može sav život potpuno ustrojiti odgojnim potrebama i interesima, ipak
treba u tom smislu nastojati koliko je to najviše moguće (društvena zadaća odgoja)
- uspješan odgoj pretpostavlja poznavanje učenika kao subjekta odgoja, a pedagoška
kultura odgajatelja uključuje poznavanje osnova domske pedagogije

6
Vrste učeničkih domova
 prema namjeni
 domovi koji osiguravaju odgoj i smještaj djeci koja su bez trajne roditeljske/
obiteljske skrbi (neke kategorije osoba s posebnim potrebama, kaznionice,
umirovljenički domovi...)
 domovi za smještaj (i odgoj) djece i mladeži koja su privremeno izvan obitelji
zbog školovanja, liječenja, odmora...

 prema dobi odgajanika/korisnika

 dječji domovi (djeca od rođenja do završetka SŠ + stambene zajednice)
... „državni“, SOS-dječje selo (Lekenik, Ladimirevci), „crkveni“
 učenički domovi (smještaj/odgoj za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja)
 studentski domovi (smještaj za vrijeme studija)
 domovi umirovljenika (smještaj i skrb za osobe treće životne dobi)

 prema trajanju boravka

 domovi za kraći, privremeni, povremeni boravak (slobodno vrijeme, rekreacija,
oporavak, liječenje)
... odmarališta, ljetovališta, zimovališta, lječilišta
 domovi za (dugo)trajni boravak djece/mladeži/odgajanika/štićenika
... složenija organizacija (dječji, učenički, studentski, odgojni domovi,
specijalni domovi, domovi umirovljenika)

 prema stupnju otvorenosti

 otvoreni domovi (bez posebnih pravnih ograničenja – kontakt sa sredinom)
... u pravilu svi osim odgojnih domova
 poluotvoreni/poluzatvoreni domovi (djelomično zatvoreni prema okolini – osim
obrazovanja i praktičnog rada) – individualni pristup, ograničenja-dopuštenja
... odgojni domovi

7
  zatvoreni domovi (pravna ograničenja i strogo propisani režim) - maloljetnički
zatvor, kaznionice (npr. Lepoglava) * zatvor – tu su ljudi koji čekaju presudu i
izdržavanje kazne, kaznionica – mjesto za izdržavanje kazne
 prema spolu
 domovi za djecu istog spola (ženski ili muški)
 mješoviti domovi (za djecu i mladež oba spola)

 prema kapacitetu
 veliki domovi (preko 300 korisnika)
 srednji domovi (do 200 korisnika)
 mali domovi
 odgojne/stambene zajednice
- uč. domovi mogu biti državni, privatni i vjerskih zajednica

Temeljne funkcije učeničkog doma

- u učeničkom domu se ostvaruju 3 temeljne funkcije:
 socijalna – određena ulogom doma u cjelokupnom sustavu odg. i obraz. i
gospodarstva, uč. domovi ublažavaju i rješavaju probleme soc. nejednakosti
mladeži u odgoju i obraz. te stvaraju podjednake uvjete za odgoj mladeži iz svih
društvenih sredina i slojeva
 psihološka – stvaranje povoljnog domskog ozračja (opća klima i stil rada u domu,
normativni odnosi, način rukovođenja, održavanje kućnog reda, kakvoća
komunikacije)
 pedagoška – ostvarivanje ciljeva i zadaća odgoja i obraz. u SŠ, nastoje se
zadovoljiti razvojne potrebe odgajanika
- u pedagoškom smislu uč. su domovi mjesta međusobnog pomaganja,
upućivanja i savjetovanja, učenja i vrednovanja rada, bitan je odgoj učenika

8. Dječji domovi
- u RH danas djeluje 14 domova za djecu i 11 ustanova za resocijalizaciju s
poremećajima u ponašanju

8
- dječji domovi su ustanove socijalne skrbi kojima se ostvaruje odgojno-obraz.
djelatnost
- u njih se smještaju djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca bez roditelja ili je
taj smještaj iz bilo kojeg razloga u djetetovu interesu
- glavna zadaća – osigurati djeci zaštitu i obrazovanje, tj. da optimalno utječu na njihov
psihofiz. i socijalni razvoj
- za razliku od učeničkih domova, djeca u dječjim domovima žive i to je njihov trenutni
dom, gdje provode sve svoje vrijeme
- vrste domova za djecu:
1. dom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi – tu su djeca bez roditelja, djeca
koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti ili je taj smještaj iz
drugih razloga u djetetovu interesu, te trudnice ili roditelj s djetetom do 6 mjeseci
2. dom za djecu s poremećajima u ponašanju – obuhvaća:
 dom za odgoj djece – smještaj djece do 14 g. koja iskazuju poremećaje u
ponašanju i osobnosti
 dom za odgoj mladeži – smještaj mladeži 14-21 g. – upućivanje u centar za
odgoj, pojaćana skrb i nadzor uz dnevni boravak u ustanovi i upućivanje u
odgojnu ustanovu
 odgojni dom - smještaj mladeži 14-21 g. – izvršava se sudska odgojna mjera
upućivanje u odgojnu ustanovu kao i mjera smještavanja u odgojni dom
odlukom centra za soc. skrb
 posebnu odgojnu ustanovu – osigurava smještaj, odgoj, školovanje i radno
osposobljavanje ili stručnu pomoć osobama s poremećajima u ponašanju i
tjelesnim ili mentalnim oštećenjem u dobi 14-21 g
 prihvatnu stanicu – osigurava pomoć za djecu i mladež zatečene u lutanju ili
skitnji te onima kojima je potrebno hitno zbrinjavanje
3. dom za tjelesno ili mentalno oštećenu djecu – obuhvaća:
 centar za školovanje i rehabilitaciju
 centar za radnu terapiju i rehabilitaciju
 dnevni centar za radnu terapiju u rehabilitaciju
4. dom za djecu ovisnike o drogama ili drugim opojnim sredstvima – nakon
medicinskog liječenja pruža usluge zbrinjavanja, odgoja, psihosoc. skrbi i društvene
integracije djece

9
9. Uvjeti za ostvarivanje cilja i zadaća odgojno-obrazovnog rada
Opći uvjeti
 Materijalno-prostorni uvjeti
- prostor i materijalna osnova rada (oprema) temeljni su preduvjet za nesmetanu i
kvalitetnu realizaciju odg.-obraz. programa
- prostori i oprema moraju zadovoljavati interese i potrebe učenika, ali i tehničke i
sigurnosno-higijenske prostore i normative
 Društveno-gospodarski uvjeti
- financijska sredstva za realizaciju programa učeničkog doma osiguravaju se iz:
 Ministarstva prosvjete i sporta (financira materijalne troškove doma i plaće
zaposlenicima)
 uplata korisnika doma
- odnos prihoda 50:50
 Kadrovski uvjeti
- mora se osigurati dovoljan broj adekvatno osposobljenih djelatnika
 Organizacija rada
- čini ju sustav vođenja i upravljanja ustanovom, podjela rada i odgovornosti, način
komuniciranja, sustav informiranja
- mora biti temeljena na zakonitostima demokratičnosti

Pedagoški uvjeti
 Odgojna skupina
- temeljna organizacijska, društvena i pedagoška jedinica, mjesto djelovanja, planiranja
i ostvarivanja svih odgojno-obraz. aktivnosti
- odgojne skupine mogu biti vrlo različite, u skupini je 25 učenika
 Odgojno-obrazovni djelatnici

10
 - odgajatelj – organizator, mentor, animator, savjetnik i koordinator, preuzima razl.
uloge i zadaće koje proizlaze iz funkcije domaž
- stručni suradnici dopunjuju rad odgajatelja, s njima se povezuju i usklađuju djelovanje
po načelima timskog rada

 Odgajateljsko vijeće
- stručno tijelo učeničkog doma, čine ga svi odgajatelji, članovi stručno razvojne
službe... i ravnatelj doma
- određuje strategiju rada, prati realizaciju plana i programa rada doma, ocjenjuje
stručne i ped. rezultate odg.-obraz. rada, napredovanje učenika...
 Učenički dom kao cjelina
- subjekt odg. rada nije samo učenik ili odgojna skupina, već i uč. dom kao cjelina

10. Upravljanje učeničkim domom

- učeničkim domom upravljaju ravnatelj i domski odbor
- ravnatelj – ima ovlasti poslovodnog organa i pedagoškog rukovoditelja, neposredno
organizira rad uč. doma, zastupa i predstavlja uč. dom i odgovara za zakonitost njegova
rada
- domski odbor – ima položaj i ovlasti organa upravljanja, 7-11 članova, donosi godišnji
plan i program rada i ocjenjuje njegovo ostvarenje, raspravlja o rezultatima...

11. Stručni suradnici

- danas su stručni suradnici, na čelu s ravnateljem, nositelji interne razvojno-pedagoške
djelatnosti škole ili učeničkog doma
- dva konceptualna pristupa shvaćanja uloge stručnih suradnika
1. stručni suradnici su tu prvenstveno da bi brinuli o učenicima
2. zadaća stručnih suradnika je briga o odg.-obraz. procesu (karakt. hrv. školstva)
- pedagog, psiholog, defektolog, socijalni djelatnik, knjižničar

12. Organizacija učeničkog doma

- organizacija uč. doma povezana je i utemeljena organizacijom i ustrojstvom rada u SŠ
- uč. dom nije jednak školi

11
- ima posebnu organizaciju i tehnologiju rada koja se temelji na odgojnim skupinama,
radu odgajatelja, odgajateljskog vijeća, različitim programima rada kojima nije temelj
nastavni sat već odgojna situacija i njeno ostvarivanje

13. Planiranje i programiranje rada učeničkog doma

- planiranje i programiranje su usko povezani, planiranjem se dolazi do plana, a
programiranjem do programa
- 4 pristupa planiranju i programiranju
1. sociometrički pristup – polazi od društvenih obveza, društv. interesa i potreba
2. pedocentrički pristup – polazište vidi u potrebama i mogućnostima djeteta-učenika
3. tradicionalno-akademski i znanstveno-tehnološki pristupi – temelje se na sadržaju
znanstv. disciplina
4. antropološki pristup – planiranju i programiranju prilazi kao temeljnoj ljudskoj
zadaći, potrebi svakog pojedinca-učenika
PLAN – norma, broj sati, jedinica rada u tjednu, godini; određuje se količina vremena i
razdoblje u kojem se predviđa ostvarenje programa
PROGRAM – temeljni dokument za cjelokupnu djelatnost uč. doma u svakodnevnom odg.-
obraz. radu
KURIKULUM – globalan plan i program odg.-obraz. rada koji u sebi uključuje ciljeve,
sadržaje, metode, strategije razvoja i vrednovanje

- u pogledu osobitosti programa rada u uč. domovima zapažamo 3 perioda:

 period do 1980. g.
- uč. domovi do 1980. nisu imali službeno propisani programski dokument, pa je
svaki dom sam za sebe izrađivao svoj program rada
- zbog toga se javila potreba da se izradi jedan jedinstveni program odgojnog rada
za sve domove u RH
- Zajednica domova učenika Hrvatske 1970. g. je donijela prvi pisani okvirni
program odg.-obraz. rada
- prvi dio - obrađeni su temeljni ciljevi odgoja i obraz., osnovne zadaće
domova, pedagoška načela organizacije odg.-obraz. rada, oblici odg.-obraz.
rada i organizacija

12
 - drugi dio – sam okvirni program odg.-obraz. rada koji obuhvaća sva
područja odg.-obraz. djelatnosti doma
- treći dio – govori o planiranju u odgojnom radu i pedagoškoj dokumentaciji,
te o ulozi i radu odgajatelja

 period od 1980. g.
- uč. domovi dobivaju prve jedinstvene programske osnove odgojnog rada 6.
listopada 1980. g.
- programske osnove u centar odg.-obraz. rada stavile su sadržaj, a ne učenika –
odgajanika
- pregledom programa ustanovljeno je da su oni općeniti, šablonizirani,
nefunkcionalni i nedostaje im metodologija rada

 period od 1990. g.
- početak novog demokratsko pluralističkog osmišljavanja odg.-obraz. sustava u
kojem velike promjene doživljava i srednje školstvo
- 1992. g. donesen je Zakon o srednjem školstvu po kojem su uč. domovi
srednjoškolske ustanove i njihova djelatnost programski je dio djelatnosti srednjeg
školstva
- temeljem ovog zakona u uč. domovima dolazi do kvalitetnih promjena u odg.-
obraz. radu u korist učenika i njihovog razvoja
- ovaj period pokazao je da uč. domovi imaju odgovarajuće mjesto u sustavu odgoja
i obraz. i da su oni temeljni čimbenici razvoja srednjeg školstva

14. Odgojni sadržaji u učeničkim domovima

- odgojne sadržaje dijelimo na odgojna područja:
1. zdravstveno-higijensko, rekreativno i ekološko područje
2. intelektualno područje (učenje)
3. moralno i društveno odgojno područje
4. radno odgojno područje
5. slobodne aktivnosti i slobodno vrijeme učenika
6. kulturno-zabavni život
7. povezanost doma i socijalne zajednice

13
- pristup odgojnim sadržajima
Odgojna područja
1. tjelesni odgoj
2. intelektualni odgoj
3. moralni odgoj
4. estetski odgoj
5. radni odgoj
Taksonomijski pristup
1. kognitivno područje
(znanje i intelektualne sposobnosti)
2. afektivno područje
(stavovi, mišljenja, interesi...)
3. psihomotorno područje

- pretpostavke odgojnih sadržaja u domu

 složenost odgojnog rada u domu
 skromna funkcionalna osnova domskog života
 raznolikost sadržaja i pristupa
 ustroj i povezanost odgoja u domu i odgoja u društvu
 odgojna razina korisnika u domu i pedagoška osposobljenost odgajatelja

Zdravstveno-higijensko, rekreativno i ekološko područje

- zdravlje korisnika, osigurati pravilnu i zdravu prehranu
- kućni red – regulira se život i rad u domu (zdravstveni i higijenski uvjeti)
- usvajanje higijenskih navika
- rekreativne aktivnosti
- ekološki sadržaji (u praksi – da se živi ekološki pristup)

Intelektualno područje (učenje)

- dom osigurava učenicima uvjete za uspješno učenje
- pripremanje učenika za učenje
- organizacija učenja (većinom zajednički organizirano učenje)
- potrebno je pedagoško osmišljavanje organizacije učenja u domu – zajednički dogovor
- provjeravanje rezultata učenja

14
Moralno i društveno odgojno područje
- najznačajnije u dječjim i odgojnim domovima
- formiranje moralnog ponašanja i djelovanja
- odgoj u duhu humanizma
- pripremanje za obiteljski i društveni život
- odgoj u duhu domoljublja i interkulturalnog odgoja
- pozitivan odnos prema radu, materijalnim i duhovnim vrednotama

Radno odgojno područje

- svakodnevne radne obveze povezane su s individualnim i skupnim životom učenika
- rad mora proizlaziti iz konkretnih potreba
- pedagoški smisao i svrha rada, bez vanjske prisile
- rad mora biti dobro organiziran

Slobodne aktivnosti i slobodno vrijeme učenika

- u izboru sadržaja potrebno je uvažiti potrebe i interese učenika
- postoji raskorak između želja učenika i konkretnih mogućnosti doma (problem
prostora)
- slobodno vrijeme – vrijeme koje ostaje učenicima na raspolaganju za njihove osobne
potrebe; njime učenici sami raspolažu
- slobodno vrijeme služi za odmor, rekreaciju i razvoj ličnosti
- u uč. domu uodagatelji i odgajanici zajedno osmišljavaju i planiraju slobodno vrijeme

Kulturno-zabavni život
- posljednja tri odgojna područja su međusobno povezana
- zadovoljava čovjeovu potrebu za druženjem, društvenom afirmacijom
- organizira se u dva smjera:
 prigodno uz pojedine proslave i blagdane u domu
 kao stalni oblik aktivnosti u odr. danu tjedna ili mjeseca
- još uvijek je nedovoljno razvijen

Povezanost doma i socijalne zajednice

15
- učenički domovi tijesno surađuju i povezuju se s roditeljskim domom te s društvenom
i radnom sredinom
- ne mogu biti izolirani, jer takvim načinom rada ne bi mogli ostvariti svoju društveno
poziciju u odgoju i obraz.
- uspjeh u domu ovisi i o povezanosti doma i SŠ koju pohađa učenik – odgajatelj je
most suradnje između doma i škole
15. Stvaramo novi kurikulum
- nastavni plan – raspoređuje odgojna i obraz. područja i/ili predmete prema godištima
i tjednom fondu sati
- nastavni program – iskazuje pregled sadržaja koji će se sistematizirano obrađivati
tijekom školske godine u okviru raspoloživog fonda tjednog i godišnjeg vremena
- izrada novog nastavnog plana i programa trebala bi se zasnivati na jedinstvenoj
metodologiji za sva odgojna i obraz. područja, iskazivanjem jasnih zahtjeva glede onog
znanja koje učenik mora usvojiti
- planiranje i programiranje rada u uč. domovima provodilo se do 1995. g. kroz odgojna
područja u kojima je težište rada bilo na sadržaju, a ne na potrebi učenika u njihovim
interesima
- prodorom novih oblika rada i torijskih dostignuća odgojnih znanosti dolazi do pomaka
u domskoj djelatnosti
- došlo je do promjena koncepcije odgoja i obraz. u uč. domovima, koja se od
sadržajnog pristupa okreće razvoju, potrebama i mogućnostima djece u uč. domovima
- odgojno-obraz. kurikulum je otvoren, nestrukturiran i provodi se na tri razine:
1. razina temeljnih (mentorskih) programa – zadovoljavaju individualizaciju i
diferencijaciju potreba svakog učenika i odgovornost odgajatelja za svoju skupinu
2. razina posebnih programa – polazi od specifičnih razvojnih potreba adolescenata
3. razina izbornih programa – polazi od interesa učenika, njihovih potreba i
korištenja slobodnog vremena
- temeljni program obuhvaća slijedeća područja:
 čuvanje i unapređivanje zdravlja, socio-emocionalno područje, kognitivno
područje, kreativnost i osobne potrebe (obogaćivanje života)
- za svako područje navode se ciljevi, zadaće, aktivnosti, oblici rada, nosioci i rokovi

16. Odgojno-obrazovni rad u učeničkim domovima

16
- ostvaruje se na osnovi postavljenih ciljeva, zadaća i sadržaja rada u okviru
programskih osnova odgojnog rada u uč. domovima
- cjelokupan odgojni rad zavisi o razvijenosti i organiziranosti svakog uč. doma
- temeljni oblik života i rada u uč. domu je odgojna skupina

Pojam skupine/grupe
- to je skup osoba povezanih nekim interesom, ciljem ili sadržajem
- razlozi uključivanja u skupine:
 zadovoljenje potreba vezanih za egzistenciju i samorealizaciju vlastite ličnosti
 potreba čovjeka za društvom
- odlika skupine je i kohezivnost
- najvažniji kriterij razlikovanja skupine je strukturiranost skupine
a) nestrukturirane skupine – publika, masa, socijalni pokret, siromaštvo utjecaja i
odnosa, neusklađenost aktivnosti, neodređenost uloge članova
b) strukturirane skupine – relativno trajne, 2/više pojedinca, osjećaj pripadnosti,
razvijena struktura, skupne norme

- zajednički cilj svih članova

- interakcijski odnosi članova
SKUPINA - podjela zadaća (funkcija) za ostvarenje cilja
- poštivanje skupinske norme (pravila ponašanja)
- svijest o pripadnosti (poistovjećivanje s njom)

- odgojno-obraz. rad u uč. domovima organiziran je u malim skupinama – odgojnim

grupama koje broje do 25 članova na jednog odgajatelja
- odgojna skupina je primarna skupina u kojoj učenik živi i radi u uč. domu

Povijesna funkcija skupine

- pedagoška teorija je zauzimala različita stajališta glede odgojne skupine

17
 - neki su smatrali da je ona nužno zlo, drugi sredstvo za nadzor, kontrolu i držanje
discipline, treći najbolje sredstvo socijalizacije i sl.
- bez obzira na to, ona je temeljna odgojna jedinica u domu i privremeno nadoknađuje
učenikovu obitelj, a odgajatelj preuzima neke funkcije roditelja
- njen najvažniji zadatak je razvijanje komunikacijskih odnosa
- povijesna zadaća odgojne skupine uvijek je stavljena u zadovoljavanju potreba i
razvoja odgajanika

Valentnost i odgojna moć skupine

- čovjek je socijalno biće i kao takav ovisan je o skupinama kojima pripada i u kojima
zadovoljava svoje brojne socijalne potrebe
- skupina vršnjaka u domu ima izuzetno velik utjecaj
- u skupini mladi čovjek konformira svoja stajališta sa stajalištima drugih, ta ga
interakcija potiče na razmišljanje, ubrzava proces dozrijevanja stavova, posredno to vodi
prihvaćanju pozitivnih socijalnih navika
- uspješnost, a time i moć odgoja je to veća što se odgojna djelatnost pravilnije i
sistematičnije vodi, zbog toga i odgajatelj ima veliku ulogu u skupini

Grupna dinamika
- zbivanje i promjene u odnosima između članova unutar grupe i promjene u odnosima
te grupe prema drugim grupama koje se s njome nalaze u nekom prostornom ili
psihološkom kontaktu
- javlja se kao rezultat djelovanja mehanizma psihosocijalne interakcije:
 imitacija – javlja se kad jedna osoba reagira na isti način kao što je to učinila druga
osoba prije nje; pretpostavlja postojanje osobe koja se oponaša (modela)
 sugestija – oblik komunikacije u kojoj jedna osoba nameće odr. sadržaje, ideje,
stavove, dok ih druga osoba bez logičkog opravdanja prihvaća (sugestibilnost)
 simpatija – emocionalna privlačnost
 antipatija – emocionalna odbojnost
 identifikacija – nastojanje da se oponašanjem postigne sličnost/istovjetnost s nekim
likom, osobom ili grupom

18
  socijalni pritisak – predstavlja dio soc. klime što dovodi do toga da članovi osjećaju
opasnost ukoliko se ne pokoravaju skupnim pravilima; sredstva soc. pritiska mogu
se podijeliti u 2 skupine: sredstva uvjeravanja (molba, savjet) i sredstva prisile
(nagrada, obećanje, kazna)
 socijalna facilitacija – fenomen pri kojem prisutnost drugih osoba može pozitivno
djelovati na izvršenje aktivnosti nekog pojedinca, olakšati bavljenje aktivnosti
 socijalna inhibicija – fenomen pri kojem prisutnost drugih osoba može kočiti i
pogoršavati izvršenje neke aktivnosti
- ako želimo utjecati na odgoj, u prvom redu moramo podići komunikaciju na višu
razinu interakcijske zavisnosti

Formiranje skupina
- formiranje skupina je složen pedagoški proces
- u uč. dom dolaze učenici nakon upisa u SŠ iz različitih sredina i donose svoje kulturne
i radne navike u nov prostor i novu organizaciju života
- ulaskom učenika u dom započinje proces formiranja skupina
- u formiranju skupine bitna je uspostavljena interakcija – međuljudski odnosi,
povjerenje, zadovoljavanje želje i potreba odgajanika
- prva impresija značajno utječe na odnos prema novim informacijama, soc. percepciji i
sl.
- skupine je potrebno formirati s obzirom na dobnu, intelektualnu i socijalnu strukturu
- proces formiranja prolazi kroz nekoliko etapa
1. predintegracija – skupljanje podataka o učeniku prilikom upisa u dom,
raspoređivanje po sobama
2. prvi kontakti
3. sam čin integracije
- odgojnu skupinu treba iz godine u godinu voditi isti odgajatelj

17. Oblici odgojno-obrazovnog rada u domovima

- odgoj se provodi skupnim radom odgajatelja i odgajanika, on može biti:
 neposredan – kada učenicima odgajatelj daje informacije, pruža pomoć, tj. nastoji
ih usmjeriti prema utvrđenim normama ponašanja i djelovanja

19
  posredan – odgajatelj se javlja kao suradnik, voditelj, savjetnik, a učenici
samostalno rješavaju zadaće, rade i uče
- u odgojnom radu učeničkog doma primjenjujemo slijedeće oblike:
a) odgojno-obrazovni rad sa svim učenicima
- ostvaruje se kao frontalni oblik rada – kod prijema u dom, objašnjenja
kućnog reda, zajedničkih nastupa, organizacije izleta...
- odgajatelj je aktivniji, prevladava jednosmjerna komunikacija
- najbrže se prenose informacije, ne smije se nametati učenicima
b) odgojno-obrazovni rad u odgojnoj skupini
- temeljni oblik odgojnog rada u uč. domu
- rad se temelji na načelima demokracije, tolerancije i participacije
- dobro poznavanje članova skupine garancija je učinkovitijeg rada
odgajatelja
- ovaj oblik zahtijeva stručnost odgajatelja, pedagoški takt, elastičnost i
međusobno razumijevanje
c) odgojno-obrazovni rad s malim skupinama/grupama
- primjenjuje se u rješavanju konkretnih odgojno-obraz. problema na zahtjev
odgajatelja ili odgajanika
- članovi su intimniji, lakše se razumiju i upotpunjuju
- uspjeh razgovora ovisi o sposobnosti odgajatelja da razgovor organizira i
značaja koji sam daje ovom obliku odgojnog rada
d) timski rad
- zasniva se na neposrednoj suradnji stručnjaka istog ili srodnog područja
- za uspješan timski rad važni su poz. interpersonalni odnosi članova tima
- omogućuje efikasniju organizaciju rada, bolje rezultate, pridonosi
humanizaciji odnosa
- cjelokupni odgojni rad doma zasniva se na timskom radu, suradnji
- odgajateljsko vijeće i ravnatelj čine okosnicu pedagoškog timskog rada
e) individualni rad
- obuhvaća različite oblike razgovora, popunjavanje upitnika, testiranje...
- odgajatelj mora stvoriti određenu klimu, prihvatiti učenika kakav jest, prići
mu s povjerenjem i omogućiti mu da iznese svoja mišljenja
- nema važećih pravila u individualnom radu, jer je svaki individualni rad
odgajatelja u domu specifičnost za sebe

20
18. Odgajatelj u učeničkom domu
Pojam odgajatelja
- svaki je nastavnik ujedno i odgajatelj
- sve do završetka II. svj. rata uglavnom nigdje u svijetu nije bilo posebnog zvanja, nego
samo funkcija „odgajatelja“
- u uč. domovima sada uglavnom rade nastavnici koji imaju završen jednompredmetni
ili dvopredmetni studij ili smjer za stjecanje visoke stručne spreme na nastavničkim
fakultetima različitih profila
- pod potrebnim pedagoško-psihološkim obraz. nastavnika SŠ smatra s eobraz. koje
obuhvaća obraz. područja opće pedagogije, didaktike, metodike i psih. odgoja i obraz.
ODGAJATELJ – nastavnik koji organizira rad u odgojnoj skupini, surađuje s roditeljima i
nastavnicima te domskim odborom i obavlja druge poslove u okviru svoje struke

Pripravnički staž odgajatelja

- nastavnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici
- pripravnički staž u SŠ i uč. domovima traje 24 mjeseca, može se zaključiti i ranije, ali
ne prije isteka 12 mjeseci

Stručni ispit odgajatelja

- nakon završetka programa stažiranja, školska komisija dužna je zaključiti pripravnički
staž izvješćem
- stručni ispit se polaže prema utvrđenom programu za polaganje stručnog ispita
- program, načine i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar prosvjete

Napredovanje odgajatelja
- odgajatelji imaju pravo i dužnost stručnog i pedagoškog
usavršavnja
- odgajatelji mogu napredovati u zvanju:
 odgajatelja mentora- najmanje 6 g. radnog iskustva
 odgajatelja savjetnika – najmanje 11 g. radnog iskustva

Odgajatelj kao ličnost/osobnost

21
- odgajatelj je stručna osoba koja obavlja odgojno-obraz. rad u uč. domu
- pristupi obraz., školovanju, cjeloživ. obraz. mogu se promatrati na temelju 2 pristupa:
1. aksiologijski – primjenjuje postupak dedukcije, a rezultat je odr. norma – cilj,
ideal kojim se promatra poziv, a ne odgajatelj kao pojedinac
2. empirijski – pridonio je da se ličnost proučava kao aktivno biće uz primjenu
induktivnog postupka
- bit odgojnog rada je u pružanju pomoći i poticaja na samoaktivni razvoj pojedinca, u
buđenju svih njegovih snaga i sposobnosti, ali i u osposobljavanju da se tim snagama
ovlada
- odgajatelj mora biti pogodan model za identifikaciju
- odgajatelj u uč. domu učenicima „zamjenjuje“ roditelja
- u radu mora biti strpljiv, principijelan, dosljedan i objektivan
- postojanje komunikacije je garancija međusobnog poštovanje
- ne odgaja program, već metoda rada odgajatelja, on mora biti uvjeren u opravdanost
zahtjeva koje postavlja učenicima
- odgajatelj u svom radu potiče, usmjerava, okuplja, oduševljava i osposobljava učenika
za život, rad i uspješan završetak školovanja
- odgajateljski poziv zahtijeva pedagoško, psihološko i metodičko obraz., ali i prirodni
smisao i veliku volju
- značajna je i savjetodavna (poticajna) uloga odgajatelja

Osobitosti odgajatelja
- formula općih osobitosti suvremenog odgajatelja:
ODGAJATELJ = ANIMATOR + KOMENTATOR + TERAPEUT
- animacija proizlazi i slobodnog djelovanja na ljude, razmjenu mišljenja i stavova
- dijalog je suština odgoja
- svojim radom i djelovanjem mora prodirati u psihu učenika (empatijska sposobnost)
- terapeutska funkcija odgajatelja važna je u suradničkim odnosima među svim
članovima odgojne skupine
- suvremeni odgajatelj mora biti:
 matematičar, tj. vješt organizator učenikova (samo)učenja
 majeutičar koji će pomoći odgajaniku da se transformira iz nižih oblika
egzistiranja u više i humanije
 inicijator odgojne komunikacije, poticatelj odgojnog procesa

22
  animator jer uspješnost odgojnog posla najviše ovisi o animaciji
 informator koji zna posredovati i prenijeti znanje
 komentator – ova funkcija zahtijeva visok stupanj empatijskih i komunikacijski
sposobnosti, jer se komentiranje svodi na grupni/individualni rad
 demokratski strateg – usuglašavanjem stavova, sporazumijevanjem i dijalogom
se dolazi do općih stavova koji su izraz zajedničkih gledanja svih učenika
 uzor učenicima – mora biti ispravan čovjek u radnom i moralnom pogledu
 katalizator odgojnog procesa, tj. komunikator koji poželjne informacije tako
kodira da ih većina učenika lako i brzo dekodira
 terapeut – svaki učenik formira ličnost prema svojim prednostima, svojim
tempom
 emancipator mladih jer je odgoj uvijek bio emancipacija, sazrijevanje, razvijanje
 kreator – važno je da s eu svim otvorenim i nejasnim situacijama stvaralački
ponaša, da sam traži efikasne izlaze i putove
 invigilator – mora intervenirati samo kad se odgojni proces ne odvija optimalno,
kad se javljaju problemi
 regulator odgojnog procesa – tu dolaze do izražaja sve spomenute osobine, odnosi
se na moć odgajatelja da u izmijenjenim okolnostima pronalazi najoptimalnije
putove humanizacije i personalizacije odgajanika
- cilj odgojnog rada – postizanje harmoničnih odnosa na temelju stručnog i pedagoškog
rada, demokratskih tolerantnih odnosa u okvirima normi ponašanja doma
- odgajatelj mora poznavati osobine svojih učenika
- odgajatelj treba biti i svjestan svojih slabosti
- nema uspješnog odgajatelja bez razvijene sposobnosti empatije

19. Upoznavanje, praćenje i vrednovanje odgojnog rada

- to je sustavan proces u kojem sagledavamo učenika i njegov rad kao i rad odgojne
skupine
- ekonomski podaci obuhvaćaju status obitelji, materijalnu sigurnost i način
izdržavanja
- socijalni podaci obuhvaćaju soc. porijeklo, obiteljske prilike i dotadašnje soc.
iskustvo

23
- odgojni podaci obuhvaćaju školovanje i uspjeh, stavove prema društvu, okolini,
vrijednostima, autoritetu itd.
- zdravstveni i psihološki podaci se odnose na bolesti, pretjeranu osjetljivost, ovisnost
o drugima i sl.
- bitan je jedinstveni pristup sakupljanja, obrade i interpretacije navedenih podataka
- za upoznavanje odgajanika koriste se različite tehnike:
 tehnika prikupljanja podataka – intervju, upitnik, anketa, proučavanje
dokumenata, opservacija, razgovor....
 tehnika sređivanja i prikazivanja podataka – ovisi o načinu prikupljanja podataka,
u tu svrhu se koriste tabele, grafikoni, dijagrami...
 tehnika obrađivanja podataka – vrši se na odgovarajućoj pedagoškoj
dokumentaciji za SŠ
- u praćenju rada sudjeluju ravnatelj doma, pedagog, odgajatelj... i roditelji
- ne postoje jedinstveni postupci za praćenje programa odgojnog rada
- program rada je osnova za pedagošku i ekonomsku valorizaciju odgoja i obraz., kako
u planiranju sredstava za ostvarivanje programa, tako i pri utvrđivanju rezultata rada
- odgojni rad koji nije praćen i vrednovan ne može biti učinkovit, različit i stvaralački

20. Odgajatelj i komunikacija

- u učeničkom domu i njegovom odgojno.obraz. radu posebno do izražaja dolazi
interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja
- učinkovitost odgoja odvija se u međuljudskom odnosu, suradnji, povjerenju,
zajedničkom radu odgajatelja i odgajanika, putem komunikacije
- dobre komunikacije u uč. domu, školi, životu nema ako sudionici rada ne prenose
jedni drugima odr. informacije
- komunikacija se uči, razvija, upotpunjuje na temelju postavljenog cilja, zadana
sadržaja i zajedničkom suradnjom sudionika procesa
- komunikacija je proces, a ne gotov čin; odgoj uvijek zahtijava komunikaciju, suradnju
- odnos odgajatelj-odgajanik je profesionalno-društveni odnos, ali se tu ne može
zanemariti i osobni odnos
- međuljudski odnos označuje: interakcija, reciprocitet, cirkularno stimuliranje i
djelovanje podsvjedsnog (nesvjesnog)

24
Razgovor kao komunikacija
- komunikacija je načelo, metoda, sredstvo koje služi odgajateljima da bi se razumijeli
- odgajatelj svojim radom treba prodrijeti u psihu učenika (empatijska sposobnost)
- odgajatelj mora ostvariti dvosmjernu komunikaciju, suradnički odnos
- metoda razgovora spada u metode zajedničkog rada odgajatelja i odgajanika kojom se
ostvaruju određene zadaće u okviru postavljenog cilja
- odgoj nije moguć bez razgovora, pedagoška primjena metode razgovora u odgojnom
radu zahtijeva pripremu od odgajatelja i odgajanika

Primjena razgovora
- pedagoški razgovor prolazi ovim fazama:
PRIPREMA TOK RAZGOVORA ANALIZA
RAZGOVORA a) uspostavljanje odnosa VREDNOVANJE
b) razvoj razgovora ZAKLJUČAK
c) zaključivanje PREPORUKA
SUGESTIJA

ODGAJATELJ I
ODGAJATELJ ODGAJANIK ODGAJATELJ

- sve su faze međusobno povezane

- priprema prethodi smišljenoj aktivnosti u kojoj treba predvidjeti tijek i završetak
- vođenje razgovora ima svoj tijek koji prolazi u tri faze, važno je da se pokaže
spremnost za razgovor, da slušamo, budemo strpljivi i tolerantni
- odgojni rad ne prihvaća jednosmjernu, već traži dvosmjernu komunikaciju
- nije važno samo ŠTO nego i KAKO međusobno razgovaramo

25
- u razgovoru izmijenjujemo riječi (verbalna komunikacija) i poglede (neverbalna
komun.), prenosimo poruke (sadržajna komun.) i definiramo tko je tko (odnosna
komun.)
- sve to povezujemo iskreno (kongruentna komun.) ili neiskreno (nekongruentna
komun.)
- u odgojnom radu bolje rezultate daje razgovor koji se ostvaruje kad u njemu sudjeluju
svi odgajanici, kad je višesmjeran

21. Analiza odgojnog rada

- u odgojno-obraz. radu sudjeluje mnogo čimbenika, ali je odgajatelj neupitno
najodgovorniji za odgojni proces
- odgojni proces je mnogo potpuniji i složeniji od obrazovnog, jer uz racionalno
zahvaća i ono emocionalno i voljno
- faze odgojnog procesa: 1. usvajanje znanja – shvaćanje
2. razvijanje uvjerenja i stavova – prihvaćanje
3. formiranje umijeća i navika ponašanja – djelovanje
- odgojni proces zahtijeva sukladno djelovanje svih odgojnih čimbenika u uč. domu kao
preduvjet neupitnog razvoja osobnosti odgajanika
- analiza odgojnog procesa može se ovako iskazati:
ZNANJE + UMIJEĆA + MOĆ + PRIHVAĆANJE + HTIJENJE = DOBRO DJELOVANJE

22. Odgajatelj i metodika odgojnog rada

- uloga odgajatelja primarno je odgojne prirode
- odgojni rad u domu ostvaruje se putem zajedničkog rada „primanja“ i „davanja“
- odgajatelj metodom rada osigurava pedagoški takt, uspostavlja harmonične odnose,
razvija odnose povjerenja, autoriteta na osnovi rada...
- potrebno je s puno pedagoškog takta i dosljednosti prići odgojnoj problematici
- svaka metoda odgojnog rada je dobra ako osigurava međusobno komuniciranje,
nenametanje mišljenja, ako se pravilno primjenjuje
- metodika odgojno-obraz. radu omogućuje:
 programiranje i planiranje, praćenje i vrednovanje
- metodika kao znanost potrebna je društvu radi pomoći u unapređivanu odgoja i obraz.
na svim stupnjevima školovanja

26
- dobar metodičar morao bi imati i pedagoško i stručno (predmetno) obrazovanje na
odgovarajućoj razini

Metodika nastavnog predmeta Metodika odgojnog rada

- hrvatski jezik - u učeničkim domovima
- konkretna - šira, kompleksnija, uopćena
- pojedinačna - posebna

OPĆE pedagogija
POSEBNO metodika odgojnog rada i didaktika

POJEDINAČNO metodike nastavnih predmeta

- postoje dva pristupa u obrazovanju nastavnika:

 simultano – nastavnici se istovremeno obrazuju u stručnom i metodičkom
pogledu; ekonomičnije
 sukcesivno – nastavnici se najprije obrazuju u svojoj užoj struci, a nakon toga
metodički; bolje, ali skuplje
- metodika mora dati odgovor na nekoliko pitanja:
a) KOJE sadržaje učiti
b) ZAŠTO učiti pojedine sadržaje
c) KOLIKO je moguće sadržaja usvojiti u pojedinoj dobi
d) S KIME se komunicira
e) GDJE se organizira učenje
f) ŠTO rješavati
g) KAKO raditi i postupati
- metodičko obraz. odgajatelja jedna je od primarnih zadaća obraz. i usavršavanja
odgajatelja

23. Načela odgojnog rada

NAČELA - osnovni kriteriji teorijskog promatranja ili praktične djelatnosti

27
 ... polazna osnova odgojno-obraz. rada u domovima
- načela se ne postavljaju, rezultat su proučavanja, istraživanja, primjene i prakse
- međusobno su povazana i predstavljaju smjerokaze, orijentaciju i cilj odgojnog rada
u domu

Načela odgojnog rada u domu:

 načelo svrsishodnosti
- poznavanje cilja i odgojnih zadataka (poznavati što odgojem želimo postići)
- poznavanje etičkih osnova odgojnog rada
- posjedovanje jasne perspektive odgojnog rada
- odgajatelji moraju biti uvjereni u uspjeh odgojnog rada
- društvena i individualna uvjetovanost

 načelo aktivnosti
- pedagoško djelovanje, suradnja i poštivanje osobnosti odgajnika
- aktiviranje odgajanika (postoje različite metode, oblici i sredstva)
- spajanje odgojnih postupaka s procesom samoodgajanja
- aktivno sudjelovanje odgajanika u domskoj sredini
- odnosi se na odgajatelje i odgajanike
- odgajatelj: voditelj, savjetnik i suradnik

 načelo pozitivne orijentacije

- uočavanje i poticanje pozitivnih postupaka kod odgajanika
- međusobno povjerenje (ne smije se izigrati)
- poštivanje osobnosti odgajanika
- zahtjev za poštivanjem humanog pristupa
- poznavanje odgajanika: poticanje, motiviranje (pedagoški optimizam)

 načelo mnogostranosti
- korištenje mogućnosti i sposobnosti odgajanika na različitim razvojnim područjima
- odgojna područja: tjelesni, moralni, intelektualni, estetski, radni odgoj
- odgoj – namjera, intencija

28
 - priroda čovjeka, aktivnost odgajanika
- bez jednostranosti i ograničenja

 načelo primjerenosti
- odgoj u domu temelji se na tjelesnom, intelektualnom, socijalnom, moralnom ...
pristupu – osobnost odgajanika
- odgajatelj mora poznavati opće i posebne zakonitosti razvoja čovjeka
- pravilan izbor metoda i sredstava odgoja
- odgojni zadaci primjereni dobi i spolu odgajanika, dobro poznavanje odgajanika

 načelo individualizacije
- polaznica odgoja u domu su mogućnosti i osobine odgajanika
- potrebna je idividualizacija odgojnog procesa, sadrži 4 motiva:
 antropološki aspekt – razvoj osobnosti s vrijednosnog stajališta
 psihološki aspekt – u skladu s razvojnim fazama odgajanika
 terapeutski aspekt – spoznaja i unapređivanje osobnih dispozicija odgajanika
 socijalno-kompenzacijski aspekt – sinteza različitih načina učenja i ponašanja
- pretpostavlja različite odgojne strategije

 načelo socijalizacije
- uključivanje odgajanika u odgojnu skupinu/domsku zajednicu
- poštivanje ljudskih prava
- suodlučivanje u domu (domska samouprava)
- sinteza individualizacije i socijalizacije

 načelo društvenosti
- poštivanje potreba i prava ostalih odgajanika u domu
- stvaranje uvjeta za različite forme afirmiranja u domu
- javni nastupi i domske manifestacije
- preuzimanje osobne i društvene odgovornosti

 načelo jedinstvenosti

29
 - skladno djelovanje odgojnih čimbenika (ravnatelji, domari, kuhari, pedagozi ...
moraju djelovati jedinstveno)
- kooordiniranje odgojnog djelovanja
- zahtjevi i jasne obveze odgajanika
- ustroj rada i života u domu mora biti dobro postrojen

 načelo dosljednosti
- zajednički, sustavan i dosljedan pristup svih odgojnih čimbenika
- sklad sa samim sobom
- pozitivan odnos prema odgajanicima

24. Metode odgojnog rada

Pojam metoda
- metoda s jedne strane označava ustaljen model, redoslijed, proceduru rada u odgoju i
obraz., a s druge strane logički postupak primijenjen na znanstv. spoznaju
- metodama se bavi metodologija
- u odgojnom radu metoda je put kojim se postižu odg.-obraz. ciljevi i zadaće
METODA – promišljen, planiran, sustavan, svrhovit i dobi odgajanika i odgajateljevoj ped.
osposobljenosti stručan i odgovoran postupak koji mora dovesti do promjena kod odgajanika i
kvalitete odgojne situacije

Odgojni rad i metoda

- u odgojnom radu važno je pitanje kvalitete metode
- u odgojnom radu služimo se različitim metodama koje se međusobno povezuju i
dopunjuju
- odgojna situacija djeluje na izbor metoda

Metoda poučavanja
- težište stavlja na racionalnu komponentu osobnosti, na intelektualnu sferu čovjeka, na
njegovu spoznaju
- u ostvarivanju ove metode potrebno je široko i sistematično znanje, dobra
metodologija rada, pedagoški takt, upornost, planski rad i djelovanje
- zasniva se na znanju, vrijednostima i stavovima čovjeka

30
- najvažnije je kako se i kojim sredstvima vrši poučavanje
- poučavanje se primjenjuje u svim odgojnim situacijama, na svim prostorima i
mjestima gdje se ljudi susreću
- sastavni je dio života, rada i djelovanja čovjeka
- u odg.-obraz. radu najčešće se primjenjuje u obliku:
1. objašnjavanja
- ovim oblikom odgajatelj objašnjava stavove, norme, pravila, ustrojstvo,
prava, obveze... odgajanika u uč. domu (školi)
- mora biti kratko, jasno, primjereno i djelotvorno
2. etičkog razgovora
- ovim oblikom proširujemo i produbljujemo moralne predodžbe učenika,
afirmiramo osobnost odgajanika, razvijamo njegovu otvorenost,
privrženost
- tako stvorene etičke vrijednosti ostaju trajne i životom se dalje oplemenjuju
3. predavanja
- ovaj oblik se primjenjuje u svim ustanovama odg.-obraz. sustava
- predavanja moraju biti konkretna, jasna, razgovjetna i primjenjiva u radu
4. referiranja
- posebno mjesto pripada učeničkim izviješćima, radovima i raspravama o
odr. etičkim i drugim društvenim problemima

Metoda uvjeravanja
- uvjeravanje je metoda odgojnog rada u kojoj prevladava emocionalna komponenta na
temelju koje se prihvaćaju/odbijaju odr. pogledi, stavovi, vrijednosti...
- djeluje na svijest i emoc. život odgajanika
- smisao uvjerenja je da se na učenike prenese shvaćanje o potrebi promjena u
ponašanju i djelovanju
- uvjeravanje se sastoji u djelovanju na svijest i emotivni život odgajanika jasnim
objašnjenjima i vrednovanjem odr. stavova ili postupaka, sa svrhom da se izrade
vrijednosni sudovi, uvjerenja i stavovi
- uvjeravanje se najčešće pojavljuje u obliku:
1. vrednovanja
- njime ocjenjujemo učenikov rad, moralne stavove, ponašanje i djelovanje

31
 - mora biti pravedno, za sve jednako i mora se zasnivati na unaprijed
utvrđenim kriterijima
- to je zajednički rad odgajatelja i odgajanika u sklopu cjelokupnog postupka
odgojnog rada
2. stvaranja ideala
- ideali kao uzori označavaju krajnje ciljeve prema kojima potičemo našu
djelatnost
- zasigurno najadekvatniji ideal u odgoju bi trebao biti odgajatelj
- uvjeravanje ima sugestivnu moć, posebno kod odgajanika koji su nesigurni, koji se
osjećaju ugroženi i teže se snalaze u rješavanju problema

Metoda navikavanja
- navikavanje je aktivno djelovanje koje omogućava da se sistematskim radom i
vježbanjem stvori poželjno ponašanje
- pokazivanje i davanje odgajateljevog osobnog primjera čini proces navikavanja
uspješnijim
- u domskom odgoju odgajatelji sustavno od dolaska učenika u dom svojim radom i
djelovanjem razvijaju, upotpunjuju i potiču navike higijene, urednosti, čistoće soba,
prostora u kojima se boravi i radi
- navikavanje zahtijeva dosljednost, pedagoški takt, primjer, upornost, vježbanje i
kontrolu rada
- metoda navikavanja se koristi u dva oblika:
1. vježbanje u adekvatnim postupcima
- ovim oblikom potičemo odgajanika na razvijanje sustavnih, zdravstveno-
higijenskih, rekreativnih i ekoloških navika, navika kulturnog ponašanja,
moralnih, estetskih, radnih i drugih navika
- zahtjevi moraju biti dosljedni, jasni i prilagođeni dobi odgajanika
- cilj je osamostaljivanje odgajanika, samokontrola i samorad
2. navikavanje u procesu rada
- radne aktivnosti pomažu i omogućuju razvoj poz. odnosa prema radu,
materijalnim i duhovnim vrednotama, osjećaju dužnosti, dosljednosti
- odgajanike treba staviti u situaciju da moralno rade i djeluju

32
- odgajanici donose svoje navike, adaptiraju se na nove uvjete života i rada, postupno
korigiraju svoje navike i navikavaju se na nove uvjete života u domu
- odgajatelj naviku stvara, a odgajanik ju prihvaća i primjenjuje uz pomoć, savjet, kontrolu

Metode sprečavanja
- ima dvostruku zadaću:
 njena preventivna uloga potiskuje neg. utjecaje i potiče aktivnost na poz. utjecaje
 potiskivanje i odvikavanje od loših uvjerenja i navika te formiranje povoljnih
uvjeta za razvoj novih poz. uvjerenja i navika
- ovom metodom odgajatelj nastoji kod odgajanika prevencijom ukloniti neg. postupke uz
pomoć sredstava sprečavanja i prisiljavanja
- odgojni proces nije dobro ostvarivati u atmosferi prenaglašenog sprečavanja
- dva temeljna obika metode sprečavanja:
1. predusretanje
- ima preventivnu zadaću da unaprijed potisne i ukloni nepoželjne utjecaje
kod odgajanika

2. prisiljavanje
- zabrana, zahtjev, opomena, kazna, ukor – odgajatelj ih koristi oprezno kako
ne bi povrijedio dostojanstvo odgajanika
- odgajatelj mora uvije imati na umu da su sredstva sprečavanja odgojne mjere, a ne
način zastrašivanja
- odgojni rad zahtijeva i preodgajanje, osnovni zahtjev u preodgajanju je poznavanje
prilika i uvjeta u kojima odgajanik živi
- uklanjanje nepoželjnih utjecaja i pridobivanje odgajanika za preodgoj garancija je
učinkovitosti odgojnog rada

25. Sredstva odgojnog rada

- sredstvima odgojnog rada u domskom odgoju odgajatelji razvijaju i potiču učenika na
sustavni rad, tj. sprečavaju učenike u lošim postupcima
- sredstva odgojnog rada u uč. domu moraju biti u skladu sa standardima i normativima
srednjeg obrazovanja
- najvažniji je pravilan izbor najprikladnijeg sredstva u konkretnoj odgojnoj situaciji

33
- odgojnim sredstvima utječemo, usmjeravamo i potičemo odgajanikov razvoj, a
sredstvima sprečavanja otklanjamo, umanjujemo i sprečavamo loše i neprihvatljive
postupke
- prema svrsi odgojna sredstva mogu biti:
 SREDSTVA USMJERAVANJA
- ovim sredstvima pomažemo odgajaniku u njegovom razvoju, ponašanju i
djelovanju; sredstva usmjeravanja su:
 savjet (pouka) – prihvaćanje savjeta zahtijeva međusobno razumijevanje,
povjerenje i prisan pedagoški takt
- savjet mora biti jasan, logičan, uvjerljiv i poticajan
 primjer – potiče, služi kao uzor u poz. pravcu djelovanja; primjere u
odgojnom radu potrebno je dobro izabrati, objasniti, primijeniti i
konkretizirati
 stvaranje ideala – treba stvarati ideale koji će mlade ponijeti, poticati,
iskoristiti njihovu energiju, znanje i snagu
 dnevni red – pomaže odgajanicima razviti osjećaj za red, disciplinu,
organiziranost rada, razvija sigurnost, osjećaj točnosti, dužnosti i
odgovornosti; mora proizaći iz potreba odgajanika
 igra – to je životna potreba učenika i uvjet njegova razvitka; bitno je
dobro organizirati igru, podijeliti uloge i ne nametati svoje stavove
 rad – radom pripremaju svoja znanja, vještine i navike, razvijaju i
usavršavaju intelektualne i radne sposobnosti, osjećaj dužnosti,
odgovornosti, upornosti i ustrajnosti
- rad trebaju odgajanici doživjeti kao osjećaj zadovoljstva, a ne kao
prisilu, kaznu
 kulturna razonoda – omogućava mladeži da s ešto aktivnije koristi
slobodnim vremenom prema osobnom interesu i potrebama
- njome se doprinosi obogaćivanju individualnog i skupnog života i
stvaranju navike aktivnog korištenja slobodnog vremena

 SREDSTVA POTICANJA
- imaju zadaću da motiviraju odgajanika na dobra djela
- imaju stimulativnu funkciju za dalji rad i koriste se postupno; to su:

34
  priznanje – dajemo za poz. rezultate u radu, djelovanju; mora biti
zasluženo
 pohvala – viši stupanj priznanja; njome se odobrava postupak
odgajanika, izriče povjerenje ili priznanje za dobre rezultate rada
 nagrada – najjače sredstvo poticanja; donosi ne samo duhovno
zadovoljstvo i priznanje, nego i materijalnu vrijednost; odgajatelj mora
nastojati da nagrada ne postane sama sebi ciljem
 obećanje – ono unaprijed budi ugodno raspoloženje, pokreće volju i
smanjuje nepoželjne utjecaje; mora se ostvariti najbolje u kraćem roku
 natjecanje – pojednici ili skupine odgajanika se zalažu da brže i
kvalitetnije završe postavljene zadaće

 SREDSTVA SPREČAVANJA
- imaju zadaću da spriječe i potisnu neg. utjecaje na odgajanika, to su:
 nadzor – preventivno sredstvo sprečavanja; zadaća mu je spriječiti pa tek
onda ako treba preodgajati
 skretanje (zamjena)– preventivno sredstvo sprečavanja; odgajanikove
težnje i želje nastojimo orijentirati u poz. pravcu
 upozorenje – odgajatelj podsjeća odgajanika što bi morao uraditi
(primjedba, opomena, kritika i prijetnja)
 kazna – najjače sredstvo sprečavanja; primjenjujemo je kad odgajanik
svjesno čini prijestup, mora biti individualna i ne smije biti sredstvo
ponižavanja

35