IZVORI I LITERATURA IZ TEKSTA ČLANKA

Vlasi u srpskim poveljama

1. povelja Stefana Nemanje (1198.-1199.)

2. darovnica Stefana Uroša I. ( 1242. – 1276)

3. darovnica kraljice Jelene, Uroševe žene (oko 1280.)

4. povelja Stefana Uroša II. Milutina manastiru Banjskoj

5. darovnica Stefana Prvovjenčanog (1196.-1228.) manastiru u Žiča

6. darovnica Štetana Dečanskog 1330. godine manastiru u Visokim Dečanima

7. povelja Stefana Uroša II.

8. povelje banjskog i dečanskog manastira – zabrana ženidbe između Vlaha i

Srba

9. zakonik cara Dušana iz 1348. i 1353. godine - Zakon Srblje i Zakon Vlaha

10. darovnica cara Dušana crkvi sv. Nikole Vranjskog u Hilandaru 1334.-
1346.

Vlasi u latinskim srednjovjekovnim kronikama i papinskim pismima

1. „Anuales Barenses“ iz 1027. godine

2. zabilješke povjesničara trećeg križarskog rata Ansberta, Roberta de Clarija i
Geoffroyja de Villehardouina
3. Robert de Clary : „Osvajanje Carigrada“
4. Ljetopis Ogeria Paniskog
5. pisma cara Henrika (1206., 1208. i 1212.)
6. pisma kralja Kalojana (1197.-1207.) papi Inocentu III. 1202. i 1203.godine
7. pismo pape Grgura IX. kralju Beli IV. od 14. studenoga 1234.
8. putopis Vilhelma de Rubruca, redovnika male braće koji je, na poticaj
francuskog kralja Ljudevita IX., od 1253.-1255. godine poduzeo jedno
misijsko putovanje, ali i s političkim ciljevima na Istok, i to Mongolima , na
Krimu, u Turkcstan, Kavkaz, Armeniju i Siriju
 9. „Venecijanski Anonimus“ iz 1267. godine
10. „Povijest Mađara“ -iz druge polovice XIII. Stoljeća
11. „Opis istočne Europe“, anonimni autor. 14.stoljeće

Vlasi u djelima bizantskih autora

1. Kekaumen – „Strategikon“, između 1071. i 1078.

2. dokument koji je izdao Bazilije II. Bugaroubojica 978. ili 980.
3. Ana Komnena – „Aleksiada“
4. Ivan VI. Kantakuzen – „Historia“
5. djela Niketa Choniata (1150.-1214.)
6. pismo Maksima Planude od 22.studenog 1299. upućeno Ivanu Fakrasu
7. autori Ivan Kinamski, Demetrije Kidonski, Laonik Chalkokondylis, Theodor
Pródromos

Kada se Vlasi prvi put spominju u izvorima

1. Eutychie – „Anali“
2. Prokopije Cezarejski – „Ograđevine“
3. Ivan Skilitca – „Kratka povijest“

Tko su i što su Vlasi za bizantske autore

1. djela Nicete Choniate i Georgija Akropolite

2. Leon Đakon – „Historia“
3. „Descriptio Europae orientalis“ – anonimni autor
4. Prva knjiga čuda sv. Dimitrija iz 7.st
5. Konstantin Porfirogenet - „O upravljanju carstvom“

Bizantski autori o porijeklu Vlaha

1. Ivan Apokaukas (1235.), metropolit iz Naupakta – akt o jednom događaju

 2. Laonik Chalkokondyles

Vlasi su etnos, odnosno gentes, barbari odnosno miksobarbari

1. N. Choniata - „Historia“
2. Georgij Pachymer (1242-1310.)
3. Nicifor Grego (1295.-1359.) „Historiae“
4. pjesme Ivana Katraresa
5. „Janinska Kronika“

Crkvena organizacija i kršćanstvo balkanskih Vlaha

1. hrizovulja (carska diploma) Bazilija II. Bugaroubojice 1020.

2. rukopis na grčkom jeziku iz XI. stoljeća otkriven u crkvi sv. Klimenta
Ohridskog
3. zaključci Sinode iz 1316. godine

Političko-socijalne strukture balkanskih Vlaha i njihova ekonomska

djelatnost

1. srebrna bula despota Nicefora Duke iz 1266.

2. Zlatna bula cara Andronika II. Paleologa iz 1289.
3. grčki kodeks 382 iz XV. stoljeća u kojem se nalaze pisma razmijenjena
između patrijarha Nikole i cara u vremenu između 1100.-1104. godine
4. „Akti manastira Lavre iz XII. stoljeća“
5. krizobula cara Andronika II. Paleologa iz godine 1321. mjeseca lipnja
6. prostagma Andronika I. Komnena iz godine 1184.
7. pjesničko kazivanje monaha Teodora Prodroma iz XII. stoljeća