Priprema Industrijska Revolucija

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 5

PREDMET: Historija

RAZRED: VIII

BROJ ČASA: 14.

DATUM: 17. 10. 2017.

TIP ČASA: Obrada novog gradiva

NASTAVNA JEDINICA: Industrijska revolucija: uzroci, tok, posljedice

CILJEVI

ODGOJNI: Uočiti značaj tehnološkog razvoja kroz koji čovječanstvo prolazi i čije plodove
svakodnevno ubiremo; uočiti značaj povoljnih društvenih prilika za ostvarivanje takvog
razvoja, razvoj interesovanja za istraživanjem kod učenika, te pomoći im da uvide negativne
nuspojave koje takav razvoj donosi

OBRAZOVNI: Upoznati učenike sa pojmovima revolucija i industrijska revolucija;


približiti im proces kroz koji je društvo prolazilo tokom industrijske revolucije, te ih upoznati
sa najznačajnijim izumima koji se vežu za ovaj period

FUNKCIONALNI: Razvoj interesovanja za istraživanje i historiju tehnologije; definisanje


značaja pojedinih historijskih ličnosti, te vrednovanje njihovog doprinosa razvoju mašinske
proizvodnje; prepoznavanje važnih historijskih procesa i prekretnica kroz koje društvo prolazi

NASTAVNA SREDSTVA: multimedija, udžbenik, mapa


NASTAVNE METODE: demonstracija, izlaganje, razgovorOBLICI RADA: frontalni,
individialni

KOLERACIJA SA: hemija, fizika, biologija

 UVODNI DIO ČASA:

 U uvodnom dijelu časa pomoću pitanja učenike ćemo uvesti u novu nastavnu jedinicu i
ponoviti prethodno gradivo, posebno ono koje korespondira sa onim što treba da obradimo
tokom časa.
 Povećano interesovanje za tehnološkim razvojem javlja se pojavnom kapitalizma
 Šta je to kapitalizam?
 Objasniti proces manufakturan proizvodnje i razlike od načina proizvodnje u
srednjem vijeku
 Gdje se javlja parlamentarna monarhija kao oblik vlasti, te kakve su uloge kralja i
parlamenta?
 Koja je zemlja najsnažnija pomorska sila u 19. stoljeću? (slajd 1)

GLAVNI DIO ČASA

INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA: UZROCI, TOK, POSLJEDICE (slajd 2)

 Prije nego što definišemo pojam industrijske revolucije provjerit ćemo stepen predznanja
učenika o pojmu revolucija i vrstama revolucije.
 Da li možete objasniti pojam revolucija?
 Koje vrste revolucije poznajete, i da li se možete sjetiti neke revolucije, bez obzira o
kojem vremenskom periodu se radi?
 Pod industrijskom revolucijom podrazumijeva se uvođenje naprednijeg načina
proizvodnje i prelazak sa manufakturne na mašinsku proizvodnju (slajd 3)

 Povoljne društvene i privredne okolnosti omogućile su industrijsku revoluciju u Engleskoj


 Povećanje proizvodnje željeza i uglja, duga tradicija tekstilne proizvodnje, parlamentarni
sistem, razvoj bankarstva, razvijena flota, brojne kolonije, te povećanje obima trgovine
učinile su Englesku najsnažnijom zemljom
 manufakturna proizvodnja uzrokuje povećane zarade, pa se dio sredstva ulaže u inovacije
koje bi donijele novu vrijednost
 Tehnička i naučna dostignuća; Džon Kej (Slajd 4)
 Džon Kej je osmislio „leteći čunak“; napravu koja je značajno doprinijela razvoju
tekstilne industrije
 Inovator je zbog svog izuma imao brojne probleme, prije svega finansijske, pa zbog toga
seli u FrancuskuLeteći čunak (slajd 5)
 Džejm Hergrivz (slajd 6)
Džejm Hergrivz inovirao je tkalački razboj
 Naprava je značajno doprinijela povećanju proizvodnje tkanine, posebno materijala od
vune
 Posebno je interesantna priča/mit o tome kako je došao na ideju da napravi tkalački
razboj. Naime, postoji naracija da je njegova kćerkica Jenny zapela i oborila predilicu, a
njen otac je uvidio da ona nastavlja da radi. Novi položaj kotača predilice omogućio je da
se prede do osam niti istovremeno, što je značilo da mašina obavlja posao osam radnika.
Zbog svog izuma morao se seliti, jer su brojni radnici ostajali bez posla
 Tkalački razboj (slajd 7)
 Nezadovoljnici napadaju dom Džejmsa Hergrivza-ilustracija (slajd 8)

 Džejms Vat (slajd 9)


 Interesantna i poučna je priča o odrastanju ovog škotskog naučnika, filozofa i inovatora.
On je zbog svoje bolešljivosti mora često izbivati iz škole. Ipak, česta odsustva iz škole
nisu ga spriječila da se zanima za nauku i nove tehnologije. Njegov najvažniji izum je
parna mašina, koja ustvari predstavlja nadogradnju postojećih pokušaja izgradnje takvog
stroja koji nisu donijeli velike uspjehe
 Mehanizam parne mašine-pokretne slike (slajd 10) Zajedno sa učenicima pokušati
objasniti mehanizam rada parne mašine:
Šta se dešava sa vodom kada se zagrijava?
Šta se dešava sa gasovima ako se zagrijavaju u zatvorenom prostoru?
 Izgled parne mašine-fotografija (slajd 11)

 Robert Fulton (Slajd 12)


 Da li ste čuli za Nautilus?
 Robert Fulton američki je inovator koje je kreirao prvi funkcionalan parobrod. Pored toga
poznat je i kao konstruktor prvog operativnog vojnog parobroda, koji je poslije njegove
smrti ponio njegovo ime. Potrebno je spomenuti i način na koji je umro. Fulton je vidio
svog dobrog prijatelja kao se utapao u rijeci Hudson. Ubrzo nakon što je spasio svog
prijatelja dobio je pneumoniju. Stanje se pogoršalo i Robert je umro.
 RAZGOVOR SA UČENICIMA: Zašto prvi brod na slikama ima jedra, a drugi nema?
(slajd 13)

 Džordž Stivenson (slajd 14)


 Željeznički prijevoz bio je jedan od najvažnijih tehnoloških izuma 19. stoljeća i ključna
komponenta industrijske revolucije. Izgrađen od Georgea i njegovog sina Roberta,
Locomotion No. 1 je prva parna lokomotiva koja je 1825. godine prevozila putnike na
javnoj željezničkoj pruzi, Stockton-Darlington. George je, također, izgradio prvu javnu
međugradsku željezničku liniju u svijetu za korištenje lokomotiva, Liverpool-Manchester,
koja je otvorena 1830. godine.
 Stivenson je svoju prvobitnu lokomotivu unaprijedio brojnim modifikacijama, te joj dao
naziv Raketa. Raketa je mogla putovati maksismalnom brzinom od 45 km/h.
 Raketa (Slajd 15)
 Učenici će u svoje teke prepisati sljedeću tabelu (Slajd 16)

Inovator Izum Godina

Džon Kej Leteći čunak 1733.

Džejms Hergrivz Tkalački razboj 1764.

Džejms Vat Parna mašina 1769.

Robert Fulton Parobrod 1807.

Džordž Stivenson Parna lokomotiva 1814.

 Glavni dio časa zatvorit ćemo pozitivnim i negativnim stranama/posljedicama industrijske


revolucije, te posmatranjem mape širenja industrijske revolucije u Evropi. (Slajd 18)
Nastavnik će iznijeti posljedice koje donosi revolucija, a učenici će dobiti zadatak da ih
samostalno razvrstaju u pozitivne i negativne. Nakon toga ćemo ih uporediti sa tabelom
koju je sastavio nastavnik. (Slajd 17)

Pozitivne Negativne

Povećanje proizvodnje Radna snaga postaje jeftinija


Kvalitetniji proizvodi Duže radno vrijeme
Jeftiniji proizvodi Nestanak velikog broja zanata

Povećana brzina putovanja Nedostatak stambenog prostora


Povećanje obima trgovine Povećano zagađenje vode i zraka
Povećana stopa kriminaliteta

ZAVRŠNI DIO ČASA:

U završnom dijelu časa ponovit ćemo lekciju kroz nekoliko pitanja i popuniti prazna
polja na tabeli inovatora i izuma

Šta znači pojam revolucija i koje vrste revolucije postoje?

Šta predstavlja industrijska revolucija?


Zašto se industrijska revolucija desila u Engleskoj? (Slajd 19)

Inovator Izum Godina

Džon Kej 1733.

tkalački razboj 1764.

Džejms Vat parna mašina

parobrod 1807.

Džordž Stivenson parna lokomotiva

(Slajd 20)

DODATAK PRIPREMI: Adna Mahmutović, učenica VIII-3, koja nastavu pohađa prema
posebnom planu u svoju teku prepisati će sljedeći tekst:

Kada je prvi put uspostavljena željeznička pruga u Americi mnogi su vjerovali da je to


propast nacije. U pismu Martina van Brena, guvernera Njujorka, iz 1895. godine, upućenom
američkom predsjedniku Džeksonu, između ostalog stoji: „Kao što Vam je možda poznato,
gospodine Predsjedniče, vagoni na željezničkim tračnicama jure enormnom brzinom do 15
milja na sat, koje vuče stroj-lokomotiva, koja ne samo da dovodi u opasnost živote i dijelove
tijela putnika, nego tutnji i hukti selima, paleću usjeve, plašeći stoku, ljude, posebno žene i
djecu.“

You might also like