PRAVNI FAKULTET

SVEUČILIŠTA U RIJECI

Adeana Fabijančić

POREZNO JAMSTVO

(seminarski rad)

Student:

Mentor:

JMBAG

Rijeka, 2018.
SADRŽAJ:

1. UVOD....................................................................................................................................3

2. INSTITUT POREZNOG JAMSTVA..................................................................................4

3. POREZNI JAMAC..............................................................................................................6

3.1. Supsidijarno jamstvo.......................................................................................................6

3.2. Solidarno jamstvo............................................................................................................6

4. VRSTE POREZNOG JAMSTVA PREMA PRAVILIMA OPZ-a......................................7

4.1. Zakonsko porezno jamstvo..............................................................................................7

4.1.1. Odgovornost zastupnika...........................................................................................7

4.1.2. Odgovornost za neplaćanje poreza po odbitku.............................................................7

4.1.3. Odgovornost za vjerodostojnost poslovnih knjiga....................................................8

4.1.4. Odgovornost preuzimatelja gospodarske cjeline......................................................8

4.1.5. Odgovornost utajivača poreza i pomagača...............................................................9

5. PROBOJ PRAVNE OSOBNOSTI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA PRI ZLOUPORABI

PRAVA....................................................................................................................................10

5.1. Materijalne odredbe.......................................................................................................10

5.1.1. Odgovornost članova uprave i izvršnih direktora društava kapitala te povezanih

osoba.................................................................................................................................10

5.1.2. Odgovornost članova trgovačkog društva..............................................................11

5.2. Postupovne odredbe.......................................................................................................12

5.2.1. Zastara u postupku utvrđivanja zlouporabe prava..................................................13

5. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................14

LITERATURA.........................................................................................................................15
1. UVOD
Pravni institut jamstva u području poreznog prava, uređuje Opći porezni zakon (NN 147/08,
18/11, 78/12, 136/12, 73/13. i 26/15) (OPZ), prema kojemu je porezno-dužnički odnos dio
porezno-pravnoga što je, pak, odnos javno-pravnih tijela, na jednoj, te fizičkih i pravnih
osoba, na drugoj strani, a predmet mu mogu biti ukupna prava i obveze mate-rijalne i
postupovne naravi u područja poreza odnosno javnih davanja.

Porezno-dužnički odnos onaj je dio porezno-pravnoga u kojem sudionici iskorištavaju prava

i obveze, što je, dakle, uži pojam kakav obuhvaća tek materijalni dio porezno-pravnog
odnosa, pa mu je predmetom uvijek određen imovinsko-pravni zahtjev, odnosno novčana
činidba, dok su mu sudionici porezno tijelo, porezni dužnik i porezni jamac.

3
2. INSTITUT POREZNOG JAMSTVA
Pravni institut jamstva u području poreznog prava uređen je Općim poreznim zakonom (Nar.
nov., br. 127/00, 86/01 - ispravak i 150/02 – u nastavku teksta: OPZ). OPZ govori o
poreznom jamcu i solidarnom poreznom dužniku sa stajališta poreznog prava, ali se ovaj
institut mora promatrati i u svjetlu odredaba Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., od br.
53/91 do br. 88/01 – u nastavku teksta: ZOO) koje ga uređuju u smislu osnovnih pravnih
načela. 1

Poreznim jamstvom, analogno odredbama Zakona o obveznim odnosima, osigurava se

porezni vjerovnik da će porezni dužnik odnosno porezni obveznik uredno podmiriti svoj
porezni dug.

Jamstvo je, prema odredbama ZOO-a, pojmovno određeno kao ugovor između vjerovnika i
treće osobe - jamca, na temelju kojeg se jamac obvezuje na podmirenje duga ako ga ne
podmiri sam dužnik. Sklapanjem tog ugovora, kao što stoji u novom zakonu iz 2015. godine,
vjerovnik pored dužnika, koji ostaje i dalje u obvezi, dobiva još jednog dužnika za isti dug, a
time i veće izglede za ostvarenje svoje tražbine. Na predočeni način jamstvo se javlja kao
sredstvo osiguranja ispunjenja obveze, što je osnovni smisao i svrha tog instituta.

OPZ porezno-dužnički odnos određuje kao dio porezno-pravnog odnosa u kojem sudionici
porezno-dužničkog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze.

Pravni temelj poreznog jamstva isključivo je zakonsko pravilo što izričito propisuje
odgovornost određenih osoba kao jamaca za tuđi porezni dug. U Hrvatskoj takva pravila
sadrže čl. 26. do 32. OPZ-a, a osobu koja jamči za tuđi porezni dug naziva se poreznim
jamcem.

Zakonskim se poreznim jamstvom uspostavlja javno-pravni porezno-dužnički odnos

poreznog tijela i jamca. Jamstvo pojačava porezno-dužnički odnos, jer u nj stupaju druge
osobe koje postaju odgovornima za tuđi porezni dug. Zakon o obveznim odnosima pojmovno
određuje jamstvo kao ugovor vjerovnika i treće osobe jamca, na temelju čega se jamac
obvezuje namiriti dug, ako to ne učini sam dužnik. Na osnovi ugovora, vjerovnik uz dužnika,
koji ostaje u obvezi, dobiva još jednoga dužnika za isti dug, a time i veće izglede za naplatu

1
Vukić, N., 2003: Porezno jamstvo, Informator, 5159-5160

4
tražbine. Tako se, dakle, kao što stoji u novom zakonu iz 2015. godine, uspostavlja
građansko-pravni odnos, pa se u poreznog jamstva na temelju ugovora ne može donijeti
porezno rješenje (upravni akt) u kakvome bi se naredilo plaćanje poreznog duga, a porezna
tijela bi mogla obaviti naplatu od ugovornog jamca samo u građanskom postupku. Stoga OPZ
ograničuje pojam „porezni jamac“ samo na zakonske porezne jamce.2

2
Rihter, A., 2016: Porezno jamstvo, Porezni vjesnik 5(1), str. 46-60

5
3. POREZNI JAMAC
Porezni jamac fizička je ili pravna osoba koja jamči da će obveznik ispuniti poreznu obvezu
te će, ako on to ne učini, umjesto njega platiti porez. Jamči, dakle, samo za porezni dug

3.1. Supsidijarno jamstvo

Sve zakonske porezne jamce općenito se može podijeliti u dvije kategorije sukladno obliku
odgovornosti.

Propisivanje jamstva povećava broj dužnika za isti porezni dug i mogućnost naplate
dospjele svote poreza.

Porezni jamci, prema čl. 30. st. 1. OPZ-a, od-govaraju supsidijarno, što znači da porezno
tijelo ispunjenje obveze najprije mora zahti-jevati od obveznika kao glavnoga dužnika, i to u
pisanu pozivu u kojemu se određuje i rok ispunjenja. Ako obveznik ne namiri dospjeli dug u
roku, porezno tijelo može zahtijevati plaćanje duga od poreznog jamca, kao što stoji u novom
zakonu iz 2015. godine. Kad za ispunjenje porezne obveze postoji jamstvo, obveznika se
naziva glavnim dužnikom.3

3.2. Solidarno jamstvo

Porezni jamci odgovaraju solidarno, i to u tri točno određene okolnosti:

1. ako zakon propisuje odgovornost određene osobe kao jamca platiše za tuđi porezni dug,

2. ako je fizička ili pravna osoba utajila porez i

3. ako je fizička ili pravna osoba sudjelovala u utaji poreza.

Članak 21. OPZ-a pojam solidarnih dužnika određuje kao više osoba za isti porezni dug,
pa u trima navedenim okolnostima jamac odgovara kao glavni dužnik te ga se može pozvati
da plati porezni dug prije glavnog dužnika ili zajedno s njim.4

Porezno tijelo odlučuje od kojeg će solidarnog dužnika naplatiti porezni dug i u kolikoj
svoti. Ispunjenjem obveze jednoga solidarnog dužnika prestaje porezno-dužnički odnos
svih solidarnih dužnika.
3
Rihter, A., 2016: Porezno jamstvo, Porezni vjesnik 5(1), str. 46-60

4
https://www.zakon.hr/z/100/Op%C4%87i-porezni-zakon

6
4. VRSTE POREZNOG JAMSTVA PREMA PRAVILIMA OPZ-a
4.1. Zakonsko porezno jamstvo
Sudionicima porezno-pravnog odnosa OPZ smatra i osobe koje jamče za plaćanje
poreza, slično kao odredbe o odgovornosti sudionika porezno-dužničkog odnosa. Zakonsko
jamstvo temelji se na čl. 26. do 32. OPZ-a.5

4.1.1. Odgovornost zastupnika

Ako zastupnici fizičkih i pravnih osoba i zastupnici ili upravitelji udruženih osoba i
imovinskih masa nemaju pravnu osobnost, a u obavljanju poslova počinili su kazneno djelo
utaje poreza ili sudjelovali u utaji ili bespravno utjecali na smanjenje poreza ili na stjecanje
druge porezne povlastice za zastupane osobe, smatra ih se jamcima za manje plaćen porez i
kamate (čl. 26. OPZ-a).6

Prema čl. 16. OPZ-a, zakonski zastupnici fizičkih i pravnih osoba i zastupnici ili upravitelji
udruženih osoba i imovinskih masa bez pravne osobnosti moraju ispunjavati porez-ne
obveze. Osobu iz čl. 16. OPZ-a smatrat će se poreznim jamcem za neplaćen odnosno manje
plaćen porez i kamate, ako su pri zastupanju počinili kazneno djelo utaje poreza, sudjelovali u
utaji ili bespravno umanjili porez ili pribavili druge povlastice za zastupane osobe. Kao
jamci, za porezni će dug odgovarati vlastitom imovinom.

Prema čl. 25. OPZ-a, zastupane osobe odgovaraju za neplaćen i manje plaćen porez i
pripadajuće kamate što su posljedicom neispunjenja obveze iz porezno-dužničkog
odnosa.Obveze iz porezno-dužničkog odnosa za poreznog dužnika mogu namiriti i
treće osobe, a kada svaka osoba mora namiriti isti porezni dug, posrijedi su solidarni dužnici.
pa je svaki obvezan namiriti ukupan dug.7

4.1.2. Odgovornost za neplaćanje poreza po odbitku

U građanskom pravu jamstvo se može definirati kao ugovor kojim se jamac obvezuje prema
tuđem vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako to ovaj ne učini. To je
dobrovoljno jamstvo, koje u privatnopravnom odnosu mora biti u pisanoj formi da bi
5
Rihter, A., 2016: Porezno jamstvo, Porezni vjesnik 5(1), str. 46-60

6
https://www.zakon.hr/z/100/Op%C4%87i-porezni-zakon
7
https://www.zakon.hr/z/100/Op%C4%87i-porezni-zakon

7
proizvelo pravni učinak. U poreznim obvezama jamstvo je prinudno, odnosno ono je u
pravilu zakonsko što znači nametanje obveze vraćanja tuđeg poreznog duga za slučaj da
porezni dug ne podmiri porezni obveznik. 

Za neplaćanje poreza po odbitku, solidarno jamči onaj tko mora obračunati, uplatiti i prijaviti
porez u ime i za račun druge osobe.

Poslodavac mora obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku u ime i za račun dru ge
osobe. Od solidarnog jamca za naplatu poreza po odbitku koji nije obračunao i
uplatio porez u propisanu roku, porezno tijelo može naplatiti dug bez obveze da ga najprije
pokuša naplatiti od glavnog dužnika. Jamstvo je poslodavca solidarno.8

4.1.3. Odgovornost za vjerodostojnost poslovnih knjiga

Članak 28. OPZ-a utvrđuje odgovornost za vjerodostojnost poslovnih knjiga. Onaj tko
sudjeluje u ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih isprava ili neuredno neistinito i
nepravodobno vodi poslovne knjige, jamči za svotu manje plaćena poreza i moguće kamate
što su posljedicom takva djelovanja.

4.1.4. Odgovornost preuzimatelja gospodarske cjeline

Članak 29. st. 1. OPZ-a propisuje da se pri prijenosu vlasništva gospodarske cjeline,
stjecatelja smatra poreznim jamcem za9:

 porez za kojeg se obveza plaćanja temelji na poslovanju gospodarske cjeline prije

stjecanja,
 porez što ga plaća po odbitku (porez na dohodak od nesamostalnog rada), uz uvjet da
je obveza plaćanja toga poreza nastala u godini u kojoj je obavljen prijenos
vlasništva gospodarske cjeline.

Jamstvo stjecatelja ograničuje vrijednost stečene imovine. Na stjecanje u stečajnom i

ovršnom postupku iznimno se primjenjuje čl. 29. st. 1. toč. 1. OPZ-a, kao što stoji u novom
zakonu iz 2015. godine, što znači da se stjecatelja gospodarske cjeline smatra poreznim
jamcem, ako prije stjecanja nije platio porez iz poslovanja i porez po odbitku (na dohodak od

8
Rihter, A., 2016: Porezno jamstvo, Porezni vjesnik 5(1), str. 46-60

9
Jančiev, Z. Hrvatski porezni sustav / Josip Supić, Damir Živković. 5. izd. Zagreb : Institut za javne finacije,
2006

8
nesamostalnog rada), s tim da je jamstvo stjecatelja za porezni dug samo do visine vrijednosti
stečene imovine. Iznimka je da se stjecatelja ne smatra jamcem pri stjecanju gospodarske
cjeline u stečajnom i ovršnom postupku za porez u pogledu kojega se obveza temelji na
poslovanju gospodarske cjeline prije stjecanja. Gospodarskom cjelinom se, prema čl. 33.
OPZ-a, smatra naime ukupnu imovinu i obveze što, poslovno i ustrojstveno, čine samostalni
subjekt kakav je sposoban poslovati samostalno.

4.1.5. Odgovornost utajivača poreza i pomagača

Prema čl. 32. OPZ-a, onaj tko zbog utaje poreza ili pomaganja ili prikrivanja utaje, umanji ili
ne iskaže poreznu obvezu, jamči za taj manje plaćen ili utajen porez i pripadajuće kamate.
Ako, naime, supsidijarni jamac utaji porez ili sudjeluje u utaji, smatra ga se solidarnim
jamcem, što podliježe Kaznenome zakonu. OPZ ne sadrži posebna postupovna pravila kakva
bi se primjenjivalo radi utvrđenja postoje li pravne činjenice što po Zakonu zahtijevaju
odgovornost fizičke ili pravne osobe kao poreznog jamca. Stoga se primjenjuje opća
pravila OPZ-a o utvrđivanju činjenica bitnih za oporezivanje, kao najvažnije faze
poreznog postupka u kojoj se utvrđuje je li neka od pretpostavka o odgovornosti određene
osobe kao poreznog jamca iz čl. 26. do 32. OPZ-a, ispunjena u određenu porezno-dužničkom
odnosu. Utvrdi li se da su ispunjene pretpostavke o odgovornosti određene osobe kao
zakonskog jamca od kojeg se porezni dug može naplatiti, sukladno čl. 93. OPZ-a, redovito se
mora donijeti porezno rješenje o naplati poreza po osnovi jamstva. Porezno tijelo mora
pritom provoditi sve odredbe u vezi s poreznim rješenjima. Protiv rješenja o naplati poreza po
osnovi jamstva porezni jamac ima pravo na žalbu kao redovit pravni lijek, ali i na pokretanje
upravnog spora protiv drugostupanjske odluke, jer se jamcu priznaje sva postupovna prava
kao obvezniku te se primjenjuje i sve odredbe OPZ-a o pravima obveznika u poreznom
postupku.10

10
https://www.zakon.hr/z/100/Op%C4%87i-porezni-zakon

9
5. PROBOJ PRAVNE OSOBNOSTI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA PRI ZLOUPORABI
PRAVA
Zakon o izmjenama i dopunama OPZ-a, što je na snazi od 2015. godine , proširio je krug
osoba odgovornih za tuđi porezni dug, i to samo kad je riječ o dugu glavnoga dužnika
trgovačkog društva. Proširen je, naime, krug zakonskih jamaca za porezne obveze trgovačkih
društava na članove društva, uprave i izvršne direktore te s njima povezane osobe, ako se u
posebnom dijelu poreznog postupka utvrdi da su zlouporabom prava ili ovlasti onemogućili
naplatu poreznog duga od društva kao glavnog poreznog dužnika.

5.1. Materijalne odredbe

Osobe su koje odgovaraju kao porezni jamci za tuĐi porezni dug, prema čl. 26a. OPZ-a,
članovi uprave i izvršni direktori trgovačkog društva, povezane osobe te prema čl. 26b,
članovi trgovačkog društva. Članak 26d. OPZ-a propisuje njihovu odgovornost kao poreznih
jamaca što je se može utvrditi tek nakon provedbe posebnog dijela poreznog postupka,
utvrđivanja zlouporabe prava i donošenja rješenja što će taj postupak zaključiti.

U čl. 26c. točno se navodi osobite primjere u kojima će se uspostaviti odgovornost obiju sku-
pina osoba kao zakonskih jamaca. Odgovornost poreznog jamca obuhvaća, naime, i osobe
koje su poduzele radnju (činjenje ili nečinjenje) kakva može onemogućiti naplatu po-reznog
duga.

5.1.1. Odgovornost članova uprave i izvršnih direktora društava kapitala te povezanih osoba
Sukladno čl. 26a. OPZ-a, članovi uprave i izvršni direktori društava kapitala odgova-raju kao
porezni jamci kad pri vođenju poslova društva zlouporabe ovlasti, što može
onemogućiti naplatu duga. U RH su društva kapitala, prema Zakonu o trgovačkim društvima
društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i dioničko društvo (d.d.). 11

Zakon izričito propisuje da je za vođenje poslova d.o.o.-a i d.d.-a ovlaštena uprava

što je mogu činiti jedna ili više fizičkih osoba. ZTD predviđa i postojanje upravnog
odbora s objedinjenom funkcijom vođenja poslova i nadzora nad vođenjem poslova
društva, dok poslove vode izvršni direktori koje imenuje upravni odbor.

Članovi uprave i izvršni direktori, s obzirom na ovlasti, pri vođenju i zastupanju društva
mogu izravno utjecati na mogućnost naplate poreznog duga trgovačkog društva. Pritom je
bitno da u svakoj okolnosti mora postojati uzročno-posljedična veza radnje člana uprave ili
11
https://www.zakon.hr/z/100/Op%C4%87i-porezni-zakon

10
izvršnog direktora i nemogućnosti naplate poreznog duga, što se utvrđuje u poreznom
postupku.12 Osobna odgovornost članova uprave i izvršnih direktora postoji i kad oni prenesu
obveze na druge osobe (povjerenike), kada se u društvu kao člana predstavlja nekoga drugog,
mada taj djeluje prema njihovim nalozima i uputama.Osim za članove uprave i izvršne
direktore, čl. 26a. st. 4. OPZ-a propisuje i moguću odgovornost osoba koje su, po Zakonu, s
njima povezane, u čiju je korist poduzeto raspolaganje na štetu društva.

Sukladno pojmu povezanih osoba iz čl. 41. OPZ-a, treba istaknuti kako članovi uprave
i izvršni direktori društva odgovaraju neograničeno cijelom imovinom, dok je odgovornost
povezanih osoba uvjetovana visinom koristi stečene na osnovi primjene nedopuštanih radnja.

5.1.2. Odgovornost članova trgovačkog društva

Odgovornost članova trgovačkog društva, kao poreznih jamaca za porezni dug društva
uspostavlja se temeljem čl. 26b. OPZ-a što uređuje pitanja odgovornosti članova trgovačkog
društva za obveze društva.

Pozitivni pravni propisi trgovačkim društvima priznaju pravnu osobnost. Kad u pravnom
prometu društvo stvara ugovorne odnose, obveza nastaje za samo društvo. Društvo kao
pravna osoba uvijek odgovara za obveze cijelom vlastitom imovinom, jer je riječ o njegovoj
obvezi. Samo je trgovačko društvo (a ne njegovi članovi), sukladno tome, sudionik porezno-
pravnoga i porezno-dužničkog odnosa. Trgovačka društva sudionici poreznodužničkog
odnosa cijelom imovinom odgovaraju za vlastite porezne obveze, a samo u zakonom
određenim okolnostima za te će obveze biti odgovorni i njihovi članovi.13

Članak 26b. propisuje kako članovi društva kapitala te komanditori u komanditnom društvu
ne odgovaraju za obveze društva, osim kad ih određuju radnje kakvima član društva
zlorabi načelnu neodgovornost za obveze društva. Odgovornost se tada uspostavlja na
temelju čl. 26b. st. 3. OPZ-a koji, ustvari, uređuje institut proboja pravne osobnosti, tj.
uspostavlja odgovornost članova društva (koji inače ne odgovaraju za obveze društva) što
omogućuje vjerovnicima da tražbine, napokon, namire i iz imovine članova14.

Prema čl. 26d. OPZ-a, onemogućena naplata poreznog duga od trgovačkog društva kao
glavnog dužnika nužna je pretpostavka pokretanja postupka utvrđivanja zlouporabe, nakon

12
Jančiev, Z. Hrvatski porezni sustav / Josip Supić, Damir Živković. 5. izd. Zagreb : Institut za javne finacije,
2006
13
Jančiev, Z. Hrvatski porezni sustav / Josip Supić, Damir Živković. 5. izd. Zagreb : Institut za javne finacije,
2006
14
https://www.zakon.hr/z/100/Op%C4%87i-porezni-zakon

11
čega se osobe iz čl. 26a. i 26b. na osnovi rješenja može pozvane na plaćanje poreza na osnovi
poreznog jamstva.

5.2. Postupovne odredbe

U posebnom dijelu poreznog postupka utvrđuje se postojanje zakonskih pretpostavka
odgovornosti osoba iz čl. 26a. i čl. 26b, koje odgovaraju kao zakonski jamci, i donosi se
porezno rješenje u kojemu ih se poziva na plaćanje poreznog duga. Taj dio poreznog
postupka uređuju čl. 158a. i 158f. OPZ-a 15

Postupak utvrđivanja zlouporabe prava u Glavi VI.

a) Posebne odredbe o postupku utvrđivanja zlouporabe prava. Postupak utvrđivanja

zlouporabe prava dio je poreznog postupka što ga se provodi po službenoj dužnosti, radi
provjere i utvrđivanja činjenica kao zakonskih pretpostavka za uspostavu poreznog jamstva
osobama iz čl. 26a. i 26b. te donošenje rješenja o naplati poreza na temelju zakonskog
jamstva.

Takav se postupak može pokrenuti samo ako su provedene sve mjere prisilne naplate od
trgovačkog društva kao glavnog dužnika te je porezni dug ostao nenaplaćen. Članak
158a. st. 1. OPZ-a propisuje kako je postupak utvrđivanja zlouporabe prava iz porezno-
dužničkog odnosa dio poreznog postupka što ga porezno tijelo pokreće prema službenoj
dužnosti te provodi nad osobama koje sukladno čl. 26d. Zakona odgovaraju kao porezni
jamci, radi provjere utvrđivanja činjenica što upozoruje na postupanje s obilježjem
zlouporabe prava, te mu je posljedicom onemogućeno namirenje iz porezno-dužničkog
odnosa. Članak 158c. st. 1. OPZ-a određuje da se postupak provjere zlouporabe prava može
obavljati u svakoga obveznika i drugih osoba koje raspolažu činjenicama i dokazima bitnima
za odlučivanje. Postupak utvrđivanja zlouporabe prava i uspostavljanja odgovornosti osoba iz
čl. 26a. i 26b. provodi se prema postupku poreznog nadzora što ga uređuje OPZ te počinje
dostavom obavijesti o provedbi postupka provjere zlouporaba, kao što stoji u novom zakonu
iz 2015. godine. O provedenom postupku provjere i utvrđivanju činjenica sastavlja se
zapisnik na kojeg obveznik ima pravo prigovora. Ako porezno tijelo utvrdi da su ispunjene
zakonske pretpostavke odgovornosti osoba iz čl. 26a. i 26b, donosi rješenje temeljem kojega
se osobu utvrđuje poreznim jamcem i poziva da kao zakonski jamac plati porezni dug
trgovačkog društva.16

15
https://www.zakon.hr/z/100/Op%C4%87i-porezni-zakon
16
https://www.zakon.hr/z/100/Op%C4%87i-porezni-zakon

12
5.2.1. Zastara u postupku utvrđivanja zlouporabe prava
Provjeru i utvrđivanje činjenica što čine predmet postupka utvrđivanja zlouporabe
prava može se obavljati samo kad za određeno razdoblje nije nastupila zastara prava na
utvrđivanje zlouporabe prava. Na pitanja zastare toga prava poreznog tijela primjenjuje se čl.
94. st. 5. i čl. 96. st. 4. OPZ-a.17

Sukladno općim odredbama o zastari u poreznom postupku, početak tijeka zastare u

poreznom postupku ne računa se kalendarski (od dana neke radnje), već nakon isteka godine
u kojoj je počinjena radnja što je ocijenjena kao zlouporaba prava, pa stoga zastara prava
poreznog tijela na utvrđivanje zlouporabe ne može početi prije isteka godine u kojoj je
počinjena radnja kakvu se smatra zlouporabom prava.18

5. ZAKLJUČAK
Jamstvom se porezni vjerovnik osigurava da će obveznik udovoljiti preuzetoj obvezi. Porezni
jamac je fizička ili pravna osoba koja jamči da će obveznik udovoljiti poreznoj obvezi te će,
ako on to ne učini, umjesto njega platiti porez. Propisi stoga utvrđuju da su sudionici
porezno-dužničkog odnosa porezno tijelo, porezni dužnik i porezni jamac. Jamac odgovara za

17
https://www.zakon.hr/z/100/Op%C4%87i-porezni-zakon
18
Jančiev, Z. Hrvatski porezni sustav / Josip Supić, Damir Živković. 5. izd. Zagreb : Institut za javne finacije,
2006

13
porezni dug ako ga dužnik ne plati u roku (supsidijarni jamac). Ako se jamac obvezao kao
jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može
zahtijevati ispunjenje cijele obveze ili od glavnoga dužnika ili od solidarnog jamca ili obaju
istodobno. Zato se takva jamca naziva solidarnim. Obveze iz porezno-dužničkog
odnosa za poreznog dužnika mogu podmiriti i treće osobe. Pri izmjenama OPZ-a iz 2015.
godine proširen je krug zakonskih jamca za porezne obveze trgovačkih društava na članove
društva, članove uprave i izvršne direktore te s njima povezane osobe, ako se u posebnom
dijelu poreznog postupka utvrdi da su zlouporabom prava ili ovlasti onemogućili naplatu
poreznog duga od društva kao glavnoga poreznog dužnika.

LITERATURA
1. Jančiev, Z. Hrvatski porezni sustav / Josip Supić, Damir Živković. 5. izd. Zagreb :
Institut za javne finacije, 2006. 
2. Rihter, A., 2016: Porezno jamstvo, Porezni vjesnik 5(1), str. 46-60

14
3. Vukić, N., 2003: Porezno jamstvo, Informator, 5159-5160
4. https://www.zakon.hr/z/100/Op%C4%87i-porezni-zakon

15