EFIKASNOST I PRAVIČNOST

Sedmica 4

1
 IZBORI IZMEĐU EFIKASNOSTI I
PRAVIČNOSTI
• Efikasno iskorišteni resursi (12 dobara) ne moraju
obezbijediti pravičnu raspodjelu
• Primjer – dvije osobe “A” i “B” – “A” - 10 dobara, “B”
- 2 dobra. Rješenja???
• Trade off između efikasnosti i pravičnosti u središtu
rasprava o državnoj politici
• Kako smanjiti NEPRAVIČNOST a voditi računa o
EFIKASNOSTI (12-10)?
• Suprostavljena mišljenja – osnovno pitanje je
EFIKASNOST v.v. PRAVIČNOST

2
 IZBORI IZMEĐU EFIKASNOSTI I
PRAVIČNOSTI
• Dva pitanja koje su predmet debata:
1. Postoji neslaganje o prirodi izbora. U našem slučaju,
koliko dobara će biti izgubljeno u procesu transfera sa
osobe “A” na osobu “B”
2. Postoji neslaganje o relativnoj vrijednosti koja treba biti
dodijeljena smanjenju nejednakosti u poređenju sa
smanjenjem efikasnosti

3
 IZBORI IZMEĐU EFIKASNOSTI I
PRAVIČNOSTI
• TRADE-OFF – u kojoj mjeri se odreći EFIKASNOSTI da bi
smanjili NEPRAVIČNOST.
• ZASTUPNICI PRAVIČNOSTI – važno je kako se kolač dijeli
između bogatih i siromašnih jer je nepravičnost osnovni
problem društva i treba biti minimizirana bez obzira na
posljedice po efikasnost
• ZASTUPNICI EFIKASNOSTI – na dugi rok nije bitno kako
se kolač dijeli nego kako kolač uvećati, što će u krajnjem
ishodu pomoći siromašnima

4
 ANALIZA DRUŠTVENOG IZBORA
ANALIZA POTROŠAČKOG IZBORA:
• Niz mogućnosti potrošača definira se na bazi njegovog
BUDŽETSKOG OGRANIČENJA
• Preferencije potrošača pratimo preko KRIVIH
INDIFERENTNOSTI
• Izbor potrošača – BUDŽETSKO OGRANIČENJE
DODIRUJE FUNKCIJU INDIFERENTNOSTI – budžetski
limit je konzistentan se preferencijama potrošača

5
 ANALIZA DRUŠTVENOG IZBORA
• FUNKCIJA DRUŠTVENE INDIFERENTNOSTI (S)
prikazuje izbor između različitih nivoa korisnosti
različitih pojedinaca (kriva indiferentnosti potrošača)
• Prikazuje kombinacije korisnosti prema kojima je
društvo indiferentno
• FUNKCIJA DRUŠTVENOG BLAGOSTANJA – stepen
društvenog blagostanja koji odgovara određenim
razinama korisnosti članova društva
• Pareto princip: društvo bira tačku kada je funkcija
društvene indiferentnosti tangenta na funkciji
društvenog blagostanja
6
 DRUŠTVENO BLAGOSTANJE I PARETO
PRINCIP
• Pareto princip kaže da se treba preferirati takva
alokacija resursa pri kojoj će neki pojedinci biti u
boljem položaju a da u isto vrijeme nitko nije u
gorem.
• Ukoliko je korisnost nekih pojedinaca porasla a ničija
pri tome nije smanjena, društveno blagostanje
raste.

7
 UKUPNA KORISNOST I GRANIČNA
KORISNOST
• (UKUPNA) FUNKCIJA KORISNOSTI – objašnjava vezu
između korištenih dobara (npr. narandži) i korisnosti
• GRANIČNA KORISNOST – promjena korisnosti usljed
promjene jedne jedinice potrošnje
• Granična korisnost je (opadajući) nagib funkcije
korisnosti

8
 FUNKCIJA KORISNOSTI I GRANIČNA
KORISNOST
• OPADAJUĆA GRANIČNA KORISNOST – dodatno
smanjenje korisnosti sa dodatnim posjedovanjem
jedinice istog dobra
• OBLIK FUNKCIJE KORISNOSTI – determiniran
efikasnosti prenošenja resursa sa jedne (npr. bogati)
na drugu grupu (npr. siromašni)
• Npr., to može biti učinjeno oporezivanjem bogatih i
subvencioniranjem siromašnih

9
FUNKCIJA KORISNOSTI

10
FUNKCIJA DRUŠTVENE
INDIFERENTNOSTI

11
 PARETO U PRAKSI

• Većina mogućnosti je u pravcu da će u krajnjem ishodi

nekima biti bolje a drugim gore
• Kriva društvene indiferentnosti stoga predstavlja
dijagramski način razmišljanja o izborima sa kojima se
društvo suočava.
• Kriva društvenog blagostanja može biti posmatrana
kao ekonomski alat koji sumira pretpostavke o
društvenim sklonostima.

12
 EVALUACIJA MOGUĆNOSTI
• A – UTILITARISTI (Jeremy Bentham)
• prihvatanje korisnosti gdje jedna jedinica korisnosti
osobe “1” je u trade off-u sa jedinicom korisnosti osobe
“2”
• Korisnost za bilo kojeg pojedinca se mjeri na isti način
• Ukupna korisnost (W)– zbir pojedinačnih (U)

n
W = U1 + U 2 + ... + U n = ∑U i
i =1 13
UTILITARISTI

14
• B - NEPROPORCIONALNA KORISNOST
• Promjena u korisnosti nije isto vrednovana
• Smanjenje korisnosti npr. siromašnih samo ako to
dovodi do puno većeg povećanja korisnosti kod
bogatih
• Društvo može biti indiferentno ako postoje ovakve
neproporcionalno analizirane korisnosti

15
NEPROPORCIONALNA KORISNOST

16
• C – ROLSIZAM (John Rawls)
• Blagostanje društva jedino zavisi od blagostanja pojedinca
u najlošijem položaju
• Društvo je u boljoj poziciji ako unaprijedi blagostanje
pojedinca u najlošijem položaju a ne dobija ništa od višeg
blagostanja ostalih
• U ovom pristuput NEMA TRADE-OFF
• Bez obzira koliko je povećanje pojedinaca koji su u boljem
položaju to ne može kompenzirati blagostanje onih koji su
u najgorem položaju.

17
ROLSIZAM

18
FUNKCIJE DRUŠTVENE KORISNOSTI

19
 DRUŠTVENI IZBOR U TEORIJI
1. KONSTRUISATI NIZ MOGUĆNOSTI – (funkcija
društvene korisnosti) koliko korisnost za jednu osobu
treba da se smanji kada se kod druge poveća
2. DEFINIRATI PREFERENCIJE – (funkcija društvene
indiferentnosti) koliko je društvo spremno da smanji
korisnost za jednu osobu kako bi povećalo za druge
3. USVOJITI PROGRAME – pronaći programe koji
dovode na najvišu krivu društvene korisnosti

20
 DRUŠTVENI IZBOR U PRAKSI

PROBLEMI
1. Općenito, razinu ili promjenu korisnosti je jako teško
izmjeriti
2. Teško porediti korisnosti između različitih ljudi koji
ne moraju vrednovati isto čak i pozitivne promjene
3. Društvene preferencije teško prihvatiti kao prosjek
pojedinačnih preferencija

21
 MJERENJE KORISTI?
• Teško u praksi, ali ipak postoje načini
• SPREMNOST NA PLAĆANJE – koliko neko je spreman da
plati da bi se našao u jednoj situaciji a ne u drugoj (npr.
digitalni versus analogni TV signal)
• Međutim, spremnost na plaćanje nije isto što i ono što
se de facto plaća
• KOMPENZOVANA (V.V. OBIČNA) KRIVA TRAŽNJE –
tražnja na bazi spremnosti za plaćanje

22
KORISNOST I GRANIČNA KORISNOST
POJEDINCA
Broj majica Spremnost da plati Granična korisnost
(korisnost)
0 0 50

1 50 45

2 95 40

3 135 35

4 170 30

5 200 28

6 228 26

23
KOMPENZOVANA FUNKCIJA TRAŽNJE

24
 POTROŠAČKI VIŠAK

CIJENA DOBARA (majica)

Potrošacki višak

50

40 p=40 KM

30

20

10

1 2 3 4 POTROŠNJA DOBRA (majica) 25

 POTROŠAČKI VIŠAK
– besplatna dobra ili usluge

MOSTRINA (KM)

60

50

40

30

20

10

1 2 3 4 BROJ PRELAZAKA PREKO MOSTA

26
 MJERENJE UKUPNE DRUŠTVENE
KORISTI
• DRUŠTVENA KORIST – agregiranje svih korisnosti
pojedinaca
• Razlika ukupne spremnosti da se plati i ukupnih
troškova projekta je NETO EFEKAT EFIKASNOSTI
PROJEKTA
• To je ujedno i novčana vrijednost neto koristi

27
 MJERENJE DRUŠTVENE
NEEFIKASNOSTI
• Isti princip kao i kod mjerenja efikasnosti
• Ponovo, koliko bi pojedinac bio spreman da se
odrekne novca da se eliminiše neka neefikasnost
• Npr. koliko je neko (pušač) spreman platiti da se
eliminira porez na cigarete = 100 KM
• Ako se ukida taj trošak i uvodi paušalni porez od 100
KM blagostanje pojedinca nepromijenjeno
• Svaka razlika je ČIST GUBITAK ili DODATNO PORESKO
OPTEREĆENJE

28
MJERENJE DRUŠTVENE
NEEFIKASNOSTI

29
 KVANTIFICIRANJE DISTRIBUCIJSKIH
EFEKATA
1. INDEKS SIROMAŠTVA - % stanovništva sa prihodom
ispod granice siromaštva
2. JAZ SIROMAŠTVA – koliko daleko se stanovništvo
nalazi od granice siromaštva

POTROŠAČKI VIŠAK se koristi za ocjenu državnog

projekta ili procjenu neefikasnosti

30
 TRI PRISTUPA
DRUŠTVENOM IZBORU
• Kada projekat ne vodi Pareto-poboljšanju postoje tri
moguća pristupa za odlučivanje:
1. PRINCIP KOMPENZACIJE – pokrenuti projekat gdje
spremnost da se plati prevazilazi troškove projekta
a) Kritika – ignorira distribucijske efekte

2. TRADE OFF IZMEĐU MJERA – uporediti mjere

efikasnosti i nejednakosti – vrednovanje?
a) Kritika – ne uzima u obzir efekat na svaku individuu

31
 TRI PRISTUPA
DRUŠTVENOM IZBORU
3. PONDERISANE KORISTI – ponderisanje neto
dobitaka za različite grupe kako bi se dobio ukupan
efekat
• Pristup baziran na tri pretpostavke:
i. Postoji opadajuća marginalna korisnost
ii. Različiti pojedinci imaju istu relaciju između korisnosti i
dohotka
iii. Društvo brine jedino o ukupnoj korisnosti – suma
pojedinačnih korisnosti
a) Kritika – tri pretpostavke i problem ponderisanja

32
LORENCOVA MJERA NEJEDNAKOSTI

LORENCOVA KRIVA

33
 LORENCOVA MJERA NEJEDNAKOSTI
• LORENCOVA KRIVA (LK) – grafički prikaz stepena
ekonomske nejednakosti
• LK – prikazuje kumulativni % ukupnog dohotka kojeg
ostvaruju različite kategorije siromašnog stanovništva
• PUNA JEDNAKOST NA LK – 20 % dohotka za 20 %
najsiromašnijih, i tako redom
• DŽINI KOEFICIJENT – pokazatelj nejednakosti – 2 x
površina ispod funkcije pune jednakosti i LK

34
 SAŽETAK
• Funkcija društvene indiferentnosti
• Funkcija društvenog blagostanja
• Funkcija korisnosti i granične korisnosti
• Vrste i funkcije društvenih korisnosti
• Društveni izbor u teoriji i praksi
• Mjerenje koristi, društvene (ne)efikasnosti
• Kvantificiranje distribucijskih efekata
• Tri pristupa društvenom izboru
• Mjerenje nejednakosti – Lorencova funkcija, Džini
koeficijent
35