Uvod U Daljinsku Detekciju

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 27

DALJINSKA DETEKCIJA __1

OSNOVE

DEFINICIJA: Prikupljanje i merenje podataka-informacija, o


nekim fenomenima, objektima ili materijalima, bez direktnog
kontaka sa njima.

Čovekova moć daljinskog opažanja !

ISTORIJSKI PREGLED
• Vojna primena važan činilac i glavni generator razvoja.
• Prvobitne namena u civilne svrhe bile su upravljanje i
kontrola postojećih, a nedostupnih resursa na Zemlji.
• Od sredine 70-tih daljinska detekcija preuzima primat u
prikupljanju podataka o parametrima čovekove okoline
(kvitalitet vegetacije, prisustvo štetnih materija u vodama i
vazduhu itd).
• Od sredine 80-tih razvoj softvera za digitalnu obradu i
interpretaciju slika.
• Od sredine 90-tih razvoj sistema daljinske distribucije i
razmene informacija, naročito preko Interneta.
• Globalizacija tržišta informacija daljinske detekcije.
• Masovna edukacija kadrova za primenu nove tehnologije na
svim nivoima (specijalisti, korisnici, menadžeri itd).
• Smanjene cene produkata daljinske detekcije – prošren krug
korisnika - razbijen monopol velikih nacionalnih institucija i
krupnog svetskog kapitala.
DALJINSKA DETEKCIJA __2

ELEKTROMAGNETSKI SPEKTAR

• Samo deo elektromagnetskog spektra zračenja se koristi u


daljinskoj detekciji.
• Prirodno zračenje (Sunčevo).
• Veštačko zračenje (aktivni radar).
• Problem jake apsorbcije ultraljubičastog opsega.
• Kamere najčešće koriste vidljivi opseg talasnih dužina.
• Za analize kvaliteta vode i zagađenja koristi se vidljivi deo
spektra.
• Snimci napravljeni bliskoinfracrvenim opsegom zračenja
koriste se za topografsko kartiranje.
• U studijama vegetacije koristi se kombinacija zračenja
bliskoinfracrvenog i vidljivog opsega.
• Za geološke studije se koristi srednjeinfracrveni opseg
zračenja
• Za potrebe meteoroloških istraživanja pogodni su termalni
infracrveni senzori.
• Mikrotalasni opseg predstavlja jedini izvor podataka u
situaciji kada je, zbog velikog prisustva oblaka, nemoguće
prikupljati podatke u vidljivom opsegu zračenja.
DALJINSKA DETEKCIJA __3

Prijem podataka: Radiotalasima do zemaljskih stanica

Arhiviranje: Baze podataka na zemaljskim stanicama ili kod


ovlašćenih distributera

Distribucija podataka: CD, magnetna traka, tvrdi disk

Prostorna rezolucija: Veličina piksela u prostoru

Spektralna rezolucija: Blizina i broj spektralnih kanala


korišćenih u senzoru

Pasivni senzorski sistemi: Fotografske kamere i skeneri

Aktivni senzorski sistemi: Radari i laseri

LANDSAT SPOT ERS


NOAA/AVHRR

Ruske misije

RESURS IRS IKONOS

JERS
DALJINSKA DETEKCIJA __4

LANDSAT

• Prvi LANDSAT satelit je lansiran 1972.


• Još 5 uspešno lansiranih satelita.
• Danas je u upotrebi druga generacija, koja
počinje od 1982. sa satelitom LANDSAT 4

ORBITALNE KARAKTERISTIKE

• Kružna, blisko polarna orbita koja pokriva oblast od 81. stepen na


severu do 81. južno od ekvatora.
• Ciklus ponavljanja za LANDSAT 4 i 5 je 16 dana.
• Na ekvatoru širina trake koju snimak pokriva iznosi 172 km, sa
preklopom između susednih traka od 7.6 %.
• Veličina scene koju pokriva jedan LANDSAT snimak je 183 x 172 km.

Satelit Lansiran Visina (km) Inklinacija


LANDSAT 4 1982. 705,3 98,2
LANDSAT 5 1984. 705,3 98,2
LANDSAT 7 1999.

GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE

• Sirovi podaci sadrže geometrijske distorzije prouzrokovane


karakteristikama senzora.
• Distorzije se modeliraju i koriguju u procesu obrade. Geometrijska
korekcija otklanja distorzije na snimku.
• Kombinovanjem suštinskih geometrijskih karakteristika senzora sa
preciznim orbitalnim i visinskim parametrima u momentu prikupljanja
podataka, može se geolocirati svaki piksel sa tačnošću manjom od
polovine rezolucije (< 15m).
DALJINSKA DETEKCIJA __5

NIVOI GEOMETRIJSKE OBRADE

• Sirovi podaci - u digitalnoj formi; cele, četvrtine ili mini-scene. Ovi


podaci nemaju radiometrijsku ili geometrijsku korekciju;

• Sistemski korigovani produkti - podaci su korigovani za


geometrijsku distorziju usled zakrivljenosti Zemljine površine i rotacije,
položaja satelita u prostoru i panoramske distorzije. Sistemska
korekcija se sprovodi jednim od postupaka resamplinga ("najbliži
sused" ili "kubna konvolucija").
• Geokodirani produkti - geometrijski su rektifikovani prema
specifikacijama korisnika o kartografskoj projekciji, referentnom
elipsoidu i centriranju piksela. Postoje tri nivoa geokodiranja:

o nivo A - bez kontrolnih tačaka na Zemlji - Apsolutna


tačnost pozicije je oko 500m;

o nivo B - sa kontrolnim tačkama - Srednja kvadratna greška


na kontrolnim tačkama je približno jednaka polovini nominalne
veličine piksela;
o nivo C - sa kontrolnim tačkama + DMT - Satelitski
ortosnimak sa tačnošću od 15m.

Opseg (mikrometar)
Senzor 1 2 3 4 5 6(termalni) 7
TM 0.45-0.52 0.52-0.60 0.63-0.69 0.76-0.90 1.55-1.75 10.42-12.5 2.08-2.35
rezolucija 30 30 30 30 30 120 30
MSS 0.5-0.6 0.6-0.7 0.7-0.8 0.8-1.1
rezolucija 80 80 80 80

VELIČINA SCENE

• Pune scene (pokrivaju površinu od 183x172 km, centrirane na osnovu


preseka trake i reda);
• Pokretne ("plivajuće") scene (centar im je definisan brojem trake i
geografskom širinom koju zadaje korisnik);
• Četvrtine scene (kvadranti u okviru pune scene veličine 94.5x 88km);
• Pokretne četvrtine (centar oblasti zadaje korisnik) i
• Mini scene (snimci koji pokrivaju oblasti 50x50 km, centar im se
zadaje preko geografske širine i dužine).
DALJINSKA DETEKCIJA __6

ERS-1 & 2

ERS = European Remote Sensing Satelitte


SAR = Syntetic Aperture Radar

Instrumenti:
AMI = Active Microwave Instrument
RA = Radar Altimeter
ATSR = Along-Track Scanning Radiometer
MWR = MicroWave Radiometer
GOME= Global Ozone Measuring Experiment

GLAVNE KARAKTERISTIKE

ERS-1 ERS-2

25.07.199 20.04.199
lansirani
1. 5.

spekt.opse zahvaćeni
senzor frekvencija rezolucija
g ugao (km)

Aktivni mikrotalasni instrument


SAR image mode C-opseg 5.3 GHz 10-30m 100

SAR wave mode C-opseg 5.3 GHz 30m 5×5

Wind
C-opseg 5.3 GHz 50m 500
Scatterometer

10 sm
Radar Altimetar K-opseg 13.8 GHz 1.3o
(visina)
DALJINSKA DETEKCIJA __7

ORBITALNE KARAKTERISTIKE

• Oba satelita imaju orbitu sinhronu Suncu, sa inklinacijom od 98o52' i


visinom između 782 i 785km;

• Tokom "zajedničke faze" ERS-2 leti jedan dan iza ERS-1, sa razmakom
od nekoliko stotina metara u orbitnalnoj putanji. Na taj način se
prikupljaju podaci vrlo pogodni za stereo interpretaciju i
interferometriju;

• ERS-1 i ERS-2 imaju ciklus ponavljanja od 35 dana i očekuje se da će


tako biti do kraja njihovih misija;

• Prikupljeni direktno sa mreže zemaljskih stanica širom sveta, SAR


podaci pokrivaju gotovo celu kopnenu površinu Zemlje i dobar deo
okeana;

• Zbog ograničenja u snazi SAR image mode može raditi svega 12


minuta po orbiti, dok je prikupljanje podataka tokom noći smanjeno na
4 minuta (da bi jedan snimak bio napravljen potrebno je 15 sekundi).

OSOBINE INSTRUMENATA

Syntetic Aperture Radar (SAR) - image mode

• Trake visoke rezolucije (10-30m), u širini od 100km, udesno od


satelitske putanje;

• Antena dugačka 10m, postavljena paralelno sa pravcem leta, usmerava


uzani snop prema površi Zemlje;

• Brzina prikupljanja podataka je 105 Mbit/s, što je isuviše za skupljanje


na brodu, već se akvizicija snimaka vrši u prijemnim zonama
zemaljskih stanica.

Syntetic Aperture Radar (SAR) - wave mode


DALJINSKA DETEKCIJA __8

• Merenje promena radarske refleksije morskih površina;

• Snimci 5×5km, na intervalu od 200km duž trake;

• Snimci se, nakon akvizicije, transformišu u spektralne informacije o


talasnoj dužini i pravcima talasnih sistema.

Radar altimeter (RA)

• Merenje okeanskog i ledenog eha;

• Ima maksimalnu 10cm visinsku rezoluciju sa otkosom (zahvatnim


uglom) od 1.3o;

• Ima dva moda za merenje: iznad okeana i leda, respektivno;

• Mod za merenje iznad okeana meri visinu talasa, površinsku brzinu


vetra i dizanje površine mora radi proučavanja morskih struja, mena i
globalnog geoida.

Along-track scanning radiometer (ATSR)

• Četvorokanalni infracrveni radiometar, od kojih tri kanala još uvek rade


na ERS-1;

• Obezbeđuje merenje temperatura morskih površina i oblaka sa većom


tačnošću nego instrumenti na nekadašnjim satelitima.

Microwave radiometer (MWR)

• Pasivni radiometar koji radi u dva opsega;

• Obezbeđuje merenja sadržine vode u atmosferi u okviru piksela od


20km;

• Poboljšava tačnost merenja temperature površine vode.

Global ozone measuring experiment (GOME)


DALJINSKA DETEKCIJA __9

• Novi senzor na ERS-2 koji obezbeđuje kompletnu ozonske karte svaka


tri dana;

• Daje znatno poboljšanu tačnost ozonskih merenja i detekciju ostalih


gasova, kao i određivanje aerosola i zagađenja u nižoj atmosferi.

Precise orbit determination instrumentation (PRARE)

• Meri poziciju i orbitu satelita;

• Radi u svim vremenskim uslovima i služi za izvođenje visoko preciznih


mikrotalasnih merenja koja se prenose preko zemaljskih stanica;

• Koristi se za određivanje orbite i geodetske aplikacije;

• Koristi se kao meta-orijentir za zemaljske laserske stanice i omogućuje


tačno određivanje visine satelita.

PRODUKTI SAR

 Precision image - standardni produkt za mnoge korisnike i prvi uz


pomoć kojeg se može sprovesti geofizičko modeliranje. Nema korekcija
za radiometrijske efekte, nije geokodiran i terenska distorzija nije
otklonjena;

 Ellipsoid geocoded image - precizno prebačen SAR snimak u


kartografsku projekciju. Produkt visokog nivoa za korisnike aplikacija
daljinske detekcije kojima je geo-aspekt bitan. Nema korekcije za
terensku distorziju ili radiometriju;

 Terrain geocoded image - prebačen u kartografsku projekciju i


korigovan za terensku distorziju upotrebom DMT. SAR produkt najvišeg
nivoa. Za korisnike kojima je geo-aspek bitan, ali i reljef. Nema
korekciju za radiometrijske efekte.

Karakteristike SAR produkata


DALJINSKA DETEKCIJA __10

veličina veličina
tačnost
SAR produkt piksela scene projekcija elipsoid
(m)
(m) (km2)

precision 12.5 100 100 - -

ellipsoid manje od
12.5 100 UTM WGS 84
geocoded 100

terrain manje od
12.5 100 UTM WGS 84
geocoded 50

UTM - poprečna Merkatorova projekcija

Ostali SAR produkti

• Sample Education Image koji se koristi u cilju školovanja;

• SAR Image Shifted Scenes su snimci koji se dobijaju od postojećih


snimaka izborom odgovarajućihg čvorova koji se nalaze na rastojanju
od 5,5km;

• Sea Surface Height (SSH) je set podataka o visini morske površine


koji se dobija preko produkta i to u odnosu na referentni elipsoid, a u
jednakouglom gridu. Daje i procenu visine morske površine za duži
period;

• Sea Surface Topography (TOP) produkt daje krupnorazmerne


procene razlike između geoida i srednjeg nivoa mora ("topografija
mora");

• Oceanic Geoid (OGE) je produkt koji daje vrednosti visine geoida nad
referentnim elipsoidom i to u okviru jednakouglog grida (1o×1o);

• SAR RAW produkti sirovih podataka se mogu iskoristiti za dobijanje


snimaka faznih razlika radio signala između dva datuma
(interferogram). Na osnovu toga se može stvoriti DMT sa tačnošću od
5-20m i gridom 30x40m.
DALJINSKA DETEKCIJA __11

JERS-1

JERS =

Japanese Eearth Resources Satellite

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Lansiran je u februaru 1992. godine.

• Upravljanje satelitom i prikupljanje podataka vrši Japanese Space


Agency (NASDA);

• Na sebi nosi Syntetic Aperture Radar (SAR) i optički senzor sa četiri


opsega, koji pokriva vidljivi i bliskoinfracrveni opseg spektra;

• SAR ima rezoluciju od 18m i ugao zahvatanja od 75km, dok optički


senzor ima 18 metara upravno na "traku" i 24 metara duž nje;

• Veličina snimljene scene je 75x75km;

• Satelit ima ciklus ponavljanja od 44 dana.

ORBITALNE KARAKTERISTIKE

• Suncu sinhrona orbita, sa inklinacijom od 97.67o i visinom od 568km


od srednje površine Zemlje:

• Svaki ponovni prolaz satelita garantuje najmanje dva susedna


pokrivanja, na srednjeevropskim geografskim širinama, dajući time
interesantne mogućnosti za monitoring projekata u različitim
vremenskim periodima;

• Prikupljanje podataka se vrši u zemaljskim stanicama.


DALJINSKA DETEKCIJA __12

SPEKTRALNE KARAKTERISTIKE

• Treći opseg (0.76 - 0.86 µm) je dupliran senzorom iste frekvencije koji
je pomeren unapred za ugao od 15.3o (poznat kao opseg 4) i koji daje
odlične uslove prikupljanja podataka za stereoparove;

• Parovi prikupljeni pod gotovo istim uslovima (osvetljenost i pokrivenost


oblacima);

• Snimanje podataka, bilo SAR ili optičkih, se može vršiti 20 minuta po


orbiti.

PRDUKTI JERS-1

• Nema ni apsolutnu, ni relativnu radiometrijsku popravku zbog


nedostatka kalibracionih koeficijenata;

• Za evropske produkte optički podaci su dostupni u dva oblika:

o nivo 1 - sva četiri opsega , bez geometrijske korekcije (sirovi


podaci). Radiometrijska korekcija se sastoji od vertikalnog i
horizontalnog destripinga i radiometrijskog istezanja (stretching);

o nivo 2 - tri opsega. Pikseli se transformišu u grid 18×18m kubnom


konvolucijom. Sistemski korektovani produkt zasnovan na podacima
nivoa 1.

• Precision Image su SAR produkti koji su samo sistemski korigovani;

• Geocoded Image su geokodirani u odgovarajućoj kartografskoj


projekciji i Zemljinom elipsoidu, po želji klijenta;

• Worldwide produkti imaju mogućnost stereo image, koji sadrži samo


dva opsega (3 i 4), obrađeni kubnom konvolucijom, u UTM projekciji i
WGS 84 koordinatnom sistemu;

• Fotografski produkti u crno-beloj tehnici, falš koloru ili prirodnom


koloru, veličine 240mm, 600mm, 750mm ili 1100mm.
DALJINSKA DETEKCIJA __13

NOAA / AVHRR

NOAA = National Oceanographic and


Atmospheric Administration

AVHRR = Advanced

Very-High Resolution Radiometer

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Operiše serijom satelita od oktobra 1978;

• Sateliti nose Tiros Operational Vertical Sounder (TOVS) i Advanced


Very-High Resolution Radiometer (AVHRR).

• Dizajnirani su, pre svega, za meteorološke aplikacije;

• Veoma je dobar u ekolškim primenama, kao što su: upozoravanje na


sušne periode, regionalni i globalni monitoring vegetacije, kartiranje
površina pod snegom i ledom, detekcija šumskih požara, monitoring
vazdušnog i vodenog zagađenja, itd;

• Veličina scene je 3000x6000km.

ORBITALNE KARAKTERISTIKE

• Orbita je kružna, polarna, Suncu sinhrona;

• Visina satelita je približno 840km, a inklinacija 98.70;

• NOAA održava najmanje dva operacionalna satelita u


komplementarnim orbitama - jedan pokriva jutarnju, a drugi
popodnevnu orbitu.
DALJINSKA DETEKCIJA __14

SPEKTRALNE KARAKTERISTIKE

• AVHRR je pasivni radiometar sa četiri ili pet kanala;

• Nominalna rezolucija je oko 1km;

• Kanal 5 na AVHRR 2 omogućava poboljšane atmosferske korekcije


morskih i površinskih temperatura.

GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE

• AVHRR produkti su sistemski korektovani, ali ne i geokodirani;

• Uz slikovne podatke idu i pomoćne informacije (kontrolne tačke na


Zemlji, podaci o orbiti i položaju, kalibracioni koeficijenti i geografske
informacije);

• Svaki piksel se sastoji od slikovnih podataka, podataka klasifikacije i


geografske informacije (2 bajta/piksel: 10 bita se koristi za slikovne
podatke, 3 bita za klasifikaciju i 3 bita za geografske podatke).
DALJINSKA DETEKCIJA __15

RESURS-01

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Lansiran je novembra 1994;

• Izgradnju i operisanje satelitom vrši ruski konzorcijum SOVZOND;

• Satelit nosi MSU-SK multispektralni skener sa rezolucijom od 170m


stvarajući podatke koji se mogu koristiti za kartiranje, merenja u
krupnijim razmerama, poljoprivredni, šumski, morski monitoring,...

• Visina satelita je 678km i ima pet opsega snimanja;

• Veličina snimljene scene je 600x600km;

• Podaci sa satelita se skupljaju u stanici Kiruna, u Švedskoj.

ORBITALNE KARAKTERISTIKE

• Orbita je kružna, sinhrona Suncu u trajanju od 98 minuta po orbiti;

• Ciklus ponavljanja je 21 dan;

• Široki ugao zahvatanja (600km) i srednja rezolucija (170m);


DALJINSKA DETEKCIJA __16

SPEKTRALNE KARAKTERISTIKE

• MSU-SK senzor ima četiri opsega, sa rezolucijom od 170m i peti,


termalni opseg sa rezolucijom od 600m;

• Multispektralni podaci se resempluju tokom obrade na rezoluciju 160m;

RADIOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE

• Tehnologija rotacionog skenera, koja nije česta, daje neobičnu


geometriju, ali obezbeđuje značajne prednosti u radiometrijskom
kvalitetu;

• Svi produkti RESURS-a su sistemski korektovani, a takođe se mogu i


geokodirati;

• Algoritam resemplovanja je "najbliži sused", kartografska projekcija je


poprečna Merkatorova, a elipsoid Krasovskog.

PRODUKTI RESURSA-1

• Kombinacija visokog kvaliteta MSU-SK senzora i srednje rezolucije daje


idealne podatke za kartiranje u razmerama od 1:250 000 do 1:1 000
000;

• Velike površine mogu se kartirati u kratkom vremenskom roku i sa


malim troškovima;

• Podaci se koriste i za globalni monitoring, naročito morskih i površina


pod ledom;

• Produkti mogu da posluže za razlikovanje oblasti sa različitim


vegetacionim pokrivačem.
DALJINSKA DETEKCIJA __17

KVR-1000 & TK-350, KFA –1000, MK-4

GLAVNE KARAKTERISTIKE KVR-1000 i TK-350

• TK-350 i KVR-1000 visokorezoluciona kamera se nalaze na satelitu


serije COSMOS;

• KVR-1000 nudi trenutno najvišu rezoluciju na komercijalnom tržištu,


dok snimci TK-350 obezbeđuju visinske podatke o snimljenoj teritoriji;

• COSMOS serija satelita je pripadala, originalno, ruskom vojnom


programu;

• Satelit leti u niskoj orbiti, od približno 200km visine, a kamere beleže


podatke na panhromatskom filmu koji se isporučuje u katapultiranim
metalnim kutijama;

• Zbog ograničenih mogućnosti snabdevanja filmom i gorivom za


atmosferske smetnje, vreme misije je ograničeno na 45 dana;

• Satelit se obnavlja na kraju svake misije. Vojni aspekt misije znači da


je izvestan broj podataka nedostupan.
DALJINSKA DETEKCIJA __18

ORBITALNE KARAKTERISTIKE KVR-1000 i TK-350

Inklinacija satelita je 710, a visina orbite varira od 190-270km, u


zavisnosti od objekta koji se snimaju;

Dve kamere mogu da "pokriju" oblast između 700 južne i severne širine.

PRODUKTI KVR-1000 i TK-350

Karakteristike produkata KVR-1000 i TK-350

veličina
rezolucija scena srednja
kamera film slike
(m) (km) razmera
(cm)

KVR-1000 panhrom. 2 ili 3 40x40 1:220 000 18x18

TK-350 panhrom. 10 200x300 1:660 000 18x18

Odnos baza i visina za različite vrednosti podužnog preklopa kamereTK350


podužni
20% 40% 60% 80%
preklop
odnos
1 3/4 1/2 1/4
baza/visina

• Kombinovanjem KVR-1000 i TK-350 snimaka, zajedno sa


informacijama zapisanim u trenutku ekspozicije, mogu se,
fotogrametrijskom obradom, dobiti topografske karte u razmeri 1:50
000 i sitnije.

• KVR-1000 snimci se mogu uvećavati do 1:10 000 bez većeg gubitka


detalja, dok je za TK-350 ta granična razmera 1:50 000.
DALJINSKA DETEKCIJA __19

GLAVNE KARAKTERISTIKE KFA-1000

• Postoje dve visokokvalitetne KFA-1000 optičke kamere prikačene na


rusku svemirsku stanicu MIR, 1990.godine;

• Snimci se transportuju do i preko stanice SOYUZ;

• Visina orbite MIR varira oko 5% oko srednje visine (400km);

• Sistem kamere ne izravnava rezultate za ova odstupanja, pa samim


tim, variraju i rezolucija, razmera i veličina snimka;

• Pokrivenost je između 52.60 južno i 52.60 severne geografske širine, a


do danas su snimci koncentrisani na severnu Evropu, Srednji Istok i
severne države bivše SSSR.

KARAKTERISTIKE PRODUKATA KFA-1000

rezolucija veličina snimka


film opseg (µ
µm)
(m) (km)
panhromatski 0.49 - 0.59 6 120x120
0.58 - 0.68/0.68 -
spektrozonalni 10 120x120
0.81

GLAVNE KARAKTERISTIKE MK-4

MK-4 kamera je postavljena na RESURS-F2 satelit;

• Ovaj je satelit namenjen za kratke misije noseći film koji se katapultira


u metalnim kutijama;

• RESURS-F2 je lansiran u kružnoj polarnoj orbiti (ne sinhrona Suncu),


sa inklinacijom od 82.30 i nominalnom visinom od 240km;

• Visina se može smanjiti do 170km, dajući rezoluciju do 6m;

• Arhiv snimaka održava Russian Space Centre ПРИРОДА.

• Veličina scene je 180x180km, rezolucija 6-10m, a interval obilaska 16


dana.
DALJINSKA DETEKCIJA __20

SPOT

SPOT =

Systeme Pour l'Observation de la Terre

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Lansiran 22.02.1986. godine;

• Finansijski podržan od strane Francuske, Belgije i Švedske;

• Noseća raketa Ariane;

• Podaci sa SPOT-a mogu biti preneti direktno zemaljskim stanicama


(ukupno 22 stanice) ili se mogu memorisati privremeno na magnetnim
trakama, na satelitima;

ORBITALNE KARAKTERISTIKE

• Putanja obilaska SPOT-a je sinhrona Suncu;

• SPOT ima period obilaska od 26 dana, visina leta je 832km, a širina


obuhvaćenih delova na terenu 60km;

• Ako se uključe oba sistema senzora širina je 117km; u pojasu od 3km


se preklapaju.

• VEGETATION instrument ima širinu snimanja od 2250km, tako da


pokriva gotovo celu Zemljinu kuglu za vreme obilaska (14 puta u toku
dana).
DALJINSKA DETEKCIJA __21

SPEKTRALNE KARAKTERISTIKE

• Satelit ima dve digitalne kamere na brodu.

• Može da radi u panhromatskom, multispektralnom (sa tri ili četiri


kanala) ili monospektralnom modu (SPOT 4);

• Znatno bolje geometrijsko razdvajanje je u panhromatskom modu;

• Pri tom, jedna kamera može raditi u panhromatskom, a druga u


multispektralnom modu;

• SPOT 4 nosi nezavisni VEGETATION instrument koji radi u četiri


spektralna opsega (plavi, crveni, blisko infracrveni, kratkotalasni
infracrveni), sa rezolucijom od 1km i mogućnošću snimanja podataka
90 minuta.

GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE

• Veličina piksela je 10m za pan- i mono-hromatski i 20m za


multispektralni mod.

• S obzirom da je na putu zraka postavljeno jedno ogledalo moguće je


izvesti koso snimanje, što je interesantno kada područje snimanja leži
relativno daleko od traga putanje snimanja;

• Kod stereoparova koji se koriste za stvaranje DMT ili ortosnimke,


rezolucija je 20m za panhromatski i 40m za multispektralni stereopar.
Kontrolne tačke na Zemlji se uzimaju sa karata, dobijaju iz GPS-a ili iz
terenskih merenja;

• Kartiranje se vrši u razmerama 1:200 000, 1:100 000, 1:50 000 i 1:24
000.
DALJINSKA DETEKCIJA __22

PRODUKTI SPOT

• Podaci se mogu držati ili u digitalnom ili u fotografskom obliku;

• Relativna tačnost iz panhromatskog stereopara je 10-12m u ravni, tj.


7-11m u visini, a za multispektralni SPOT stereopar 18-20m tj. 12-
18m, respektivno;

• Maksimalna greška je 30-140m, što zavisi od reljefa terena;

• Nivoi obrade:

• nivo 1A - SPOT scena je kvadrat; nema geometrijsku korekciju.


Pomoćni podaci (koordinate centra scene, kao i četiri ugla)
omogućavaju lociranje snimka sa tačnošću većom od 500m. Produkt
na nivou 1A je dostupan samo kao SPOT scena;

• nivo 1B - Ovaj nivo uvodi geometrijsku korekciju snimka.


Geometrijska korekcija se uvodi sa ciljem poništavanja distorzije
prouzrokovane uslovima pri snimanju (promena položaja satelita,
zakrivljenost Zemljine površi, rotacija Zemlje tokom snimanja,...).
Tačnost lociranja je bolja od 500m. Produkt je dostupan samo kao
SPOT scena;

• nivo 1AP - Fotografski produkt, za fotogrametrijsku upotrebu na


analognim ili analitičkim instrumentima. Nema korekciju za
geometrijsku distorziju. Set radiometrijske i geometrijske korekcije
je napravljen specijalno da olakša proces stereoskopske restitucije
SPOT snimaka;

• nivo 2A - Ulazni nivo kartografskih produkata; snimak se kartira u


odgovarajućoj projekciji koristeći "sistemske parametre" (efemeride
satelita, njegov položaj; bez pomoći kontrolnih tačaka). Tačnost je
bolja od 500m. Ima geometrijsku korekciju (geo-rektifikacija) koja
koristi resampling model (uzima u obzir uslove pri snimanju, kao i
transformacije za prebacivanje u potrebnu projekciju);

• nivo 2B - Osnova svih geokodiranih podataka; kartirana u


određenoj projekciji, sa poboljšanom tačnošću svake tačke, uz
DALJINSKA DETEKCIJA __23

korišćenje kontrolnih tačaka. Geometrijska korekcija je kao kod


nivoa 2A. Koordinate kontrolnih tačaka se dobijaju sa karata, ili
merenjem (GPS). Tačnost položaja tačaka je znatno veća (10-30m).

• nivo orto (3A) - Produkt sa najboljom kartografskom tačnošću. Ima


istu geometrijsku korekciju (ortorektifikacija) kao i nivo 2B, s tim što
uvodi i DMT koji se koristi za poništavanje paralakse prouzrokovane
reljefom. Može se isporučiti kao puna scena ili snimak veličine 15' ili
30'. Ako je u digitalnom obliku, nabavlja se u GeoSPOT formatu.
Idealan produkt za kartiranje reljefa.

• Produkti SPOT-a se mogu koristiti preko autorizovanog distributera


SPOT IMAGE.

• Obezbeđuju produkte koji se koriste u poljoprivredi, kartografiji,


katastru, ekologiji, urbanom planiranju, telekomunikacijama,
šumarstvu, praćenju prirodnih nepogoda, geologiji itd.
DALJINSKA DETEKCIJA __24

IKONOS

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Kompanija SPACE IMAGING osnovana je 1994. godine, u cilju


komercijalizacije najnaprednijih tehnika osmatranja Zemlje;

• Kompanija prikuplja i distribuira široki spektar produkata satelitskih i


aero snimaka. Izvore predstavlja konstelacija satelita predvođenih
LANDSAT i Indian Remote Sensing satelitima iz kojih SPACE IMAGING
vrši derivaciju produkata;

• SPACE IMAGING distribuira podatke RADARSAT i European Space


Agency radarskih satelita.

• IKONOS je lansiran krajem 1999. godine kao satelit sa mogućnošću


produkcije snimaka rezolucije 1 metar;

• Sistemom Digital Airborne Imagery prikupljaju se, za aplikacije koje


zahtevaju visok stepen tačnosti i detalja, aerosnimci rezolucije manje
od jednog metra.

• Po lansiranju IKONOS satelit se, nakon približno 60 minuta, odvojio od


Athena II rakete, komunikacija sa satelitom je uspostavljena oko 30
minuta kasnije, a nakon dva dana potvrđene su sve funkcije satelita.
DALJINSKA DETEKCIJA __25

TEHNIČKI PODACI IKONOS SATELITA

Datum lansiranja 24. septembar 1999.


Lansirna stanica Athena II
Vazdušna baza Vandenberg,
Lokacija lansiranja
Kalifornija
1 metar - panhromatski opseg
Rezolucija
4 metara - multispektralni opseg
Panhromatski: 0,45-0,90 mikrona
Multispektralni:
Plavi 0,45-0,52
Spektralni opsezi snimaka
Zeleni 0,52-0,60
Crveni 0,63-0,69
Blisko IC 0,76-0,90
Širina zahvatnog ugla 11 kilometara (u nadiru)
Veličina nominalnog snimka 13×13
Veličina snimljene scene
km
12 m horizontalno i 10 m vertikalno
(bez kontronih tačaka na zemlji);
Tačnost
2 m horizontalno i 3 m vertikalno
(sa kontrolnim tačkama)
Orbitalne karakteristike
Visina 681 kilometar (423 milje)
Inklinacija 98,1o
Brzina 7 kilometara u sekundi
2,9 dana (za metarsku rezoluciju)
Frekvencija ponovnog obilaska
1,5 dana (za rezoluciju 1,5 m) *
Orbitalno vreme 98 minuta (14 puta u toku dana)
Vrsta orbite Sinhrona Suncu
Težina 720 kilograma
DALJINSKA DETEKCIJA __26

PRIMENLJIVOST SATELITSKIH MISIJA


U CIVILNE SVRHE

• Kartiranje i planiranje razvoja čovekove okoline - LANDSAT TM,


JERS-1 i KVR1000 daju potrebne podatke za pripremanje GIS-a;

• Osmatranje priobalnog i morskog područja - LANDSAT MSS,


RESURS-01 i AVHRR obezbeđuju podatke o cirkulaciji morskih struja,
temperature vode i koncentraciji alga u vodi; SAR podaci su dobri za
otkrivanje erozije priobalnog područja, multispektralni podaci za
otkrivanje zagađenosti vode, i dr. ;

• Monitoring katastrofa i potencijalnih opasnosti - NOAA/AVHRR i


podaci sa RESURS-01, zbog kratkog perioda obilaska, se koriste za
praćenje šumskih požara; SAR podaci su gotovo jedini i najlakši način
za kontrolu i praćenje poplava, merenje sadržaja vlage u zemljištu
(JERS-1), praćenje naftnih mrlja i pomeranja Zemljine kore prilikom
zemljotresa;

• Geološko, pedološko i geomorfolško kartiranje - informacije o


hidrotermičkim promenama u stenama se dobijaju uz pomoć podataka
sa LANDSAT TM (posebno kanala 7, blisko infracrvenom); SAR podaci
obezbeđuju informacije o različitim vrstama zemljišta. Ovde spada i
reljefno kartiranje koje se sprovodi iz snimaka misija koje imaju
mogućnost stvaranja stereo podataka (TK-350, JERS-01, ERS1+ERS2),
a time i stvaranje trodimenzionalnih modela;

• Monitoring i kartiranje korišćenja zemljišta - podacima sa misija


niskih rezolucija (JERS-1, LANDSAT TM) se dobijaju informacije o
načinu korišćenja zemljišta, identifikaciji useva i pokrivenosti snegom ili
vodom (SAR), kao i informacije koje se koriste za urbano planiranje i
infrastrukturu (podaci ruskih misija MIR, COSMOS sa rezolucijama od 2
- 10 metara);
DALJINSKA DETEKCIJA __27

• Monitoring i kartiranje hidroloških procesa i parametara - koriste


se SAR podaci i podaci ruskih misija;

• Monitoring i kartiranje atmosferskih uslova i parametara - ERS


podaci pružaju uvid za studiju o interakciji okeanografskih i klimatskih
fenomena, i njihovom uticaju na globalne klimatske promene i
vremenske uslove. Podaci NOAA/AVHRR misije daju dovoljno veliku
sliku za praćenje atmosferskih procesa (slika 3.2);

• Monitoring i kartiranje meteoroloških uslova i parametara -


AVHRR pruža mogućnosti praćenja nekih meteoroloških pojava, koje
izvesni geostacionarni sateliti ne mogu;

• Monitoring i kartiranje mora i pokrivenosti ledom -


najupotrebljiviji podaci dolaze sa SAR misija, zbog zanemarivanja
vremenskih uslova. Za sitnije razmere tj. širu pokrivenost ledom podaci
sa AVHRR i RESURS-01 su najbolji;

• Globalni monitoring parametara okoline - ERS misija je dizajnirana


sa instrumentima za ovakvu vrstu monitoringa; merenja srednjeg nivoa
mora, okeanskog geoida, merenja globalnog ozona i prisutnosti karbon
dioksida.

You might also like