OSNOVNI PROGRAM PRVOG STEPENA

Program: Marketing, društveni mediji I odnos sa javnošću

Predmet: Pravno I privredno uredjenje

POJAM TAJNOG DRUŠTVA

Profesor: Mr Viljem Pozeb

Mentor: Dragana Lugonja

Maja Mijanović

Maribor, 2020.

1
SADRŽAJ

1. Rezime…………………………………………………………………………………………3
2. Uvod…………………………………………………………………………………………...4
3. Pojam tajnog društva…………………………………………………………………………..5
4. Zaključak……………………………………………………………………………………….7
5. Literatura……………………………………………………………………………………….8

2
 1. REZIME

U ovom radu sam se bavila temom tajnog ortačkog društva. Izabrala sam baš ovu temu, jer se o
tajnom društvu najmanje zna, najmanje se pominje, I često se to dešava zbog nedovoljno
saznanja o njemu. Objasnila sam pojam, njegovo značenje. Razradila sam zašto je to društvo
lica. Navedeno su razlike u odnosu na ostala ortačka društva. Uporedila sam ga sa nominalnim
akcionarima iz engleskog prava I, takodje, navela razlike izmedju ove dvije kategorije.

3
 2. UVOD

Namjena ovog rada je da se bolje razumije pojam tajnog ortačkog društva kao I pojam tajnog
partnera. Polazim od pretpostavke da ova tema se ne istražuje dovoljno kao neke druge
popularnije vrste društva, iako je tajno društvo veoma zastupljeno. Valjda zbog same činjenice
što je tajno I što ima svog tajnog člana, ono, I nema dovoljan publicitet. Vidjećemo I predloge
rješenja u slučaju da poslovanje društva ne ide željenom putanjom. Kroz rad nastojaću da bliže
objasnim sam pojam, koristeći našu I stranu literature. Pristupiću temi analitički, kao I kritički I
nastojati da izdvojim I ograničim sam pojam tajnog društva, kao I njegove prednosti I mane, radi
što boljeg razumjevanja, što I jeste krajnji cilj.

4
 3. POJAM TAJNOG DRUŠTVA

Mnogi uspješni, poslovni ljudi, koji su ostvarili odredjeni kapital, u jednom trenutku svoje
karijere razmisle o ideji da postanu tajni investitori. Zašto je ova ideja privlačna? Naime, nije
potrebno odredjeno znanje ili sposobnosti u vezi posla u koji bi se uložio novac, učestvovalo bi
se u gubitku I dobitku, bez svakodnevnog praćenja ili uljučivanja u rad. Ovako, nerijetko, nastaju
tajna ortačka društva.

Tajno društvo je ono u kojem tajni partner ulaže odredjeni imovinski ulog u preduzeće nekog
drugog, koji je nosilac tog tajnog društva, bez stvaranja zajedničke imovine članova, radi
ostvarenja zajedničkog cilja, tako što učestvuje u dobitku ili gubitku. Ovo društvo, koje može
imati jednog ili više tajnih partnera, nastaje ugovorom. Upravo je taj društveni ugovor temeljni
akt na kom počiva društvo, I za njegovo sklapanje važe pravila kao za sklapanje bilo kog
pravnog posla, a podrazumijeva se da članovi imaju slobodu u vezi odredjenja sadržaja ugovora.
Medjutim, postoje dvije stavke koje je bitno ispuniti: odredjenje preduzeća, u koje se ulaže I
ulog. Ugovorom se, takodje, reguliše kako tajni član učestvuje u podjeli dobitka, što je njegovo
pravo, kao I gubitka, što bi bila njegova obaveza. Ugovorom je naročito važno ograničiti ulogu
tajnog člana u vodjenju poslova I jasno je definisati, kako se ne bi kosila sa dotadašnjim načinom
poslovanja I kako miješanje tajnog partnera ne bi izazvalo probleme, koji se mogu odraziti na
zajedničku dobit.

Kada se problem mogu desiti? U slučaju da posao ne ide kako bi trebalo, tajni partner, misleći
da može nešto poboljšati, prekorači svoju ulogu I počne da se miješa u svakodnevne operacije,
kreirajući na taj način scenario, koji nije funkcionalan. Na svom sajtu “LegalNature” navodi
( LegalNature, 2019) da zbog ovih situacija bitno je da tajni partner I kompanija imaju
dogovorenu “strategiju otkupa”, ukoliko se odnos kreće u pravcu, koji nije pogodan ni za jednu
stranu. To može biti klauzula o otkupu od strane kompanije, ili neki oblik sporazuma oko
ublažavanja gubitaka za investitora, koji mora detaljno biti opisan u ugovoru.

Tajno ortačko društvo, nema status pravnog lica, a s obzirom na to da je ovdje riječ o
udruživanju radi zajedničkog cilja, riječ je o društvu lica, I kod njega se radi o obligacionom
odnosu izmedju članova. Prema trećim licima nastupa nosilac tajnog društva, koji je nosilac svih
prava I obaveza. Kako je riječ o unutrašnjem društvu, nema odgovornosti tajnog člana za
obaveze, jer on postoji samo u okvirima društva. Po ovim karakteristikama se tajno društvo
razlikuje malo od ortaštva, jer nije spoljašnje I nema zajedničke imovine članova. (Troskot,
2008) Ulog tajnog člana ulazi u imovinu nosioca tajnog društva I može se izraziti u novcu, ili u
stvarima I pravima, koja bi se mogla irzaziti u novcu. Tajni partner ima pravo da zahtijeva
godišnji izvještaj I uvod u poslovne knjige I knjigovodstvene dokumente. On ova prava može
tražiti putem suda, ugovorom mu se ne može zabraniti, niti ograničiti.

Desi se da se nekad pojam koji obradjujemo kosi sa pojmom nominalnih akcionara iz engleskog
prava, pa ću navesti suštinske razlike, kako bismo ih razgraničili. Nominalni akcionari drže
akcije (dionice) za drugu osobu, ta osoba je nepoznata, a nominalni dioničar nastupa pod svojim
imenom. Suprotno je sa tajnim društvom, jer tajni član učestvuje imovinskim ulogom u
preduzeće javnog. Tajni član ne može svoj ulog prenijeti na nekog trećeg bez znanja nosioca

5
tajnog društva i on nema u vlasništvu dionice. Prema trećim licima nastupa samo preduzetnik I
jedini je nosilac prava I obaveza I jedini zakonski zastupnik društva I to ne može prenijeti na
tajnog člana. (Brlić, str. 4)

Tajno društvo se koristi za poslovne poduhvate, gdje se želi sakriti ko stoji iza njih, zbog, na
primjer, izbjegavanja konkurencije, ili inostranih ulaganja, gdje stranac ne želi da se njegovo ime
pojavljuje u sudskom registru.

Tajno društvo prestaje sa radom na više načina. A to su:

 istekom vremena za koje je bilo formirano
 sporazumom nosioca I tajnog partnera
 prestankom djelatnosti nosioca tajnog društva
 smrću ili prestankom nosioca tajnog društva, osim ako u ugovoru nije drugačije
odredjeno
 otkazom tajnog partnera
 na osnovu sudskog rješenja (Lednik I Pozeb, 2007, str. 302)

6
 4. ZAKLJUČAK

Zbog specifičnog uredjenja ovog društva, smatram da se posebno treba obratiti pažnja na
zabranu konkurencije I podudaranje funkcija, I da se strogo moraju definisati sva pravila
zakonom. Takodje, mišljenja sam da se dovoljno ne vodi računa o ovim društvima I da su
zapostavljena, pa može doći I do novčanih malverzacija, što je bio slučaj u susjednoj Hrvatskoj,
kada se takva jedna situacija raspravljala pred Ustavni sudom.

Jasno nam je da svako ne može biti tajni partner, jer pored kapitala, koji treba da posjeduje, to
mora biti neko, kome je prijatno da kao pasivni posmatrač vjeruje u nečiji drugo način
poslovanja I raspolaganja novcem, koji je uložio, medjutim, s druge strane, ovo može biti
idealan poslovni potez, s obzirom na prednosti navedene u radu I manjak odgovornosti tajnog
partnera.

7
 5. LITERATURA

*Bralić, J.( 29.11.2019), Mjere sprečavanja pranja novca I finansiranja terorizma u području
utvrdjivanja stvarnog vlasnika I prijavljivanja sumnjivih transakcija (predavanje), 32, forum
poslovanja nekretninama-sektor za trgovinu, hrvatska gospodarska komora, str, 4

*Lednik, V. I Pozeb, V. (2007), Prestanak rada tajnog društva-Pravno I privredno uredjenje,

Maribor, DOBA EPIS

*Troskot, A. (2013), “Što je to tajno društvo”, Regional express(online), dostupno na

www.regionalexpress.hr, [pristup 24. 03. 2020.]

*Legalnature(2019), Becoming a silent partner, dostupno na www.legalnature.com, [pristup 24.

03. 2020.]