AMBALAŽA I PAKOVANJE HRANE

1. Što je ambalaža?

Posude različitog oblika i veličine, napravljene od različitog materijala, u kojima se drže

prehrambeni proizvodi i druga roba u toku prometa, a isto tako i tanji fleksibilni materijali
koji su samo izrezani na odgovarajuće dimenzije i eventualno grafički obrađeni, a služe za
zamotavanje robe, zovu se ambalaža.

2. Što je pakiranje?

Pakiranje je tehnološki proces postavljanja proizvoda u ambalažu.

3. Nabrojte faktore o kojima ovisi pakiranje?

Uspjeh pakiranja ovisi o više faktora, a neki od njih su:

- proizvodni kapacitet ambalažnih materijala i ambalaže,

- odstupanje dimenzija ambalaže samo u granicama datim u Standardima, normama i
ugovorima,
- kvaliteta ambalažnih materijala i ambalaže mora biti usaglašena i zahtjevima
automatiziranih strojeva na linijama u ciklusu pakiranja,
- korištenje odgovarajućih i kvalitetnih strojeva i uređaja,
- dobro obučeno stručno osoblje za rad na specijaliziranim strojevima, uređajima i
linijama pakiranja.

4. Podjela ambalaže prema funkciji?

Prema osnovnoj funkciji koju ima u prometu, ambalaža može biti prodajna, transportna i
skupna.

5. Što je odvojiva ambalaža?

Odvojiva ambalaža nije sastavni dio proizvoda. U nju se proizvod obično pakira u toku
pripreme za transport, a kad se proizvod dopremi na željeno mjesto, ambalaža se od nje
odvaja i eventualno vraća prodavcu. Kako nije dio proizvoda, odvojiva ambalaža može
biti predmet posebnih pravnih odnosa između kupca i prodavca proizvoda.

6. Što je neodvojiva ambalaža?

Neodvojiva ambalaža je sastavni dio proizvoda, a pakiranje u ovakvu ambalažu dio je

tehnološkog procesa proizvodnje tog proizvoda. Proizvod ostaje u neodvojivoj ambalaži
do momenta upotrebe, odnosno dok se ne utroši, a nakon toga ambalaža, u principu, gubi
svoju vrijednost. Budući da je ova vrsta ambalaže sastavni dio proizvoda, ona se smatra
reproduktivnim materijalom i tereti troškove proizvodnje proizvoda. Zbog tih razloga ona
u pravilu, nije predmet posebnih ugovornih odnosa između kupca i prodavaca.
7. Zaštitna funkcija ambalaže?

Da bi se proizvod mogao prodati, treba ga staviti na tržište, odnosno treba ga dopremiti

kupcu neoštećenog. Dakle, kroz čitav prometni lanac, od zadnjeg radnog mjesta kod
proizvođača pa sve dok ne dođe u ruke potrošača zaštititi od svih mogućih vanjskih
štetnih utjecaja. To se može postići pakiranjem proizvoda u odgovarajuću ambalažu.
Zaštita proizvoda je jedna od funkcija ambalaže.

8. Upotrebna funkcija ambalaže?

Mogućnost lagane i nesmetane upotrebe proizvoda također je važna funkcija ambalaže

-upotrebna funkcija.

9. Skladišno-transportna funkcija ambalaže?

Troškovi skladištenja i transporta terete prodajnu cijenu proizvoda. Ako se ove faze
prometa, zahvaljujući pogodnoj i ne suviše skupoj ambalaži, mogu izvesti uz niže
troškove, prodajna cijena proizvoda može biti niža, a proizvod konkurentniji na tržištu.
Ambalaža ima i važnu funkciju u skladištenju i transportu proizvoda.

10. Navedite elemente grafičke obrade?

11. Informativni grafički elementi?

Informativnim elementima grafičkog oblikovanja ambalaže pružaju se potrebne

informacije sudionicima u prometu roba o bitnim svojstvima robe koje su za njih važne.
Informativni elementi prema obliku mogu biti tekstualni i likovni, a prema sadržaju
zaštitni, skladišno-transportni i prodajno-upotrebni.

12. Svojstva drva kao ambalažnog materijala?

To su fizička i hemijska svojstva.

Od fizičkih svojstava drva za proizvodnju ambalaže od posebnog su značenja prostorna

masa i higroskopičnost.

Od mehaničkih svojstava drva važnih za proizvodnju i upotrebu drvene ambalaže treba

spomenuti elastičnost, čvrstoću i tvrdoću.

13. Furnir?

Furniri su tanki drveni listovi debljine 0,3 do 4 mm. Proizvode se piljenjem, rezanjem i
ljuštenjem. Piljeni i rezani furniri su skuplji. Proizvode se od drva lijepe radijalne ili
tangencijalne teksture i upotrebljavaju se za oblaganje jeftinijih vrsta drva koje nemaju
lijepu teksturu. Budući da se upotrebljavaju iz estetskih razloga za oplemenjivanje lošijih i
jeftinijih vrsta drva, zovu se plemeniti furniri. Plemeniti se furniri obično ne
upotrebljavaju za proizodnju ambalaže.
14. Što su papir i karton?

Papir i karton su dvodimenzionalne tvorevine nastale ukrštanjem, preplitanjem i

međusobnim povezivanjem vlakanaca uglavnom biljnog porijekla. Međusobno se
razlikuju samo po debljini, odnosno po gramaturi.

15. Razlika između papira i kartona?

Razlikuju se po debljini i gramaturi. Obično se papirom smatra proizvod s gramaturom

(masa 1 m2 papira ili kartona) do 150 g/m2, a proizvod čija je gramatura veća od 150
g/m2 je karton. Mogu se naći i razgraničenja između papira i kartona na temelju debljine,
pa se papirom smatraju svi oni proizvodi čija je deljina manja od 0,3 mm.

16. Što je ljepenka?

Ljepenka je debeli karton koji se ne može savijati. To je višeslojni karton čiji su slojevi
iste kvalitete. Proizvodi se od mokrih listova papira koji se slažu jedan preko drugog,
prešaju i suše. Zbog velike debljine i naknadnog prešanja ljepenka ima vrlo dobra
mehanička svojstva.

17. Svojstva natron papira?

Natron-papir se proizvodi od nebijeljene sulfatne crnogorične celuloze. Ova celuloza ima

duga vlakna, pa zato natron-papir ima veliku čvrstoću na kidanje i probijanje i vrlo je
žilav. Od nebijeljene celuloze dobiva se papir smeđe boje koji se upotrebljava za izradu
višeslojnih papirnih transportnih vreća, tzv. natron-vreća. Zbog svojih dobrih mehaničkih
svojstava upotrebljava se i za proizvodnju valovite ljepenke, i to za njezine ravne slojeve,
za izolaciju električnih vodova i za proizvodnju uzica manje čvrstoće.

18. Karakteristike bezdrvnog papira i kartona?

19. Što je satiniranja?

Satiniranje je poseban postupak glačanja papira.

20. Što je to kromo papir?

Kromo-papir vrlo je kvalitetan papir s licem oslojenim mineralnim pigmentima i

naknadno satiniran. Zbog vrlo kvalitetne površine ovaj je papir pogodan i za
najkvalitetniji tisak.
21. Što je pergament?

Pergament i pergamin-papir su specijalne vrste papira koje su po mnogim svojim

svojstvima, a osobito po transparentnosti, dosta slični, ali se razlikuju po načinu
proizvodnje i po građi. Pergament-papir odlikuje se velikom čvrstoćom. Voda ga ne kvasi
i ne omekšava ni u vrućoj vodi. Ne propušta masnoće, a zrak i druge plinove slabije
propušta od ostalih vrsta papira. Proziran je.

22. Svojstva sivog kartona?

Karton proizveden od starog papira zove se, zbog sive boje sivi karton. Sivi karton mora
biti s jedne strane strojno gladak. Pogodan je samo za izradu lošijih složivih kutija, ali se
može upotrijebiti za izradu kvalitetnijih stabilnih kutija, jer se one nakon oblikovanja
oblijepe kvalitetnim bezdrvnim papirom, pa se tako ružna siva boja kartona s vanjske
strane kutije sakrije. Mehanička svojstva sivog kartona su u odnosu prema njegovoj cijeni
vrlo dobra. Osim relativno dobre čvrstoće on se obično dobro brazda i sabija.

23. Sirovine za proizvodnju valovite ljepenke?

Osnovne sirovine za proizvodnju valovite ljepenke jesu papiri i kartoni različite kvalitete i
gramature, a za lijepljenje ravnih na valovite slojeve upotrebljavaju se razna ljepila.

24. Koja se ljepila mogu koristiti u proizvodnji papira i ljepenke?

Škrobno ljepilo je osobito pogodno za lijepljenje tanjih papira, jer se može upotrijebiti s
većom viskoznošću, a takvo ljepilo ne prodire duboko u papir.

Ovo se ljepilo može upotrijebiti za proizvodnju valovite ljepenke namijenjene direktnom

pakiranju namirnica.

U novije vrijeme za proizvodnju valovite ljepenke sve se više upotrebljavaju i sintetička

ljepila, koja se odlikuju velikom brzinom sušenja, čvrstoćom vezivanja i otpornošću
prema vodi.

Među njima se češće upotrebljavaju polivinilacetatno i karbamidformaldehidno ljepilo u

obliku vodene disperzije.

25. Kakva ljepenka može biti prema broju slojeva?

Prema broju slojeva papira razlikuje se nekoliko vrsta valovite ljepenke: dvoslojna,
troslojna, peteroslojna i sedmeroslojna.

26. Nabrojte specijalne vrste valovite ljepenke?

To su: ukrasne valovite ljepenke, ukočeno saće i ondulij.

27. Usporedba valovite ljepenke, kartona i ljepenke?

Valovita se ljepenka može upotrijebiti kao alternativni ambalažni materijal umjesto

debljih vrsta kartona, odnosno ljepenki za proizvodnju transportne ambalaže i umjesto
tanjih kartona za proizvodnju prodajne ambalaže.

Danas je valovita ljepenka gotovo potpuno potisnula iz upotrebe ljepenku za proizvodnju

transportne ambalaže, a na području proizvodnje prodajne ambalaže taj je proces tek
započeo. Ipak se ne može očekivatl da se valovita ljepenka potpuno zamijeniti karton ni u
daljoj budućnosti na području proizvodnje prodajne ambalaže.

Ako se uspoređuju karton i ljepenka s valovitom ljepenkom iste gramature, onda je

čvrstoća valovite ljepenke na savijanje, izvijanje i probijanje znatno veća. Zahvaljujući
tome za proizvodnju ambalaže istog tipa od ovih materijala gramatura kartona i ljepenke
mora biti skoro dva puta veća od gramature valovite ljepenke, ali će pod tim uvjetima
ambalaža od valovite ljepenke pružati nešto manji otpor probijanju.

Zbog veće gramature kutija od ljepenke ima veću masu, pa su i transportni troškovi robe u
takvoj kutiji nešto veći.

Deblji karton i ljepenka su kruti, pa se zbog toga teže grafički obrađuju, teže se sijeku,
savijaju i lijepe, pa su i troškovi oblikovanja ambalaže od njih obično veći. Valovita je
ljepenka elastičnija, pa bolje zaštićuje robu od dinamičkih naprezanja, ali je na vlazi
nepostojanija.

Uzimajući sve to u obzir, valovita ljepenka ima brojne prednosti pred debljim kartonom i
ljepenkom, pa se zato ovi materijali danas rijetko upotrebljavaju za proizvodnju
transportnih kutija.

Za proizvodnju prodajne ambalaže valovita se ljepenka može upotrijebiti samo za

pakiranje teže robe i robe većih dimenzija, dakle za ambalažu koju bi trebalo proizvoditi
od kartona veće gramature.

Kod ostalih roba prednosti valovite ljepenke su suviše male u odnosu prema njezinim
nedostacima. Naime, tanji se kartoni mogu bolje i lakše grafički obrađivati od valovite
ljepenke, lakše se savijaju i postojaniji su prema vlazi.

28. Što su laminati?

Laminati ili kombinirani materijali relativno su novi ambalažni materijali koji su

sastavljeni od više međusobno čvrsto spojenih ambalažnih materijala u obliku folija. Za
slojeve laminata upotrebljavaju se manje ili više fleksibilni materijali, kao što su razne
vrste papira, tanji kartoni, celofani, aluminijske folije i folije raznih plastičnih masa.
29. Što se koristi za proizvodnju laminata?

Za slojeve laminata upotrebljavaju se manje ili više fleksibilni materijali, kao što su razne
vrste papira, tanji kartoni, celofani, aluminijske folije i folije raznih plastičnih masa.

30. Kaširanje?

Kaširanje je postupak spajanja dviju folija uz upotrebu adheziva, tj. sredstava za spajanje.
Kao adhezivi mogu služiti dvokomponentna ljepila, prirodna ljepila i voskovi.
Upotrijebljeni adhezivi, osim svoje osnovne funkcije povezivanja folija mogu imati i
znatan utjecaj na svojstva laminata, a osobito na njegovu propustljivost. Prema vrsti
upotrijebljenog adheziva razIikuju se tri postupka kaširanja: suhi, mokri i termički.

31. Laminiranje?

Laminiranje je postupak proizvodnje laminata po kojem se folija od termoplastične mase

proizvodi postupkom ekstruzije i odmah nakon izlaska iz otvora mlaznice još vruća nanosi
na drugu foliju s kojom se tlačenjem i hlađenjem spoji. Debljina ekstrudirane folije može
se po želji regulirati. Ovaj je postupak jednostavniji od kaširanja, a troškovi su
proizvodnje niži.

32. Po čemu se razlikuju laminati? Navedite neke od njih.

Laminati se međusobno razlikuju po sastavu, svojstvima i području upotrebe.

Neki od njih su: celofan-celofan, celofan-polieten, celofan-aluminijska folija-polieten,

papir-polieten, aluminijska folija-polieten-papir, poliester-polieten, poliester-aluminijska
folija-polieten.

33. Od koje sirovine se proizvodi celofan?

Celofan je ambalažni materijal koji se kao i papir proizvodi od celuloze.

34. Svojstva celofana?

Po mnogim svojim svojstvima celofan je sličan plastičnim masama, ali za razliku od njih,
zagrijavanjem ne prelazi u plastično stanje pa se ne može ubrojiti u plastične mase. Zbog
nedostatka vlaknaste strukture celofan se ne može ubrojiti ni u papir.

35. Koje sirovine se koriste za proizvodnju tkanina?

Tkanine se proizvode od prirodnih ili umjetnih tekstilnih vlakana, od kojih se upredanjem

prvo dobije pređa, a tkanjem se od pređe dobivaju tkanine.

Za proizvodnju tkanina namijenjenih pakiranju upotrebljava se relativno mali broj

jeftinijih biljnih vlakana, a u novije vrijeme i neka umjetna vlakna. Od biljnih vlakana
najčešće se upotrebljavaju pamuk i neka tzv. gruba vlakna, kao što su konoplja, juta i
manila-konoplja, a od umjetnih vlakana viskoza i neka sintetička vlakna.