Professional Documents
Culture Documents
Alkar
Alkar
Djetinjstvo je
proveo nedaleko od Vrlike. Završio je učiteljsku školu i radio u Dalmatinskoj
zagori. Poznata djela su mu "Mrkodol","Đerdan", "Mladost", "Alkar", "Tuđinac", "Porodica
Vinčić", "Duga","Sa Krke i Cetine", "Muljika", "Marica ili Mary Jane". Umro je 3. kolovoza
1933. godine u Zagrebu.
2. Djelo mi se u cjelini svidjelo, ali je pomalo dosadno pa je stoga samo jedan događaj
ostavio snažan dojam na mene. To je onaj u kojemu je Marta odbila Salka i otjerala ga iz
svoje kuće. Taj mi se dio nije svidio, ali je ostavio snažni dojam na mene s obzirom da žene
prije nisu imale pravo birati svog vjenčanog partnera. Bilo mi je drago što je Marta napokon
priznala Salku da ne gaji iste osjećaje prema njemu i njegovom ocu. Bilo mi je žao Salka jer
je on jako volio Martu i opravdavam njegovu burnu reakciju (počeo je bacati namješaj po
kući) jer ni ja ne bih mogla podnijeti ovakvu surovu istinu.
3. * tema djela: život Salka i Rašice, snažni osjećaji koje gaje prema Marti
* ideja djela: „Curina je ljubav što i alka. Dvojica je ne mogu nikako dobiti. Onaj, što je
srčaniji, taj je i sretniji, a toga će uvijek biti; kao što alka, tako i cura.“
bez obzira na tuđa mišljenja, nikad ne smijemo prestati voljeti
ponekad se trebamo pomiriti s istinom
4. kompozicija djela: UVOD – pisac opisuje Sinjsko polje i Krajinu, upoznaje nas s likovima
ZAPLET – Salkova i Martina ljubav, Rašičin susret s Martom na groblju
VRHUNAC – Marta odbija Salka i udaje se za Rašicu
RASPLET – Salko odlazi, Martinu majku Stanu seljani optužuju za
Salkov odlazak i tužnu sudbinu. Marta seljanima govori o svojim osjećajima.
KRAJ – Salkov povratak na alarskoj utrci održanoj godinu dana poslije
5. karakterizacija likova:
*Salko – etička karakterizacija
Zaljubljen je u Martu, želi se oženiti njome. Ljut je na svog oca i ne shvaća njegovo
ponašanje. Želi postati alkar, poput svog oca. Nježan, stalo mu je do Marte.
- psihološka karakterizacija
Misli kako je otac kriv za njegovu tužnu sudbinu. Bojažljiv je i jako osjećajan. Potresla ga
je Martina odbojnost i nije moga prihvatiti surovu realnost.
- psihološka karakterizacija
Neodlučna i nesigurna u svoje osjećaje i misli. Ne želi nikoga povrijediti i trudi se
ostvariti svoje želje. Osjećajna je i pametna. Misli kako su čvrsti i odlučni muškarci bolji.
*Rašica – etička karakterizacija
U mladosti je gajio jake osjećaje prema Martinoj majci. Poslije se udao za Lucu jer se
Stana „razboljela“. Razmažen, opasan i nemiran. Voli svog sina, ali zbog vlastitog ugleda i
tuđih mišljenja nije pravedan i često ne govori ono što osjeća. Lukav i ponekad
dobronamjeran. Voli svoju pokojnu Lucu i često se kaje zbog počinjenog zla. Strastveno voli
Martu i stalo mu je do nje. Ono što si zacrta, to i dobije.
- psihološka karakterizacija
Često je tužan. Misli da će svoju utjehu o neprežaljenoj ljubavi Stani pronaći u Marti. Gaji
jake simpatije prema Marti. Ponekad neodlčan, pritajeno se nada, veseli i želi čvrstu vezu s
Martom. Ne može priznati poraz.
7. Rašica nije želio otkriti svoje skrivene osjećaje i zbog toga je često govorio i ponašao se
drugačije nego što je mislio. To je na Salku ostavilo duboku ranu, on se uvrijedio i pobjegao.
Salko nije mogao podnijeti Rašičinu oholost i buntovnost. Salku je smetala Rašičina okrutnost
i nije volio kad je Rašica bio nasilan prema njemu. Salko i Rašica su se često svađali, ali su
jedan drugome popuštali.
8. Seljani su smatrali kako ćene nemaju pravo odabrati vjenčanog partnera i bile su zadužene
za obavljanje kućanskih poslova. Mislili su da žene ne trebaju gajiti nikakve osjećaje i da im
to nije važno. Kad im je Marta ispričala životnu priču, žene su stale na njezinu stranu i
shvatile kako nisu samo za radnu snagu, već da imaju pravo osjećati.Salko je počeo sumnjati
u Martinu ljubav više puta. Prvi puta: kada se nisu vidjeli desetak dana, a drugi puta: kada
je vidio njezine izraze lica usmjerene prema Rašici. Uočio je razliku i jako se rastužio
shvativši da Marta ne gaji iste osjećaje prema njemu i njegovom ocu.
10. Ulomak u kojem Salkovi prijatelji opisuju alku s djevojkom: „Curina je ljubav što i alka.
Dvojica je ne mogu nikako dobiti. Onaj, što je srčaniji, taj je i sretniji, a toga će uvijek
biti; kao što alka, tako i cura.“ Mislim da u tome ima istine i zato sam taj ulomak
upotrijebila kao ideju. Alka i djevojka su jako slične i mislim da je pisac to jako lijepo
zaključio. Taj mi je odlomak najljepši jer se u njemu očituje pojam alkara.