UNIVERZITET U BIHAĆU

EKONOMSKI FAKULTET
BIHAĆ
4+1

Seminarski rad

iz predmeta:

,,RAČUNOVODSTVO“

Prof. Senada Kurtović Student: Alagić Amela

Asistent : Osmančević Jagoda

Bihać, maj 2010. godine

 Sadržaj

1. UVOD……………………………………………………………………………………3
1.1. Pojam i karakteristike bilansa............................................................................. 4
1.2. Grupisanje sredstava i izvora sredstava u bilansu stanja.................................... 4
1.2.1. Funkcionalni princip............................................................................ 4
1.2.2. Princip likvidnosti................................................................................6

2. BILANS STANJA – kao osnovni finansijski izvještaj..................................................7

2.1. Vrste bilansa........................................................................................................
10
2.2. Sastavljanje početnog bilansa na osnovu inventara............................................ 11

3. BILANS USPJEHA......................................................................................................... 12
3.1. Način uključivanja prihoda i rashoda u bilans uspjeha.......................................12
3.2. Metode obračunavanja poslovnog rezultata.......................................................13
3.2.1. Metoda ukupnih troškova.................................................................... 13

3.2.2. Metoda troškova prodatih učinaka.......................................................13

3.3. Rasčlanjivanje..................................................................................................... 13
3.4. Novčani tok.........................................................................................................14
3.5. Oblik i sastavljanje bilansa uspjeha.................................................................... 15

4. ZAKLJUČAK.................................................................................................................. 17

5. LITERATURA.................................................................................................................18

2
1. UVOD
Bilans stanja kao dio ukupnog finansijskog izvještaja jedne kompanije otkriva nam stanje
sredstava, obaveza i sopstvenog kapitala. Bilans stanja, bilans uspjeha i izveštaj o novčanim
tokovima čine cjelinu na kojoj se zasniva rad analitičara poznatih brokerskih kuća i investicionih
fondova. Ukoliko želite da se bavite investiranjem neophodno je da poznajete osnovne stavke
bilansa stanja i da znate kako da ih tumačite i uporedite sa sličnim kompanijama u sektoru.
Bilans stanja podjeljen je na dva dijela koja u svakom trenutku moraju biti u ravnoteži.

Ova ravnoteža se prikazuje formulom:

               sredstva (assets) = obaveze (liabilities) + kapital (shareholder's equity)

Sredstva su ono što kompanija upotrebljava u svakodnevnom poslovanju, dok obaveze i

kapital predstavljaju izvore finansiranja tih sredstava. Važno je shvatiti da bilans stanja
predstavlja finansijsku poziciju preduzeća u datom momentu.

3
1.1. Pojam i karakteristike bilansa
Početni bilans poduzeća sačinjava se na osnovu inventara. U bilansu se sredstva
prikazuju szmarno, pod uslovom da se to stanje izražava samo u vrijednosnism pokazateljima,
koji omogućavaju sumiranje određenih grupacija sredstava i izvora sredstava, jer predstavljaju
njihov zajednički pokazatelj.

Sam bilans nosi kratkteristiku statičnosti, jer počiva na podacima koji su iskazani u
inventaru. Bilans stanja može da se sastavlja u bilo koje vrijeme u toku poslovanja, ali po običaju
se sastvalja na početku poslovanja tj. na početku godine i na kraju poslovne godine. Krajnji
bilans protekle poslovne godine, a predstavlja početni bilans za narednu poslobnu godinu, te se
na osnovu njega vrši otvaranje novih poslovnih knjiga za tu godinu.

Svaki bilans preduzeća obavezno mora sadržavati i u posebnim slučajevima kada se

preduzeće pripaja drugom preduzeću, kada dolazi do podjele jednog u dva preduzeća, kao i
prilikom otvaranja ili okončanja stečajnog postupka i postupka redovne likvidacije. To su sve
posebne situacije koje zahtijevaju da se sačini sumirani pregled sredstava i izvora sredstava
preduzeća.

Ravnoteža bilansa stanja je njegova osnovna karakteristika. Po svojoj osnovnoj

karakteristici je dobio ime, kako naziv bilans potiče od latinske riječi „bilanx“ što znači vagati.
Vjerovatno zbog zavisnosti od porijekla riječi bilnas se javlja u formi dvostranog računa. Na
lijevoj strani se upisuju stredstva (aktiva), a na desnoj strani izvori sredstava (pasiva). Sva
sredstva moraju imati svoje porijeklo ili da veličina raspoloživih sredstava uslovljava
mogućnosti izmirenja obaveza, utiče da vrijednost sredstava u aktivi u svakom momentu
odgovara iznosu izvora sredstava koji se iskazuju u pasivi.

1.2. Grupisanje sredstava i izvora sredstava u bilansu stanja

U teoriji se ističu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava i to :

 Funcionalni princip,
 Princip likvidnosti.

1.2.1. Funkcionalni princip

Prema ovom principu prvo se unose stalna sredstva, a potom obrtna sredstva. Stalna
sredstva se unose po oređenom redoslijedu: stalna sredstva u funkciji, stalna sredstva van
funkcije i stalna sredstva u pripremi (izradnji). Stalna sredstva u funkciji se unose prema
vrstama tih sredstava, kao šume, zemljište, građevinski objekti, oprema, itd.

4
 U zavisnosti o ponašanja obrtnih sredstava u proces u reprodukcije tj. njihovom
redoslijedu u obrascu N – R - P – R 1 – N1 unose se obrtna sredstva. Prvo se unose novčana
sredstva na žiro računu i u blagajni, potom potraživanja od kupaca i drugih dužnika, zalihe
materijala, proizvodnja u toku i na kraju zalihe gotovih proizvoda.

Po funkcionalnom principu izvori sredstava se svrstavaju na taj način da se prvo unose

izovri sopstvenih sredstava, pa potom obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima, prema
redoslijedu koji zavisi od ročnosti obaveza, tako što se prvo unose dugoročne obaveze, a zatim
kratkoročne. Daljnje razvrstavanje se vrši prema konkretnim pojavnim oblicima. Primjer bilansa
sačinjenog na osnovu podataka iskazanih prethodnim inventarom bio bi sljedeći:

Preduzeće „Bosna“ Sarajevo

Bilans na dan 01.01.2000.godine
Aktiva Pasiva
R. Struktura Iznos Iznos R. Struktura izvora Izno Iznos
b. sredstava b. sredstava s
1 Sredstva 1 Izvještaji
a) Stalna sredstva sredstava
1. Poslovni građ. 460000 a) Trajni izvori
objekti 1. Kapital 421000
2. Oprema 820000 1280000
b)Obrtna b)Dugoročne
3. sredstva 60000 obaveze
4. Žiro-račun 1000 2. Dugoročni krediti 1000000
5. Blagajna 230000 291000 c) Kratkoročne
Zalihe materijala obaveze
3. Dobavljači 150000
xxx 1571000 xxx 1571000

Ako pravimo bilans u obliku dvostranog računa, na lijevoj strani (aktiva) unosi se: redni
broj bilansne pozicije, zatim kolona koja služi za opis sredstava, potom dvije novčane kolone.
Posljednja kolona sa desne strane naziva se glavnom kolonom, a novčana kolona lijevo od glavne
kolone naziva se pretkolonom.

Pretkolona nam služi za vršenje određenih računarskih radnji i ona se ne zbraja u cjelini
jer glavna kolona predstavlja bilansnu novčanu kolonu koja izražva ukupnu vrijednost bilansne
aktive.

Na desnoj strani bilansne tabele nalazi se kolona za redni broj za označavanje pasivnih
bilansnih pozicija, zatim kolona za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava. Za novčane
kolone na ovoj strani bilansa tj. zadnja desna kolona predstavlja glavnu bilansnu kolonu pasive, a
novčana kolona lijevo od nje predstavlja pretkolonu.

5
 Poslije unošenja svih vrsta sredstava na aktivnu stranu bilansa i unošenja svih vrsta
izvora sredstava na pasivnu stranu bilansa, radi se sumiranje bilansa. U horizontalnoj ravni
posljednje pozicije strane bilansa koje sadrži više pozicija vrši se podvlačenje. Prazan prostor
strane bilansa sa manjim brojem pozicija poništava se jednom prelomljenom linijom (tzv.
knjigovdstveno koljeno – lakat) na taj način da se precrtava prazan prostor za opis vrsta
sredstava, tj. izvora sredstava. Zbrajanjem bilansa vrši se podvlačenje bilansa zaključenim
linijama . Bilans se potom potpisuje od strane samostalnog računovođe i direktora preduzeća.

1.2.2. Princip likvidnosti

Prema principu likvidnosti sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog
intenziteta, pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novčani oblik. Gledano sa tog stanovišta, na
lijevu stranu bilansa se prvno unose obrtna sredstva, a zatim stalna sredstva. Kod obrtnih
sredstava prvo se unose novčana sredstva, pa zatim kratkoročna potraživanja, zalihe gotovih
proizvoda, proizvodnja u toku i zalihe materijala.

Prema principu likvidnosti svrstavanje u okviru stalnih sredstava moglo bi se vršiti prema
vijeku trajanja pojedinih grupacija stalnih sredstava, npr. Ona sa najkraćim vijekom trajanja da
se stave na prvo mjesto, a stalna sredstva sa najdužim vijekom trajanja na posljednje mjesto.
Takva klasifikacija nije baš dobra s obzirom na to da sva stalna sredstva nose karakter
dugoročnih investicija.

Prema principipu likvidnosti na pasivnu stranu prvo se unose obaveze prema trećim
fizičkim ili pravnim licima, a tek onda sopstveni izvori sredstava. Prvo se unose kratkoročne
obaveze kao što su : dobavljači, kratkoročni krediti, dugoročne obaveze, itd.

Prilikom sačinjavanja bilansa stanja primjena principa likvidnosti pruža kvalitetniju

osnovu za finansijsku analizu, alnalizu likvidnosti. Princip likvidnosti ima široku primjenu u
zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od onosvnih principa privrednih subjekata.
Prikaz izgleda bilansa sačinjenog prema principu likvidnosti na osnovu ranije datih
podataka u inventaru:

Preduzeće „Bosna“ Sarajevo

Bilans na dan 01.01.2000.godine
Aktiva Pasiva
R. Struktura Iznos Iznos R. Struktura izvora Izno Iznos
b. sredstava b. sredstava s
1 Sredstva 1 Izvor sredstava
a) Obrtna a) Kratkoročne
sredstva obaveze
1. Žiro račun 60000 1. Dobavljači 150000
2. Blagajna 1000
3. Zalihe materijala 230000 2910000 b)Dugoročne
4. b) Stalna obaveze
5. sredstva 2. Dugoročni krediti 1000000

6
 Poslovni građ. 460000 c) Trajni izvori
objekti Sopstveni kapital
Oprema 820000 1280000 3. 421000
xxx 1571000 xxx 1571000
2. BILANS STANJA – kao osnovni finansijski izvještaj
Bilansom se mjeri i iskazuje rezultat, i to sa dva aspekta koja se dovode u ravnotežu. U
praksi pod pojmom bilans podrazumjeva se finansijski izvještaj koji sačinjava preduzeće sa
ciljem prikazivanja imovine i njene upotrebe, s jedne strane i porijekla te imovine sa druge
strane. Bilans u užem smislu podrazumjeva bilans stanja, a bilans u širem smislu podrazumjeva
pored bilansa stanja i bilans uspjeha.

Bilans prikazuje kategorije i vrijednosti imovine preduceća i nastale obaveze prema

zajmodavcima i vlasnicima sredstava na određeni dan. Najvažnije kategorije imovine su :
 tekuća imovina,
 stalna imovina i
 neopipljiva imovina.

Ova imovina može biti finansirana iz sopstvenog kapitala, dugoročnih obaveza ili tekućih
obaveza. Međunarodnim računovodstvenim standardom br. 7 je definirano koje infomacije
moraju biti prikazane u bilansu. Mimium informacija čine pozicije:
- nekretnine, postrojenja i oprema,
- nematerijalna ulaganja,
- dugoročni finansijski plasmani,
- učešća u kapitalu drugih lica po nabavnoj cijeni,
- zalihe,
- kupci i druga potraživanja,
- gotovina i gotovinski ekvivalenti,
- dobavljači i druge obaveze,
- potraživanja i obaveze za poreze,
- rezervisanja,
- uzeti kamatonosni zajmovi,
- manjinski interesi,
- upisani kapital i rezerve.

Pri sastavljanju bilansa potrebno je pridržavati se određenih pravila ili principa. Bilans se
može sastavljati po principu opadajuće likvidnosti u aktivi – najlikvidnija imovina se sastavlja na
prvo mjesto, a imovina namjenjena prodaji na posljednje mjesto, koji nužno prati princip rastuće
ročnosti u pasivi.

Zlatno pravilo finsansiranja u užem smislu nalaže da postrojenjska imovina bude

finansirana sopstvenim i dugoročno pozajmljenim kapitalom, a obrtna imovina kratkoročnim
kapitalom.

7
 Grupa POZICIJA AOP Napomena br. Iznos
računa Tekuća god Prethodna god
1 2 3 4 5 6
AKTIVA A
Stalna imovina 001 128681 48443
00 1.NEUPLAĆENI UPISANI 002
KAPITAL
012 II GOODWILL 003
01 bez 012 III NEMATERIJANLNA
ULAGANJA 004 16 106 171
IV NEKRETNINE,
POSTROJENJA,OPREMA i 005 60641 48272
BIOLOŠKA SREDSTAVA
020, 022,
023,026, 1. Nektretnine, postrojenja i 006 17 60641 48272
027, 028, oprema
029
024,027 2. Investicione nekretnine 007
(dio), 028
021,025,027 3. Biološka sredstva 008
(dio),028
V. DUGOROČNI 009 67934
FINANSIJSKI PLASMANI
(010+011)
030 do
032,039 1. Učešća u kapitalu 010
(dio)
2. Ostali dugoročni finansijski 011 18 67934
plasmani
B. OBRTNA IMOVINA 012 138261 125917
(013+014+015+021)
10 do 13, 15 I ZALIHE 013 19 47456 125917
II STALNA SREDSTVA
14 NAMJENJENA PRODAJI I 014 19 1091 1091
SREDSTVA POSLOVANJA
KOJE SE OBUSTAVLJA
III KRATKOROČNA
POTRAŽIVANJA PLASMANI 015 89369 80145
I GOTOVINA
(016+017+018+0119+020)
20, 21 i 22 1. Potraživanja 016 20 83769 77327
osim 223
223 2. Potraživanja za više plaćen 017 20 3321
porez na dobitak
23 minus 3. Kratkoročni finansijski 018
237 plasmani
24 4. Gotovinski ekvivalenti i 019 21 954 1562
gotovina

8
 27 i 28 osim 5. Porez na dodatnu vrijednost i
288 aktivna vremenska 020 22 1325 1256
razgraničenja
288 IV ODLOŽENA POGREŠKA 021 30 345
SREDSTAVA
V POSLOVNA IMOVINA 022 266942 174380
(001+012)
29 G. GUBITAK IZNAD VISINE 023
KAPITALA
D. UKUPNA 024 266942 174360
AKTIVA(022+023)
88 Dj. VANBILANSNA AKTIVA 025 33 12138 50

Ekonomska situacija preduzeća se ogleda u veličini i strukturi njegovih sredstava i izvora

sredstava. Da bi se sagledala ekonomska situacija preduzeća, potrebno je da se ona i formalno
prikaže. U tu svrhu koristi se bilans, koji suštinski i nije ništa drugo do formalni prikaz date
ekonomske situacije u preduzeću.

Naime, bilans stanja je pregled stanja vrijednosti aktive i pasive u određenom trenutku.
Bilans se sastavlja na osnovu stvarnog stanja aktive i pasive, utvrđenog inventarom. Znači, bilans
stanja je tabelarni prikaz sredstava i izvora sredstava određenog preduzeća na određeni dan. U
nastavku je dat izgled jednog bilansa stanja.

Bilans stanja ortačkog društva na dan...

 
Postoji više usvojenih principa u vezi sa unošenjem pozicija aktive i pasive u bilans. Po
principu sigurnosti redoslijed je slijedeći:

 građevinski objekti
 mašine
 transportna sredstva
 poslovni inventar
 blagajna
 tekući račun
 materijal

9
  sitan inventar
 nedovršena prozvodnja
 gotovi proizvodi
 roba
 kupci

dok je redoslijed u pasivi slijedeći:

 kapital
 dugoročne obaveze i
 kratkoročne obaveze.

Svako preduzeće ima svoju specifičnu strukturu i veličinu sredstava i izvora, koja je
uslovljena vrstom i obimom poslovnih zadataka, ali i uspješnošću poslovanja.
 

2.1. Vrste bilansa

U teoriji i praksi se razlikuju nekoliko vrsta bilansa:

Bilansi prema vremenu sastavljanja

o Početni bilans - sastavlja se na početku poslovanja, kada se naziva i osnivački bilans, ili
na početku poslovne godine.
o Krajnji bilans - se sastavlja na kraju poslovne godine, odnosno na završetku
obračunskog perioda.

Bilansi prema namjeni i cilju sastavljanja

o Redovni bilans - se sastavlja u tačno određenim vremenskim intervalima, na početku ili na

kraju poslvnog perioda.

o Bilans fuzije - se sastavlja prilikom spajanja dva ili više preduzeća u jedno, ili prilikom

10
 pripajanja jednog preduzeća drugom.

o Sanacioni bilans - sastavlja se u slučajevima kada preduzeće upada u poslovne teškoće i

ostvaruje slab finansijski rezultat, pa mu treba pomoći, odnosno sanirati njegovu situaciju.
o Likvidacioni bilans - sastavlja se prilikom prestanka rada preduzeća.

o Diobni bilans - sastavljaju ga preduzeća kada dođe do organizacionih promijena odnosno do

stvaranja novih preduzeća koja se izdvajaju iz okvira jednog preduzeća u samostalna.

o Konsolidovani bilans - sastavlja se za složena preduzeća u kojem se eliminišu međusobni

imovinsko - pravni odnosi svih preduzeća u okviru složenog sistema.

2.2. Sastavljanje početnog bilansa na osnovu inventara

U prethodnom dijelu smo napravili inventar preduzueća. Sada ćemo na osnovu tog
inventara napraviti, odnosno sastaviti bilans stanja. Sve stavke u bilansu koje izražavaju trenutno
stanje određenog dijela aktive i pasive nazivaju se bilansne pozicije, koje su iskazane
vrijednosno.

Bilans stanja preduzeća Mladost Sarajevo dana 16. januara  2005.

Kada uporedimo inventar i bilans stanja, odmah možemo zapaziti da je zbir isti, tj. da
ukupna vrijednost sredstava i izvora i po inventaru i po bilansu iznosi 1.610.000,00 KM. Zbir je
istovjetan jer i inventar i bilans daju pregled aktive i pasive istog preduzeća u isto vrijeme.

Ipak, možemo uočiti određene razlike:

- forma - U inventaru su sredstva i njihovi izvori prikazani raščlanjeno, po vrsti, cijeni i

vrijednosti, a u bilansu su dati zbirno,  samo po vrednosti.
- način prikazivanja - U inventaru je pasiva data ispod aktive, a u bilansu je aktiva desno,
a pasiva lijevo.

11
3. BILANS USPJEHA
Bilans uspjeha predstavlja pregled rashoda, prihoda i finansijskog rezultata preduzeća za
određeni period. Najvažniji bilans uspjeha je onaj koji se odnosi na određenu poslovnu godinu.
Podaci iz bilansa uspeha služe kao osnov za ocjenu uspješnosti poslovanja preduzeća. Za razliku
od bilansa stanja čiji su računi realni jer izražavaju imovinske dijelove, računi bilansa uspjeha su
obračunskog karaktera. U formalnom pogledu bilans uspjeha predstavlja dvostrani pregled, na
lijevoj strani rashodi i pozitivan finansijski rezultat, a na desnoj strani prihodi i negativan
finansijski rezultat. U bilansu uspjeha prihodima se sučeljavaju pripadajući rashodi, odnosno
rashodi koji su nastali u cilju ostvarenja prihoda. Dominirajuća dinamička teorija upućuje da
sadržina bilansa uspeha određuje sadržinu bilansa stanja.

Forma računa uspeha

1. Forma liste
2. Forma konta
Obe forme su dopustive - forma liste dopušta iskazivanje segmentiranog rezultata, tj razdvajanje
poslovnog rezultata od rezultata koji rezultata finansiranja, i rezultata koji je posledica vanrednih
događaja.

Bilans uspjeha, kao krajnji rezultat, daje razliku između potrošenog i zarađenog novca,
dakle profit ili gubitak. Tu se u opštim crtama daju troškovi proizvodnje (direktan rad, materijal
itd.), operativni troškovi ( troškovi prodaje, marketinga, administracije itd.), kao i prihodi.
Ukoliko se biznis plan pravi sa projekcijom od više od jedne godine, bilans uspjeha mora da se
prikaže za svaku godinu.

Aktiva: Svi oblici prihoda

Pasiva: Svi oblici troškova

3.1. Način uključivanja prihoda i rashoda u bilans uspjeha

Moguće je prihode i rashode uključiti u bilans uspjeha polazeći od:
- Bruto principa ili
- Neto principa

Prema MRS-1 primjena bruto principa je obavezna pri uključivanju u bilans uspjeha
prihoda i rashoda iz poslovne aktivnosti, za uključenje prihoda i rashoda iz finansiranja, prodaje
imovine i onih koji nastaju po osnovu vanrednih događaja dopuštena je primjena neto principa.

U paragrafu 34 - 37 MRS-1, se navodi da se saldiranje prihoda i rashoda dopušta kada

potiču iz iste transakcije i kada se time izražava suština transakcije ili kada dobici ili gubici iz
istih ili sličnih transakcija nisu značajni. Smatra se da prirodu transakcije odražava, npr.,

12
iskazivanje dobitaka ili gubitaka po osnovu prodaje stalne imovine, uključujući i finansijsku
imovinu. Praksa je između ova dva rješenja. Za poslovne prihode i rashode (iz redovne
aktivnosti) zahtijeva se bruto princip za ostale pozicije dopušta se primjena neto principa.
3.2. Metode obračunavanja poslovnog rezultata
1. Metoda ukupnih troškova
2. Metoda troškova prodatih učinaka

Obje metode su dopuštene prema MRS-1.

3.2.1. Metoda ukupnih troškova

Suština: rashodi iskazani u formi troškova po vrstama, prihodi od prodaje korigovani
promjenom vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. Metoda je prikladna
za ekonomske analize rentabiliteta preduzeća i za izračunavanje statističkih agregata.

Ekonomska analiza rentabiliteta, utvrđivanje učešća pojedinih vrsta rashoda (troškova) u

poslovnim prihodima, promjena strukture troškova u odnosu na prethodne periode i u odnosu na
druga preduzeća, analiziranje odnosa proizvodnje i prodaje. Pruža sve podatke potrebne za
obračun statističkih agregata, nacionalnog dohotka i društvenog bruto proizvoda. Slabosti su te
što ne omogućava analizu troškova po funkcijama.

3.2.2. Metoda troškova prodatih učinaka

Suština prihodima od prodaje suprotstaviti rashode izazvane proizvodnjom i prodajom
proizvoda. Troškovi iskazani po funkcijama: troškovi proizvodnje prodatih proizvoda, troškovi
prodaje, troškovi uprave. Ovako iskazani rashodi se sučeljavaju sa prihodima od prodaje gotovih
proizvoda.

Troškovi prodatih proizvoda se mogu izraziti i kao razlika između početnih zaliha
gotovih proizvoda uvećanih za završene gotove proizvode u toku perioda i krajnjih zaliha
gotovih proizvoda. Prednost ove metode: jasno izražavanje troškova po funkcijama i mogućnost
stepenastog pokrića ovih troškova prihodima usljed čega se može utvrditi više slojeva poslovnog
rezultata, npr. bruto marža, dobit od prodaje, poslovni dobitak i sl. Ova metoda zahtjeva razvijen
pogonski obračun. Ne zadovoljava zahtjeve obračuna društvenih agregata.

3.3. Rasčlanjivanje
Da bi se zadovoljile informacione potrebe korisnika rashodi i prihodi se u bilansu uspjeha
saglasno MRS-1 minimalno treba prezentirati:
- prihode
- rezultat poslovne aktivnosti,

13
 - troškove finasiranja,
- učešće u dobitku/ gubitku povezanih preduzeća,
- rashode po osnovu poreza,
- dobitak ili gubitak iz redovnih aktivnosti,
- vanredne stavke,
- manjinski interes,
- neto dobitak ili gubitak perioda.

Bilansna šema kod metode ukupnih troškova

Prihodi od prodaje X
Ostali poslovni prihodi X
Promjena vrijednosti zaliha X
Troškovi materijala X
Troškovi zarada X
Troškovi amortizacije X
Troškovi usluga X
Ukupni poslovni rashodi (X)
Dobitak/gubitak iz poslovne aktivnosti X

Račun uspjeha u sastavlja se metodom ukupnih troškova po neto principu. Promjena

vrijednosti zaliha koriguje prihode ostvarene prodajom gotovih proizvoda. Principi
procjenjivanja: Za priznavanje prihoda je mjerodavno načelo realizacije. Za rashode su
mjerodavni načelo razgraničenja prema predmetu i vremenu i načelo impariteta. Visina rashoda
je određena pravilima za procjenjivanje, dok je visina prihoda određena prodajnim cijenama
proizvoda i usluga.

3.4. Novčani tok

Cash flow ima značenje “tok gotovine” ili “novčani tok”. On se u savremenoj praksi
poima dvojako:

a) kao stalni tok primanja i davanja koji protiče kroz preduzeće (bruto keš flou) ili kao razlika
između primanja od prodaje robe i usluga, sa jedne strane, i davanja povezanih sa
proizvodnjom i prodajom roba i usluga, sa druge strane (neto keš flou);

b) kao suma dobitaka, amortizacije i drugih troškova koji ne prouzrokuju izlaz gotovine (troškovi
dugoročnih rezervisanja) ili kao dio neto obrtnog fonda koji proizilazi iz poslovnog procesa.
Cash flow je predmet planiranja u cilju održavanja likvidnosti i instrument kontrole
izvršavanja plana novčanih tokova. Predviđanje cash flow-a predstavlja finansijsko planiranje,
a analiza toka cash flow-a je njegova kontrola. Cash flow predstavlja višak prihoda koji je, po
odbitku poreza na dobit, slobodan za isplatu dividendi, učešća u dobiti, investiranje u osnovna
sredstva i sl. Neupotrebljeni cash flow može se upotrebiti za isplatu kratkoročnih obaveza, za

14
 ulaganje u zalihe, za profitabilno plasiranje ili povećanje rezervi gotovine. Cash flow izražava
oslobođena sredstva kroz poslovni proces, koja mogu da budu upotrebljena u navedene svrhe
bez opasnosti za likvidnost.
3.5. Oblik i sastavljanje bilansa uspjeha
Bilans uspjeha može biti prikazan u dva oblika, i to:
- kao dvostrani račun, ili
- kao jednostrani račun.

Prilikom sastavljanja bilansa uspjeha raspored pozicija je u ovisnosti od metoda za

utvrđivanje dobiti ili gubitka. U dijelu br. 5. četvrte direktive EU predviđena je mogućnost
korištenja slijedećih metoda, i to:
- metoda prirodnih vrsta troškova i
- metoda troškova podatnih proizvoda.

MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja ravnomjerno zastupa obje pomenute

metode. U paragrafu 88 MRS 1 stoji: pravna osoba treba raščlaniti troškove, tj. rashode koristeći
klasifikaciju temeljenu ili na njihovoj prirodnoj osnovi ili na funkciji u okviru pravne osobe u
ovisnosi koja od njih osigurava pouzdanije i relevantnije informacije.

Slijedeće vrste rashoda prema metodi prirodnih vrsta troškova su navedene u tački 91,
MRS 1:
 troškovi sirovina i materijala,
 troškovi amortizacije,
 troškovi primanja zaposlenih i
 ostali poslovni rashodi.

Prema njihovoj funkciji rashoda, odnosno prema metodi „troškova prodanih proizvoda“
je drugi oblik raščlanjivanja:
 troškovi prodatih proizvoda
 troškovi distribucije,
 administrativni troškovi i
 drugi rashodi (MRS 1, tačka 92).

Po metodi troškova prodatih proizvoda bilans uspjeha svojstven je obračunu finansijskog

rezultata upoređivanjem prihoda od prodaje proizvoda sa troškovima prodatih proizvoda. Metoda
troškova prodatih proizvoda zahtijeva sistemsko praćenje poslovnog procesa po fazama, tačnije
po funkciji i užium dijelovima ili još tačnije po aktivnostimaprocesa i nosiocima troškova. Po
metodi troškova prodatih proizvoda, bilans uspjeha odgovara iskazivanju u obliku jednostranog
računa (štafetna forma).

Prednosti metode troškova prodatih proizvoda su :

- vertikalno raščlanjivanje ukupnog poslovnog, tj. finansijskog rezultata i
- horizontalno raščlanjivanje poslovnog , tj. finansijskog rezultata.

15
U slijedećoj tabeli prikazan je bilans uspjeha po metodi troškova prodatih proizvoda:

Bilans uspjeha za period od 01.01. do 31.12 tekuće godine

1. Prihodi od prodaje 500 000
2. Troškovi prodatih proizvoda 366 000
3. Brutodobit/Brutodobit od operativnih aktivnosti (1-2) 134000
4. Opći troškovi uprave, prodaje i administracije 44000
4.0 Troškovi uprave, prodaje i administracije 44000
5. Dobit od aktivnosti / Dobiti od operativnih aktivnosti (3-4) 90 000
6. Netofinansijski rashodi 28000
6.0. Finansijski prihodi 12000
6.1. Finansijski rashodi 40000
7. Rashodi (gubici) 12000
7.0. Prihodi (dobici) i vrijednosno usklađivanje i ostali prihodi _____
7.1. Rashodi (gubici) i vrijednosno usklađivanje i ostali rashodi 12000
8. Dobit (5-6-7) 50 000

Kod vertikalnog raščlanjivanja je vidljivo da se dobit od 50 000 KM sastoji od

brutodobiti od 90 000 KM i umanjenja tog rezultata za netorashode finansiranja od 28 000 KM i
gubitka od 12 000 KM.

Zbog obračuna troškova koji podvaja troškove po financijama, tj. aktivnostima, vidljivo
je i raščlanjivanje poslovnog rezultata od 90 000 KM na brutol operativni rezultat po pokriću
proizvodne cijene prodatih proizvoda koji iznosi 134 00 KM i na troškove uprave, prodaje i
administracije koji momentom nastanka dobivaju obilježje rashoda a podmiruju se iz brutodobiti
koja iznosi 44 000 KM.

Prednost horizontalnog raščlanjivanja rezultata kompanije proizvodne pravne osobe tiče

se samo finansijskog rezultata.
Prema metodi troškova prodatih proizvoda, po proizvodima a preko njih po grupama
proizvoda, tržištima prodaje u bilansu uspjeha raščlanjeni su ne damo prihodi od prodaje već i
torškovi prodatih proizvoda.

16
4. ZAKLJUČAK
U prethodnim poglavljima ovog seminarskog rada upoznali smo sa pojmom „bilansa“,
bilansa stanja, podjelama kao i njegovom važnošću. Vidjeli smo da bilans stanja možemo
definisati na više načina, a jedanu od definicija ističemo u zaključku ovog seminarskog rada:
„Bilans stanja moga bi se definirati kao sumirani prikaz imovine (izvora sredstava,
sredstava) preduzeća na određeni dan iskazan isključivo sa vrijednosnim pokazeteljima“.

U računovodstvenoj teoriji poznate su dvije osnovne bilnasne teorije:

- dinamička i
- statička teorija bilansa.

Dinamička teorija govori da bilans postoji u svakom trenutku bez obzira da lise on u
nekoj formi sačinjavao ili ne. Statička teorija pojam bilansa veže za određenu formu u okvirru
koje se iskazuju bilansne pozicije na određeni dan.

Svako bilansiranje i izrada odgovarajućih bilansa bazirano je na određenim metodama i

ima svoju posebnu namjenu i značaj.

17
5. LITERATURA:
Knjiga:

[1] Dr. Klobučar J. Računovodstvo, 2003.

[2] Dr. Kapić J. Računovodstvo, Univerzitet u Sarajevu, Ekonomski fakultet, Sarajevo 2008.

Internet:

[3]
http://www.link-elearning.com/dlmaterijali/materijali/DLRCN/SadrzajNJpdf/RCN_05.pdf
[07.05.2010]

[4]
http://www.poslovanja.com/tekstovi/emagazin-ekonomist/20-bilans-uspeha-stanja-izvestaj-o-
gotovinskom-toku.htm [09.05.2010.]

[5] http://www.as.co.ba/tekstovi%20za%20web/Bilans%20stanja%20i%20uspjeha%20kao
%20osnov%20za%20poslovne%20odluke%20Vahidin%20Omanovic.pdf [09.05.2010]

18