UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“

MAŠINSKI FAKULTET MOSTAR

DIPLOMSKI RAD
„KOMPARACIJA EFIKASNOSTI TOPLOVODNIH KOTLOVA MALOG UČINA NA
BIOMASU”

Mentor: Kandidat:

Doc. dr. Nusret Imamović Armin Mujić

Mostar, novembar 2017. godine

SADRŽAJ

3. HIDRAULIČKI I TERMODINAMIČKI PRORAČUN...............................................................................3

3.1. Hidraulički krug.......................................................................................................................3
3.2. Termodinamički proračun......................................................................................................7
3.2.1. Općenito o ispitivanju kotla na biomasu.............................................................................7
3.2.2. Termodinamički proračun toplovodnog kotla na pelet.......................................................7
3.2.3. Efikasnost kotla.............................................................................................................13
3.2.4. Klasa kotla.....................................................................................................................17
3.2.5. Maseni protok dimnih plinova......................................................................................18
3.2.6. Termodinamički proračun toplovodnog kotla na drvnu sječku nazivne snage 100 kW i
toplovodnog kotla na pelet nazivne snage 25 kW i 60 kW...........................................................18
4. LITERATURA..................................................................................................................................21
PRILOZI.................................................................................................................................................22

2
 3. HIDRAULIČKI I TERMODINAMIČKI PRORAČUN
3.1. Hidraulički krug
Kotao na pelete i drvnu sječku priključen je na krug vode pripremljen za mjerenje protoka te
temperatura polaznog i povratnog voda, dok je s dimovodne strane priključen na dimovodnu
cijev ispitne linije opremljenu s instrumentima za analizu dimnih plinova. Krug vode, čija
shema je prikazana na (slici 3.1.) je zatvoren sistem s ekspanzijskom posudom i zračnim
hladnjakom. Strujanje vode ostvaruje se pumpom za vodu, protok vode mjeri se
kalorimetrom, a temperatura vode termoparovima T tipa. Kroz hidraulički krug cirkulira voda
konstantnog protoka. Tokom ispitivanja toplinskog učinka kotla, prema normi EN 303-5
temperatura izlazne (polazne) vode treba iznositi 80±10 °C.

Slika 3.1. Hidraulički krug ispitne linije

Hidraulički sistem se dimenzionira za najgori mogući slučaj, a to je ispitivanje kotlova

nazivnog učinka od 100 kW, 60 kW i 25 kW kod najvećeg mogućeg protoka. Protok je
obrnuto proporcijalan razlici temperature vode polaznog i povratnog voda kotla. Kod
konstantnog učinka kotla, smanjenjem razlike temperatue polaza i povrata potrebno je
povećati protok. Iz toga proizlazi da je najgori slučaj onaj kod najvećeg toplinskog učinka i
najvećeg protoka, odnosno najmanje razlike temperatura vode polaza i povrata. Najmanja
razlika temperature polaza i povrata propisana je normom EN 303-5 i iznosi 10 °C.[ 10 ]

U tabeli 3.1. su dati ulazni podaci za hidraulički proračun toplovodnog kotla na pelet nazivne
snage od 100 kW.

3
Tabela 3.1. Ulazni podaci za hidraulički proračun

Naziv Oznaka Vrijednost

Nazivna snaga kotla P (W) 100000

Razlika temperature vode polaza i povrata Δt (℃) 10

Srednja gustoća vode ρw (kg/m3) 976,54

Specifični toplinski kapacitet vode c psr (kJ/(kgK) 4,1896

Dimenzioniranje cjevovoda metodom izbora brzine strujanja

Maseni protok vode:

P kg
q mw = [ ]
∆ t ∙ c psr s
(3.1)

100000 kg kg
q mw = =2,3868 =8592,7057
10 ∙ 4,1896 ∙ 1000 s h

Volumni protok vode:

q mw m3
q vw=
ρw s [ ] (3.2)

2,3868 m3 m3
q vw= =0,0024 =8,7991
976,54 s h

Brzina strujanja vode se kreće u rasponu od w = 0,5 – 1 m/s, a za proračun uzimamo za

najgori slučaj a to je od 1 m/s.

Unutarnji promjer cijevi:

4 ∙ q vw
d u=
√ w∙π
[m ] (3.3)

4 ∙ 0,0024
d u=
√ 1 ∙ 3,14
=0,055 m=55 mm

Odabiremo standardnu čeličnu cijev DN 50

Pad pritiska

Linijski pad pritiska javlja se zbog površinske hrapavosti cijevi, a računa se preko izraza
(3.4):

∆ pli =R ∙ L [ Pa ] (3.4)

4
Iz dijagrama na slici 3.2., pomoću izračunatog protoka vode i nazivnog promjera, očitavamo
jedinični pad pritiska R.

R=160 Pa/m

Slika 3.2. Dijagram pada pritiska za čelične cijevi

U prilogu diplomskog rada je priložena shema ispitne stanice sa svim svojim elementima, a iz
sheme ispitne stanice je određena ukupna dužina cijevi hidrauličke linije i ona iznosi L = 12
m.

Uvrštavanjem poznatih vrijednosti u jednačinu 3.4. dobiva se linijski pad pritiska.

∆ pli =160 ∙ 12=1920 Pa

Lokalni pad pritiska javlja se u elementima sistema gdje struja fluida mijenja smjer poput
kotlova, ogrijevnih tijela, ventila, koljena, lukova. Lokalni pad pritiska računa se preko izraza
(3.5):

ρw ∙ w 2
∆ plok =∑ ζ ∙ [ Pa ] (3.5)
2

5
Lokalni otpori elemenata koji se u hidrauličkom krugu nalaze prikazani su u sljedećoj tabeli
(Tabela 3.2).[ 11 ]

Tabela 3.2. Koeficijenti lokalnog otpora

Element Prikaz Lokalni otpor ζ Komada Ukupno

0,35 12 4,2
Luk r/d=1

Kotao 2,5 1 2,5

Σζ 6,7

6,7 ∙ 976,54 ∙ 12
Δp lok = =3271,409 Pa
2

Ukupni pad pritiska u hidrauličkom krugu je zbir linijskog pada pritiska i lokalnog pada
pritiska.[ 9 ]

∆ puk =∆ p li + ∆ p lok (3.6)

Δp uk =1920+3271,409=5191,409 Pa

U tabeli 3.3. je dat hidraulički proračun za ostale toplovodne kotlove nazivnih snaga od 25
kW, 60 kW i 100 kW koji su ispitivani na istoj ispitnoj stanici.

Tabela 3.3. Hidraulički proračun za ostale toplovodne kotlove

Naziv Oznaka Kotao na Kotao na pelet Kotao na drvnu

pelet sječku
Nazivna snaga kotla P (W) 25000 60000 100000
Razlika temperature Δt (℃) 10 10 10
vode polaza i povrata
Srednja gustoća vode ρw (kg/m3) 976,54 976,54 976,54
Specifični toplinski c psr (kJ/(kgK) 4,1896 4,1896 4,1896
kapacitet vode
Maseni protok vode q mw ( kg /s ) 0,597 1,432 2,3868
Maseni protok vode q mw ( kg /h ) 2148,176 5155,623 8593,7057
Volumni protok vode q vw ( m3 /s ) 0,006 0,001 0,0024
Volumni protok vode q vw ( m3 /h ) 2,199 5,279 8,7991
Unutarnji promjer d u (m) 0,028 0,043 0,055

6
cijevi
Standardna čelična DN 25 40 50
cijev
Jedinični pad pritiska R (Pa/m) 400 70 160
Linijski pad pritiska ∆ pli ( Pa) 4800 840 1920
Dužina cijevi L (m) 12 12 12
Suma svih otpora Σζ 6,7 6,7 6,7
Lokalni pad pritiska Δp lok (Pa) 3271,409 3271,409 3271,409
Ukupni pad pritiska ∆ puk (Pa) 8071,409 4111,409 5191,409

3.2. Termodinamički proračun

3.2.1. Termodinamički proračun toplovodnog kotla na pelet

U tabeli 3.4. su dati ulazni podaci sastava goriva – drvenog peleta i karakteristika dimnih
plinova koji su potrebni za termodinamički proračun toplovodnog kotla na pelet, a u tabeli
3.5. su dati podaci napojne vode koji su potrebi za proračun toplovodnog kotla na pelet.

Tabela 3.4. Podaci sastava goriva – drvenog peleta i karakteristika dimnih plinova

Sadržaj ugljika – C (%) 47,49

Sadržaj vodika – H (%) 6,04
Sadržaj kisika – O (%) 38,77
Sadržaj vlage – W (%) 7,1

Sadržaj sumpora – S (%) 0,01

Sadržaj pepela – A (%) 0,3

Sadržaj dušika – N (%) 0,29

Normom propisan sadržaj kisika u suhim dimnim plinovima 10

- O2 standard (%)

Prosječan sadržaj kisika u suhim dimnim plinovima – O 2 avg 8,58

Prosječan sadržaj CO u suhim dimnim plinovima 410 ppm ili 0,041%

Srednja temperatura dimnih plinova - ta (℃ ) 158,1

Srednja temperatura ispitne prostorije - t ok ¿) 20,2

Niža srednja temperatura dijela ovojnice kotla - t m1 (℃ ) 24,3

Viša srednja temperatura dijela ovojnice kotla - t m2 (℃ ) 61,8
Površina ovojnice niže srednje temperature – A 1 (m2) 3,2

Površina ovojnice više srednje temperature – A 2 (m2) 1,2

Donja ogrijevna vrijednost goriva – Hd (kJ/kg) 16258,79

Sadržaj ugljika u pepelu - Cr (%) 0

7
 Srednja izmjerena vrijednost faktora pretička zraka - λ 1,7

Prosječni sadržaj ugljen dioksida u suhim dimnim 11,5

plinovima – CO2 (%)

Prosječan sadržaj metana u suhim dimnim plinovima – CH 4 0,0295

(%)

Tabela 3.5. Podaci napojne vode

Prosječna temperatura vode polaza - t pol (℃ ) 69,5

Prosječna temperatura vode povrata - t pov (℃ ) 54,9

Srednja temperatura vode polaza i povrata - t sr (℃ ) 62,2

Maseni protok goriva – B (kg/h) 23,41

Specifični toplinski kapacitet vode - c psr (kJ/kgK) 4,1896
Gustoća vode - ρw (kg/m3) 976,54
Volumni protok vode - q vw (m3/h) 5,92

Maseni protok vode q mw =ρw ∙ qvw (kg/s) 1,61

Proračun parametara izgaranja

Stehiometrijska količina zraka je ona količina zraka uz koju gorivo potpuno izgori, tako da u
produktima izgaranja nema slobodnog kisika. Poznate se relativne molekularne mase
sljedećih elemenata/spojeva koje se mogu očitati iz termodinamičkih tablica (Tabela 3.6.).

Tabela 3.6. Relativne molekularne mase sljedećih elemenata/spojeva

Element/spoj Termodinamičke tablice

Relat.mole.masa kg/kmol

C 12,00

O2 32,00

H2 2,02

S 32,06

N2 28,02

8
CO2 44,01

SO2 64,06

H2O 18,02

CO 28,01

NO 30.01

NO2 46,01

N2O 44,01

Toplotna moć goriva

Za izračunavanje toplotne moći goriva korištena je opća empirijska formula (3.7) za njeno
približno određivanje. U slučaju da se cjelokupna voda u produktima sagorijevanja nalazi u
parnom stanju, oslobođeni iznos toplotne energije se naziva donja toplotna moć goriva.[ 10 ]

O kJ
H g =33900 ∙C +142000∙ H− ( 8 )
+10500∙ S[ ]
kg
(3.7)

kJ
H d =H g −2500 ∙ ( 9 ∙ H +W ) [ ]
kg
(3.8)

Uvrštavanjem poznatih vrijednosti iz tabele 3.4. dobijamo konačnu vrijednost za donju

toplotnu moć goriva

kJ
H d =16258,79
kg

Teoretska (minimalna) potrebna količina kiseonika za izgaranje

32 16 kg O 2
O 2 ,min =
12
∙ c+ ∙h+ s−o
2 kg G [ ] (3.9)

32 16 kg O 2
O 2 ,min =
12
∙ 0,4749+ ∙ 0,0604+0,0001−0,3877=1,362
2 [ ]
kgG

odnosno:

m3 O2
O2 ,min =1,868 ∙ c+ 5,603∙ h+0,7 ∙ s−0,7∙ o
[ ]
kgG
(3.10)

m3 O2
[ ]
O2 ,min =1,868 ∙ 0,4749+5,603∙ 0,0604+ 0,7 ∙ 0,0001−0,7 ∙ 0,3877=0,954
kgG

9
Minimalno potrebna količina zraka za izgaranje

Uzimajući u obzir da zrak sadrži odo 23% kisika po masi (a ostalo je dušik) može se
izračunati ukupna potrebna količina zraka za potpuno izgaranje:

O 2 ,min kg O 2
zrak potr=
0,23 kgG [ ] (3.11)

1,362 kg O 2
zrak potr=
0,23
=5,92
[ ]
kg G

odnosno:

O2 ,min m3 O2
zrak potr=
0,21 kg G [ ] (3.12)

m3 O2
zrak potr=
0,954
0,21
=4,54
[ ]
kg G

Gorivu se mora dovoditi veća količina zraka od teorijske zato što je nemoguće do svake
čestice goriva dovesti idealnu količinu zraka. U ovom slučaju govorimo o pretičku zraka.

Koeficijent pretička (suviška) zraka iznosi:

N2
1,868 ∙ α ∙ C ∙ −0,8 ∙ N
C O2 +CO+ C H 4
λ=
0,79
∙O
0,21 2, min
(3.13)

Uvrštavanje poznatih vrijednosti iz tabele 3.4 i izraza (3.10) i za ovaj slučaj α = 1 dobijamo
koeficijent pretička zraka.

0,77
1,868 ∙ 1∙ 0,4749 ∙ −0,8 ∙ 0,0029
0,115+ 0,00041+ 0,000295
λ= =1,645
0,79
∙ 0,954
0,21

Na osnovu ovoga je ukupna potrebna količina zraka

m3
Z stv=λ ∙ zrak potr (3.14)
kg G

m3
Z stv =1,645 ∙ 4,54=7,47
kgG

10
Dalje određujemo teoretsku količinu produkata izgaranja (dimnih plinova)

44 18 kg
V min =
12
∙ c+ ∙ h+2 ∙ s +w+ 0,77∙ zrak potr dim
2 kgG [ ] (3.15)

44 18 kg dim
V min =
12
∙ 0,4749+ ∙0,0604 +2∙ 0,0001+0,071+0,77 ∙ 5,92=6,92
2 kgG [ ]
Odnosno:

V min =1,868 ∙ c+11,205 ∙ h+ 0,7 ∙ s+0,8 ∙ n+1,245 ∙ w+0,79 ∙ zrak potr (3.16)

m3 dim
V min =1,868 ∙ 0,4749+ 11,205 ∙0,0604 +0,7 ∙ 0,0001+ 0,8 ∙0,0029+1,245 ∙ 0,071+0,79 ∙ 4,54=5,24
[ kgG ]
Dušik i vlaga su elementi koji ne sudjeluju u reakciji izgaranja, nego direktno iz sastava
goriva prelaze u sastav produkata izgaranja.[ 12 ]

Stvarna količina dimnih plinova (sa pretičkom zraka)

m 3 dim
V st =V min + ( λ−1 ) ∙ Z st
[ kgG ] (3.17)

m 3 dim
V st =5,24+ ( 1,645−1 ) ∙ 7,47=10,06
[ kgG ]
3.2.1.1. Kontrola procesa izgaranja
Izgaranje, kao i svaki drugi stvarni proces u termodinamici, teče s više gubitaka. Tu je u
prvom redu gubitak samog goriva, koje dijelom propada s pepelom, a dijelom se kao čađa
gubi s dimnim plinovima. Ti se gubici uglavnom svode na ugljik iz goriva (jer su drugi gorivi
elementi lakše izgorivi), pa je uobičajno označiti ovako:

kg
α ∙c [ ]
kg
- količina ugljika koja stvarno izgori

kg
) [ ]
( 1−α ∙ c - količina ugljika koja se gubi
kg

U našem slučaju α ≅ 1

Povezenao opet s ugljikom jest i mogućnost njegovog nepotpunog izgaranja – umjesto u CO 2,

izgara on u CO i odaje manje topline.

Stvarni volumen vlažnih dimnih plinova koji nastaju izgaranjem 1 kg goriva:

m 3 dim
V st =V suh + ( 11,205 ∙ h+1,245∙ w )
[ kg G ] (3.18)

11
Za proces izgaranja u stacionarnom stanju moraju biti zadovoljene dvije bilance:

bilanca ugljika:

c c 1,868 ∙ α ∙ c m 3 dim
12
∙22,41=V suh ∙ ( C O 2 +CO ) −( 1−α ) ∙ ∙ 22,41=¿ V suh =
12 C O 2+ CO+C H 4 kgG [(3.19)
]
1,868 ∙ 1∙ 0,4749 m3 dim
V suh =
0,115+ 0,00041+ 0,000295
=7,67
kgG [ ]
bilanca dušika:

n V suh ∙ N 2−0,8 ∙ n
0,79 ∙ λ ∙ zrak potr + ∙ 22,41=V suh ∙ N 2=¿ λ= =1,645 (3.20)
28 0,79 ∙ zrak potr

Pretičak zraka je važan pokazatelj procesa izgaranja, a moguće ga je ustanoviti znajući

elementarnu analizu goriva i sastav dimnih plinova.

3.2.2. Efikasnost kotla

3.2.2.1. Indirektna metoda

Indirektna metoda koristi se za kontrolu stupnja efikasnosti izračunatog direktnom metodom.
Ova metoda zasniva se na određivanju toplinskih gubitaka iz kotla te naknadnim izračunom
korisno odane topline. Toplinski gubici sastoje se od gubitaka osjetne topline dimnim
plinovima, gubitaka topline dimnim plinovima zbog nepotpunog izgaranja, gubitak topline
kroz omotač kotla te gubitak zbog neizgorenog goriva u pepelu[ 13 ] . Efikasnost kotla računa se
prema izrazu (3.21):

η k =( 1−q A −qU −q S−qB ) ∙ 100 [ % ] (3.21)

gdje je:

qA – relativni gubitak osjetne topline dimnim plinovima,

qU – relativni gubitak topline dimnih plinova zbog nepotpunog izgaranja,

qS – relativni gubitak topline kroz vanjsku ovojnicu kotla,

qB – relativni gubitak topline kao posljedica neizgorenog ostatka goriva u pepelu.

Gubitak osjetne topline dimnih plinova - qA

Relativni gubitak osjetne topline q A, je posljedica više temperature dimnih plinova u odnnosu
na temperaturu zraka za izgaranje. Ako je temperatura zraka i goriva dovedenog u ložište
jednaka temperaturi okoliša, a dimni plinovi su odvojeni na suhe dimne plinove i vodenu paru
u dimnim plinovima, toplinski gubici dimnim plinovima računaju se prema izrazu (3.22):

1
q A=( V suh ∙ c pm ,sdp +V w ∙ c pm ,h 20 ) ∙ ( t a −t ok ) ∙ (3.22)
Hd

12
Masa vode (vodene pare) u dimnim plinovima izražena po jedinici goriva

kg H 2 O
m H O =9 ∙ H +W =9 ∙ 0,0604+0,071=0,6146 (3.23)
2
kgG

Količina vode po kilogramu goriva

mH O 0,6146 kmol H 2 O
n H O= 2
= =0,0341 (3.24)
2
MH 2 O 18,02 kgG

Volumen vode

m3 H 2 O
V H O =22,4 ∙ n H O =22,4 ∙ 0,0341=0,765 (3.25)
2 2
kgG

Specifični toplinski kapacitet suhi dimnih plinova pri standardnim uvjetima određuje se prema
izrazu (3.26):
2 2
ta ta ta ta
C pm ,sdp =0,362+0,008 ∙
1000 ℃ (
+0,034 ∙ )
1000℃ (
+ 0,085+0,19 ∙ )
1000℃ [
−0,14 ∙
1000 ℃ ( ) ( ) ]∙( 100CO% )+
2

(3.26)

t a- je srednja temperatura dimnih plinova, a

CO2 – je prosječni sadržaj ugljen dioksida u suhim dimnim plinovima.

Konačno se dobiva:

Wh kJ
C pm ,sdp =0,376
[ ] 3
m K
=1,353 3
[ ]
m K

Specifični toplinski kapacitet vodene pare:

2
ta ta
C pm ,h 20=0,414+ 0,038∙
1000 ℃ (
+0,034 ∙ )
1000 ℃ ( ) [ mWhK ] 3 (3.27)

Uvrštavanjem srednje temperature dimnih plinova u izraz (3.27) dobivamo:

Wh kJ
C pm ,h 2 o=0,421
[ ] 3
m K
=1,515 3
[ ]
m K

Uvrštavanjem poznatih vrijednosti u jednačinu (3.22) dobivamo:

1
q A=(7,667 ∙1,353+ 0,765∙ 1,515)∙(158,1−20,2)∙ =0,0978
16258,79

Gubitak topline dimnih plinova zbog nepotpunog izgaranja - qU

13
Relativni gubici dimnih plinova zbog nepotpunog izgaranja q U odnose se na hemijsku
energiju sadržanu u ugljičnom monoksidu (CO) čiji sadržaj u dimnim plinovima je pri
nepotpunom izgaranju povećan. Gubici topline zbog nepotpunog izgaranja računaju se prema
izrazu (3.28):

12,64
q U =CO ∙ V suh ∙ (3.28)
Hd

Uvrštavanjem poznatih vrijednosti iz tabele 3.4., te iz izraza (3.19) i (3.8) u jednačinu (3.28)
dobivamo:

12,64
q U =0,041 ∙7,67 ∙ =0,00024
16258,79

Gubici topline kroz omotač kotla - qS

Relativni gubici topline kroz omotač kotla q S , predstavljaju neželjeno odavanje topline u
prostor oko kotla. Spomenuti gubitak računa se prema izrazu (3.29):

QX
qS= (3.29)
QB

gdje je:

Q X – toplinski tok prema okolišu, [ kW ]

Q X = A1 ∙α 1 ∙ ( t m1−t ok )+ A 2 ∙ α 2 ∙ ( t m 2−t ok ) [ kW ] (3.30)

kW
α1-koeficijent prijelaza topline na površini ovojnice kotla temperature t m 1 , [ ]
m2 K

kW
α2- koeficijent prijelaza topline na površini ovojnice kotla temperature t m 2 , [ ]
m2 K

A1 – površina ovojnice kotla niže srednje temperature [ m2 ]

A2 – površina ovojnice kotla više srednje temperature [ m2 ]

Koeficijent prijelaza topline na površini ovojnice kotla očitavamo iz dijagrama sa slike 3.3.

14
 Slika 3.3. Dijagram prelaza topline

kW kW
Očitane vrijednosti si α 1=0,008 [ ]
2
m K
te α 2=0,012 2
m K [ ]
Uvrštavanjem poznatih vrijednosti iz tabele 3.4., te očitanih vrijednosti iz dijagrama prelaza
topline dobijamo:

Q X =3,2∙ 0,008 ∙ ( 24,3−20,2 ) +1,2 ∙0,012 ∙ ( 61,8−20,2 )=0,222 [ kW ]

Toplinska snaga unesenašena gorivom QB računa se pomoću izraza (3.31):

Q B =B∙ H d [ kW ] (3.31)

Q B =0,0065 ∙16258,79=105,73 [ kW ]

Uvrštavanjem izraza (3.30) i (3.31) u jednačinu (3.29) dobivamo:

0,222
qS= =0,0021
105,73

Gubitak topline zbog neizgorenog ostatka goriva u pepelu - qB

Relativni gubici topline kao posljedica neizgorenog ostatka goriva u pepelu q B, računaju se
prema izrazu (3.32):

QR
qB= (3.32)
QB

gdje je:

Q R- gubitak topline kao posljedica neizgorenog ostatka goriva u pepelu, [ kW ]

Q R=mg ∙ H d (3.33)

15
Ako je ispitno gorivo drveni pelet, masa neizgorenog ostatka u pepelu (m g ) je mala vrijednost
i toplinski gubici zbog neizgorenosti goriva se zanemaruju:

q B =0,0

Efikasnost kotla indirektnom metodom računa se prema izrazu (3.21):

η k =( 1−q A −qU −q S−qB ) ∙ 100=( 1−0,098−0,00024−0,0021 ) ∙ 100=89,96 %

3.2.2.2. Direktna metoda

Efikasnost kotla direktnom metodom računa se prema izrazu (3.34):

P
η k= ∙ 100 [ % ] (3.34)
QB

Uvrštavanjem poznatih vrijednosti iz tabele 3.1. i izraza (3.31) u izraz (3.34) dobivamo:

100
η k= =0,929=92.90 %
105,73

Toplinski učinak kotla računa se pomoću izraza (3.35):

P=qmw ∙c psr ∙ ( t pol −t pov ) [ kW ] (3.35)

Uvrštavanjem poznatih vrijednosti iz tabele 3.5. u izraz (3.35) dobivamo:

P=1,61 ∙ 4,1896 ∙ ( 69,5−54,9 )=98,23 [ kW ]

Tabela 3.6. Rezultati termodinamičkog proračuna

Toplinski učinak kotla P=98,23 kW

Toplinska snaga unešena gorivom QB =105,73 kW

Efikasnost (direktna metoda) η=92,90%

Efikasnost (indirektna metoda) η=89,95%

3.2.3. Klasa kotla

Klasu kotla određuje korisnost kotla i sadržaj ugljičnog monoksida (CO) izmjeren s obzirom
na normom propisan sadržaj kisika u suhim dimnim plinovima od 10 %. Izračunata efikasnost
kotla direktnom metodom je η k =92,90 % pa prema dijagramu prikazanom na slici 3.4., kotao
spada u klasu 5. Koncentracija CO s obzirom na propisan sadržaj kisika iznosi 410 ppm pa
prema tablici emisije iz standarda EN 303-5 (tabela 3.7.) kotao spada u klasu 5. Konačno
kotao spada u klasu 5 budući da zadovoljava sve uslove ove klase.

Klasa 5: η K =87+logP=87+ log 98,23=88,99 %

Klasa 4: η K =80+2 ∙logP=80+2 ∙ log 98,23=83,98 %

16
Klasa 3: η K =67+6 ∙ logP=67+6 ∙ log 98,23=78,95 %

Tabela 3.7. Granice emisija prema normi EN 303 - 5

Nominalni Granice emisija

toplinski
Loženje Gorivo CO
učinak
mg/m3 kod 10% O2

kW klasa klasa Klasa

3 4 5

biološko ≤ 50 5000

ručno >50 ≤ 150 2500

>150 ≤ 500 1200 1200 700

fosilno ≤ 50 5000

>50 ≤ 150 2500

>150 ≤ 500 1200

biološko ≤ 50 3000

automatsko >50 ≤ 150 2500 1000 500

>150 ≤ 500 1200

fosilno ≤ 50 3000

>50 ≤ 150 2500

>150 ≤ 500 1200

17
 Slika 3.4. Određivanje minimalnog stupnja djelovanja prema normi EN 303-5 (kriva 1
označava klasu 3, kriva 2 označava klasu 4, kriva 3 označava klasu 5) [ 4 ]

3.2.4. Maseni protok dimnih plinova

Maseni protok dimnih plinova se određuje kao približna vrijednost od sadržaja CO2 iz dimnih
plinova i goriva, koristeći izraz (3.36):

m=¿ (3.36)

Uvrštavanjem poznatih vrijednosti u izraz (3.36) dobije se konačna vrijednost za maseni

protok dimnih plinova:

23,41∙ 1,3∙ 47,49

0,536 ∙ ( 11,5+0,041 ) + ( 9 ∙ 6,04+7,1 )
100 kg
m= =59,03
3,6 s

Ispitni kotao usklađen je sa testnim zahtjevima standarda EN 303 – 5 u pogledu efikasnosti za

sagorijevanje emisije. Kotao zadovoljava i s aspekta: vodonepropusnosti na pritisak,
temperature dodirnih površina, toplotne snage, efikasnosti, temperature dimnih plinova. Na
osnovu provedenog testnog ispitivanja kotla i dokazane toplinske snage od 100 kW,
direktnom metodom ustanovljena je efikasnost kotla pri nominalnom radu od η=92,90%.,
iskorištenje kotla zadovoljava zahtjeve Klase 5 standarda EN 303-5. Ukupna toplinska snaga,
uz dodavanje mase goriva (drvenog peleta) u količini od 23,41 kg/h postiže se deklarisana
toplinska snaga kotla od 98,23 kW.

18
 3.2.5. Termodinamički proračun toplovodnog kotla na drvnu sječku nazivne snage
100 kW i toplovodnog kotla na pelet nazivne snage 25 kW i 60 kW
U tabeli 3.8. su dati podaci za gorivo toplovodnih kotlova na drvnu sječku nazivne snege 100
kW i toplovodnog kotla nazivne snage od 25 kW i 60 kW.

Tabela 3.8. Vrijednosti goriva za toplovodne kotlove na drvnu sječku i na drveni pelet

Opis Vrijednost

Sastav goriva Kotao na Kotao na Kotao na

drvnu sječku pelet od pelet od
od 100 kW 25 kW 60 kW
Sadržaj ugljika – C (%) 34,55 47,42 47,49

Sadržaj vodika – H (%) 4,17 5,43 6,04

Sadržaj kisika – O (%) 30,5 40,17 38,77

Sadržaj vlage – W (%) 30 6,6 7,1

Sadržaj sumpora – S (%) 0,01 0,01 0,01

Sadržaj pepela – A (%) 0,7 0,26 0,3

Sadržaj dušika – N (%) 0,07 0,11 0,29

U tabeli 3.9. su dati ulazni podaci koji su potrebni za termodinamički proračun toplovodnih
kotlova na drvnu sječku nazivne snage 100 kW i toplovodnog kotla na pelet nazivne snage
od 25 kW i 60 kW.

Tabela 3.9. Vrijednosti ulaznih podataka za termodinamički proračun toplovodnih kotlova

na drvnu sječku i na pelet

Ulazni podaci za termodinamički proračun Kotao na Kotao na Kotao na

drvnu sječku pelet od pelet od
od 100 kW 25 kW 60 kW

Prosječna temperatura vode polaza - t pol (℃) 69,5 71,2 70,2

Prosječna temperatura vode povrata - t pov (℃) 54,9 57,3 56,3

Srednja temperatura vode polaza i povrata - t sr (℃ 62,2 64,25 63,25

)

Normom propisan sadržaj kisika u suhim dimnim 10 10 10

plinovima - O2 standard (%)

Prosječan sadržaj kisika u suhim dimnim 8,58 8,58 8,58

19
plinovima – O2 avg (%)

Prosječan sadržaj ugljen monokisada u suhim 710 ppm = 250 ppm = 290 ppm
dimnim plinovima – CO 0,071% 0,025% =
0,029%
Srednja temperatura dimnih plinova - ta (℃) 155,1 155,7 158,7

Srednja temperatura ispitne prostorije - t ok (℃ ¿ 20,2 22,2 23,2

Niža srednja temperatura dijela ovojnice kotla - 24,3 24,3 25,3

tm1 (℃)

Viša srednja temperatura dijela ovojnice kotla - 60,1 58,5 59,5

tm2 (℃)

Površina ovojnice niže srednje temperature – A1 3,2 0,7 1,2

(m2)

Površina ovojnice više srednje temperature – A2 1,2 0,35 0,7

(m2)

Maseni protok goriva – B (kg/h) 38,5 5,9 12,4

Donja ogrijevna vrijednost goriva – Hd (kJ/kg) 10532,9 15270,11 16258,79

Srednja izmjerena vrijednost faktora pretička 1,7 1,7 1,7

zraka – λ

Specifični toplinski kapacitet vode - c psr (kJ/kgK) 4,1896 4,1896 4,1896

Gustoća vode - ρw (kg/m3) 976,54 976,54 976,54

Volumni protok vode - q vw (m3/h) 5,92 1,4 3,22

Maseni protok vode = ρw ∙ qvw (kg/s) 1,61 0,38 0,87

Prosječni sadržaj ugljen dioksida u suhim dimnim 11,5 11,5 11,5

plinovima – CO2 (%)

U tabeli 3.10. su dobiveni podaci termodinamičkim proračunom toplovodnog kotla na

drvnu sječku nazivne snege 100 kW i toplovodnog kotla nazivne snage od 25 kW i 60 kW
korištenjem istih izraza kao što je se koristilo za proračun toplovodnog kotla na pelet
nazivne snage 100 kW.

Tabela 3.10. Podaci dobiveni termodinamičkim proračunom toplovodnih kotlova na pelet i

na drvnu sječku

Podaci dobiveni termodinamičkim Kotao na Kotao na Kotao na

proračunom drvnu sječku pelet od pelet od
od 100 kW 25 kW 60 kW
Toplinski gubici osjetne topline dimnih plinova - 0,1129 0,09 0,09

20
q A (%)

Toplinski gubici kroz omotač kotla - q S (%) 0,08 0,06 0,05

Toplinski gubici zbog nepotpunog izgaranja - q U 0,005 0,003 0,003

(%)

Toplinski gubici zbog neizgorenog ostatka goriva 0,0019 0 0

- q R (%)

Efikasnost (indirektna metoda) (%) 80,02 84,7 85,7

Efikasnost (direktna metoda) (%) 87,20 88,9 90,8

Toplinski učinak (snaga) kotla (kW) 90,23 22,11 50,8

Masa neizgorenog goriva - m g (kg) 0,0002 0 0

Maseni protok dimnih plinova – m (kg/s) 69,84 14,98 31,26

Klasa kotla - η K Klasa 4 Klasa 5 Klasa 5

Ispitni kotao na drvnu sječku usklađen je sa testnim zahtjevima standarda EN 303 – 5 u

pogledu efikasnosti za sagorijevanje emisije. Kotao zadovoljava i s aspekta:
vodonepropusnosti na pritisak, temperature dodirnih površina, toplotne snage, efikasnosti,
temperature dimnih plinova. Na osnovu provedenog testnog ispitivanja kotla i dokazane
toplinske snage od 100 kW, direktnom metodom ustanovljena je efikasnost kotla pri
nominalnom radu od η=87,20%., iskorištenje kotla zadovoljava zahtjeve Klase 4 standarda
EN 303-5. Ukupna toplinska snaga, uz dodavanje mase goriva (drvene sječke) u količini od
38,5 kg/h postiže se deklarisana toplinska snaga kotla od 90,23 kW.

Ispitni kotao na pelet usklađen je sa testnim zahtjevima standarda EN 303 – 5 u pogledu

efikasnosti za sagorijevanje emisije. Kotao zadovoljava i s aspekta: vodonepropusnosti na
pritisak, temperature dodirnih površina, toplotne snage, efikasnosti, temperature dimnih
plinova. Na osnovu provedenog testnog ispitivanja kotla i dokazane toplinske snage od 25
kW, direktnom metodom ustanovljena je efikasnost kotla pri nominalnom radu od η=88,9%.,
iskorištenje kotla zadovoljava zahtjeve Klase 5 standarda EN 303-5. Ukupna toplinska snaga,
uz dodavanje mase goriva (drvenog peleta) u količini od 5,9 kg/h postiže se deklarisana
toplinska snaga kotla od 22,11 kW. Da li zadovoljava emisije?? To je važno pitanje u
narednom poglavlju.

Ispitni kotao na drveni pelet usklađen je sa testnim zahtjevima standarda EN 303 – 5 u

pogledu efikasnosti za sagorijevanje emisije. Kotao zadovoljava i s aspekta:
vodonepropusnosti na pritisak, temperature dodirnih površina, toplotne snage, efikasnosti,
temperature dimnih plinova. Na osnovu provedenog testnog ispitivanja kotla i dokazane
toplinske snage od 60 kW, direktnom metodom ustanovljena je efikasnost kotla pri
nominalnom radu od η=90,80%., iskorištenje kotla zadovoljava zahtjeve Klase 5 standarda

21
EN 303-5. Ukupna toplinska snaga, uz dodavanje mase goriva (drvenog peleta) u količini od
12,4 kg/h postiže se deklarisana toplinska snaga kotla od 50,8 kW.

22
4. LITERATURA

1. Neimarlija, N. Fosilna goriva, procesi sagorijevanja i okolinski aspekti, Mašinski

fakultet u Zenici, 2007.
2. Glavonjić, B. Drvna goriva: vrste, karakteristike i pogodnosti za grijanje, SNV
Montenegro, Podgorica, 2011.
3. Smjernice za upraljanje i održavanje termo-energetskih sistema u javnim objektima,
dostupno: www.fzofbih.org.ba, pristupljeno:19.12.2017.
4. EN 303-5: Heating boilers – Part 5: Heating boilers for solid fuels, manually and
automatically stoked, nominal heat output of up to 500 kW – Terminology,
requirements,testing and marking.
5. Priručnik o čvrstim biogorivima, dostupno: https://mediathek.fnr.de, pristupljeno:
25.12.2017.
6. ThermoFlux, dostupno: https://thermoflux.ba/bs, pristupljeno: 25.12.2017.
7. Ogrevalna tehnika Wvterm, dostupno: www.wvterm.si, pristupljeno: 27.12.2017.
8. Upustvo za male kotlove, dostupno: www.kovan.ba, pristupljeno: 27.12.2017.
9. Priručnik za energetsko certificiranje zgrada: www.encert-eihp.org, pristupljeno
15.01.2017.
10. Požar, H. Osnovi energetike, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
11. Jauschowetz, R. HERZ Sustavi toplovodnog grijanja, Herz Armaturen Ges.m.b.H, Beč, 2004.
12. Neimarlija, N. Termodinamika, Dom štampe Zenica, Zenica, 2001.
13. EN 304:1992 : Heating boilers – Test code for heating boilers for atomizing oil burners

23
PRILOZI

24