Professional Documents
Culture Documents
Hidraulički Proračun Tacna Verzija
Hidraulički Proračun Tacna Verzija
Hidraulički Proračun Tacna Verzija
DIPLOMSKI RAD
„KOMPARACIJA EFIKASNOSTI TOPLOVODNIH KOTLOVA MALOG UČINA NA
BIOMASU”
Mentor: Kandidat:
2
3. HIDRAULIČKI I TERMODINAMIČKI PRORAČUN
3.1. Hidraulički krug
Kotao na pelete i drvnu sječku priključen je na krug vode pripremljen za mjerenje protoka te
temperatura polaznog i povratnog voda, dok je s dimovodne strane priključen na dimovodnu
cijev ispitne linije opremljenu s instrumentima za analizu dimnih plinova. Krug vode, čija
shema je prikazana na (slici 3.1.) je zatvoren sistem s ekspanzijskom posudom i zračnim
hladnjakom. Strujanje vode ostvaruje se pumpom za vodu, protok vode mjeri se
kalorimetrom, a temperatura vode termoparovima T tipa. Kroz hidraulički krug cirkulira voda
konstantnog protoka. Tokom ispitivanja toplinskog učinka kotla, prema normi EN 303-5
temperatura izlazne (polazne) vode treba iznositi 80±10 °C.
U tabeli 3.1. su dati ulazni podaci za hidraulički proračun toplovodnog kotla na pelet nazivne
snage od 100 kW.
3
Tabela 3.1. Ulazni podaci za hidraulički proračun
P kg
q mw = [ ]
∆ t ∙ c psr s
(3.1)
100000 kg kg
q mw = =2,3868 =8592,7057
10 ∙ 4,1896 ∙ 1000 s h
q mw m3
q vw=
ρw s [ ] (3.2)
2,3868 m3 m3
q vw= =0,0024 =8,7991
976,54 s h
4 ∙ q vw
d u=
√ w∙π
[m ] (3.3)
4 ∙ 0,0024
d u=
√ 1 ∙ 3,14
=0,055 m=55 mm
Pad pritiska
Linijski pad pritiska javlja se zbog površinske hrapavosti cijevi, a računa se preko izraza
(3.4):
∆ pli =R ∙ L [ Pa ] (3.4)
4
Iz dijagrama na slici 3.2., pomoću izračunatog protoka vode i nazivnog promjera, očitavamo
jedinični pad pritiska R.
R=160 Pa/m
U prilogu diplomskog rada je priložena shema ispitne stanice sa svim svojim elementima, a iz
sheme ispitne stanice je određena ukupna dužina cijevi hidrauličke linije i ona iznosi L = 12
m.
Lokalni pad pritiska javlja se u elementima sistema gdje struja fluida mijenja smjer poput
kotlova, ogrijevnih tijela, ventila, koljena, lukova. Lokalni pad pritiska računa se preko izraza
(3.5):
ρw ∙ w 2
∆ plok =∑ ζ ∙ [ Pa ] (3.5)
2
5
Lokalni otpori elemenata koji se u hidrauličkom krugu nalaze prikazani su u sljedećoj tabeli
(Tabela 3.2).[ 11 ]
0,35 12 4,2
Luk r/d=1
Σζ 6,7
6,7 ∙ 976,54 ∙ 12
Δp lok = =3271,409 Pa
2
Ukupni pad pritiska u hidrauličkom krugu je zbir linijskog pada pritiska i lokalnog pada
pritiska.[ 9 ]
Δp uk =1920+3271,409=5191,409 Pa
U tabeli 3.3. je dat hidraulički proračun za ostale toplovodne kotlove nazivnih snaga od 25
kW, 60 kW i 100 kW koji su ispitivani na istoj ispitnoj stanici.
6
cijevi
Standardna čelična DN 25 40 50
cijev
Jedinični pad pritiska R (Pa/m) 400 70 160
Linijski pad pritiska ∆ pli ( Pa) 4800 840 1920
Dužina cijevi L (m) 12 12 12
Suma svih otpora Σζ 6,7 6,7 6,7
Lokalni pad pritiska Δp lok (Pa) 3271,409 3271,409 3271,409
Ukupni pad pritiska ∆ puk (Pa) 8071,409 4111,409 5191,409
Tabela 3.4. Podaci sastava goriva – drvenog peleta i karakteristika dimnih plinova
7
Srednja izmjerena vrijednost faktora pretička zraka - λ 1,7
Stehiometrijska količina zraka je ona količina zraka uz koju gorivo potpuno izgori, tako da u
produktima izgaranja nema slobodnog kisika. Poznate se relativne molekularne mase
sljedećih elemenata/spojeva koje se mogu očitati iz termodinamičkih tablica (Tabela 3.6.).
Relat.mole.masa kg/kmol
C 12,00
O2 32,00
H2 2,02
S 32,06
N2 28,02
8
CO2 44,01
SO2 64,06
H2O 18,02
CO 28,01
NO 30.01
NO2 46,01
N2O 44,01
Za izračunavanje toplotne moći goriva korištena je opća empirijska formula (3.7) za njeno
približno određivanje. U slučaju da se cjelokupna voda u produktima sagorijevanja nalazi u
parnom stanju, oslobođeni iznos toplotne energije se naziva donja toplotna moć goriva.[ 10 ]
O kJ
H g =33900 ∙C +142000∙ H− ( 8 )
+10500∙ S[ ]
kg
(3.7)
kJ
H d =H g −2500 ∙ ( 9 ∙ H +W ) [ ]
kg
(3.8)
kJ
H d =16258,79
kg
32 16 kg O 2
O 2 ,min =
12
∙ c+ ∙h+ s−o
2 kg G [ ] (3.9)
32 16 kg O 2
O 2 ,min =
12
∙ 0,4749+ ∙ 0,0604+0,0001−0,3877=1,362
2 [ ]
kgG
odnosno:
m3 O2
O2 ,min =1,868 ∙ c+ 5,603∙ h+0,7 ∙ s−0,7∙ o
[ ]
kgG
(3.10)
m3 O2
[ ]
O2 ,min =1,868 ∙ 0,4749+5,603∙ 0,0604+ 0,7 ∙ 0,0001−0,7 ∙ 0,3877=0,954
kgG
9
Minimalno potrebna količina zraka za izgaranje
Uzimajući u obzir da zrak sadrži odo 23% kisika po masi (a ostalo je dušik) može se
izračunati ukupna potrebna količina zraka za potpuno izgaranje:
O 2 ,min kg O 2
zrak potr=
0,23 kgG [ ] (3.11)
1,362 kg O 2
zrak potr=
0,23
=5,92
[ ]
kg G
odnosno:
O2 ,min m3 O2
zrak potr=
0,21 kg G [ ] (3.12)
m3 O2
zrak potr=
0,954
0,21
=4,54
[ ]
kg G
Gorivu se mora dovoditi veća količina zraka od teorijske zato što je nemoguće do svake
čestice goriva dovesti idealnu količinu zraka. U ovom slučaju govorimo o pretičku zraka.
N2
1,868 ∙ α ∙ C ∙ −0,8 ∙ N
C O2 +CO+ C H 4
λ=
0,79
∙O
0,21 2, min
(3.13)
Uvrštavanje poznatih vrijednosti iz tabele 3.4 i izraza (3.10) i za ovaj slučaj α = 1 dobijamo
koeficijent pretička zraka.
0,77
1,868 ∙ 1∙ 0,4749 ∙ −0,8 ∙ 0,0029
0,115+ 0,00041+ 0,000295
λ= =1,645
0,79
∙ 0,954
0,21
m3
Z stv=λ ∙ zrak potr (3.14)
kg G
m3
Z stv =1,645 ∙ 4,54=7,47
kgG
10
Dalje određujemo teoretsku količinu produkata izgaranja (dimnih plinova)
44 18 kg
V min =
12
∙ c+ ∙ h+2 ∙ s +w+ 0,77∙ zrak potr dim
2 kgG [ ] (3.15)
44 18 kg dim
V min =
12
∙ 0,4749+ ∙0,0604 +2∙ 0,0001+0,071+0,77 ∙ 5,92=6,92
2 kgG [ ]
Odnosno:
V min =1,868 ∙ c+11,205 ∙ h+ 0,7 ∙ s+0,8 ∙ n+1,245 ∙ w+0,79 ∙ zrak potr (3.16)
m3 dim
V min =1,868 ∙ 0,4749+ 11,205 ∙0,0604 +0,7 ∙ 0,0001+ 0,8 ∙0,0029+1,245 ∙ 0,071+0,79 ∙ 4,54=5,24
[ kgG ]
Dušik i vlaga su elementi koji ne sudjeluju u reakciji izgaranja, nego direktno iz sastava
goriva prelaze u sastav produkata izgaranja.[ 12 ]
m 3 dim
V st =V min + ( λ−1 ) ∙ Z st
[ kgG ] (3.17)
m 3 dim
V st =5,24+ ( 1,645−1 ) ∙ 7,47=10,06
[ kgG ]
3.2.1.1. Kontrola procesa izgaranja
Izgaranje, kao i svaki drugi stvarni proces u termodinamici, teče s više gubitaka. Tu je u
prvom redu gubitak samog goriva, koje dijelom propada s pepelom, a dijelom se kao čađa
gubi s dimnim plinovima. Ti se gubici uglavnom svode na ugljik iz goriva (jer su drugi gorivi
elementi lakše izgorivi), pa je uobičajno označiti ovako:
kg
α ∙c [ ]
kg
- količina ugljika koja stvarno izgori
kg
) [ ]
( 1−α ∙ c - količina ugljika koja se gubi
kg
U našem slučaju α ≅ 1
m 3 dim
V st =V suh + ( 11,205 ∙ h+1,245∙ w )
[ kg G ] (3.18)
11
Za proces izgaranja u stacionarnom stanju moraju biti zadovoljene dvije bilance:
bilanca ugljika:
c c 1,868 ∙ α ∙ c m 3 dim
12
∙22,41=V suh ∙ ( C O 2 +CO ) −( 1−α ) ∙ ∙ 22,41=¿ V suh =
12 C O 2+ CO+C H 4 kgG [(3.19)
]
1,868 ∙ 1∙ 0,4749 m3 dim
V suh =
0,115+ 0,00041+ 0,000295
=7,67
kgG [ ]
bilanca dušika:
n V suh ∙ N 2−0,8 ∙ n
0,79 ∙ λ ∙ zrak potr + ∙ 22,41=V suh ∙ N 2=¿ λ= =1,645 (3.20)
28 0,79 ∙ zrak potr
gdje je:
Relativni gubitak osjetne topline q A, je posljedica više temperature dimnih plinova u odnnosu
na temperaturu zraka za izgaranje. Ako je temperatura zraka i goriva dovedenog u ložište
jednaka temperaturi okoliša, a dimni plinovi su odvojeni na suhe dimne plinove i vodenu paru
u dimnim plinovima, toplinski gubici dimnim plinovima računaju se prema izrazu (3.22):
1
q A=( V suh ∙ c pm ,sdp +V w ∙ c pm ,h 20 ) ∙ ( t a −t ok ) ∙ (3.22)
Hd
12
Masa vode (vodene pare) u dimnim plinovima izražena po jedinici goriva
kg H 2 O
m H O =9 ∙ H +W =9 ∙ 0,0604+0,071=0,6146 (3.23)
2
kgG
mH O 0,6146 kmol H 2 O
n H O= 2
= =0,0341 (3.24)
2
MH 2 O 18,02 kgG
Volumen vode
m3 H 2 O
V H O =22,4 ∙ n H O =22,4 ∙ 0,0341=0,765 (3.25)
2 2
kgG
Specifični toplinski kapacitet suhi dimnih plinova pri standardnim uvjetima određuje se prema
izrazu (3.26):
2 2
ta ta ta ta
C pm ,sdp =0,362+0,008 ∙
1000 ℃ (
+0,034 ∙ )
1000℃ (
+ 0,085+0,19 ∙ )
1000℃ [
−0,14 ∙
1000 ℃ ( ) ( ) ]∙( 100CO% )+
2
(3.26)
Konačno se dobiva:
Wh kJ
C pm ,sdp =0,376
[ ] 3
m K
=1,353 3
[ ]
m K
Wh kJ
C pm ,h 2 o=0,421
[ ] 3
m K
=1,515 3
[ ]
m K
1
q A=(7,667 ∙1,353+ 0,765∙ 1,515)∙(158,1−20,2)∙ =0,0978
16258,79
13
Relativni gubici dimnih plinova zbog nepotpunog izgaranja q U odnose se na hemijsku
energiju sadržanu u ugljičnom monoksidu (CO) čiji sadržaj u dimnim plinovima je pri
nepotpunom izgaranju povećan. Gubici topline zbog nepotpunog izgaranja računaju se prema
izrazu (3.28):
12,64
q U =CO ∙ V suh ∙ (3.28)
Hd
Uvrštavanjem poznatih vrijednosti iz tabele 3.4., te iz izraza (3.19) i (3.8) u jednačinu (3.28)
dobivamo:
12,64
q U =0,041 ∙7,67 ∙ =0,00024
16258,79
Relativni gubici topline kroz omotač kotla q S , predstavljaju neželjeno odavanje topline u
prostor oko kotla. Spomenuti gubitak računa se prema izrazu (3.29):
QX
qS= (3.29)
QB
gdje je:
kW
α1-koeficijent prijelaza topline na površini ovojnice kotla temperature t m 1 , [ ]
m2 K
kW
α2- koeficijent prijelaza topline na površini ovojnice kotla temperature t m 2 , [ ]
m2 K
Koeficijent prijelaza topline na površini ovojnice kotla očitavamo iz dijagrama sa slike 3.3.
14
Slika 3.3. Dijagram prelaza topline
kW kW
Očitane vrijednosti si α 1=0,008 [ ]
2
m K
te α 2=0,012 2
m K [ ]
Uvrštavanjem poznatih vrijednosti iz tabele 3.4., te očitanih vrijednosti iz dijagrama prelaza
topline dobijamo:
Q B =B∙ H d [ kW ] (3.31)
Q B =0,0065 ∙16258,79=105,73 [ kW ]
0,222
qS= =0,0021
105,73
Relativni gubici topline kao posljedica neizgorenog ostatka goriva u pepelu q B, računaju se
prema izrazu (3.32):
QR
qB= (3.32)
QB
gdje je:
Q R=mg ∙ H d (3.33)
15
Ako je ispitno gorivo drveni pelet, masa neizgorenog ostatka u pepelu (m g ) je mala vrijednost
i toplinski gubici zbog neizgorenosti goriva se zanemaruju:
q B =0,0
P
η k= ∙ 100 [ % ] (3.34)
QB
Uvrštavanjem poznatih vrijednosti iz tabele 3.1. i izraza (3.31) u izraz (3.34) dobivamo:
100
η k= =0,929=92.90 %
105,73
16
Klasa 3: η K =67+6 ∙ logP=67+6 ∙ log 98,23=78,95 %
3 4 5
biološko ≤ 50 5000
biološko ≤ 50 3000
fosilno ≤ 50 3000
17
Slika 3.4. Određivanje minimalnog stupnja djelovanja prema normi EN 303-5 (kriva 1
označava klasu 3, kriva 2 označava klasu 4, kriva 3 označava klasu 5) [ 4 ]
m=¿ (3.36)
18
3.2.5. Termodinamički proračun toplovodnog kotla na drvnu sječku nazivne snage
100 kW i toplovodnog kotla na pelet nazivne snage 25 kW i 60 kW
U tabeli 3.8. su dati podaci za gorivo toplovodnih kotlova na drvnu sječku nazivne snege 100
kW i toplovodnog kotla nazivne snage od 25 kW i 60 kW.
Tabela 3.8. Vrijednosti goriva za toplovodne kotlove na drvnu sječku i na drveni pelet
Opis Vrijednost
U tabeli 3.9. su dati ulazni podaci koji su potrebni za termodinamički proračun toplovodnih
kotlova na drvnu sječku nazivne snage 100 kW i toplovodnog kotla na pelet nazivne snage
od 25 kW i 60 kW.
19
plinovima – O2 avg (%)
Prosječan sadržaj ugljen monokisada u suhim 710 ppm = 250 ppm = 290 ppm
dimnim plinovima – CO 0,071% 0,025% =
0,029%
Srednja temperatura dimnih plinova - ta (℃) 155,1 155,7 158,7
20
q A (%)
21
EN 303-5. Ukupna toplinska snaga, uz dodavanje mase goriva (drvenog peleta) u količini od
12,4 kg/h postiže se deklarisana toplinska snaga kotla od 50,8 kW.
22
4. LITERATURA
23
PRILOZI
24