10.04.

Poređenje savršene konkurencije I monopola

Krivulja potraznje D je jednaka
krvulju marginalnih prihoda
MR, a krivulja S je jednaka
krivulji marginalnih troskova
MC iznad minimalnih prosjecnih
varijablinih troskova.
Optimalan output(kolicina
proizvodnje) bio bi kod
jednakosti MR I MC u sjecistu
krivulja ponude i potraznje D,
tako da je kolicina proizvodnje
QM manja od kolicine
proizvodnje u savrsenoj
konkrurenciji.

Regulacija monopola
10.07. Krivulja D predstavlja
potraznju na trzistu, MR
krivulja granicnih prihoda, a
AC i MC krivulje prosjecnih i
granicnih troskva. Tacka M
oznacava monopolsku cijenu
koju preduzece postize, jer nije
izvrsena regulacije cijene. Kod
ove visoke monopolske cijene
preduzece proizvodi
nedovoljnu kolicinu od cetiri
jedinice, ali maksimizira profit
od preko 2KM po jedinici
proizvoda, pa nema motiva da
poveca proizvodnju.

11.01. Kratkoročna ravnoteća u monopolističkoj konkurenciji

U kratkom roku preduzeca
maksimizira profit kod
jednakosti MR=MC, u tacki E,
a cijena je odredjena tackom A.
Buduci da je cijena iznad AC,
preduzece ostvaruje profit koji
je oznacen podrucjem ABCD.
Kratkorocnu ravnotezu
mozemo definisati kao:
p>MR=MC, to je isti obrazac i
za ravnotezu monopola iako je
kratkorocna cijena u
monopolistickoj konkrenciji
nesto niza nego kod
monolopola.
11.02. Ravnoteža u dugom roku
11.03 Usporedba monopolističke konkurentne ravnoteže I savršene
konkurentne ravnoteže
Savrsena konkurencija:
P=MR
Nova preduzeca ulaze na trziste
dok se profit ne svede na nulu
Krivuja potraznje je vodoravna
Profit je jednak nuli za AC min.
Cijenom pokriva samo
prosjecan trosak
( p=ATC>MR=MC) na nizem
nivou proizvodnje u odnosu na
tacku kratkorocne ravnoteze i u
odnosu na tacku ravnoteze
savrsenog konkurenta. Model
dugorocne ravnoteze mozemo
definisati kao: p=AC >
MR=MC.
Monopolisticka konkurencija:
P>MR
Nova preduzeca ulaze na trziste dok se
profit ne svede na nulu
Krivulja potraznje ima opadajuci nagib
Tacka uz koju se profit svodi na nulu je
lijevo od AC min
Ravnoteža oligopolista u slučaju tajnog
sporazuma
Ostvarivanje tajnih
12.02.
sporazuma i realizaciji
monopolskih profita stoje na
putu razne barijere koje nisu
isljucivo pravne prirode. Losa
strana kartelskih sporazuma
je ta sto kartel ostvaruje ili tezi
da osvari manjom kolicinom a
visokom cijenom monopolske
profite; zato je u
vecini drzava
sporazumijevanje cijenama
zabranjeno.postoje elementi
slabosti, tako ad se ti
sporazumi narusavaju. Visoki
profiti privlace i druga
preduzeca u grupaciju kojoj
priprada kartel.

Izigravanje tajnog sporazuma

12.03.

Oligopol sa tajnim sporazumom je vrlo

slican monopolu. Clanovi kartela su skloni
izigravanju sporazuma, prodajuci vise od
svoje kvote. Izigravanje tajnog sporazuma
vodi najcesce povecanje kolicine
proizvodnje. Svakako moze se desiti da oba
preduzeca izigraju dogovor.
 Cjenovno predvođenje
Ovo je jedini nacin da se
izbjegne rat cijenama i tajno
sporazumijevanje. Lider
odredjuje cijene koje
maksimiziraju njegove profite
sa tim omogucuje svim ostalim
preduzecima da koji da slijede
da prodaju koliko zele po toj
cijeni a potom lider podmiruje
preostalu potraznju. Krivulja
granicnog
troska(MC1)dominantnog
preduzeca koje ima ulogu
lidera, sijece krivulju njegovog
granicnog prihoda(MR1) nalazi
se ravnotezna kolicina ovog
preduzeca. Sa njom ono
ostvaruje maksimalni profit:
p>MRL=MCL

Cjenovna diskriminacija prvog stepena

Ako zbrojimo profite svake dodatne jedinice proizvoda,

dobijamo varijabilni profit preduzeca, profit preduzeca uz
zanemarivanje fiksnih troskova. Buduci da cjenovna
diskriminacija ne utice na strukturu troskova. Trosak svake
dodatne jedinice dat je krivuljom granicnog troska. Stoga
dodatni profit od proizvodnje i prodaje predstavlja razliku
izmedju potraznje i granicnog troska. Sve dok potraznja
premasuje granicki trosak. Preduzece moze povecati profit
povecanjem proizvodnje. Savrsena diskriminacija prvog
stepena u praksi gotovo nikad nije moguca. Obicno je
neprakticno naplacivati svakom kupcu razlicitu cijenu i
preduzece obicno ne zna koliko je rezervacijska cijena svakog
kupca.
Cjenovna diskriminacija treceg stepena
Primjer odvajanja domaceg i
stranog trzista. Preduzece je
zasticeno visokom carinom i
zaracunava visoku cijenu na
domacem trzistu, zadovoljava
domacu potraznju, pa se zbog
viska kapaciteta odlucuje da
nastupi na stranom trzistu.
Medjutim na stranom trzistu
cijenovna elasticnost potraznje
veca zbog konkurencije drugih
proizvodjaca. Preduzece nastupa
sa nizim cijenama kod kuce, ali i
ostvaruje veci profit. Zato se ova
vrsta diskriminacije naziva
DAMPING.

Nesklonost riziku
Kod dohotka od 10000
dolara razina korisnosti je
10 (tacka A), a dohodak od
30000 dolarala dozvoljava
razinu korisnosti od 18
(tacka E). Rizican posao se
mora usporediti sa
sadasnjim poslom koji se
placa 15000 dolara, uz
razinu korisnosti 13,5 u
tacki B.

Premija za rizik
Premijom na rizik CF
mjeri se visina dohotka
kojeg bi se odrekao kako
bi izbjegao rizik. Premija
rizika iznosi 4000 dolara,
jer siguran dohodak od
16000(C) pruza
potrosacki jednaku
ocekivanu korisnost(14)
kao i nesiguran dohodak
ocekivan od 20000
dolara.
 Prikazana je kriva
Problem eksternih efekata granicnih drustvenih
troskova, koja prikazuje
ukupne dodatne troskove
proizvodnje dodatne
jedinice celika. Ova kriva
se nalazi iznad krive
ponude privredne grane.
Efikasnost zahtjeva da
granicni drustveni troskovi
budu jednaki granicnim
koristima od poveane
proizvodnje. Efikasan nivo
proizodnje nizi je od nivoa
na kojem se ostvaruje
trzisna ravnoteza.

Negativne eksternalije proizvodnja preduzeća

Pokazuje proizvodne oduke
celicane na konkurentnom
trzistu. Krivulja MC
prikazuje tipicnu krivulju
granicnog troska proizvodnje
preduzeca. Preduzece
maksimizira profit kada
proizvodi u q1, gdje je
granicni trosak jednak cijeni.
Kako preduzeca mijenja
proizvodnju, tako se mijenja
eksterni trosak za ribare koji
djeluju nizvodno. Eksterni
trosak je dan krivuljom
granicnog eksternog troska
MEC.

Negativne eksternalije proizvodnja industrije

Krivulje ponude i potraznje
pretpostavljajuc da sve
celicane uzrokuju
eksternalije. Cijna celika je
P1, prikazana sjecistem
krivulje ponude i potraznje.
Kao sto slika pokazuje:
efikasna kolicina indrustijske
proizvodnje je onaj nivo kod
kojeg je granicna korist
svake dodatne jeddinice
outputa jednaka granicnom
drustvenom trosku. Buduci
da je krivulja potraznje mjeri
granicnu korisnost MU za
potrosace, efikasan nivo
proizvodnje Q* koji se nalazi
u sjecistu krivulje MSC1
i krivulje potraznje D

Primjer pozitivnih eksternalija
Efikasna ponuda javnih dobara
Određivanje razine potrošnje na
obrazovanje
Horizontalna osa prestavlja investicije
vlasnika kuce u popravke i uredjivanje
vrta. Krivulja granicnog troska za
popravak doma pokazuje trosak
popravka; ona je horizontalna jer na
ovaj trosak ne utice kolicina popravaka.
Kolicina potraznje D mjeri privatnu
granicnu korisnost popravke vlasniku.
Vlasnik ce odabrati investiciju q1m sto je
prikazano sjecistem krivulje potraznje i
krivulje granicnog troska. Ali popravci
stvaraju pozitivne eksternalije njihovim
susjedima, kao sto pokazuje krivulja
granicne eksterne korisnosti, MEB.
Efikasan nivo q* u kojoj je granicna
drustvena korisnost dodatnih popravaka
jednaka granicnom trosku tih popravki,
nalazi se na sjecistu krivulja MSB i MC.
Slika proizvodnje javnog
dobra. D1 predtavlja
potrazunju za javnim
dobrom od strane jednog
kupca, a D2 predstavlja
potraznju drugog kupca.
Svaka krivulja potraznje
nam pokazuje granicnu
korist kupca pri svakoj
razini potrosnje.
Efikasna razina potrosnje na
obrazovanje odredjuje se
zbrajanjem spremnosti placanja
za obrazovanje za sva tri
pojedinca. Krivulje
predstavljaju njihovu spremnost
placanja, a krivulja AW
predstavlja agregatnu spremnost
izdvajanja za obrazovanje.
Efikasna razina potrosnje je
1200 USD po uceniku. Stvarna
razina je ona koju trazi srednji
glasac.
OVO MOZDA I NE TREBA UCIT!
Ravnotežna cijena,potražnja I prihod u savršenoj konkurenciji

Pokazuje tri nacina nivoa prodaje. Cijena se prihvata kao data i iznosi 25KM.
Ukupan prihod je jednak proizvoduu cijene i kolicine pa za 10 prodatih jedinica
iznosi 250KM. Prosjecan prihoda iznosi 25KM, tj. 250KM podijeljeno sa 10 komada,
cime se potvrdjuje da je P=AR.

Maksimiziranje profita I ponuda preduzeća

Preduzece moze maksimizirati

profit pri jednokosti
marginalnih troskova i
prihoda, tj. MR=MC, moze se
poslovati u tacki pokrica
troskova kada su prosjecni
troskovi, cijene i marginalni
prihod jednaki, tj. AC=P=MR i
moze se ostvariti gubitak pri
nizim cijenama i marginalnim
prihodima od prosjecnih
troskova.
Tačka zatvaranja preduzeća
Kada cijena padne toliko nisko da su
ukupni prihodi manji od varijablinih
troskova a cijena manja nego
prosjecni barijabilnih troskova,
preduzece ce minimizirati
gubitke ako prestane s
proizvodnjom. Ta kriticna niska
trzisna cijena kod koje su prihodi
jednaki varijabilnim troskovima.
Zove se tacka zatvaranja
preduzeca, dokle su cijene iznad
tacke zatvaranja preduzeca, ono ce
nastaviti sa proizvodnjom makar
time gubilo novac, vise novca bi
izgubilo prestankom proizvodnje.

Efekti ulaska I izlaska iz grane

Ako preduzeca ostvaruju

profit, ulaze nova u
granu, pa se krivulja
ponude pomijera udesno,
a kao rezultat opadaju
trzisna cijena i profit.
Obrnuto se desava ako
preduzeca ostvaruju
gubitke, pa neki izlaze iz
grane, sto smanjuje
ponudu, povecava cijenu i
profit. Usljed tih kretanja
u dugom roku ekomski
profit je nula.