VIŠESTRUKOSLOŽENA REČENICA

■ Ovo već znaš!

■ Prepoznaj u sljedećem odlomku predikate i odredi njihov broj u rečenicama.

■ Ja, crv, sitan i nevažan, šta sam mogao učiniti njima, slonovima? Kakvu sam im štetu mogao
nanijeti? Ja sam pesnica koja je udarila u zid. Ja sam udarac koji boli onoga koji udara. Ja sam mali
čovjek koji je zaboravio da je mali. Uvrijedio sam ih što se usuđujem da mislim. Ja, ludi vrabac, pošao
sam jastrebu u pohode. Jedva sam izvukao živu glavu.

(Tvrđava, Meša Selimović)

■ Kako zovemo rečenice s jednim, a kako rečenice s više predikata?

■ Najava nastavne jedinice: Višestrukosložena rečenica

■ Promotri i ove skupine rečenica i uoči razlike među njima.

■ Ja, ludi vrabac, pošao sam jastrebu u pohode.

■ Jedva sam izvukao živu glavu.

■ (Tvrđava, Meša Selimović)

■ U ovim rečenicama imamo po jedan predikat (pošao sam; sam izvukao) i to su

proste/jednostavne rečenice.

■ Ja sam pesnica koja je udarila u zid.

■ (Tvrđava, Meša Selimović)

■ U ovoj rečenici imamo dva predikata (sam pesnica i je udarila) i takvu rečenicu zovemo
složenom rečenicom. Pošto je sastavljena od najmanjeg broja predikata koji su potrebni složenoj
rečenici (dva predikata), odnosno ima jednostruku međurečeničnu vezu, kažemo da je to
jedostrukosložena rečenica.

Ja sam udarac koji boli onoga koji udara.

■ Ja sam mali čovjek koji je zaboravio da je mali.

■ Uvrijedio sam ih što se usuđujem da mislim.

■ Najmanja je mogućnost da pogriješim ako budem ćutao.

■ Ne vjerujem da mi je unaprijed zapisan put kojim ću proći, jer ne vjerujem u neki naročit red
ovoga svijeta.


(Tvrđava, Meša Selimović)

■ Analizirajmo treću skupinu rečenica:

■ glavna rečenica atributska reč. atributska reč. broj klauza

■ Ja sam udarac koji boli onoga koji udara. tri klauze

■ glavna rečenica atributska reč. Objekatska reč. broj klauza

■ Ja sam mali čovjek koji je zaboravio da je mali. tri klauze

■ Glavna rečenica uzročna reč. objekatska reč. broj klauza

■ Uvrijedio sam ih što se usuđujem da mislim tri klauze

■ Glavna reč. objekatska reč. pogodbena reč.broj klauza

■ Najmanja je mogućnost da pogriješim ako budem ćutao tri klauze

■ Složene rečenice koje su sastavljene od tri i više predikata, odnosno prostih rečenica, zovemo
višestrukosložene rečenice.

■ Promotrimo odnose među surečenicama u posljednjoj višestrukosloženoj rečenici:

VIŠESTRUKOSLOŽENA REČENICA

■ Glavna objekatska atributska uzročna broj kl.

■ Rečenica

■ Ne vjerujem da mi je unaprijed kojim ću jer ne vjerujem četiri k

■ zapisan put proći u neki naročit

■ red ovog svijeta

■ U kakvu su odnosu prva i druga rečenica? Šta objašnjava druga rečenica?

■ Druga rečenica ima službu objekta: (u) šta ne vjerujem – da mi je zapisan put. Stoga je ona
zavisna objekatska rečenica.

■ U kakvom su odnosu druga i treća rečenica? Na koju riječ iz druge rečenice se odnosi treća
rečenica?

Treća rečenica je nastala od atributa (zapisan put) i ona je atributska. Služi kao dopuna drugoj
rečenici. Druga i treća rečenica su, dakle, zavisne.

■ Četvrta rečenica kazuje uzrok vršenja ili nevršenja radnje i ona je zavisna uzročna rečenica.

■ Što možemo zaključiti na temelju promotrenih rečenica?

■ Jednostavna rečenica ima samo jedan predikat, a jednostrukosložena dva predikata.

Složenu rečenicu koja u svom sastavu ima tri i više predikata, odnosno tri i više prostih rečenica,

zovemo višestrukosloženom rečenicom.

■ Kako odrediti proste rečenice/surečenice u višestrukosloženoj rečenici?

■ Prepiši rečenicu u bilježnicu, a zatim:

■ prvo odredi predikate (prisjeti se: predikati su samo lični glagolski oblici, dakle, predikati nisu
infinitivi i glagolski prilozi);

■ zatim odredi surečenice i odvoji ih okomitom ili kosom crtom

– zaokruži veznike ili vezničke riječi (ukoliko ih ima) jer pomažu pri prepoznavanju vrste rečenice
(mala napomena: surečenice u inverziji imaju veznik na početku, a glavna surečenica obično nema
veznika);

■ vrstu rečenice odredi tako da postaviš odgovarajuće pitanje za surečenicu koja se

dopunjuje. Naprimjer:

■ Naprimjer:

■ R1 R2 R3

■ Ljubav je valjda jedina stvar koju ne treba niti tražiti joj razlog na svijetu
objašnjavati

R1-glavna surečenica

R2- zavisna atributska rečenica R3-nezavisna sastavna

■ Mala jezička radionica

■ Odredi proste rečenice/surečenice u višestrukosloženim rečenicama:

■ Mogli su me pretući, mogli su me zatvoriti, mogli su me

ubiti, zar su malo ljudi ubili bez razloga?

■ Ja hodam, ja znam šta tražim, ne pristajem da me nema.

■ Nikad čovjek ne može tako upropastiti život kao kad želi da ga popravi.

■ Volio sam sve što nije rat, volio sam mir.

(Tvrđava, Meša Selimović)

■ Sinteza

■ Sada znaš i ovo!

■ U višestrukosloženu se rečenicu mogu uklopiti i zavisne i nezavisne surečenice;

■ U složenoj rečenici surečenice se međusobno dopunjuju u značenju, i to tako da zavisna

dopunjuje jedan dio glavne rečenice;

■ Surečenica može biti u odnosu s dvjema surečenicama, prema jednoj može biti u nezavisnom,
a prema drugoj u zavisnom odnosu.