HUMANA GENETIKA-ZANIMLJIVOSTI

1. Tolerancija na bol
Ukoliko ste riđokosi, boja kose nije jedina stvar koju ste nasljedili od roditelja.

Naime, studije su pokazale da ljudi crvene kose imaju i veći prag bola, naročito

kada je otpornost na ljuto u pitanju. Uz to, pokazano je da oko 2% riđokosih

ljudi je osjetljivije na hladnoću, ali otpornije na injekcije anestezije.

2. Kihanje gledajući u sunce/svetlost

U pitanju je ACHOO sindrom, a prenosi se s roditelja na dijete.

3. Facijalne eksperije

Mimika lica se ne uči u djetinjstvu, već se s njom rađamo, naročito kada je u

pitanju karakteristična facijalna ekspresija.

4. Ljubav prema fitnesu

Geni utiču i na to da li volimo da vježbamo ili ne. Pa tako ukoliko se osećate

srećno i zadovoljno nakon vježbanja, imate gen koji utiče na lučenje domapina-

hormona sreće. Ukoliko izbjegavate vježbanje, nemate ovaj gen.

5. Noćna ptica ili jutarnji tip

Genetika i te kako ima veze i sa tim da li ste jutarnja osoba ili pak noćna ptica.

6. Ljubav prema kafi

Osobe koje vole kafu ovu karakteristiku nasljedili su od svojih roditelja,

pokazale su studije italijanskih i holandskih naučnika. Za to je zaslužan gen

nazvan PDSS2.

7. Znojave ruke

Ukoliko vam se ruke znoje, krivac nije ni nervoza niti anksioznost, već geni, a

dijete ima 28% šanse da naslijedi od vas ovu karakteristiku, pokazale su

studije.

8. Nesanica

Insomnija je nasljedna osobina, za koju je odgovorno čak sedam gena.

9. Koja dijeta nam odgovara

Kako su pokazale studije, način ishrane i namirnice koje nam odgovaraju zavise

upravo od gena.

10. Povjerenje

Koliko smo lakovjerni i koliko vjerujemo ljudima zavisi od naših roditelja i

njihovih gena. Ova karakteristika je 30% nasledna.

11. Ljubav prema slatkim

Sladokusci na svojoj ljubavi prema slatkišima mogu da zahvale roditeljima, jer

je i ova karakteristika nasljedna.

12. Optimizam

Da li nam je čaša poluprazna ili polupuna zavisi direktno od OXTR gena koji

utiče na lučenje hormona oksitocina.

Ryan Bohlender iz Centra za rak MD Anderson Sveučilišta u

Teksasu rekao je da vrsta hominida(ljudi iz Melanezije) ne pripada
neandertalcima ili denisovskom čovjeku, nego da pripada trećoj
grani obiteljskog stabla iz kojeg potječu neandertalci i denisovski
čovjek, a radi se o izumrlom dalekom rođaku nenadertalaca koji je
poznat samo po DNK uzorku uzetom s kosti prsta i zuba koji su
otkriveni u sibirskoj spilji.

KRIŽANJE ODGOVORNO ZA RAZNE KARAKTERISTIKE

Otkriveno je da geni denisovskog čovjeka i nenadertalaca koji su

se križali s pretpovijesnim ljudskim precima postoje kod današnjih
Azijata, Europljana i Melanezijanaca.

Istraživanje sugerira da je križanje vjerojatno odgovorno za neke

karakteristike današnjih ljudi, što uključuje boju kože, rad
metabolizma i rizik za ovisnost o pušenju i depresiju, dok je za
alergije vjerojatno odgovorna DNK neandertalaca koja je prisutna u
ljudima.

KORISTILI KOMPJUTERSKE MODELE ZA ANALIZU

Bohlenderov tim htio je saznati u kolikoj mjeri su ljudi do danas

nosili DNK denisovskog čovjeka i nenadertalaca. Koristeći
kompjuterske modele za svoju analizu, otkrili su da Kinezi i
Europljani nose oko 2,8 posto DNK nenandertalaca. Znanstvenici
su također otkrili da se DNK modernih naseljenika u regiji u južnom
Tihom oceanu sastoji od 2,74 posto DNK-a neandertalaca.

Znanstvenici procjenjuju da DNK denisovskog čovjeka kod

naseljenika iznosi oko 1,11 posto, što je manje u usporedbi s
procjenama drugih znanstvenika koji smatraju da oni u sebi nose
između 3 i 6 posto DNK denisovskog čovjeka.

NOVI UVID U POVIJEST LJUDI

Otkrića su Bohlendera i njegove kolege dovele do zaključka da je

treća skupina hominida vjerojatno imala seksualne odnose s
precima Melanezijanaca. Nenadertalci i denisovski čovjek su vrste
hominida koje su migrirale iz Afrike prije 300 tisuća godina i
naselile su Europu i neke dijelove zapadne Azije.

“Jedan od važnih uvida proizlazi iz promatranja prema kojem

moderne neafričke i arhaične populacije dijele više mutiranih alela
nego što bi trebale, pogotovo ako nije došlo do miješanja između
njih”, rekao je Bohlender, ističući da sekvencioniranje kompletnih
genoma neandertalaca i denisovskog čovjeka nudi uvid u povijest
ljudi.