Professional Documents
Culture Documents
Historijat Plivanja PDF
Historijat Plivanja PDF
UNIVERZITETA U SARAJEVU
HISTORIJA PLIVANJA
I ciklus ( 240)
PREDMETNI NASTAVNIK:
dr. sci. Edin Mirvić, van. prof.
2020.
HISTORIJSKI RAZVOJ PLIVANJA
1908 FINA ( Međunarodna amaterska plivačka
organizacija )
1927. LENA ( Evropska plivačka liga )
Plivanje je popularna sportska aktivnost. To je
rekreativni, amaterski i profesionalni sport. Čovjek
(plivač) teži zdravom načinu života. U plivanju
učestvuje kompletan organizam uz kontinuirano i
zajedničko djelovanje svih unutrašnjih sistema
Plivanje datira još od prije par hiljada godina, iako se
tehnike plivanja nisu izvodile u današnjem obliku.
To dokazuju razni crteži, znakovi i druga naučna
istraživanja.
Plivanje u Antičkom svijetu
Iz tog perioda u Egiptu ostale su piramide, mumije,
reljefi i hijeroglifi.
Najstariji podatak o plivanju potiče iz jednog glinenog
pečata iz tzv.“Negada – epohe (kultura gornjeg Egipta-
3400/3200. god.pne.)“.
Na reljefima i hijeroglifima iz kasnije epohe mogu se
primjetiti, također, plivačke tehnike. One potiču iz
doba VI dinastije (3. milenijum pne.).
Njemački arheolog Carl Diem našao je crteže plivača
čiji pokreti odgovaraju onim pokretima koji se nalaze u
današnjoj kraul tehnici.
Isti arheolog je na hijeroglifima koji potiču iz kasnijih
epoha iz cijele ere starog i srednjeg carstva pronašao
značajna otkrića i zabilježio ih u knjizi „Fizička kultura
u drevnom Egiptu“(1925).
Plivanje u Nilu imalo je i vjerski karakter. Djeca su
veoma rano savladavala plivanje i igrala se na rijeci Nil.
Kćerke faraona su boravkom u vodi i na svježem zraku,
suncu, igrama i kretanju kroz vodu, davale pozitivan
primjer i podsticale i druge na slične aktivnosti.
Reljef crteža na pećinama
U staroj Grčkoj plivanje je bilo široko primjenjivano.
Stari Grci su davali veliki značaj sportskoj kulturi i
težili ka savršenstvu od malena pa do starosti.
U to vrijeme Grci su smatrali da je plivanje sredstvo za
savladavanje vodenih prepreka, kao i vojne vještine.
U Sparti je bilo zakonom propisano da su svi dužni
naučiti i znati plivati bez obzira na starosnu dob.
Grcki filozof Platon (427/347. god. p.n.e.) bio je
pobojnik atletike i plivanja. Plivanje je po njegovom
mišljenju bilo veoma korisno provođenje vremena za
osvježenje organizma. Platon je izjavio da je čovjek
neobrazovan ako ne zna čitati, pisati i plivati i kao
takav ne može biti zaposlen u državnoj službi.
Aristotel(384/322. god. p.n.e.)
Aristotel je bio veliki prijatelj plivanja i preporučivao
ga je svima, a najviše omladini.
Posebno ga je interesovalo zašto je lakše plivati u
morskoj vodi nego u rijekama i jezerima.
Sto godina poslije Aristotela fizičar Arhimed je dao
potpuna objašnjenja zašto je brže plivanje u morskoj
vodi u odnosu na slatku vodu.
Za vrijeme gradnje Rima i u njegovom carstvu plivanje je
bilo od velikog značaja za opću kulturu, pismenost,
sposobnost i odvažnost.
Vaspitanjem su željeli stvoriti hrabru i disciplinovanu
omladinu, dobre patriote, tako da su ih podvrgavali
najvećim naporima.
Stari Rimljani su smatrali da neko ko ne zna čitati, pisati i
plivati ne može biti ugledan građanin Rima.
Test sposobnosti rimskog vojnika je bio u tome da
prepliva rijeku u punoj ratnoj opremi.
Izgradnjom Rima izgrađena su javna mjesta gdje su se
građani kupali i učili plivati. Npr.Terme Karakala
(izgrađene između 188-217. god.n.e.) gdje je bio samo
plivački bazen dimenzija 56x23m.
U plivačkom bazenu u Dijoklecijanovim termama
(245-313 g.n.e) dimenzija 100x50m, moglo se kupati u
isto vrijeme oko 3000 kupača.
Pored toga zna se da su i stari Germani bili dobri
plivači, jer se čak i Cezar, pošto ih nije mogao pokoriti,
žalio da: „Neizmjerno daleko bacaju koplja i odlično
plivaju“.
Plivanje u srednjem vijeku
Poslije pada rimskog carstva (476. god) i gašenja
antičke kulture započinje tzv. srednji vijek ili doba
feudalizma.
U ovom periodu se smatralo da je tijelo samo „Tamnica
duše,sredstvo za grijeh i da dušu treba osoboditi od
štetnog dejstva takvog tijela“.
U školama su kažnjavali učenike koji su upražnjavali
različite igre kao što su hrvanje i plivanje, jer je vladalo
mišljenje da su takve aktivnosti upućivale na surovost i
negativno uticale na odgoj.
Kao odgovor na smanjenje sportskih aktivnosti javlja se
snažan pokret ,,Humanizma i Renesanse”.
Pod uticajem tadašnjih naprednih stvaralaca javlja se
pokret odvajanja tijela od duše.
Izdaje se i prvi udžbenik o plivanju u Auzburgu. Izdao
ga je prof. Vinman, 1538 godine.
Nedugo poslije formira se prvi plivački menadžment u
Švedskoj (u Upsuli).
Gradi se i prvi plivački bazen otvorenog tipa u
Auzburgu 1593. godine dimenzija 29x16 m.
Novi vijek
Nosioci tog razvoja su Žan Žak Ruso Bernar, Guc Muc,
Bazedov i drugi teoretičari. Mnoge svoje teorije
zasnivali su na razvoju plivanja i davali mu veliku
pažnju.
Godine 1660. organizovano je prvo plivačko takmičenje
na Seni.
U Parizu je 1785. godine osnovan i prvi plivački klub,
dok se u Rusiji na Nevi u Petrogradu 1827. godine
osniva prva škola plivanja( 1811. godine u Pragu,
1830.godine u Štokholmu ).
Sprava za učenje plivanja na
suhom. Chevalier, Pariz 1835
Zbog potrebe za bazenima i rada u svim godišnjim
periodima, pravi se prvi pokriveni plivački bazen 1842. g.
u Beču dimenzija, 37 x 9 x 13,3 m.
Prva zabilježena osoba koja je preplivala kanal La Manš
za 21 h i 59 minuta je jedan francuski vojnik koji je to
uspio 1815. godine.
Kapetan Mathew Webb je , takođe, preplivao Le Manš
1875. godine sa vremenom 21 h i 44 minuta.
Prva žena koja je uspjela preplivati kanal kraul
tehnikom je bila Gertrud Ederl preplivavši ga za 14 sati
i 30 min. To joj je pošlo za rukom 1926. godine.
Na prvim olimpijskim igrama 1896. godine u Atini
(Grčka) bilo je organizovano takmičenje u plivanju
samo za muškarce i to: 100, 500 i 1200 metara.
Na olimpijskim igrama 1912. godine koje su
organizovane u Štokholmu pojavljuju se prva
takmičenja u plivanju za žene.
Prvo zvanično svjetsko prvenstvo u plivanju
organizovano je 1973. godine u Beogradu – Jugoslavija.
Takmičenje je realizovano po tadašnjem olimpijskom
programu.
-Jan Borg (Švedska)
-Džoni Vajsmiler
-Debi Majer
-Šejn Guld
-Roland Mates
-Mark Špic
9 olim. medalja, 32 svj. rek., 7 zlatnih /Minhen
-Jim Montgomeri
-Kornelija Ender
-Matt Biondi
-Ute Geweniger
-Vladimir Saljnjikov
-Stari Sloveni
- 1943.
- 1944.
- 1945.
- 1950- 52.
➢«Velež» - Mostar
➢«Sava» - Brčko
➢«Galeb» - Lukavac
➢«Sloboda» - Tuzla
➢«Bosna» - Sarajevo
➢«Leotar» - Trebinje
➢«Laktaši»
➢«Lisičići» - (Jablaničko jezero)
➢«Dvorovi» - Bijeljina
➢«Una» - Bihać
HVALA NA PAŽNJI