1.

UVOD

Riba je veoma važna u ljudskoj ishrani svoj svoje hraniljive vrijednosti. Njena potrošnja se širi

od 1995. godine , kada je u svijetu prepoznat njen kvalitet u ishrani čovjeka. Tržište se

snabdijeva sa ribom hvatanjem iz prirodnih resursa tj. ribolovom (rijeke, jezera, okeani i more) i

proizvodnjom ribe u akvakulturama.

2.ELEKTRORIBOLOV

Riba se može loviti električnom strujom, tj. Elektroribolovom. Elektroribolov se sprovodi u

otvorenim i zatvorenim ribolovnim vodama i u ribnjacima.

Princip elektroribolova je u korišćenju agregata za elektroribolov, u vidu veze motor - generator

istosmjerne struje napona od 150-600 V i jačine od 3-15 A, ili akumulatorskog pogona (za

agregate manje snage), kao i impuls generatora za rad na frekvencijama od 20-100 Hz, radi

mogućnosti selektivnog ribolova. Preko + i - elektrode (anode i katode), sprovodi se električna

struja kroz vodu i u neposrednoj okolini + elektrode prisutna riba se omamljuje i lako vadi iz

vode. Za uspešan rad elektroagregata je važna elektroprovodljivost vode, odnosno sadržaj

rastvorenih soli u vodi. U vodama sa najmanjim sadržajem rastvornih soli rad agregata je

najefikasniji.
 Slika 1. Elektroribolov

3. KVALITET RIBE

3.1. Podjela ribe

Prema porijeklu riba se dijeli na morsku i riječnu (slatkovodnu). Morske ribe se dijele na

litoralne, pelagične i abisalne. Litoralne ribe žive uz obalu, pelagične ribe žive u stupu vode i

abisalne su dubinske ribe koje se nalaze na dubini od 6000 metara.

Fiziološka razlika izmedju morskih i slatkovodnih riba je u tome što su se slatkovodne ribe

morale prilagoditi životu u slatkoj vodi.

3.2. Sastav ribe

Osnovni sastojci ove životne namirnice su :

1. voda - oko 75 %
2. belančevine - oko 18 %
3. mast - od 0,1 do 22 %
4. mineralne soli - oko 0,2 % (fosfor, kalcijum, gvožđe, jod, natrijum)
5. vitamini rastvorljivi u ulju (vitamin A i D)
6. esencijalne aminokiseline
7. masne kiseline.
Prema sadržaju masti ribe se mogu podeliti na :

1. masne
2. srednje masne
3. posne

Među masne ribe ubrajaju se jegulja, tuna, som losos i sardina (preko 10 % masti) u srednje

masne (5-10% masti) spadaju sardela, haringa, štuka i šaran, a među posne ribe (ispod 5 %)

ubrajaju se štuka, jestera, pastrmka, grgeš, mrena, bakalar, linjak, inćun i smuđ.