Pažnja

Na naša čula skoro svakog trenutka djeluje veliki broj, često vrlo
raznovrsnih draži.
Pažnja nam omogućava da selekcionišemo te draži, ali i spremnost da
uočavamo nove draži.Usredsređenost mentalne aktivnosti na
ograničen broj draži i sposobnost distribucije te aktivnosti na nove
draži, nazivamo pažnjom
Pažnja ima svoje tjelesne manifestacije: oči se okreću prema predmetu
koji se opaža, mišići su napregnuti, bubne opne napete a disanje
zaustavljeno, što licu daje određenu karakterističnu mimiku
Kod pažnje se razlikuju dva fenomena:usredsređenost i usmjeravanje
Usredsređenost je sposobnost udubljivanja u izvjestan broj izdvojenih
draži
Usmjeravanje pažnje predstavlja opažanje jednih, a zanemarivanje
drugih draži
Draži koje su intenzivne, iznenadne i u kontrastu sa svojom okolinom
izazivaju pasivnu pažnju.
Ako su draži u skladu sa potrebama, interesima ili zadacima subjekta
onda je to voljna pažnja
Pasivna pažnja zavisi od:intenziteta draži, od kontrasta među dražima,
od dužine trajanja draži, od prostorne veličine, od relativne jačine i od
prestanka draži
Voljna pažnja zavisi od cilja i interesovanja, a od intelektualnih,
profesionalnih i drugih kapaciteta zavisi kvalitet voljne pažnje