VISOKA POSLOVNA ŠKOLA

STRUKOVNIH STUDIJA
ČAČAK

SEMINARSKI RAD

Predmet: INFORMATIKA

LCD Monitor

Mentor: Student:

Prof. dr Nikola Bračika Milovac Mladen

Br. indeksa 101-028-08

Vrbas, 15. maj, 2009.

 Sadržaj

Uvod.....................................................................................................................................3

1.Tehnologija........................................................................................................................4

2.Princip rada lcd monitora..................................................................................................4

3.Način izrade.......................................................................................................................6

3.1.LCD monitori sa pasivnom matricom.........................................................................6

3.2.LCD monitori sa aktivnom matricom.........................................................................7

3.3.Prikaz boja................................................................................................................10

4.Prednosti i mane lcd monitora.........................................................................................11

4.1.Prednosti LCD monitora...........................................................................................11

4.2.Mane LCD monitora.................................................................................................13

Zaključak............................................................................................................................16

Literatura............................................................................................................................17

2
 Uvod

Tekući kristali pronađeni su još davne 1888. godine koje je pronašao austrijski
botaničar Fridrih Rajnicer. On je zagreijavanjem holesterol benzoata otkrio da taj materijal
ima dvije različite točke topljenja. Najprije bi se postepenim zagrijvanjem došlo do stanja
koje je imalo i osobine čvrstih tijela i osobine tekućine, zatim bi se daljim zagrijavanjem
došlo do potpuno tekućeg stanja. Ovo srednje stanje koje nastaje u prvoj fazi topljenja on
je nazvao fazom tekućih kristala.
Ovaj materijal nije našao nikakve primjene sve dok osamdeset godina kasnije
američka kompanija RCA u svojim laboratorijama nije počela da eksperimentira sa
tekućim kristalima. Oni su uspeli da napraviti prvi ekran od tekućih kristala 1968. godine,
ali materijali sa kojima su oni radili su imali veoma malu toleranciju na promjene
temperature i bili su veoma nestabilni. Par godina kasnije dolazi do otkrića cijanbifenila
koji donosi željenu stabilnost.
Prvi patent na ekran od tekućih kristala se podnosi 1971. godine. Nastavlja se na
istraživanjima i u sljedećih nekoliko godina dolazi do raznih usavršavanja i otkrića boljih
materijala. Kompanija Sharp predstavlja 1973. godine prvi kalkulator koji koristi display
od tekućih kristala. Tri godine kasnije uvodi u proizvodnju “uvrnutu-nematik” (twisted-
nematic) tehnologiju. Prvi LCD monitor konstrirali su naučnici Spir i Lekomber na Dandy
sveučilištu u Škotskoj 1979. godine.
Prvobitna namjena ekrana od tekućih kristala bila je prije svega u raznim
prijenosnim uređajima zbog male potrošnje energije i malog prostora koji zauzimaju,
međutim, napretkom tehnologije njihova namjena je značajno proširena i na druge uređaje
poput računala i televizora.

3
 1.Tehnologija

Osnovni sastojak LCD1 ekrana je materijal sa svojstvima kristala između čvrstog i

tekućeg agregatnog stanja. Postoje četiri bitne činjenice koje omogućavaju postojanje
ekrana sa tekućim kristalima.1.) svijetlost možemo polarizirati, 2.) tekući kristali mogu
mijenjati tu ravan, 3.) tekuće kristale možemo kontrolirati strujom i 4.) struju možemo
dovesti do tekućih kristala korištenjem provodnih materijala. Zahvaljujući ovim osobinama
materijala možemo sklopiti ekran od tekućih kristala.

2.Princip rada lcd monitora

Postoji nekoliko osnovnih vrsta monitora od tekućih kristala, ali većina radi na
istom principu, koji se zove twisted – nematic. Između dva sloja polarizirajućeg staklenog
supstrata nalazi se sloj tekućih kristala sa provodnim elektrodama. Ono sto čini suštinu
twisted – nematic sistema je da je sloj staklenog supstrata sa unutrašnje strane premazan
specijalnim polimerom koji je izbrazdan mikroskopskim kanalima, tako da postavlja prve
slojeve molekula tekućeg kristala u određeni položaj. Isto vrijedi i za drugi sloj staklenog
supstrata ali se ovaj zaokreće za određeni kut tako da je sloj molekula koji sjedaju u kanale
pod kutom u odnosu na prvi red molekula koji sjedaju u kanalima prvog sloja stakla. Slika
prikazuje kako to izgleda:

Slika 1. Položaj molekula u kanalima

1
Liquid Crystal Display
4
 Kao sto vidimo na slici, molekule koje se nalaze između prvog i posljednjeg sloja
se postepeno uvrću i odatle i naziv twisted (uvrnuti). Ovo omogućava polariziranoj zraki
svijetla da prođe do drugog sloja staklenog supstrata i da kroz njega prođe dalje do oka
korisnika. Ono što nam omogućava da kontroliramo ovu zraku svijetla jest osobina
molekula tekućih kristala da promjene svoj položaj pod utjecajem električne energije. Na
slici to izgleda ovako:

Slika 2. Kontroliranje zrake svijetlosti

Kao što vidimo sa lijeve strane slike, svijetlost koja dolazi do prvog sloja se
polarizira i tako polarizirana dolazi do prvog sloja molekula, zatim se uvrće prateći
uvrtanje molekula tekućih kristala i postavlja se u položaj paralelan sa brazdama na
drugom sloju staklenog supstrata i izlazi van kroz drugi polarizirajući filter. Sa desne
strane vidimo slučaj kada je do molekula tekućeg kristala doveden određeni napon. Kao što
se vidi na slici, molekule tekućeg kristala mijenjaju svoj položaj iz uvrnutog u normalan, i
tako nestaje neophodno uvrtanje zrake svjetla koja samim time ne može proći drugi
polarizujući filter koji je pod pravim kutom u odnosu na zraku svjetla. U tom slučaju mi
vidimo crnu površinu. Ovo je princip na kojem rade svi ekrani sa tekućim kristalom.
Postoje mnoge varijante poput STN2 u kojem su površine polarizirajućeg filtera i staklenog
2
super twisted-nematic
5
supstrata zaokrenute za veći kut jedna u odnosu na drugu, DSTN (dual scan twisted
nematic) gdje kut zakretanja površina varira između 90 i 270 stupnjeva itd.

3.Način izrade

Kada smo shvatili osnovne principe na kojima funkcioniraju ekrani od tekućih

kristala vidimo što je još potrebno da bismo imali jedan LCD monitor. Prije svega
potrebno je rasporediti molekule tekućih kristala u matricu tako da svaka ćelija matrice
oblikuje jedan piksel (pixel). Zatim je potrebno do svake ćelije matrice dovesti napon. Ako
želimo da imamo monitor u boji onda su nam potrebni i filteri za boje. Kada to sve spojimo
dobiti ćemo ono što se zove LCD zaslon. Ovakav zaslon sam po sebi ne emitira nikakvu
svijetlost i obično je samo crn. To znači da nam je potreban i izvor svijetlosti za koji se
brinu jedna ili više fluorescentnih cijevi koje se postavljaju iza zaslona. To se zove
pozadinsko osvetljenje (backlight). Ovo osvijetljenje radi maksimalnim intenzitetom od
trenutka uključivanja monitora pa sve do gašenja i ima svoj određeni rok trajanja, odnosno
maksimalni broj radnih sati. Postoje dvije osnovne vrste monitora sa tekućim kristalima, a
razlikuju se po vrsti matrice koju formiraju provodne elektrode koje dovode struju do sloja
tekućih kristala. Dakle, ekrani mogu biti sa pasivnom i aktivnom matricom.

3.1.LCD monitori sa pasivnom matricom

Monitori sa pasivnom matricom sastoje se od dva sloja provodnih elektroda koje se

nalaze sa obje strane sloja tekućih kristala. Elektrode su raspoređene paralelno u redovima
s time da su dva sloja postavljena tako da međusobno formiraju matricu.

Slika 3. Pasivna matrica

U trenutku adresiranja određenog piksela, na njega se u jednom trenutku

primjenjuje određeni napon što primorava molekule tekućih kristala da se drugačije

6
 poredaju i tako postaju neprovodni (crni). Kada napon prestane, kristali se ponašaju poput
kondenzatora koji se prazni, tako da se molekule polako vraćaju u svoj prvobitni položaj i
tako ponovo postepeno počinju propuštati svjetlost. Iz navedenog je jasno da je vrijeme
odziva (vrijeme potrebno da se piksel promjeni iz potpuno bijelog u crn i obrnuto)
preveliko za današnje potrebe kada je izražena potreba korisnika za multimedijalnim
sadržajima na monitoru. Zato je u današnje vrijeme većina proizvođača prešla na
proizvodnju ekrana sa aktivnom matricom.

3.2.LCD monitori sa aktivnom matricom

Kao što smo već napomenuli, zbog izuzetno slabog vremena odziva piksela kod
ekrana sa pasivnom matricom i jos nekih mana poput slabog kontrasta proizvođači su u
potrazi za tehnologijom koja bi uklonila te mane, tokom devedesetih godina su napravili
prve ekrane sa aktivnom matricom. Ovi ekrani se zovu jos i TFT odnosno Thin Film
Transistor (tanak film sa tranzistorima), upravo zato sto su aktivni elementi te matrice
zapravo tranzistori koji kontroliraju svaki piksel posebno.

Slika 4. Aktivna matrica

Na slici vidimo da postoji specijalna matrica tranzistora (plava boja na slici). Za svaki
piksel posebno postoji tranzistor koji se ponaša kao prekidač koji kontrolira napon kojim se
pobuđuju tekući kristali.

7
 Slika 5. Jedan piksel TFT LCD monitora

Mala ljubičasta kockica je oznaka za tranzistor koji kontrolira jedan piksel. Na ovaj
način proizvođači LCD monitora su značajno reducirali problem sporog odziva i osjetno
poboljšali kontrast i osvjetljenost (brightness) ekrana. Osim toga, TFT monitori su mnogo
tanji i lakši od monitora sa pasivnom matricom. Ono što je problem kod proizvodnje TFT
ekrana je što cijelokupna matrica sa tranzistorima mora biti proizvedena na jednom
skupom silikonskom sloju i dovoljno je prisustvo nekoliko čestica prašine da dovede do
neupotrebljivosti cijelog filma sa tranzistorima3. Također, zbog prisustva filma sa
tranzistorima koji nisu potpuno provodni poput elektroda pasivne matrice, potrebno je jače
pozadinsko osvjetljenje (backlight). Funkcioniranje TFT LCD monitora koji su u
informatičkom svijetu u današnje vrijeme preuzeli tržište u odnosu na monitore sa
pasivnom matricom, te vidjeti koje su glavne mane i prednosti u odnosu na CRT monitore.

3
Ovo dovodi do visokog postotka otpada u proizvodnji i to je jedan od glavnih razloga visoke cijene TFT
monitora.
8
 Slika 6. Prikaz TFT LCD zaslona

Na slici možemo vidjeti konstrukciju jednog TFT LCD zaslona počevši od

pozadinskog osvjetljenja (žuta svjetlost), preko filtera i sloja od stakla do tankog filma sa
tranzistorima i sloja od tekućih kristala. Vidimo kako se svjetlost polarizira i kako pikseli

9
koji su “isključeni” ne propuštaju svjetlost (u gornjoj polovici zaslona), za razliku od
piksela koji su “uključeni” i koji propuštaju svjetlost.

3.3.Prikaz boja

Ono što možemo vidjeti na slici, a o čemu dosad nismo ništa rekli jest sloj sa
filterom za boje. Naravno, svi moderni LCD monitori danas omogućavaju prikaz boja i
proizvođači se natječu sa modelima koji se po prikazu boja približavaju čak i CRT
monitorima. Kako je kod LCD zaslona omogućen prikaz boja?
Kod svih monitora i televizora danas boja se formira od tri osnovne boje: crvene,
zelene i plave. Na isti način se formira i boja kod LCD monitora. Svaki piksel se sastoji od
tri takozvana podpiksela4. Svaki od ta tri je zadužen za jednu osnovnu boju. Pošto
podpikseli sami po sebi nemaju boju već samo propuštaju određenu količinu bijelog svjetla
(bijela svjetlost u sebi sadrži sve boje), problem je rješen tako što je ispred svakog od tri
podpiksela postavljen filter koji absorbira sve boje osim jedne od tri osnovne. Tako imamo
tri podpiksela sa tri osnovne boje za svaki pojedinačni piksel. Prostom računicom dolazimo
do brojke od 2.359.296 podpiksela potrebnih za prikaz rezolucije 1024x768. Jasno je da
ovo u mnogome komplicira proizvodni proces gdje je sada potrebno imati film sa
tranzistorima za svaki pojedinačni podpiksel, odnosno tri puta više tranzistora nego za
monohromatski monitor. Iz navedenog je jasno zašto su kvalitetniji TFT LCD monitori
često i nekoliko puta skuplji.
Problemi koji se javljaju u prikazu boja kod LCD monitora se pojavljuju iz razloga
što je svaki podpiksel potrebno kontrolirati sa 256 nivoa osvjetljenja da bismo dobili pravu
24 bit-nu paletu boja (preko 16.000.000 boja). Ovo ne polazi za rukom svim
proizvođačima. Problem se manifestira trakastim prelazom između nijansi jedne boje ili
preliva između više boja gdje se jasno vide “granice” tamo gdje ne bi smjelo biti. Ovo
možemo proučiti kod glatkog prelivanja između dvje udaljene boje, na primjer plave i
crvene. Ako prelaz iz jedne boje u drugu nije potpuno ravnomjeran već se na pojedinim
mjestima pojavljuju trake ili linije iste boje, možemo reći da problem postoji.

4
Subpixel-a
10
 4.Prednosti i mane lcd monitora

4.1.Prednosti LCD monitora

Jedna od najočiglednijih prednosti LCD monitora prije svega u odnosu na monitore sa

katodnom cijevi odnosi se na ergonomiju.

Slika 7. Ergonomija LCD i CRT monitora

Na slici vidimo odnos u veličini LCD monitora (sa lijeve strane) i CRT monitora
(sa desne strane) oba veličine od 17” (17 inča je oko 42cm). Jasno je da je ušteda radnog
prostora ogromna. Osim toga, vidimo da je i razlika u masi također ogromna. Druga velika
prednost odnosi se na potrošnju. Dok LCD monitori troše 25-40W, monitori sa katodnom
cijevi troše i do 160W što je 4-8 puta više. Iz ovoga proizlazi i treća velika i izuzetno
značajna prednost monitora sa tekućim kristalima, a to je količina zračenja. LCD monitori
emitiraju zanemarljivo malu količinu zračenja, za razliku od CRT monitora koji emitiraju
zavidnu količinu zračenja koja raste razmjerno veličini monitora. Slično tome LCD nema
nikakvih problema sa magnetnom interferencijom koja se može javiti kao posljedica
magnetnog izvora nedaleko od monitora (zvučnika na primjer). Nasuprot tome, CRT ima
problema sa ovime, i treba paziti da se ne nalaze u blizini nekog izvora magnetnog polja
pošto može doći do ozbiljnih deformacija slike. Prednosti prilikom samog rada na LCD
monitoru tiču se načina na koji ovi monitori formiraju sliku. Poznato je da se slika na obje

11
vrste monitora formira od velikog broja piksela kao najmanje jedinice, dovoljno sitne da je
praktički nevidljiva ljudskom oku. LCD monitori su idealni za prikaz iz dva razloga. Prvo,
svaki piksel na LCD monitoru ima svoje mjesto i idealnog kvadratnog oblika je. Samim
tim je slika savršeno geometrijski definirana. Znamo koliko je teško postići savršenu
geometriju na monitorima sa katodnom cijevi, čak i na najskupljim modelima. Tekst na
LCD monitorima izgleda savršeno precizno i čisto, a sam ekran je perfektno ravan. Kada to
spojimo sa malim zračenjem ovih monitora dolazimo do toga da je pravo olakšanje za oči
rad na njima posle rada na standardnim CRT monitorima. Također, mnogi modeli LCD
monitora podržavaju i rad u takozvanom “portret” režimu pri kome je moguće ekran
zarotirati za 90 stupnjeva5. Naravno, fokus je uvjek savršen, a problemi sa konvergencijom
koji se često javljaju kod CRT monitora, kod LCD monitora ne postoje. Druga prednost
prilikom prikaza slike na LCD monitoru odnosi se na to da danas većina modela podržava
upotrebu digitalnog signala putem DVI priključka. Šta se dešava sa signalom ako nema
DVI priključka već se koristi standardni analogni 15-pin priključak (isti kao kod CRT
monitora)? Grafička kartica u tom slučaju konvertira digitalni signal u analogni i tako ga
šalje monitoru, a monitor ga potom ponovo konvertira u digitalni i tako prikazuje. Ova
dvostruka konverzija, kao što pretpostavljamo, ima svoju cijenu u kvaliteti slike. Nasuprot
tome, kod monitora sa DVI priključkom, grafička kartica ne gubi vrijeme na konverziju
signala već ga šalje direktno monitoru, koji također ne gubi vrijeme konvertirajući
analogni signal, već prikazuje sliku točno onakvu kakvu je poslala grafička kartica. Postoji
određeni broj modela koji još uvjek koriste analogni priključak ali je sve manje takvih, a
sve više modela sa DVI ulazom. Postoji i jedan mali broj CRT monitora koji koriste DVI
priključak, ali pošto je princip rada ovih monitora analogni, onda dolazi do konverzije
signala iz digitalnog u analogni u samom monitoru umjesto u grafičkoj kartici. Još jedna
prednost odnosi se na vidljivu dijagonalu monitora. Kod CRT monitora je vidljiva
dijagonala uvjek manja od deklarirane. Tako ako kupimo monitor od 17 inča, stvarna
vidljiva dijagonala će biti 16 inča. Kod monitora od 19 inča stvarna vidljiva dijagonala
biće oko 18 inča itd. Kod LCD monitora vidljiva dijagonala je jednaka deklariranoj, pa
tako, ako kupimo monitor koji ima deklariranu dijagonalu od 17 inča onda će i vidljiva
dijagonala biti 17 inča. Tako dolazimo dotle da LCD monitor od 17 inča ima veću
dijagonalu nego CRT monitor od 17 inča i po vidljivoj dijagonali je bliži CRT monitoru od
19 inča. Kad sagledamo sve prednosti, jasno je zašto većina korisnika LCD monitora

5
Tako zaokrenut ekran idealan je za čitanje ili rad sa prelomom teksta, pripremu za štampu ili za
surfovanje internetom.
12
poslje izvjesnog vremena smatra da nikad ne bi mogla da se ponovo vrati na “stari”
monitor sa katodnom cijevi.

4.2.Mane LCD monitora

Boje

Kao što smo spomenuli kad smo govorili o načinima izrade, veoma je teško u LCD
tehnologiji postići svih 256 nijansi osvjetljenosti jednog piksela 6 što je neophodno za
vjeran prikaz 24-bitnih boja. Međutim kako tehnologija napreduje, danas već postoje
modeli monitora koji postižu zavidnu kvalitetu prikaza boja i gotovo su konkurentni
monitorima sa katodnim cijevima. Napomenuli smo kako se može manifestirati problem
prilikom preljevanja više boja iz jedne u drugu i to je stvar na koju valja obratiti pažnju
prilikom kupnje.

Kontrast

Kontrast se kod LCD monitora izražava u odnosu osvjetljenja najsvjetlije točke

prema najtamnijoj točki. Što je veći taj odnos to je veći i broj nijansi koji je moguće
prikazati između pa je samim tim i bolji kontrast. Prethodnih godina maksimalni kontrast
koji su LCD monitori mogli dati išao je do 300:1, danas je napretkom tehnologije
omogućeno da kontrast bude i do 500:1 kod najkvalitetnijih modela. Međutim, ako
pogledamo da kod kvalitetnijih CRT monitora kontrast ide do 700:1 jasno je da u ovoj
karakteristici LCD monitori još uvijek nisu dosegli CRT monitore.

Odziv

Brzina odziva kod LCD monitora se izražava u mili sekundama (ms) i odnosi se na
zbir takozvanih fall i rise vremena. To je vrijeme koje je potrebno jednom pikselu na
monitoru da pređe iz potpuno bijele u potpuno crnu boju i nazad. Ovdje je izuzetno
značajno da je to vrijeme što kraće inače se prilikom brze promjene sadržaja ekrana
javljaju određena zamućenja kao posledica toga što pikseli ne mogu dovoljno brzo da
dostignu željenu promjenu stanja (odn. boje). Brzina kojom se tekući kristali pobuđuju i
smiruju zavisi od mnoštva faktora kao što je temperatura okoline, i naravno kvaliteta

6
odnosno podpiksela
13
tekućih kristala, matrice provodnika i tranzistora. Ovaj efekat se mogao primjetiti kod
starijih modela monitora koji su imali odziv od 40 ms pa naviše, a najviše je problema
pravio prilikom gledanja multimedijalnih sadržaja, filmova ili prilikom igranja igara. Ako
pogledamo neki film, obično je broj slika u sekundi između 25 i 30 (frejmovi u sekundi ili
fps skraćeno). Teorijsko vrijeme odziva za postizanje minimalnih 25fps je 40ms. U
ovakvoj situaciji ljudsko oko može registrirati određene “međukorake” gdje pokreti na
ekranu djeluju zamućeno, to su takozvani “duhovi” (ghosting). Nekada je standard za
odziv bio 40ms, međutim danas je standard 25ms, a kod kvalitetnijih modela je već
dosegao 20ms odnosno 16ms kod najskupljih i najkvalitetnijih modela monitora. Ovakav
napredak u tehnologiji omogućava glatko gledanje filmova i multimedijalnih sadržaja, kao
i igranje igara. Treba napomenuti da vertikalno osvježavanje nema isti značaj kod LCD
monitora kao kod monitora sa katodnom cijevi. Pošto se kod LCD monitora slika prikazuje
odjednom i cijela, praktično svako osvježavanje preko 30Hz omogućava sasvim prijatan
rad, mada je za sve modele standardno 60 Hz, a na novim modelima i 75 Hz.

Ugao gledanja

Kao što znamo glavni nosilac svih informacija koje vidimo na monitoru je svjetlost
koja stiže od pozadinskog osvjetljenja. Glavna osobina svjetlosti je da se kreće
pravolinijski od svog izvora. Obzirom da je LCD zaslon u stvari svojevrstan blokator
svjetla i da polarizirajući filter ustvari usmjerava svjetlost u pravcu pod pravim kutom
napred u odnosu na površinu ekrana, javlja se problem kuta gledanja. Ovdje je riječ o tome
da ako pogledamo u LCD ekran iz nekog drugog kuta osim pod pravim kutom direktno
ispred ekrana primjećujemo da se kvaliteta slike i boja na ekranu drastično mjenja. Što više
gledamo iskosa, pod većim kutom u ekran to će boje biti ispranije, a razaznavanje sadržaja
ekrana teže. Ovo je jedna od najvećih mana LCD monitora uopće. Kut gledanja
proizvođači izražavaju u stupnjevima i odnosi se na granicu vertikalnog i horizontalnog
kuta gledanja poslje kojeg slika na ekranu postaje neprihvatljiva. Ovaj problem kod nekih
modela može biti izražen do te mjere se kontrast i boje menjaju kako skrećete pogled iz
centralne točke ekrana prema nekom od krajeva! Često se primjedbe na kvalitetu kontrasta
i boja kod LCD ekrana zapravo mogu pripisati ograničenom kutu gledanja koji je također
odgovoran i za “srebrnkastu” sliku kod nekih modela. Ovaj problem se djelomično rješava
upotrebom posebnog filma na površini zaslona koji ima ulogu da “razbija” polariziranu

14
svjetlost u svim pravcima. Postoje i nove tehnologije poput MVA (Multi-domain Vertical
Alignment) koje se bore sa ovim nedostatkom.

Greške u pikselima

Usljed izuzetne složenosti proizvodnog procesa LCD zaslona i velikog broja

tranzistora na matrici TFT monitora, lako se može desiti da jedan od tranzistora koji treba
da kontrolira neki od podpiksela ne funkcionira kako treba. U osnovi, postoje dvije vrste
grešaka u pikselima:
 “Upaljen” piksel – piksel koji uvjek ima neku od tri boje, crvenu,
zelenu i (ili) plavu i najlakše se zapaža na skroz crnim pozadinama.
 “Mrtav” (dead) piksel – piksel koji se pojavljuje kao crn na skroz
bijeloj pozadini.
Ovaj prvi slučaj je daleko češći i obično se javlja ako neki od tranzistora pregori
ostavljajući tako piksel u vječito “uključenom” stanju. Nažalost, nije moguće popraviti
tranzistor jednom kada je zaslon sastavljen i izašao sa proizvodne trake. Moguće je
djelovanjem lasera direktno na tranzistor pretvoriti piksel u mrtav umjesto u stalno
uključen. Ovim se dobija crn piksel koji se vidi na svjetlim podlogama umjesto svjetlog
piksela koji se vidi na tamnijim podlogama.

Slika 8. Upaljeni piksel

Na ovoj slici, piksel greška se jasno vidi kao crvena točkica na svim tamnijim
površinama. Ovakva pojava stalno upaljenih piksela je relativno česta i različiti
proizvođači daju različite garancije.

15
 Zaključak

Različitost tehnologija LCD i CRT monitora daje i jednima i drugima prednosti u

određenim područjima. S ergonomskog aspekta, prednosti LCD tehnolgije su u manjoj
težini i dimenzijama samog uređaja, manjoj potrošnji energije te zanemarivom treperenju.
Nedostaci ove tehnologije ogledaju se u problemima s malim kutom gledanja, lošijem
prikazu boja, pojavi da su neki od pixela stalno upaljeni ili stalno ugašeni, te problemima s
različitim rezolucijama prikaza slike. 
Jedan od čestih prigovora potencijalnih kupaca LCD monitora jest taj da je
maksimalna vertikalna frekvencija (60 do 75Hz) premalena te da takva slika vjerojatno
treperi. Ovo razmišljanje je, naravno, potpuno pogrešno. Vertikalna frekvencija statičke
slike na LCD monitoru je, zapravo, beskonačna jer je svaki pojedini piksel ili ugašen ili
upaljen. Ova osobina, dakle, potpuno isključuje postojanje treperenja. Ograničenje
vertikalne frekvencije na 60-75 Hz je tu radi A-D konvertera, odnosno ograničenja u
njegovoj frekvencijskoj propusnosti. 
Još jedna od prednosti LCD-a pred CRT monitorima je u manjoj težini. Jasno je da
razlog manjoj težini i dimenzijama LCD-a leži u nepostojanju katodne cijevi, zbog čega su
kod LCD-a fizička i vidljiva dijagonala iste duljine, tj. nema onoga tradicionalnog gubitka
jednog ili dva inča kao kod CRT monitora
Za visoko specijalizirane zadatke, kao što je obrada slike, LCD monitori se teško
mogu koristiti zbog problema s reprodukcijom boja. Različite razine osvijetljenosti piksela
potrebne za dobivanje različitih boja kod LCD-a se ostvaruju promjenama iznosa
primijenjenog napona. Ovaj način nudi ostvarivanje samo 64 razine osvijetljenosti po
elementu slike (6-bitni prikaz). Usporedbe radi, CRT monitor  ostvaruje 256 razina ili 8-
bitni prikaz slike. Kod LCD-ova u boji koriste se po tri ćelije tekućeg kristala za prikaz
jednog piksela, što daje 18-bitni prikaz, ili 262000 boja, za razliku od CRT-a koji za prikaz
slike u boji nude 16 milijuna boja (24-bitni prikaz). Nedostatak 24-bitnog prikaza čini
LCD-ove teško upotrebljivima za DTP i CAD aplikacije, dok su za uredske poslove
zadovoljavajući. 
Kompanija Samsung neprekidno istražuje LCD tehnologiju i smanjuje mane ove
tehnologije. Dijagonale ekrana LCD TV i monitora se neprekidno povećavaju. Poboljšava
se kvalitet i smanjuju se mane.

16
 Literatura

1. N. Bračika: "Poslovna informatika", VPš Čačak, 2007.

2. Internet sajt:

http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2000/musa/lcd.html

3. Internet sajt:

http://en.wikipedia.org/wiki/Liquid_crystal_display

4. Internet sajt:

http://www.techmind.org/lcd/

5. Internet sajt:

http://www.pchardwarehelp.com/guides/lcd-panel-types.php

6. Internet sajt:

http://www.projectorcentral.com/lcd_dlp.htm

17