Professional Documents
Culture Documents
Namaz-Ključ Dženneta
Namaz-Ključ Dženneta
Draga djeco,
https://www.youtube.com/watch?v=eqziKXxxOB0
Neki od vas su namaz učili u osnovnoj školi, ili u mektebu (oni koji su pohađali mektebsku
nastavu), ali nažalost neki od vas možda nisu učili ništa o namazu. Zato smo tu da sve lijepo
naučimo
Molim one učenike koji do sada nisu učili o namazima da pročitaju navedeni tekst. U ovom
tekstu vam je sve djeco objašnjeno, korak po korak kako se klanja.
Molim vas da redovno obavljate namaz, odvojite 5-10 minuta svog vremena i klanjajte,
vjerujte mi da ćete biti sretniji, smireniji i zadovoljniji.
Namaze trebate naučiti do početka drugog razreda, polahko, namaz po namaz učite.
NAMAZI
S obzirom na vrijeme u kojem se klanjaju, razlikujemo dvije vrste namaza, i to:
Dnevni namazi su: sabah, podne, ikindija, akšam i jacija-namaz. Ovih pet namaza muslimani
i muslimanke su dužni klanjati svaki dan, i to svaki namaz u određenom vremenu.
Način klanjanja pet dnevnih namaza opisaćemo redom. Pet dnevnih namaza sastoje se od
dva ili više namaza i to od: sunneta, farzova i drugih. Ti pojedini namazi: sunneti, farzovi i
drugi mogu biti od dva, tri ili četiri rekata, kao što će se to vidjeti kod opisivanja pet dnevnih
namaza. Ponovo, kao i kod opisivanja namaskih nijjeta, napominjemo da se jedan rekat u
namazu sastoji: od jednog stajanja (kijam), jednog poklona (rukū´) i dvije sedžde.
Napomena: Opisom pet dnevnih namaza saznali smo da između pojedinih namaza postoje
sljedeće sličnosti: – sabahski sunnet, sabahski farz, podnevski sunsunnet, akšamski sunnet i
jacijski sunsunnet klanjaju se na isti način. – podnevski, ikindijski i jacijski farzovi klanjaju se
također na isti način. – ikindijski i jacijski sunnet klanjaju se na isti način. U navedenih
namaza postoje razlike samo u nijjetima.
KUNUT DOVA
ALLAHUME INNĀ NESTE’ĪNUKE, VE NESAGFIRUKE, VE NESTEHDĪKE, VE NUMINU
BIKE, VE NETŪBU ILEJKE, VE NETAVEKKELU ALEJKE, VE NUSNĪ ALEJKEL – HAJRE
KULLEHŪ, NEŠKURUKE VE LĀ NEKFURUKE, VE NAHLE‘U VE NETERUKE MEN
JEFDŽURUKE.
Završavanje namaza
Čim predamo posljednji selam u jednom namazu, smatra se da smo namaz završili, ali nam
je Muhammed, a.s., preporučio da svaki namaz poslije selama ukrasimo učenjem zikra i
namaske dove, u želji da nas Allah, dž.š., posebno nagradi i da nam iz Svoje milosti oprosti
grijehe. Stoga, ko uspije da nauči zikr i namasku dovu treba da ih iza svakog namaza prouči.
Ko ne zna zikr i namasku dovu treba umjesto toga poslije svakog namaza proučiti Fatihu, i to
na ruke podignute i otvorene prema nebu. (Lijepo je da poslije svakog namaza proučimo
Fatihu i to sa prijevodom, ako ga znamo.)
ZIKR I TESBIH
Salavat
Alā Resūlinā salavāt! Allāhumme salli `alā Muhammedin ve `alā āli Muhammed.
Subhānallāhi ve-l-hamdu lillāhi ve lā ilāhe illellāhu vallāhu ekber. Ve lā havle ve lā kuvvete
illā billāhi-l-`alijji-l-`azīm.
2. Šta je džemat?
Svaki džemat mora imati: imama, tj. lice koje predvodi džemat, i muktedije, tj. lica koja
pristaju za imamom u namazu. Džemat treba da ima i muezzina, tj. lice koje uči ezan i
ikamet. Muezzin može biti jedan od muktedija, a i sam imam može vršiti dužnost muezzina.
4. Gdje stoji imam, a gdje muktedija u džematu?
Imam stoji naprijed, a muktedije se poredaju iza njega u redove (saffove), rame uz rame. U
saffovima ne smije biti praznine.
Muktedije prilikom stupanja u džemat dodaju u svom nijjetu ispred Allahu ekber
riječi: Iktedejtu bi hāze-l-imāmi što znači: Pristadoh uz ovog imama. Imam, kada u namazu
predvodi džemat, treba da u nijjetu ispred Allahu ekber doda riječ: Ene imāmun li-men
tebi`ani, što znači: Predvodim u namazu sve one koji pristaju za mnom.
6. Šta muktedije uče na stajanjima u džematu?
Muktedije na stajanjima u džematu neće učiti ništa osim Subhaneke na stajanju prvog
rekata. Na ostalim dijelovima namaza, na rukū`u, sedždama i sjedenjima, muktedije će učiti
sve ono što uče kad i sami klanjaju. Kad imam na povratku sa rukū’a izgovori: Semi’allāhu
limen hamideh, muktedije de izgovarati na kratkom stajanju samo Rabbenā leke-l-hamd.
Muktedije će na stajanju trećeg rekata vitr-namaza učiti Kunut-dovu, pošto imam proudi:
Bismillu, Fatihu i sūru. U noćnih farz-namaza, kada imam na prva dva rekata izgovori Vele-d-
dāllin, muktedije treba da izgovore u sebi: Amin.
Imam uči Kur’an naglas samo na prva dva rekata u noćnih farz-namaza (akšama, jacije i
sabaha). Isto tako, imam uči Kur’an naglas u džumanskom farzu na oba rekata, kao i u
bajram-namazima (ramazanskom i kurbanskom).
Klanjanje namaza u džematu preporučio nam je Muhammed, a.s., rekavši da je namaz koji
se klanja u džematu bolji od namaza koji se klanja napose za dvadeset i pet puta, tj. nagrada
je za toliko veća.
DŽAMIJA
1. Šta je džamija?
Džamija se zove Božiji hram jer se muslimani i muslimanke u njoj klanjaju Allahu, dž.š., mole
Ga da budu sretni i zahvaljuju Mu na Njegovim darovima i blagodatima.
Svaka džamija treba imati imama, mujezina, muteveliju i džemat (džematlije). – Imam je lice
koje predvodi džemat i podučava ga vjeri. – Mujezin oglašava početak namaza učenjem
ezana. – Mutevellija se brine o radu i imovini džamije. – Džemat, ili džematlije, su muslimani i
muslimanke koji pripadaju određenoj džamiji, koji tu džamiju materijalno pomažu i u njoj
klanjaju i podučavaju se vjeri.
Najstarija i najsvetija džamija je Ka’ba u Mekki, koju su sagradili pejgamberi Ibrahim i njegov
sin Ismail, a.s. Prema Ka’bi muslimani cijeloga svijeta okreću svoja lica kada klanjaju namaz.
PRISPIJEVANJE U DŽEMAT
Muktedija (osoba koja klanja za imamom) koji stigne imama na stajanju ili makar na rukū’u
od jednog rekata, smatra se da je prispio na taj rekat. U protivnom se smatra da mu je taj
rekat izostao. Ako muktedija stigne imama na stajanju, ili bar na ruku’u prvog rekata, smatra
se da je prispio na cijeli namaz. Taj muktedija koji je prispio na cijeli namaz zove se mudrik.
Ako muktedija stigne imama na drugom, trećem ili četvrtom rekatu, onda nije prispio na cijeli
namaz, pa se takav muktedija zove mesbuk. Kada imam preda selam na desnu stranu,
mesbuk će ustati da doklanja one rekate na koje nije prispio.
Ako mesbūük stigne imama na drugom rekatu nekog farza, doklanjat će prvi rekat, izvršiti
posljednje sjedenje i predati selam. Ako mesbūk stigne na treći rekat akšamskog farza,
doklanjat će prvi rekat pa će sjesti na prvo sjedenje, a zatim će doklanjati i drugi rekat, te će
izvršiti posljednje sjedenje i predat će selam. Ako mesbūk stigne na treći rekat u farzova od
četiri rekata (podnevski, ikindijski i jacijski farz), sačekat će imama do predaje selama, kad
imam preda selam na desnu stranu, doklanjat će prvi i drugi rekat, te će sjesti na posljednje
sjedenje i predati selam.
Ako mesbūk stigne imama na četvrtom rekatu, sačekat će imama do predaje selama na
desnu stranu, a zatim će se dignuti i doklanjati prvi rekat, pa će sjesti na prvo sjedenje, a
zatim će doklanjati treći i četvrti rekat, pa će izvršiti posljednje sjedenje i predati selam. Ako
mesbūk stigne imama na sedždama posljednjeg rekata ili na posljednjem sjedenju, onda će,
čim imam preda selam na desnu stranu, dignuti se i doklanjati cijeli namaz, onim redom kao
da nije ni stupio u džemat. Ko prispije u džemat makar na posljednjem sjedenju, zaslužuje
nagradu kao da je cijeli taj namaz klanjao u džematu. Ako stignemo imama na teravih-
namazu, moramo klanjati najprije jacijski farz i sunsunnet, a zatim ćemo pristupiti u džemat.
Kad imam preda selam poslije dvadesetog rekata, doklanjat ćemo sve rekate na koje nismo
prispjeli. Ako stignemo imama na parnom rekatu (drugom, četvrtom, šestom itd.), prvo ćemo
doklanjati neparne rekate od ta dva rekata i izvršiti sjedenje, a zatim ćemo doklanjati sve
ostale rekate na koje nismo prispjeli, izvršavajući sjedenje iza svaka dva rekata.
NAKLANJAVANJE IZOSTAVLJENIH NAMAZA
Ako musliman ili muslimanka izostave namaz, dužni su ga što prije naklanjati. Namaz koji
nismo na vrijeme klanjali zove se fā’ite (izostavljeni namaz). Namaz koji klanjamo u
redovnom vremenu zove se vaktijje. Naklanjati se mogu samo izostavljeni farzovi pet
dnevnih namaza i vitr-namaz, dok se ostali namazi ne naklanjavaju. Izuzetno, sabahski
sunnet može se naklanjati, i to samo ako se naklanjava istog jutra do pred podne.
Red u naklanjavanju: Ako trebamo klanjati redovni namaz (vaktijje) a imamo i izostavljenih
namaza, dužni smo prvo klanjati izostavljene namaze, i to po redu kako smo ih izostavljali,
pa zatim klanjati redovni namaz. Naprimjer: Ako smo propustili sabah, podne i ikindiju-
namaz, a trebamo klanjati redovni akšam-namaz, dužni smo najprije naklanjati farzove
sahaha, podne i ikindiju-namazu, a zatim ćemo klanjati redovni farz akšamskog namaza. Ako
tako ne postupimo, već klanjamo prije akšam-namaz, onda će nam taj akšamski farz biti
pokvaren. Ako bismo, pak, klanjali redovni farz akšamskog namaza a izostavljene namaze:
sabah, podne i ikindiju naklanjavali poslije sljedećih pet dnevnih namaza, neće nam biti
pokvaren redovni farz akšam-namaza.
Kad hoćemo naklanjati izostavljeni namaz trebamo zanijetiti tako da ispred riječi fard dodamo
riječ āhiri. Na primjer: Za izostavljeni farz sabah-namaza zanijjeti se: Nevejtu en usallije
lillāhi teālā salāte āhiri fardi-l fedžri, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih
naklanjati posljednji izostavljeni farz sabah-namaza, u ime Allaha, Allāhu-ekber.)
Za izostavljeni podnevski farz: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-z-zuhri,
mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni farz
podnevskog namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)
Za izostavljeni ikindijski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-l-
`asri, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati izostavljeni posljednji farz
ikindijskog namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)
Za izostavljeni akšamski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-
l-magribi, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni farz
akšam-namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)
Za izostavljeni jacijski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-l-
`išāi, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber.(Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni farz
jacijskog namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)
Za izostavljeni vitr-namaz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri-l-vitri,
mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni vitr-namaz, u
ime Allaha, Allāhu ekber.)
2. Zašto smo dužni naklanjati izostavljene namaze?
Klanjanje namaza Allah, dž.š., je strogo naredio. Zbog njegove važnosti u životu muslimana,
namaz je spomenut na oko sto mjesta u Kur’ anu. Prema tome, ko izostavlja namaz čini
veliki grijeh, a ako to čini zato što ne vjeruje da je namaz strogo Božije naređenje i ne
priznaje da je koristan i potreban čovjeku, pa i ne strahuje od Božije kazne za propušteni
namaz, prestaje biti musliman. Stoga smo dužni svaki izostavljeni namaz naklanjati i moliti
Allaha, dž.š., da nam oprosti što smo propustili klanjati namaz u njegovom vremenu.