Armiranobetonski zidovi u

potresnim područjima
Uvod - potres

2
 Uvod
Uporaba armiranobetonskih zidova
kao vertikalnih ukrućujućih
elemenata zgrada, koji preuzimaju
horizontalno djelovanje potresa i
opterećenje vjetrom, zbog svoje
velike krutosti i nosivosti znatno
je povoljnija u odnosu na
armiranobetonske okvire:
• potreban manji presjek stupova
• manji pomaci od horizontalnog
opterećenja
• mala horizontalna deformabilnost
povoljna u odnosu na stabilnost
pod vertikalnim opterećenjem

3
Uvod

Konstrukcijski elementi preuzimaju sile u omjeru njihove krutosti

4
Uvod

5
 Uvod

CM – centar masa
CR – centar krutosti

6
Uvod

7
 Uvod

• Ispravnim proračunom, konstrukcijskim oblikovanjem i armiranjem može

se postići duktilno ponašanje armiranobetonskih zidova.
• Primjenjujemo li europske, novozelandske ili američke propise za građenje
potrebno je osigurati veću nosivost armiranobetonskih zidova na poprečne
sile nego za duktilne armiranobetonske okvire kod konstrukcija sa sličnim
dinamičkim svojstvima.
Razlog tome je da zidovi imaju manju duktilnost, ponajviše zbog
mogućnosti posmičnog oblika sloma, kod kojeg je teže postići veliku
duktilnost nego u slučaju prevladavajućeg sloma savijanjem.

8
 Uvod – duktilnost
(svojstvo materijala da se plastično deformira prije sloma)

9
 Uvod

• O proračunu i konstruiranju duktilnih armiranobetonskih zidova u

posljednjih trideset godina objavljeno je mnogo radova:
– Cardenas je u svojim ispitivanjima pokazao da je armatura grupirana na
krajevima presjeka povoljna za duktilnost zidova;
– Paulay i sur. objasnili su mehanizme sloma niskih zidova i predložili
načine za povećanje njihove duktilnosti.
Utvrdili su povećanu opasnost od posmičnog sloma zidova I-presjeka
(zidovi s pojasnicama). U slučaju tankih hrptova može biti kritična nosivost
na poprečne sile zbog otkazivanja tlačnih dijagonala;
– Taylor i sur. istražili su ponašanje zidova s otvorima pri dnu, posebno
mogućnost primjene rešetkastih modela pri njihovom proračunu...
• U novije vrijeme provode se daljnja teorijska i eksperimentalna istraživanja
usmjerena ka unaprjeđenju projektiranja AB zidova otpornih na potrese

10
 Uvod

• Primjena europskih normi za projektiranje betonskih konstrukcija u

potresnim područjima (EN 1998-1) donosi mnoge promjene u odnosu na
dosad uvriježenu praksu
• Posebnu pozornost valja posvetiti dimenzioniranju, konstrukcijskom
oblikovanju i razradi armature armiranobetonskih zidova
• Tlačna čvrstoća betona ne smije biti premala, ali također treba biti oprezan
i s primjenom betona velike čvrstoće, koji imaju manju duktilnost od
običnog betona.
• U kritičnim područjima elemenata mora se koristiti isključivo toplo valjani
čelik za armiranje i to:
– B500B ili B450C u elementima razreda duktilnosti DCM (srednja duktilnost),
– B450C u elementima razreda duktilnosti DCH (velika duktilnost).

11
Ponašanje armiranobetonskih zidova u potresu
• VITKI ZIDOVI
• KRATKI ZIDOVI
• POVEZANI ZIDOVI

Mehanizmi sloma konzolnog zida

12
 Ponašanje armiranobetonskih zidova u potresu
VITKI ZIDOVI

• Prema omjeru ukupne visine zida iznad

temelja (ili podruma) hw i duljine zida lw
razlikuju se vitki i kratki armiranobetonski
zidovi.

• Osim po geometrijskom obliku, visoki

zidovi razlikuju se od ostalih vrsta zidova
po fleksijskom mehanizmu sloma te po
histereznom ponašanju.

Mehanizam sloma visokog zida

T - tension (fleksijski)
C - compression

13
 Ponašanje armiranobetonskih zidova u potresu
VITKI ZIDOVI
• U nastavku je prikazano eksperimentalno utvrđeno ponašanje uzorka
vitkog zida pri cikličkom opterećenju horizontalnom silom na vrhu.
Za vrijeme cikličkog opterećivanja uzorci zida bili su opterećeni osnom
tlačnom silom N = 0,07 · Aw · fc
(Aw – ploština horizontalnog presjeka zida, fc – tlačna čvrstoća betona)

fc=27,4 MPa
fyk=414 MPa

hw = 3,66 m
lw = 1,22 m
hw / lw = 3,0

Horizontalni presjek i armatura ispitivanih uzoraka zidova 14

 Ponašanje armiranobetonskih zidova u potresu
VITKI ZIDOVI
• Uočava se povoljno duktilno ponašanje ispitanog uzorka zida s vrlo
stabilnim i zaobljenim histereznim dijagramom (veliki utrošak energije u
ciklusima opterećenja), što je tipično za visoke zidove

Histerezno ponašanje
uzorka visokog zida

15
 Ponašanje armiranobetonskih zidova u potresu
KRATKI ZIDOVI
• Kratke zidove karakterizira: hw = 1,50 m
lw = 3,0 m
– velika krutost
hw / lw = 0,5
– dominantan utjecaj
poprečnih sila na nosivost i
deformiranje
– mala deformabilnost
– manja duktilnost u odnosu
na vitke zidove
• Na slici se može primijetiti kako,
u ciklusima opterećenja koji
slijede nakon dosezanja najveće
nosivosti, u neelastičnom Primjer histereznog ponašanja niskog zida
području dolazi do opadanja
nosivosti
16
 Ponašanje armiranobetonskih zidova u potresu
POVEZANI ZIDOVI (coupled walls)
Povezani zid (zid s otvorima) definira se kao dva ili više pojedinačnih zidova
povezanih na pravilnom razmaku primjereno duktilnim veznim gredama

17
 Ponašanje armiranobetonskih zidova u potresu
POVEZANI ZIDOVI
Kod povezanih zidova tijekom cikličkog opterećenja primijećena su tri
karakteristična područja:
PODRUČJE 1:
vezne grede između zidova, koje nisu
prikladno oblikovane i armirane, tijekom
jakog potresa mogu potpuno otkazati, a zidovi
se tada ponašaju kao nepovezani
PODRUČJE 2:
zbog djelovanja momenta savijanja i osne
vlačne sile pri dnu zida javlja se vlačno
naprezanje, zbog kojeg se otvaraju pukotine i
smanjuje se nosivost na poprečnu silu
PODRUČJE 3:
promatrajući zidove nakon potresnog
Povezani zidovi
djelovanja primijećen je posmični slom
18
klizanjem na radnim reškama
 Ponašanje armiranobetonskih zidova u potresu
POVEZANI ZIDOVI
• Odgovarajućim načinom oblikovanja i armiranja povezanih zidova
(posebno veznih greda) može se postići duktilno ponašanje

Duktilno ponašanje povezanih zidova

Pi – ukupno naneseno bočno opterećenje pri ispitivanju

Pu – teorijska nosivost modela povezanog zida 19
 Ponašanje armiranobetonskih zidova u potresu
ZIDOVI S POJASNICOM

• Zidove sastavljene od više dijelova

spojenih pod pravim kutom, promatra se
kao zidove I, T, C-presjeka, tj. zidove s
pojasnicom

• Zbog svojeg povoljnog oblika zidovi s

pojasnicom imaju veliku nosivost na
savijanje.

• U slučaju tankih hrptova može biti

kritična nosivost na poprečne sile zbog
otkazivanja tlačnih dijagonala.

Zidovi različitih poprečnih presjeka

20
 Proračunske rezne sile i nosivost
armiranobetonskih zidova u potresnim područjima

U nastavku su prikazani proračunski postupci za proračun

reznih sila i nosivost prema HRN EN 1998-1:2011
(Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija - 1. dio: Opća pravila,
potresna djelovanja i pravila za zgrade)

– Određivanje faktora ponašanja q

– Proračunske rezne sile u zidovima prema kriteriju

kapaciteta nosivosti

– Nosivost na savijanje i poprečnu silu

21
Faktori duktilnosti i umanjenje potresnog djelovanja
Odnos između opterećenja i pomaka za
elastičan i elastoplastičan sustav kod
pretpostavke jednakih pomaka
• Na slici su prikazana dva idealizirana
odnosa između opterećenja i pomaka
(anvelope cikličkog ponašanja) za dvije
konstrukcije koje imaju istu krutost ali
različitu nosivost
• Obje konstrukcije opterećene su istim
potresom
• Konstrukcija A ima tako veliku nosivost
da može izdržati potresno opterećenje u
elastičnom području (njezin najveći
pomak iznosi umax)
• Konstrukcija B ima manju nosivost i
dostiže granicu popuštanja kod
opterećenja fy
• S obzirom na pretpostavku o nezavisnosti
pomaka od nosivosti najveći pomak
konstrukcije B jednak je najvećem
22
pomaku konstrukcije A
Faktori duktilnosti i umanjenje potresnog djelovanja

f u umax
Iz sličnosti
trokuta:
= max = qµ = µd faktor
duktilnosti
fy uy uy

• Konstrukcija A s nosivošću f (ili većom)

izdržat ce potres u elastičnom području
bez oštećenja
• Konstrukcija B bit će za vrijeme istog
potresa oštećena, ali se neće srušiti, ako
može izdržati pomak umax, tj. ako ima
duktilnost veću ili barem jednaku
zahtijevanoj duktilnosti
• Nosivost konstrukcije B može biti za
faktor duktilnosti manja od nosivosti
Odnos između opterećenja i pomaka za konstrukcije A:
elastičan i elastoplastičan sustav kod f
pretpostavke jednakih pomaka fy =
µd 23
Faktori duktilnosti i umanjenje potresnog djelovanja

• Za konstrukcije s velikom duktilnošću

moguća su velika umanjenja, dok za
sasvim krhke konstrukcije umanjenje
uopće nije moguće

• Treba voditi računa o tome da su s

redukcijom nosivosti vezana oštećenja
konstrukcije

• Zbog toga postoje neke donje granice

nosivosti ispod kojih se ne smije ići kod
projektiranja da ne bi došlo do prevelikih
oštećenja i do velikih utjecaja teorije
drugog reda
Odnos između opterećenja i pomaka za
elastičan i elastoplastičan sustav kod
pretpostavke jednakih pomaka

24
Faktori duktilnosti i umanjenje potresnog djelovanja

• Prema propisima potresne sile

odgovaraju proračunskoj nosivosti fd koja
je u pravilu manja od stvarne nosivosti

• Faktor ojačanja (overstrength factor)

fy
qs =
fd
fd
• Ukupno umanjenje potresne sile

f f fy
ud q= = = qµ ⋅ qs
fd f y fd
Odnos između opterećenja i pomaka za
elastičan i elastoplastičan sustav kod faktor faktor
pretpostavke jednakih pomaka faktor
duktilnosti ojačanja
ponašanja
25
 Određivanje faktora ponašanja q

• Faktor ponašanja q (behaviour factor) predstavlja sposobnost konstrukcije

da apsorbira i troši energiju unesenu u konstrukciju u potresu

• Faktor ponašanja q približno je omjer potresnih sila kojima bi građevina

bila izložena kad bi njezin odziv bio u cijelosti elastičan uz 5 %-tno
viskozno prigušenje i najmanjih potresnih sila koje se upotrebljavaju u
proračunu - uz primjenu uobičajenoga linearnog modela proračuna

• S pomoću faktora ponašanja q uzima se u obzir kapacitet trošenja energije

u konstrukciji putem uglavnom duktilnog ponašanja njezinih elemenata i/ili
drugih mehanizama

• S pomoću faktora ponašanja određuje se proračunski spektar odziva.

Proračun konstrukcije tada se provodi s umanjenim potresnim silama u
odnosu na elastični odziv pri potresnom djelovanju.
26
 Određivanje faktora ponašanja q
Faktor ponašanja q određuje se pomoću izraza: q = q0 ⋅ kW ≥ 1,5
q0 – osnovna vrijednost faktora ponašanja ovisna o vrsti konstrukcije, njezinoj
duktilnosti i pravilnosti po visini
kW – faktor prevladavajućeg oblika sloma konstrukcijskih sustava sa zidovima

Osnovne vrijednosti faktora ponašanja q0 za konstrukcije koje zadovoljavaju uvjet pravilnosti po visini

Vrsta konstrukcije DCM DCH

okvirni sustav,
dvojni sustav, 3 ⋅ αu / α1 4,5 ⋅ αu / α1
zidni sustav s povezanim zidovima

zidni sustav s nepovezanim zidovima 3,0 4 ⋅ αu / α1

torzijski fleksibilan sustav 2,0 3,0

sustav obrnutog njihala 1,5 2,0

Za konstrukcije koje ne zadovoljavaju uvjet pravilnosti po visini, vrijednost q0 treba smanjiti za 20 %

DCM – srednji razred duktilnosti

DCH – visoki razred duktilnosti 27
 Određivanje faktora ponašanja q

• Pri određivanju faktora ponašanja q0 kvocijent αu/α1 predstavlja faktor

uvećanja, gdje je:
α1 – vrijednost kojom je proračunsko horizontalno potresno djelovanje pomnoženo pri prvom
dostizanju nosivosti na savijanje u bilo kojem elementu konstrukcije
(pojava prvog plastičnog zgloba)
αu – vrijednost kojom je proračunsko horizontalno potresno djelovanje pomnoženo pri prelasku
konstrukcije u mehanizam (pojava dovoljnog broja plastičnih zglobova)

• Vrijednost kvocijenta αu/α1 mogu se odrediti metodom postupnog guranja

(nelinearna statička metoda)

• Ako vrijednost αu/α1 nije određena proračunom za zgrade koje imaju

pravilne tlocrte mogu se rabiti približne vrijednosti prikazane u sljedećoj
tablici

28
 Određivanje faktora ponašanja q

• Za zgrade koje nemaju pravilne tlocrte, može se, ovisno o vrsti konstrukcije, uzeti
približna vrijednost αu/α1 određena kao srednja vrijednost između 1,0 i vrijednosti
navedene u tablicama:
jednokatne zgrade αu/α1 = 1,1
Vrijednosti αu/α1 za okvirne
sustave i sustave višekatni okviri s jednim poljem αu/α1 = 1,2
istovrijedne okvirnima
višekatni okviri s više polja ili dvojni sustavi
αu/α1 = 1,3
istovrijedni okvirnima

zidni sustavi sa samo dva nepovezana zida za jedan

Vrijednosti αu/α1 za zidne
sustave i sustave
istovrijedne zidnim
αu/α1 = 1,0
horizontalan smjer
drugi sustavi s nepovezanim zidovima αu/α1 = 1,1
zidni sustavi s povezanim zidovima ili dvojni sustav
αu/α1 = 1,2
istovrijedan zidnom sustavu

Dvojni sustav istovrijedan zidnom je konstrukcijski sustav kod kojeg se više od 50% posto
potresne otpornosti zgrade ostvaruje zidovima.
Kod dvojnih sustava istovrijednim okvirnom je obrnuto. 29
 Određivanje faktora ponašanja q
Vrijednosti faktora kw

Vrsta konstrukcije kw
okvirne konstrukcije i njima istovrijedni dvojni
1,0
sustavi
zidni sustavi
sustavi istovrijedni zidnim sustavima 0,5 ≤ (1 + α0) / 3 ≤ 1,0
torzijski fleksibilni sustavi

α0 – prevladavajući koeficijent oblika zidova konstrukcijskog sustava

α0 = Σ hwi / Σ lwi
hwi – ukupna visina zida "i" od podnožja (temelja ili krutog podruma) do najvišeg kata
lwi – duljina presjeka zida "i".

Za niske zidove faktor kW poprima manje vrijednosti, budući da oni imaju manju
sposobnost trošenja energije u odnosu na visoke zidove
30
 Određivanje faktora ponašanja q

• Osim u HRN EN 1998-1:2011 umanjenje potresnog djelovanja s faktorom

ponašanja primjenjuje se i u propisima drugih država.

• Npr. američke UBC norme za konstrukcije zgrada u potresnim područjima

potresno djelovanje umanjuju s faktorom R.

Vrijednost faktora R ovisi o:

– sposobnosti duktilnog ponašanja konstrukcije u potresu,
– vrsti statičkog sustava konstrukcije,
– o vrsti materijala od kojeg je ona izvedena.

• Vrijednosti faktora R mogu biti u rasponu 2,8 – 8,5

31
 Proračunske rezne sile u zidovima prema
kriteriju kapaciteta nosivosti
• Proračun i dimenzioniranje zidova treba provesti prema kapacitetu
nosivosti.
Kriterij kapaciteta nosivost znači da se mora spriječiti krhki ili drugi
neželjeni mehanizam sloma.

• U slučaju armiranobetonskih zidova zahtjeva se da slom zbog momenta

savijanja nastupi prije sloma poprečnom silom i sloma zbog nedovoljnog
sidrenja ili neprikladnog nastavljanja armature.

• Općeniti zahtjev kapaciteta nosivosti za konstrukcije je i taj da temelji

moraju ostati u elastičnom području ponašanja.

32
Proračunske rezne sile u zidovima prema
kriteriju kapaciteta nosivosti

Paulay’s ductile chain

33
 Proračunske rezne sile u zidovima prema
kriteriju kapaciteta nosivosti
• Proračunski moment savijanja pri dnu zida M′Ed određuje se proračunom
konstrukcije za potresnu proračunsku situaciju, koja uključuje: potresno i
stalno djelovanje, te dio promjenljivog djelovanja.
• Vrijednost vlačnog pomaka a1 određuje se pri provjeri nosivosti na
poprečnu silu za granično stanje nosivosti prema EN 1992-1-1 uzimajući u
obzir: nagib tlačnih dijagonala i djelovanje stropnih konstrukcija kao
vlačnih spona.

Time se postiže
popuštanje armature na
mjestu plastičnog
zgloba, te duktilno
ponašanje konstrukcije

a – momentni dijagram prema proračunu

b – proračunska ovojnica Proračunska ovojnica momenata savijanja vitkih zidova
al – vlačni pomak 34
(lijevo: zidni sustavi; desno: dvojni sustavi)
 Proračunske rezne sile u zidovima prema
kriteriju kapaciteta nosivosti
• Proračunske poprečne sile u zidu određuju se tako da se poprečne sile
određene proračunom konstrukcije VEd′ dodatno povećaju
(kriterij kapaciteta nosivost)
Na taj način uzima se u obzir učinak vjerojatnog povećanja nosivosti zida
na moment savijanja (pretežno zbog povećane nosivosti armature) i
doprinos viših vlastitih oblika vibracija vitkih zidova na povećanje
poprečnih sila
za DCM VEd = 1,5 · VEd′

za DCH VEd = ε · VEd′

VEd′ – poprečna sila zida dobivena proračunom,
ε – faktor povećanja poprečne sile, mora biti veći ili jednak 1,5:

35
 Proračunske rezne sile u zidovima prema
kriteriju kapaciteta nosivosti
ε – faktor povećanja poprečne sile, mora biti veći ili jednak 1,5
2 2
 γ Rd ⋅ M Rd   S (T ) 
ε = q ⋅   + 0,1 e C  ≤ q
 q ⋅ M Ed   S e (T1 ) 
q – faktor ponašanja korišten u proračunu
MEd – proračunski moment savijanja za potresnu situaciju u podnožju zida
MRd – proračunska nosivost zida na moment savijanja u podnožju zida
γRd – koeficijent povećanja nosivosti armature, ako nema točnijih podataka može se
uzeti s vrijednošću 1,2
T1 – osnovni period vibracija zgrade u smjeru duljine zida
TC – granične vrijednosti perioda za koje je spektralno ubrzanje konstantno
Se(T1) i Se(TC) – ordinate elastičnog spektra odziva za osnovni period vibracija T1 i
period TC
36
 Proračunske rezne sile u zidovima prema
kriteriju kapaciteta nosivosti
• Za vitke zidove dvojnih sustava (za razrede duktilnosti DCM i DCH)
primjenjuje se prilagođena proračunska ovojnica poprečnih sila čime se
uzimaju u obzir nesigurnosti učinaka viših oblika vibracija

Proračunska ovojnica
poprečnih sila za vitke
zidove dvojnih sustava

a – dijagram poprečnih sila prema proračunu

b – povećani dijagram poprečnih sila
c – proračunska ovojnica
A – Vwall,base, veličina poprečne sile pri podnožju zida
B – Vwall,top ≥ Vwall,base/2, veličina poprečne sile na vrhu zida. 37
 Proračunske rezne sile u zidovima prema
kriteriju kapaciteta nosivosti
• Kod kratkih zidova nije potrebno prilagođavati momente savijanja
određene proračunom konstrukcije na djelovanja uključena u potresnu
proračunsku situaciju.

• Također nije potrebno povećavati poprečne sile zbog dinamičkih učinaka.

• Vrijednost proračunske poprečne sile određuje se DCH prema izrazu:

VEd = γRd · (MRd / MEd) ⋅ VEd′ ≤ q ⋅ VSd′

38
 Nosivost na savijanje i poprečnu silu

• Zidovi se dimenzioniraju na momente savijanja i osne sile proračunane za

potresnu proračunsku situaciju:
∑ Gk , j "+" P"+" AEd "+" ∑ψ 2,i Qk ,i
j ≥1 i ≥1

• Bezdimenzijska osna sila νd = NEd/(Aw·fcd) ne smije premašiti vrijednost:

0,4 za DCM
0,35 za DCH
NEd – proračunska osna sila
Aw – ploština horizontalnog poprečnog presjeka zida
fcd – proračunska tlačna čvrstoća betona

• Proračun zidova razreda duktilnosti DCM na poprečnu silu u potresnoj

proračunskoj situaciji provodi se prema HRN EN-1992-1-1.
39
 Nosivost na savijanje i poprečnu silu

• Proračunski postupci i pravila prikazani u nastavku odnose se na zidove

razreda duktilnosti DCH.
• Proračun na poprečne sile sastoji se od provjere:
– dijagonalnog tlačnog sloma hrpta i
– dijagonalnog vlačnog sloma hrpta.

• Kod provjere dijagonalnog tlačnog sloma hrpta mora biti zadovoljen uvjet
VEd ≤ VRd,max

VEd – proračunska poprečna sila

VRd,max – najveća proračunska poprečna sila koju može preuzeti zid bez otkazivanja
tlačnih štapova (dijagonala)

40
 Nosivost na savijanje i poprečnu silu

• Izvan kritičnog područja zida vrijednost VRd,max proračunava se kao u

HRN EN 1992-1-1 uz
z = 0,8 · lw
θ = 45º

• U kritičnom području zida VRd,max proračunava se s 40% vrijednosti VRd,max

izvan kritičnog područja.
Na taj način uzima se u obzir nepovoljno djelovanje cikličkog naprezanja
na tlačnu čvrstoću betona.

41
 Nosivost na savijanje i poprečnu silu

• Provjera nosivosti prema kriteriju dijagonalnog vlačnog sloma provodi se

ovisno o posmičnoj vitkosti αs
αs = MEd / (VEd · lw)
MEd i VEd – proračunski moment savijanja i poprečna sila u zidu na promatranom
katu, koje daju najveću vrijednost za αs

primjenjuju se odredbe za stupove

αs ≥ 2,0 (uz z = 0,8 · lw i θ = 45º)
dio poprečne sile se tlačnom dijagonalom unosi
αs < 2,0 izravno u podnožje zida (oslonac)
Tada je učinkovito 75% poprečne armature

42
 Nosivost na savijanje i poprečnu silu

• Kod zidova s posmičnom vitkosti αs < 2,0 uzima se u obzir i doprinos

betona nosivosti na poprečne sile (VRd,c)
VEd ≤ VRd,c + 0,75 · ρh · fyd,h · bw0 · αs · lw
ρh – koeficijent armiranja horizontalnom armaturom hrpta, ρh = Ah / (bw0 ⋅ sh),
Ah – ploština horizontalne armature hrpta,
sh – razmak horizontalne armature hrpta,
fyd,h – proračunska granica popuštanja horizontalne armature hrpta,
VRd,c – proračunska nosivost zida na poprečnu silu bez poprečne armature prema
EN 1992-1-1.

• Ako je zid opterećen vlačnom proračunskom osnom silom NEd tada se

uzima VRd,c = 0

43
 Nosivost na savijanje i poprečnu silu

• Kod zidova s malom posmičnom vitkošću (u koje spadaju svi kratki

zidovi), za ravnotežu je osim horizontalne potrebna i vertikalna armatura.
Vertikalna armatura hrpta preklapa se pravilno po visini zida i
postavlja uzduž hrpta tako da zadovoljava uvjet:

ρh · fyd,h · bw0 z ≤ ρv · fyd,v · bw0 · z + min Ned

ρv – koeficijent armiranja hrpta vertikalnom armaturom, ρv = Av/(bw0 ⋅ sv)
Av – ploština vertikalne armature hrpta
sv – razmak vertikalne armature hrpta
fyd,v – proračunska granica popuštanja vertikalne armature hrpta
min NSd – najmanja proračunska osna sila u zidu (pozitivna ako je tlačna)

44
 Konstrukcijsko oblikovanje i armiranje za
osiguranje duktilnog ponašanja

U nastavku se navode i obrazlažu najvažnija pravila

konstrukcijskog oblikovanja za osiguranje duktilnog ponašanja
armiranobetonskih zidova prema EN 1998-1:2004
– Visina kritičnog područja
– Ovijeni rubni elementi
– Zidovi s pojasnicom
– Armiranje hrptova zidova
– Vezne grede povezanih zidova
– Detalji armiranja kritičnog područja duktilnog zida
pravokutnog presjeka
45
 Visina kritičnog područja

• Visina kritičnog područja hcr iznad podnožja zida:

hcr = max [lw, hw/6]
ali ne manje od
 2 ⋅ lw

hcr ≤  hs za n ≤ 6 katova
2 ⋅ hs za n ≥ 7 katova

hs – svijetla katna visina
n – broj katova

• U kritičnom području vrijede posebna pravila prema HRN EN 1998-1

• Na dijelu visine zidova iznad kritičnog područja primjenjuju se pravila za
vertikalnu, horizontalnu i poprečnu armaturu prema HRN EN 1992-1-1

46
 Visina kritičnog područja

• Na rubovima zidova razreda duktilnosti DCH potrebno je predvidjeti

polovicu poprečne armature iz kritičnog područja za ovijanje na još jednoj
katnoj visini iznad kritičnog područja.

• Treba izbjegavati nastavljanje vertikalnih šipki na prijeklop u području

plastičnog zgloba, to jest unutar kritičnog područja zida.

47
Ovijeni rubni elementi

Primjeri ovijanja stupova

Dijagram σ-εε za neovijeni i ovijeni beton 48

 Ovijeni rubni elementi

• Ovijeni rubni element zida je slobodni rub zida u kojem je potrebno

ovijanje betonske jezgre.
• Duljina ovijenog rubnog elementa lc mjeri se od točke presjeka s najvećim
tlačnim naprezanjem do točke gdje je moguće odvajanje zaštitnog sloja
betona zbog velike tlačne deformacije.
Dijelovi zida i prikaz deformacija
Ako nema točnijih
podataka može se za
tlačnu deformaciju
betona kod koje
dolazi do odvajanja
zaštitnog sloja
betona do armature
uzeti εcu2 = 3,5‰.

49
 Ovijeni rubni elementi

• Duljina ovijenog rubnog elementa može se proračunati prema izrazu

0,15 ⋅ lw
lc = xu (1 − ε cu 2 ε cu 2 ,c ) > 
 1,5 ⋅ bw

xu – visina tlačnog područja

poprečnog presjeka zida
εcu2,c – granična deformacija
ovijenog betona

Uvećani prikaz 50
 Ovijeni rubni elementi

εcu2,c = 0,0035 + 0,1αωwd

α = αn · αs - faktor učinkovitosti ovijanja presjeka
za pravokutni presjek
 n
bi2 
α n = 1 − ∑ 

 6 ⋅ b0 ⋅ h0 

 s   s 
α s = 1 −  ⋅ 1 − 
 2⋅b0   2⋅h 0 

αn i αs – karakteristike ovijenog presjeka

n – ukupan broj šipki uzdužne armature bočno pridržanih sponama i poprečnim
sponama,
bi – razmak između susjednih pridržanih uzdužnih šipki,
s – razmak između horizontalnih spona,

51
 Ovijeni rubni elementi
 n
bi2 
α n = 1 − ∑ 
b0 – debljina betonske jezgre,  6 ⋅ b0 ⋅ h0 

bc – debljina poprečnog presjeka,  s   s 

α s = 1 −  ⋅ 1 − 
h0 – duljina ovijenog rubnog elementa (h0 = lc),  2⋅b   2⋅ h 
0   0 

ωwd – mehanički obujamski omjer spona za ovijanje i betonske jezgre unutar

kritičnog područja

obujam spona za ovijanje f yd

ω wd = ⋅
obujam betonske jezgre f cd

fcd – proračunska tlačna čvrstoća betona

fyd – proračunska granica popuštanja spona

52
 Ovijeni rubni elementi

• U armiranju i proračunu hrbat se razlikuje od rubnog elementa zida, iako

oni mogu biti iste debljine.
Debljinu hrpta bw0 treba odabrati pomoću izraza:
bw0 ≥ max {0,15 m, hs/20}≥ 200 mm
hs – svijetla katna visina u metrima

Ako je lc > max {2 · bw, 0,2 · lw}

bw > hs / 10

Ako je lc < max {2 · bw, 0,2 · lw}

bw > hs / 15
Dimenzije ovijenog rubnog elementa zida
53
 Ovijeni rubni elementi

• Za provjeru potrebne zakrivljenosti presjeka u području plastičnog zgloba

(visina kritičnog područja) i odgovarajuće ovijenosti rubnog elementa zida
koristi se izraz:
α · ωwd ≥ 30 · μF · (νd + ωv) · εsy,d · bc / b0 – 0,035
μF – potreban faktor duktilnosti izražen preko zakrivljenosti:
μF = ( 2 ·q0 - 1) za T1 ≥ Tc

μF = 1 + 2 ·(q0 - 1) · ( Tc / T1 ) za T1 < Tc

νd – bezdimenzijska veličina osne sile

νd = NEd / (Aw ⋅ fcd)
NEd – proračunska osna sila u cijelom zidu
Aw – ploština horizontalnog poprečnog presjeka zida

54
 Ovijeni rubni elementi

εsy,d – proračunska vrijednost deformacije vlačne armature na granici popuštanja,

ωv – mehanički koeficijent armiranja hrpta,
ωv = ρv · fyd,v / fcd

ρv – koeficijent armiranja hrpta vertikalnom armaturom

Najmanji koeficijent armiranja uzdužnom unutar rubnog elementa je 0,005

Kod zidova razreda duktilnosti DCM poprečna armatura rubnog elementa

može se odrediti samo prema odredbama HRN EN 1992-1-1 (bez posebnih
pravila danih u HRN EN 1998-1) ako je
νd < 0,15 ili

0,15 < νd < 0,2 i ako je q smanjen za 15%.

55
 Zidovi s pojasnicom

• Za razred duktilnosti DCM krajeve zidova ojačanih pojasnicom nije

potrebno ovijati, ako su dimenzije pojasnice: bf ≥ hs / 15 i lf > hs / 5
lf – širina pojasnice
hs – svijetla katna visina

Međutim, potrebno je ovijanje

rubnih elemenata na krajevima
takvih pojasnica zbog mogućnosti
savijanja promatranog zida izvan
ravnine hrpta.

• Za razred duktilnosti DCH

pojasnice se uvijek moraju ovijati.

Zid s pojasnicom
56
 Armiranje hrptova zidova

• Hrptovi zidova armiraju se vertikalnom i horizontalnom armaturom.

Najmanja ploština presjeka armature hrpta zida sprječava njegovo prerano
posmično raspucavanje.
• Kod zidova razreda duktilnosti DCM se za armiranje hrptova primjenjuju
odredbe norme HRN EN 1992-1-1.
• U kritičnom području zidova razreda duktilnosti DCH vertikalna i
horizontalna armatura određena je sa sljedećim koeficijentima armiranja:
ρv,min = ρh,min = 0,002
• U kritičnim područjima zidova DCH armatura hrpta ne smije imati promjer
manji od 8 mm, ali niti veći od 0,125 ⋅ bw . Ova armatura postavlja se na
razmaku koji nije veći od 250 mm niti veći od 25φ.
• Potrebno je provjeriti otpornost na posmični slom klizanjem
(javlja se na radnim reškama i pri prekidu betoniranja)
57
 Vezne grede povezanih zidova

• Duktilno ponašanje veznih greda povezanih zidova postiže se armiranjem

veznih greda dijagonalnom armaturom (ACI, EN)

Armatura vezne grede

povezanih zidova

58
 Vezne grede povezanih zidova

• Duljina sidrenja dijagonalne armature vezne grede mora biti 50% veća od
duljine sidrenja dobivene prema HRN EN 1992-1-1.
• Rubovi otvora u zidu smatraju se ovijenim rubnim elementom, te se kao
takvi ovijaju i prikladno armiraju.

Način armiranja veznih greda

59
 Detalji armiranja kritičnog područja duktilnog
zida pravokutnog presjeka
• Rubni element zida treba biti ovijen zatvorenim i propleten poprečnim
sponama s kukama savinutim za 135º
• Ravni dio kuka mora iznositi najmanje 10 ·dbw (dbw – promjer spone)

Armatura kritičnog
područja zida

• Horizontalnu armaturu hrpta potrebno je sidriti na krajevima presjeka zida

u ovijene rubne elemente. Mora se osigurati djelotvornost sidrenja i u
slučaju odlamanja zaštitnog sloja betona u području rubnog elementa.
• Prema HRN EN 1998-1 za osiguranje sidrenja mogu se koristiti kuke
savinute za 90º (pravokutne kuke) ili za 135º, ili neki drugi učinkovit način.
60
Detalji armiranja kritičnog područja duktilnog
zida pravokutnog presjeka

Usporedba učinkovitosti spona u stupovima savinutih pod 135°i 90° 61

 Detalji armiranja kritičnog područja duktilnog
zida pravokutnog presjeka
• Prema američkoj normi ACI 318-08 mogu se na poprečnim sponama
(eng. cross-ties) (ne i na zatvorenim sponama) umjesto kuka savinutih za
135º na oba kraja, izraditi kuke savinute za 135º na jednom i za 90º na
drugom kraju spone.
Na taj način pojednostavljuje se ugradnja poprečnih spona.
• Osiguranje sidrenja poprečnih spona s kukama savinutim za 135º je
učinkovitije, te je zbog toga kod ugradnje poprečnih spona potrebno
naizmjenično (u horizontalnom smjeru i po visini) postavljati kuke savinute
za 90º i 135º

62
 Detalji armiranja kritičnog područja duktilnog
zida pravokutnog presjeka
• Prema američkoj normi ACI 318-08 horizontalna armatura hrpta mora biti
potpuno usidrena unutar ovijene betonske jezgre rubnih elemenata i na
krajevima mora imati ravne kuke savinute za 90º .

Horizontalna armatura kritičnog

područja potpuno usidrena
unutar ovijene jezgre (ACI)

• Na taj način će, i nakon odlamanja zaštitnog sloja betona do spona koje
ovijaju rubni element, horizontalne šipke hrpta na cijeloj duljini rubnog
elementa ostati u potpunosti obavijene betonom što poboljšava sidrenje
horizontalnih šipki u rubni element.
63
 Detalji armiranja kritičnog područja duktilnog
zida pravokutnog presjeka
• Prema švicarskim normama šipke horizontalne armature hrpta na krajevima
mogu imati ravne kuke savinute za 90º samo ako se nalaze unutar ovijene
betonske jezgre rubnih elemenata

Armiranja kritičnog područja zida horizontalnom armaturom prema SIA

64
 Zaključno

• Armiranobetonski zidovi, osim velike krutosti, imaju vrlo veliku nosivost, a

ispravnim proračunom, konstrukcijskim oblikovanjem i armiranjem može
se postići njihovo duktilno ponašanje.

• Proračun i dimenzioniranje zidova treba provesti prema kapacitetu

nosivosti.

• Posebnu pažnju treba posvetiti konstrukcijskom oblikovanju i armiranju

kritičnih područja zidova u kojima se predviđa trošenje potresne energije.

Horizontalnu armaturu hrpta treba usidriti u ovijene rubne elemente na

krajevima zida.
Krajeve zidova treba oviti zatvorenim i proplesti poprečnim sponama.
One ovijaju betonsku jezgru i pridržavaju tlačnu armaturu protiv izvijanja

65